
Vesti – 29.08.2018.
29/08/2018
Danas protest FSSŠ “Šarčeviću, mamac okači o pramac”,
u petak protest 4 sindikata “Pravda ispred para” ,
a u ponedeljak 3. septembra štrajk svih zaposlenih u školama! (→Saopštenja)
Naučnici iz SAD i regiona na radionici u Beogradu
Beograd je prekjuče i juče bio domaćin značajnog naučnog skupa – radionice naučnika iz SAD, Srbije i Zapadnog Balkana u oblasti nauke o podacima, a ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević je otvarajući skup najavio nove modele finansiranja nauke. Šarčević je rekao da su snažne tehnološke i ekonomske promene sa kojima se suočava celo savremeno društvo donele i promene u gotovo svim sferama života, a da su ključni odgovori nalaze u oblasti nauke i obrazovanja. “Srbija je u velikom reformskom zamahu o čemu svedoči intenzivan rad. Nacrt zakona o naučnom fondu Republike Srbije je završen i tu želimo da produbimo našu saradnju sa SAD. U toku je finalizacija mape puta istraživačke infrastrukture kao i novog zakona o naučno istraživačkoj delatnosti”, rekao je Šarčević. Prema njegovim rečima, preko navedenih zakonskih dokumenata priprema se potpuno novi model finansiranja nauke.
Ambasador SAD Kajl Skot podsetio je u ponedeljak na velike naučnike srpskog porekla Nikolu Tesku i Mihajla Pupina koji je u Americi razvio i prijateljske odnose sa tadašnjim predsednikom Vudro Vilsonom, podsetivši da je prošlog meseca obeležena i stogodišnjica od podizanja srpske zastave na Beloj kući. On je pozvao mlade naučnike da sarađuju, prate put Mihajla Pupina i razvijaju mostove saradnje između dve zemlje i naučnih institucija. Inače, Ameriku na skupu predstavlja više od 50 naučnika i istraživača, koje je odabrala Nacionalna fondacija za nauku SAD (NSF) i reč je o jedinstvenom događaju za naučnu zajednicu Srbije i zemalja u okruženju.
“Srbija je još 2010. godine potpisala međudržavni Sporazum o naučnoj i tehnološkoj saradnji sa SAD, međutim, posle toga nije bilo značajnijih praktičnih koraka. Ova radionica predstavlja prvi veliki iskorak ka mogućoj saradnji naše nauke sa najuticajnijom i najnaprednijom naučnom zajednicom na svetu”, kaže Aleksandra Drecun, predsednica udruženja “Intersection”, koje već nekoliko godina radi na realizaciji ove saradnje.
Američki, srpski i istraživači iz regiona razgovaraće o tome kako da se uspostavi nova saradnja između Data Science, matematike i nauka koje generišu velike količine podataka i koje zahtevaju napredne metode za njihovu obradu. Bilo je reči i o jačanju mehanizama za saradnju između srpskih istraživačkih institucija i NSF, koja predstavlja najprestižniju instituciju ove vrste, kao i mogućnostima za organizovanje zajedničkih naučnih projekata.
Nacionalna fondacija za nauku (NSF) je nezavisna federalna agencija Sjedinjenih Američkih Država za promociju naučnog napretka. Ona podržava osnovna naučna istraživanja sa godišnjim budžetom od 7,5 milijardi dolara (za 2016. godinu). Organizatori ovog naučnog skupa su Matematički institut SANU, Arheološki institut i Centar za nauku i inovacije Intersection uz podršku Ministarstva prosvete.
Ove godine 42 IT odeljenja u 36 škola
Ove godine u osnovnim školama biće, pored informatike, i 42 IT odeljenja u 36 škola, u kojima će se učenici osposobljavati da koriste informatičke alate, rekao je juče pomoćnik ministra prosvete za digitalizaciju u prosveti i nauci Saša Stojanović. Ove godine imaćemo manji broj IT odeljenja od planiranog, ali višestruko veći u odnosu na prethodne godine, rekao je Stojanović gostujući na RTS. “Radimo na pripremi nastavnika, tehnike i popularizaciji ovih odeljenja. Nastavnici su spremni za početak nastave a obuke još uvek traju kada je reč o nastavi za drugo polugodište”, pojasnio je on.
Kako je naveo, postoji potreba za stalnim usavršavanjem – kako nastavnika, tako i tehnologije. “Situacija u našoj zemlji nije sjajna ali je dovoljno dobra da obezbedimo računare za sve učenike ovih odeljenja. Talentovanih i naprednih đaka i studenata ima ali su i nastavnici obučeni i spremni da njihovo znanje upotpune, a talenat razviju”, dodao je pomoćnik ministra. Kadrovi u ovoj oblasti su i dalje deficitarni, a potražnja za školovanim kadrom je mnogo veća od broja učenika i studenata koji završavaju informatičke smerove, rekao Stojanović.”Interesovanje za IT odeljenja je jedan od znakova, uspeh naše industrije u narednim godinama će pokazati značaj ovog projekta”, zaključio je Stojanović.
Papreno skup početak školske godine
U toku su završne priprema za početak školske godine. Gužve u knjižarama su sve veće. Da bi potpuno za opremili jednog đaka prvaka, roditelji treba da izdvoje od 12.000 do 22.000 dinara. Ove godine Marija Mijatović za školu sprema dva prvaka. Osnovca i srednjoškolca. Kao samohrana majka troje dece odlučila se za kupovinu polovnih knjiga. Za osnovca se, kaže, delom već snašla. “Ranac je dobio, tako da sam se spasila za to, a pribor ću da gledam da bude što pristupačnije mom budžetu, jer drugačije ne mogu”, kaže Marija.
U potrazi za što pristupačnijim cenama udžbenika i đačke opreme i ekipa RTS-a obrela se u jednoj beogradskoj knjižari. Tu smo saznali da komplet knjiga za prvake može da se pazari po ceni od 6.000 do 9.000, rančevi od 2.000 do 8.000, dok su cene svesaka od 50 pa do 300 dinara. Računica je jasna – da bi kupili, a potom i napunili ranac za đaka prvaka roditelji bi trebalo da izdvoje od 12.000 do 22.000 dinara. Ako u kući imaju dva školarca, situacija je složenija. Tada bi trebalo da računaju na jednu prosečnu platu. Zato je dosta onih koji se odlučuju da plaćanje odlože. “Mogu da kažem da se od kompletne prodaje nekih 40 odsto bazira na prodaji preko administrativne zabrane. Roditelji često masovno koriste tu mogućnost i koriste mogućnost kupovine na odloženo plaćanje, kartice i rate”, ističe Jelica Milošević, šef odeljenja u maloprodaji “Službenog glasnika”.
Kako opremiti školarca: Ako ne ide drugačije, onda – na rate
Život na rate već je postao deo svakodnevice, kažu u udruženju koje okuplja roditelje i dodaju da se oni dovijaju na razne načine. “Ti udžbenici bi sigurno mogli da budu jeftiniji. Sve ovo što ide uz, sigurna sam da može da bude jeftinije zato što većina ljudi iz Srbije ide u okolne zemlje, kupuje za svoju decu i to im se isplati, i put i to im dođe jefitinije nego u našoj zemlji”, ukazuje Gordana Plemić iz udruženja “Roditelj”. Osim briga oko finansija, roditelji prvaka su dodatno pod stresom jer, kako tvrde psiholozi, sada sve aktivnosti treba uskladiti sa školarcem. “Dobro je da u ovom periodu malo prošetaju do škole da se malo dete upozna sa prostorom i ambijentom kroz koji će prolaziti. Dobro je da negde odrede kutak koji će biti dečiji radni prostor i da zajedno sa detetom rasporede pribor ili stvari koje će tu stajati”, napominje dečiji psiholog Branka Tišma. Dobra vest je, kažu, da čim deca krenu u školu, stres polako popušta. A onda ostaje još samo da se otplate udžbenici uzeti na rate.
Besplatna razmena udžbenika u Novom Sadu
U Udruženju građana NS blok je u toku osma po redu akcija besplatne razmene udžbenika za osnovnu i srednju školu. Pored udžbenika, mogu se razmeniti lektire, školska oprema i pribor. Ovom akcijom udruženje želi da pomogne roditeljima i učenicima, kako bi obezbedili udžbenike i uštedeli novac.
Razmena se održava u prostorijama NS blok-a, na adresi Trg Marije Trandafil 4, svakog radnog dana od 12 do 20 časova i trajaće do 07. septembra. Svi zainteresovani su pozvani da se priključe akciji, najveće interesovanje vlada za udžbenicima viših razreda osnovne škole i trenutno je manji izbor udžbenika za 6.,7. i 8. razred. Apelujemo se na roditelje i učenike da ako su u mogućnosti donesu iste.
Apatin nagradio svoje Vukovce putovanjem u Rim
Sedmoro najbolјih srednjoškolaca iz Apatina vratilo se s nagradog putovanja iz Italije, gde su pet dana razgledali znamenitosti glavnog grada – Rima i Vatikana. Ovo putovanje bila im je nagrada za sve petice tokom školovanja. Boravak u Italiji finansirala je lokalna smaouprava. U Rimu su bili: Anđela Puškar, Natalija Šašić, Nikolina Pavković, Uroš Batinić, Aleksa Bašić, Aleksandar Bjelobaba i Velјko Kosanović. Kroz prošlost i brojne kulturno – istorijske spomenike vodio ih je direktor Turističke organizacije Apatina Nemanja Jović. Opština Apatin od pre tri godine putovanjima po svetu nagrađuje najbolјe učenike. Tako su lane vukovci srednjoškolci obilazili dvorce Bavarske. Lokalna samouprava na ovaj način želi da dodatno podstakne najbolјe da nastave da ređaju uspehe i tokom studiranja, da bi se nakon završenog fakultetskog obrazovanja vratili u Apatin, i stečeno znanje primenili u razvoju sredine odakle su potekli.
Titel: Defile maski u susret školskoj godini
Više stotina Titelјana i njihovih gostiju u subotu 25. avgusta, pozdravilo je defile maski dečijeg karnevala koji je kao i ranijih godina, organizovao AKUD „Jovan Popović“ iz Titela. Oko 300 dece, uzrasta do četvrtog razreda osnovne škole, iz Titela, Loka, Vilova, Gardinovaca, Šajkaša, Novog Sada… u raznovrsnim kostimima: ratnika, košarkaša, spajdermena, indijanca i mnogih drugih, krenulo je od zgrade bivšeg „Kombinata” , kroz centar Titela, do Paradnog trga. Karneval je otvorio predsednik Mesne zajednice Titel Dejan Gajić koji je pozdravio male učesnike, njihove roditelјe i poželeo im da provedu prijatne trenutke i ugodno druženje. A na postavlјenoj bini na Trgu, defilovale su maske, a za dobro raspoloženje bila je zadužena ritmička grupa AKUD-a koji su koreografijom na pesmu „Kada snovi krila dobiju” otvorili ovu manifestaciju. Nije proglašena najbolјa maska, sve su bile najbolјe, a brojni sponzori omogućili su da svako dete koje je učestvovalo u karnevalu dobije na poklon loptu, a obezbeđeni su im i sendviči i sokići. Na karnevalu su se Titelјanima predstavili i mladi karatisti kluba „Crni pojas” iz Titela koji su u toku par meseci dobili mnogobrojna priznanja sa takmičenja. A svakako će biti to koje od 10-15 oktobra idu na Setsko prvenstvo koje će se održati u Moldaviji. Generalni pokrovitelј ove tradicionalne manifestacije bila je Opština Titel i Mesna zajednica Titel. Ovo je inače bilo 18 organizovanje dečijeg karnevala, tako da je ujedno dočekalo i svoje punoletstvo.
Lingvistika ne prepoznaje crnogorski ili bošnjački jezik
Profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, Aleksandar Milanović izjavio je da lingvistički gledano ne postoji dilema da se jednim jezikom govori u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegegovini i Crnoj Gori, ali da to ne zabranjuje bilo kome da svoj jezik zove kako želi. Milanović, predsednik Društva za srpski jezik i književnost i učesnik Međunarodnog kongresa slavista koji se održava u Beogradu, kaže za Tanjug da je i ovaj naučni skup prilika da se ukrste argumenti vodećih stručnjaka za slovenske jezike Profesor naglašava da je pitanje identiteta u središtu svakog razgovora o jeziku kojim se služi najveći broj stanovnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije. “Počeci slavistike postavljaju srpski kao jedan od centralnih slovenskih jezika. Tu nema govora o hrvatskom, bošnjačkom ili pak crnogorskom jeziku. Nisam siguran da je tadašnje gledanje na distribuciju i raspored slovenskih jezika pogrešno samim tim što je udaljeno od 21. veka”, napomenuo je Milanović.
Ukazao je da istoričari jezika na problem savremenih imenovanja jezika gledaju svakako drugačije nego što je to slučaj savremenim tumačima jezika. Prema njegovim rečima, kada sociologija ili politika prevaziđu okvire lingvistike, razgovor o jeziku postaje sve komplikovaniji. “Lingvistika ni na koji način ne može da pruži potvrdu za postojanje crnogorskog ili bošnjačkog jezika, čak i u bliskoj prošlosti. Sa druge strane, niko ne može da brani bilo kome da svoj jezik zove kako hoće. To je neka vrsta ljudskog odnosa prema jezičkom fenomenu”, istakao je Milanović.
Milanović: “Relevantne institucije ne poznaju pravo samoimenovanja jezika”
Prema rečima profesora na Filološkom fakultetu u Beogradu, Aleksandra Milanovića, naučni pristup analizi jezika podrazumeva i okolnosti u kojima nijedna relevantna institucija, kao što je Unesko, ne poznaje pravo samoopredeljenja ili samoimenovanja jezika. “Takva platforma bi dovela do apsurda. Nekoliko ljudi bi mogli da se dogovore da od sutra govore marsovskim jezikom. Moramo da odredimo šta je ograničenje diskursa slobode i gde je granica sumnje u nečije ‘relevantno‘ mišljenje. Da li se relevantno mišljenje zasniva na osećanju ili na naučnom argumentu… Kada se bazira samo na osećanju, onda napuštamo domen nauke, a o tome ne želim da govorim”, poručio je Milanović.
Napominje da deo jevnosti često “zabranjuje” piscima iz 19. i 20. veka da samodređuju svoju kulturu, svoj jezik, svoj izraz… “Za mnoge sve što je govorio Njegoš, između ostalog da se služio srpskim jezikom, nije relevantno, a kada neki današnji pobornik crnogorskog jezika kaže nešto, to je istina. Teško je naći kriterijum u oba slučaja. Tu se nameće pitanje čije je samoodređenje relevantno, ačije nije u lingvistici… taj princip sve do danas nisam uspeo da razumem”, kaže Milanović. Primećuje da, slušajući većinu kolega iz Bosne i Hercegovine, da su svi srpski pisci koji su živeli i stvarali u toj geografiji u dubokoj zabludi. “Kočić, Šantić, Dučić… verovali su da govore srpski jezik, ali sada me kolege iz BiH ubeđuju da to baš nije bilo tako”, naveo je Milanović.
Šarčević obišao ustanove u Majdanpku i Donjem Milanovcu
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Mladen Šarčević posetio je u ponedeljak školski internat OŠ „Vuk Karadžić“ u Donjem Milanovcu za čiju je potpunu rekonstrukciju potrebno 27 miliona dinara. Šarčević je kazao da je važno napraviti projekat kako bi sredstva za rekonstrukciju tog objekta bila obezbeđena u budžetu za narednu godinu. Kako je rečeno, reč je o montažnom objektu koji nije u funkciji godinu dana, a čiji je kapacitet oko 50 mesta. Srbija je najviše uložila u infrastrukturu objekata. Država je uložila više od 11 milijardi dinara u rekonstrukciju obrazovnih ustanova za dve godine, kazao je ministar prosvete.
Ministar je obišao i OŠ „12. septembar“ i OŠ „Velimir Markićević“ u Majdanpeku, kao i OŠ „Branko Perić“ u Rudnoj Glavi. Šarčević je razgovarao i sa predsednikom Opštine Majdanpek Dejanom Vagnerom o novoj mreži škola, kao i da sledeće godine škole u Majdanpeku apliciraju za uvođenje IT odelјenja. Ministar je tokom razgovora ukazao da je veoma značajno da se formiraju Opštinski saveti roditelјa i dodao da je njihova uloga veoma značajna za vođenje obrazovne politike.
Vremeplov: Rođen Džon Lok
Na današnji dan 29. avgusta 1632. godine rođen je engleski filozof Džon Lok (John Locke) jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije, čije je delo presudno uticalo na razvoj evropske filozofske i društveno-političke misli (“Ogled o ljudskom razumu”, “Pisma o toleranciji”, “Dve rasprave o vladi”, “Vaspitanje”).
Vremeplov: Petar II oduzeo komandu generalu Mihajloviću
Na zahtev izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije kralj Petar II Karađorđević posebnim ukazom oduzeo je na današnji dan 29. avgusta 1944. komandu generalu Draži Mihajloviću i pozvao vojsku da se stavi pod komandu Josipa Broza Tita. Kraljeva odluka objavljena je preko radija 12. septembra.
Vremeplov: Turci osvojili Beograd i proglasili ga za sedište Smederevskog sandžaka
Turci su pod komandom sultana Sulejmana II Veličanstvenog 29. avgusta 1521. osvojili Beograd i proglasili ga za sedište Smederevskog sandžaka. Beograd je postao pogranična tvrđava iz koje je turska vojska napadala Ugarsku i Austriju.
Vremeplov: Sovjetski parlament suspendovao Komunističku partiju
Sovjetski parlament na današnji dan 29. avgusta 1991. godine je suspendovao Komunističku partiju i zamrzao njene bankovne račune, pod optužbom da je bila umešana u pokušaj državnog udara (19-22. avgusta).Bottom of Form
Nova kampanja Fondacije “Jurić” za uvođenje doživotnog zatvora
Fondacija Tijana Jurić pokrenula je novu kampanju “Ćutanje nije rešenje. Zaštitite decu”, u cilju podsećanja države i ponovnog skretanja pažnje javnosti o potrebi za uvođenjem kazne doživotnog zatvora. Kampanja je počela pripremom bilborda koji će u narednih mesec dana biti postavljeni u dvadeset gradova u Srbiji a rešenja koja će se naći na bilbordima prikazuju uplakanu decu i slogane “160.000 potpisa nije dovoljno?”, “Koliko još dece treba da izgubimo?”, “Ćutanje nije rešenje. Zaštitite decu” “Ova kampanja nikoga ne bi trebalo da iznenadi. Mi smo već najavljivali da nećemo stati dok se nešto ne promeni, a podsećam, zahtevamo da se Krivični zakon izmeni uvođenjem kazne doživotnog zatvora za najteže oblike teških krivičnih dela koja su za posledicu imala smrtni ishod deteta, maloletnika ili trudne žene, rekao je Igor Jurić, osnivač Fondacije Tijana Jurić. Kampanja “Ćutanje nije rešenje. Zaštitite decu” trajaće sve dok se nešto ne promeni u korist bezbednosti dece, navodi se u saopštenju. Osim na bilbordima, poruke i vizuelna rešenja nove kampanje naći će se na plakatima, video materijalu i u brošurama koje će biti deljene građanima Srbije.
U 1.700 škola – 48 timova za borbu protiv narkomanije
Ministar zdravlja i predsednik Vladine komisije za borbu protiv narkomanije Zlatibor Lončar rekao je u ponedeljak da će 48 timova raditi u 1.700 škola, u kojima će držati predavanja o štetnosti droge deci i roditeljima. Tokom ove nedelje u institutima za javno zdravlje u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu biće održana specijalna obuka za članove timova koji će u novoj školskoj godini obići sve škole u Srbiji i držati predavanja o štetnosti droge deci i roditeljima, rekao je Lončar gostujući na RTS. Ministar je istakao da svi moraju da se uključe ako želimo rezultat. Obuku će proći više od 300 stručnjaka iz oblasti psihologije, psihijatrije, tužioci, sudije, ljudi iz policije i prosvete, naveo je Lončar. Kako je naglasio, 48 timova će raditi u 1.700 škola u prvom momentu i njihov zadatak biće da priđu deci, roditeljima i nastavnicima i da im objasne kakvi rizici postoje, šta dovodi do toga da dete počne da koristi drogu, koje su promene u ponašanju…
Lončar poručuje da to nije jednostavno i da ne postoji čarobni štapić, već mora pažljivo da se priđe problemu. On ističe da će se insistirati na tome da deca, kada im neko ponudi drogu, kažu “ne”. Ministar kaže da je vladina komisija glomazna i da će biti podeljena na resore koji će raditi svoj deo posla i najavio je spotove u kojima će biti javne ličnosti kako bi se ljudi naveli da razmišljaju o tom problemu. Lončar je naglasio da je potrebno deci ponuditi alternativu, da im se pokaže da nije “in” da se drogiraju da bi ušli u neko društvo, a u tom cilju će biti organizovane sportske, kulturno-umetničke i druge aktivnosti.
Lončar: Onima koji bi da truju srpsku decu – idite dalje, ovde nećete
U Srbiji je ove godine otkriveno 20 novih supstanci koje su stavljene na listu i čije se pojavljivanje sprečava, rekao je Lončar. “Mi nećemo odustati, imamo saglasnost da kazne budu maksimalne”, poručuje ministar, navodeći da neko prodaje kilograme droge i ubija decu dok traje borba za natalitet. Kako je rekao, biće urađena analiza trenutnih kazni i dodao da neće biti razumevanja za one koji prodaju drogu. “Preporučujemo onima koji misle na taj način da zarade, da truju srpsku decu – idite dalje, ovde nećete”, rekao je Lončar za RTS.
Oko 12 odsto učenika u kontaktu sa drogama
Oko 12,5 odsto učenika u Srbiji bilo je u kontaktu sa drogama prošle godine pokazalo je istraživanje Ministarstva prosvete i Svetske zdravstvene organizacije (SZO), saopšteno je 27. avgusta na seminaru za edukaciju timova za borbu protiv narkomanije u školama održanom u Institutu za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”. Reč je o prvom od četiri edukativna seminara koji Komisija za borbu protiv narkomanije organizuje u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu za više od 300 stručnjaka iz različitih oblasti koji će učestvovati u akcijama prevencije protiv narkomanije, a koje će od 1.septembra sprovoditi u školama u Srbiji.
Seminar je otvorio ministar zdravlja i predsednik Komisije za borbu protiv narkomanije, formirane prošlog meseca, Zlatibor Lončar koji je istakao da je neophodno sprovesti sveobuhvatne mere kako bi se postigli određeni rezultati u borbi protiv narkomanije u školama. “Naš cilj je da dete ima svest da treba da odbije drogu kada mu se ponudi i da čvrsto stoji iza toga jer da zna šta sve to sa sobom nosi. Kada dođemo do tog nivoa, tek tada ćemo uspeti”, naglasio je Lončar. Kako je rekao, efekti takve akcije ne mogu da se očekuju za mesec ili godinu, te da je kontinuirano raditi sa učenicima od prvog ili drugog razreda osnovne škole kako bi se postigao određeni rezultat.
Osim seminara u Beogradu, Komisija za borbu protiv narkomanije organizovaće do 31.avgusta seminare u Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu za edukaciju timova koji će tokom školske godine obići svih 1700 škola u Srbiji. Predavači su stručnjaci iz ove oblasti iz ministarstava zdravlja, prosvete, rada i socijalne politike, omladine i sporta, kao i iz policije, sudstva i tužilaštva.
Lončar : I deci i roditeljima predočiti šta je droga i posledice
Ministar zdravlja i predsednik Komisije za borbu protiv narkomanije Zlatibor Lončar je ukazao da deci i roditeljima treba predočiti šta je droga i koje su posledice njenog konzumiranja, kao i da je dužnost društva da deci ponudi alternative koje će ih odvratiti od droga i da im ukaže na uspešne javne ličnosti kao uzore. “Važno je i da uspostavimo poverenje sa decom da bez straha mogu da nam ukažu na one koji im nude drogu, a na državi je onda da to reguliše tako da dete nema nikakve posledice zato što je to reklo”, naveo je ministar. On je dodao da se zalaže da se uvedu najstrože kazne za dilere droge koji se, kako je napomenuo, najčešće osuđuju na nekoliko meseci ili najduže godinu dana. Istakao je i da Ministarstvo zdravlja ima dobru saradnju i sa drugim sektorima uz napomenu da je u ovoj godini registrovano 20 novih psihoaktivnih supstanci.
Prevencija narkomanije u školama: Jednokratne aktivnosti nisu dovoljne
Pomoćnica ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Gordana Kosanović kazala je da jednokratne aktivnosti nisu dovoljne za prevenciju narkomanije u školama i da taj problem nijedna institucija ne može sama da reši. Ona je ukazala da će polaznici edukativnih seminara imati zadatak da motivišu roditelje i nastavnike da ozbiljno pristupe ovom problemu. Kosanović je najavila da Ministarstvo prosvete priprema i uputstvo školama kako da u okviru redovnog nastavnog programa organizuju aktivnosti na prevenciji narkomanije za sve uzraste. “Škole su još uvek najbezbednija mesta za učenike, a ono što se dešava van škole je značajnije. Zato kao roditelji i nastavnici treba da naučimo decu kako da odole iskušenjima i izazovima kao što je droga”, naglasila je Kosanović.
“Batut”: Multidisciplinarni pristup u borbi protiv narkomanije
V.d.direktora “Batuta” Verica Jovanović rekla je da je prošle godine 12,5 odsto učenika došlo u kontakt sa psihoaktivnim supstancama koje izazivaju bolesti zavisnosti u istraživanju koje je sprovela SZO u saradnji sa Ministarstvom prosvete. “Pri analizi podataka utvrđeno je da je u poslednjoj nedelji istraživanja 9,5 učenika došlo u neposredni kontakt sa nekom od supstanci koje mogu da izazovu bolest zavisnosti, a tu spada i duvan”, navela je Jovanović. Ona je istakla da je multidisciplinarni pristup jedan od načina borbe protiv narkomanije i promovisanja zdravih stilova života. Dodala je da ”Batut” uz podršku Evropskog centra za monitoring planira da u narednoj godini sprovede ESPAD istraživanje među učenicima osnovne i srednje škole o korišćenju duvana i ostalih supstanci koje izazivaju bolesti zavisnosti.
Intenzivan porast upotrebe psihoaktivih supstanci kod mladih
Psihijatar Instituta za mentalno zdravlje Svetislav Mitrović ukazao je na intenzivan porast upotrebe psihoaktivih supstanci kod mladih i da tom problemu treba sistemski pristupiti. ”Rezultati ne mogu da se vide odmah, ali nadam se da do kraja godine možemo da vidimo promene u stavovima i načinu razmišljanja mladih, njihovih roditelja i društva u celini”, kazao je Mitrović. Napomenuo je da se starosna granica upotrebe droga stalno spušta, kao i da su supstance sve dostupnije.
Raste i broj akutnih trovanja na godišnjem nivou
Načelnica Nacionalnog centra za kontrolu trovanja Slavica Vučinić rekla je da u Srbiji raste broj akutnih trovanja na godišnjem nivou i da je broj pacijenata mlađih od 18 godina sve veći. ”Ranije je bilo oko 350, a sada taj broj prelazi više od 420 godišnje. Ovo je najbolja inicijatva koju su pokrenuli Ministarstvo zdravlja i Komisija jer je edukacija osnov svake prevencije”, istakla je Vučinić. Naznačila je da su pre 20-ak godina u fokusu bili heroin, kokain i amfetamini dok je danas na tržištu droga velika ponuda hemijski raznovrsnih supstanci. Kako je rekla, na godišnjem nivou broj korisnika droga se povećava za 20 miliona, a prema procenama u svetu ih ima oko 300 miliona. ”Mladi treba da znaju da nikada neće znati šta su uzeli, u kojoj kombinaciji, a pogotovo ne u kojoj dozi. Za njih i jedna tableta može da bude fatalna”, napomenula je Vučinić.
Zatvaraju se škole i po Hrvatskoj, nema prvaka
Posledice masovnog iseljavanja i sve manjeg broja rođenih vidljive su u Hrvatskoj i pred ovu školsku godinu, jer se šest osnovnih škola zatvara pošto nema đaka, a u 117 škola nije upisan nijedan učenik u prvi razred, piše portal Index.hr. Prema privremenim podacima, koje je portalu dostavilo Ministarstvo nauke i obrazovanja, u školskoj godini 2018./2019 nastava se neće održavati u šest područnih škola u kojima nema učenika, a dve se zatvaraju jer se sele u novoizgrađenu školu. Alarmantan je i podatak, ističe Index.hr, da ove školske godine u 117 škola nije upisan nijedan novi učenik.
Prema privremenim podacima dostavljenim iz kancelarija državne uprave u županijama, nijedan učenik nije upisan u 113 područnih škola, te četiri matične škole, a samo u Varaždinskoj županiji i Gradu Zagrebu nema škole u koju u prvi razred nije upisan nijedan učenik, naveo je portal. U 19 županija u kojima nije upisan nijedan učenik u prvi razred, u prethodnoj školskoj godini nastava je održavana u 1.136 područnih škola. “Ako računamo postotak škola u kojima nema učenika prvog razreda, onda je to 9,95 posto”, naveli su iz ministarstva, uz napomenu da neke škole, u koje nije upisan nijedan učenik prvog razreda, neće biti zatvorene, jer u njima ima učenika 2, 3. i 4. razreda, pa će nastaviti s radom, preneo je Index.hr.
Ukrajina – u potrazi za surogat majkama
Ukrajina, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, sve više postaje mesto gde dolaze parovi iz inostranstva koji ne mogu da imaju dece u potrazi za surogat majkama, piše BBC. Mlade Ukrajinke privlači suma koju dobijaju kao surogati, ali postoje i strahovanja da bi one mogle biti žrtve eksploatacije.
BBC u reportaži prenosi priču Ukrajinke sa zapada zemlje Ane koja je za surogatstvo saznala na vestima kada je imala 18 godina. Pošto je završila srednju školu nameravala je da se zaposli u hotelu u rodnom mestu. Posle nekoliko godina rada u hotelu, gde joj je plata bila 200 dolara mesečno, Ana se odlučila da bude surogat majka, i za to je mogla da zaradi i do 20.000 dolara. Ana kaže da se opredelila za drugu opciju jer je “želela nešto više, skupe stvari”, da može da obnovi kuću, kupi automobil… Surogat majka je postala sa 21. godinom, kada je i sama imala ćerku. Ukrajinski zakon, naime, nalaže da neko može da bude surogat tek kad dobije sopstveno dete. Na taj se način, kako se smatra, ne vezuju previše za decu koju moraju da predaju nekom drugom. Stranci u potrazi za surogatima u Ukrajinu dolaze od 2015. godine, kada je azijska surogat industrija počela da jenjava zbog optužbi o izrabljivanju surogat majki. Ukrajina je jedna od retkih država koja nudi jeftino surogatstvo. “U našu zemlju dolazi jako puno parova bez dece – kao na pokretnoj traci”, kaže Ana, navodi BBC, napominjući da koristi lažna imena surogat majci da bi zaštitila njihov identitet. Ana je kao surogat majka u jednoj kijevskoj klinici rodila dete paru iz Slovenije. Međutim, tvrdi da na klinici nije imala adekvatnu zdravstvenu negu. Porođaj je prošao bez problema i ona sada planira da bude surogat majka paru iz Japana. Sem Everingem iz australijskog udruženja “Porodica kroz surogatstvo” navodi da je potražnja za surogatima u Ukrajini u poslednje dve godine “porasla za 1.000 odsto”.
Predsednica odbora za zdravstvo u ukrajinskom parlamentu, Olga Bogomoljec konstatuje da je surogat industrije u Ukrajini direktna posledica teške recesije koja je zemlju pogađala 2014. i 2015. godine. Ta industrija, prema njenim rečima, nije dovoljno regulisana, što ugrožava i surogat majke i roditelje koji ih plaćaju. Surogatstvo je u Ukrajini dostupno heteroseksualnim bračnim parovima koji iz medicinskih razloga ne mogu da imaju decu. Dete mora da bude genetski povezana sa bar jednim roditeljem, a cene se kreću između 30.000 i 45.000 dolara. Surogat majka nema pravo na starateljstvo jer se u krštenicu upisuju imena roditelja koji plaćaju.
Procenjuje se da svake godine surogat majke u Ukrajini na svet donesu 500 dece, mada o tome nema zvaničnih podataka. Takva komercijalnog surogatstva legalna je i u SAD, Gruziji i Rusiji. Popularna odredišta su i Kenija i Laos, ali te države još uvek nemaju rešen pravni okvir za surogatstvo. Za neke parove iz inostranstva potraga za surogat majkom je neizvestan proces, a u potrazi za pouzdanim klinikama oslanjaju se na forume na internetu. Navodi se da je medicinski centar “Ilaja” u Kijevu na dobru glasu i da ima dugu listu čekanja. http://www.rtv.rs/sr_lat/zivot/porodica/ukrajina-u-potrazi-za-surogat-majkama_896260.html
Archives
- January 2021
- December 2020
- November 2020
- October 2020
- September 2020
- August 2020
- July 2020
- June 2020
- May 2020
- April 2020
- March 2020
- February 2020
- January 2020
- December 2019
- November 2019
- October 2019
- September 2019
- August 2019
- July 2019
- June 2019
- May 2019
- April 2019
- March 2019
- February 2019
- January 2019
- December 2018
- November 2018
- October 2018
- September 2018
- August 2018
- July 2018
- June 2018
- May 2018
- April 2018
- March 2018
- February 2018
- January 2018
- December 2017
- November 2017
- October 2017
- September 2017
- August 2017
- July 2017
- June 2017
- May 2017
- April 2017
- March 2017
- February 2017
- November 2016
- October 2016
- June 2016
- April 2016