Usvojena Konvencija o CERN-u i
Odluka o Univerzijadi
Vlada Srbije usvojila je 7. februara i predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) i o potvrđivanju Protokola o privilegijama i imunitetima ove međunarodne organizacije, čime će se omogućiti uključivanje u evropski i svetski istraživački prostor i Srbiji biti dodeljene privilegije i imuniteti neophodni za obavljanje naučne delatnosti. Vlada Srbije donela je i Odluku o osnivanju Privrednog društva “5. evropske Univerzitetske igre Beograd 2020”, povodom održavanja evropskih univerzitetskih igara u Beogradu u julu 2020. godine, na kojima će studenti-sportisti imati priliku da se nadmeću u 25 sportova i sportskih disciplina. Osnivač ovog privrednog društva je Republika Srbija, čije će sedište biti u Beogradu, dodaje se u saopštenju.
Erazmus plus program: Više projekata
za škole i fakultete
Srbija je postala punopravna
članice Erazmus plus programa Evropske unije, a to za obrazovne ustanove u
našoj zemlji znači da će moći da učestvuju u više projekata i da će im na
raspolaganju biti veći budžeti. Osim Srbije, status punopravne članice Erazmus
plus programa ima još samo pet zemalja koje nisu članice EU: Norveška, Turska,
Lihtenštajn, Makedonija i Island. Srbija je od 2014. godine učestvovala u tom
programu EU, ali u ograničenom kapacitetu, kao partnerska zemlja u regionu
Zapadnog Balkana.
Ministar prosvete Mladen Šarčević
kaže da će status Srbije kao punopravne članice u Erazmus plus programu za
obrazovne institucije značiti veću mogućnost da učestvuju u raznim projektima,
da oplemene i obogate svoju pedagošku praksu i znanje. Ministar naglašava da je
ovo prilika za studente i srednjoškolce da učestvuju u razmenama, ali i za
nastavnike za stručno usavršavanje. To što je Srbija postala ravnopravan član
Erazmus plus programa, Šarčević kaže da su zaslužne reforme koje su sprovode
već dve i po godine, što je za ljude u Evropskoj komisiji bio pozitivan znak. “Srbija
je i do sada koristila mogućnost za razmenu studenata i profesora, a mislim da
će tek sada organizovanije i u većem obimu koristiti tu mogućnost”, rekao
je ministar za Tanjug.
Dijaspora “preusmerava”
donacije ka obrazovanju
Istraživanje “Davanja za
opšte dobro iz dijaspore”, u kojem je učestvovalo 5.128 ispitanika iz
dijaspore, sprovedeno je u 83 zemlje među opštom populacijom i
“profesionalnim” donatorima i pokazuje, između ostalog, da se fokus
donatora menja sa smanjenja siromaštva na “finansiranje” obrazovanja
i zdravstva, kaže Tamara Vlaškalin iz Fondacije “Ana i Vlade Divac”. “Kada
govorimo o populaciji donatora, ljudi koji u dužem vremenskom period doniraju,
pored zdravstva novac je odlazio i na boljitak većeg broja građana, odnosno i
na obrazovanje, sport i kulturu”, rekla je Vlaškalin Tanjugu.
Rezultati istraživanja Fondacije
“Ana i Vlade Divac” i USAID-a pokazuju da je kod opšte populacije iz
dijaspore prosek doniranih sredstava 126,9 evra, a u populaciji donatora taj
iznos je 549,8 evra. “Dijaspora indirektno i direktno poboljšava i gradi
kulturu davanja u Srbiji. Kroz ispitivanja smo saznali da su u inostranstvu
donatori obični ljudi koji imaju svest o tome koliko je važno ulagati u
zajednicu, a da se smatra da je donator u Srbiji neka uža grupa, koju nazivamo
elitom. To je jedna poruka njihova nama da je doniranje vrednost na kojoj treba
da počiva svako civilizovano društvo”, kaže Vlaškin.
Kada je potrebno donirati
socijalno ugroženim osobama, ali i za potrebe unapređenja ekonomije,
obrazovanja, zdravstva i sporta u Srbiji, 44 odsto ljudi iz dijaspore spremno
je da pomogne. “Važno je da napomenemo da mi nismo u ovom istraživanju
uzimali u obzir novac koji je doniran porodicama, odnosno pojedincima, nego smo
se fokusirali na ona davanja koja možemo da nazovemo filantropskim, za opšte
dobro”, rekla je Vlaškin.
Istraživanje pokazuje da
pripadnici srpske dijaspore vide državne institucije kao institucije koje mogu
da pronađu najbolji način za rešavanje problema građana Srbije, a rezultati
istraživanja govore i da čak 53 odsto ispitanih ne zna da li matica dovoljno
brine o svojoj dijaspori. “Ovo istraživanje imalo je za cilj da izmeri da
izmere taj puls između dijaspore i matice kada su u pitanju davanje za opšte
dobro u Srbiji”, kažu u „Fondaciji Ana i Vlade Divac”. Za donatore
van Srbije, kaže se, ograničenje predstavlja kada fondacije nemaju ogranke u
inostranstvu, jer u tom slučaju ne mogu da dobiju poreske olakšice. Kao jedan
od najvećih nedostataka, donatori navode da većina neprofitnih organizacija i
fondacija nema mogućnost “on-line” doniranja.
Lončar: Posao za 400 najboljih đaka
medicinske škole
U septembru će posao dobiti 400
ili 500 najboljih đaka srednjih medicinskih škola, najavio je u četvrtak ministar zdravlja Zlatibor Lončar. “Oni
će dobiti šansu da rade u dobrim uslovima, da se usavršavaju i dobiće
privilegije koje su neophodne da bi ostali ovde”, rekao je za RTS Lončar,
koji će danas održati prvi sastanak sa direktorima srednjih medicinskih škola. On
je dodao da je cilj da se nastavi politika zadržavanja našeg najboljeg
medicinskog kadra – lekara i medicinskih sestara. “Više od 160 najboljih
studenata medicine smo zaposlili i sada nastavljamo dalje. Ono što hoćemo da
uradimo je da sva deca u medicinskim školama koja završe i budu najbolja – od
septembra dobiju posao. To će biti minimum 400 ili 500 đaka, koji će dobiti
posao u septembru”, rekao je Lončar. On je dodao da će biti promenjen
zakon i da će moći u svojom matičnim ustanovama da rade popodne sa lekarima i
imati dodatni vid zarade.
Podsetio je i da su predsednik i
Vlada Srbije obećali da će prioritet imati medicinske sestre i u ovogodišnjem
povećanju plata. “To su mere koje radimo da bi se izbegla situacija u
okruženju, gde zbog nekontrolisanog odliva lekara i sestara imate kolaps
zdravstvenog sistema. Kao što vidite, na sve načine pokušavamo da to
regulišemo”, rekao je ministar.
Vladinim
avionom na lečenje u inostranstvo
Govoreći o lečenju dece u
inostranstvu, Lončar kaže da je beba u sredu prebačena u Italiju i da čeka transplantaciju
jetre. On je dodao da je dete rođeno sa anomalijom žučnih puteva i da je
operisano u Tiršovoj, ali da mora da se uradi transplantacija jetre. “Vladinim
avionom otišla je u Italiju, svi se nadamo da će uskoro dobiti jetru”,
rekao je Lončar.
Najbolji na bilbordima: Učenice
škole „Svetozar Marković Toza”
Učenice škole „Svetozar Marković Toza” u prošloj godini učestvovale su i osvajale nagrade na mnogim takmičenjima. Elena Ćirić osvojila je prvo mesto na državnom takmičenju u raketnom modelarstvu. – Pre svega me je nastavnica motivisala da se prijavim za to takmičenje i bilo mi je veoma interesatno da sama sklapam rakete – kaže Elena. – Uglavnom se dobiju gotovi delovi koji treba da se sklope i kasnije se te rakete ispalјuju i gleda se koliko je koja letela.
Anja Marinković u protekloj godini
osvojila je treće mesto na Republičkom takmičenju iz književnosti. – Trebalo je
mnogo literature pročitati da bih se spremila za takmičenje, ali nije mi bilo
teško pošto je sve zanimlјivo – navodi Anja. – U budućnosti bih volela da se
bavim medicinom i da postanem plastični hirurg.
Lea Ajzenberger je na Republičkom
takmičenju iz fizike ostvarila drugo mesto. – Za pripremu za takmičenje mi je
trebalo dosta vremena, ali to dosta zavisi i od oblasti koju pripremam – navodi
Lea. – U budućnosti bih volela da studiram astrofiziku ili kvantnu fiziku zato
što sam odmalena volela da spoznajem svet oko sebe. Smatram da je sama primena
matematike u okviru fizike jedan interesantan prozor u svet, a zna se da je
čoveka kroz vekove vukla samo želјa ka napretku i saznanjima.
Ana Molnar u protekloj školskoj
godini osvojila je prvo mesto na Republičkom takmičenju iz srpskog jezika. –
Takmičenje zahteva svakodnevne pripreme. Svaki dan bar po pola sata – ističe
Ana. – Motivaciju za takmičenja crpla sam iz želјe da pokažem drugarima da
škola nije dosadna, kao što oni misle, već da može biti i zanimlјivo i da se
mnogo nauči. Volela bih da se u budućnosti bavim istraživačkim radom.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”,
koje realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti, nastavlјen je i
ove godine. Na 42 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima postavlјeni su
novi bilbordi. Na njima je predstavlјeno više od 200 učenika osnovnih i srednjih
škola koji su u protekloj školskoj godini ostvarili najznačajnije uspehe na
takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Generalni sponzor projekta i ove godine je Erste banka.
Automatska hranilica, povezana na aplikaciju, preko koje će
polјoprivrednici upravlјati sistemom prehrane stoke, samo je jedno od
inovativnih rešenja, koje su osmislili studentski i srednjoškolski timovi iz
Srbije. Oni će se takmičiti u kategoriji za Najbolјu srednjoškolsku i
studentsku inovaciju u 2019. godini. Svi članovi moga tima dolaze iz manjih
mesta u Vojvodini, pa smo u skladu s tim razvili i naše rešenje. Imamo ideju da
razvijemo automatsku hranilicu za stoku, koja već postoji na principu pokretne
trake. Naša će se razklikovati od postojećih, jer ćemo dodati softver koji će
automatski dozirati hranu na osnovu različitih parametara, kao što su težina,
starost, temperatura vazduha, vlažnost vazduha. Time ćemo rešavati problem koji
u današnje vreme postoji – rast polupulacije iz dana u dan, a nedostatak hrane,
objašnjava student Fakulteta tehničkih nauka, smer inženjerstvo, Lazar
Potrebić. Kaže da su se privrednici iz SAD, koji su nedavno bili na njihovom
fakultetu, veoma zainteresovani za ovaj proizvod, te da su ih pozvali u
Ameriku, ali da njihov tim još nema novca da na taj poziv i odgovori.
Tim koji vodi
mentor Vladimir Skalaj, nastavnik Elektrotehničke škole “Mihajlo Pupin”, iz
Novog Sada, razviće rešenje “lora” i “lora one”, koja se koristi za prenos
signala. Budući klijenti korstiće ga, objašnjava Skalaj, pre svega u raznim
oblastima komunikacije. U Poslovnom inkubatoru u Novom Sadu je organizovan
prvi trening za “Inovacija iz ugla inovatora i iz ugla kupca”. Na
treningu će biti obučavani mentori za rad sa studentima i srednjoškolcima, koji
ih očekuje u narednom periodu, kada će
se timovi pripremati za Takmičenje za najbolјu tehnološku inovaciju u 2019.
godini. Treninzi će biti organizovani narednih dana i u Užicu, Nišu i u
Beogradu. Osim novootvorene
kategorije “Najbolјi srednjoškolski i studentski timovi”, postoji i kategorija
“Realizovane inovacije”, deo je takmičenja, u kojem učestvuju timovi naučnika
sa univerziteta i razvojnih odelјenja malih, srednjih i velikih
preduzeća. Za ovaj deo takmičenja timovi se mogu prijavlјivati do 30.
aprila. U septembru će biti organizovano finale, a u junu će biti poznati
favoriti, ukupno šest.
Zadatak mentora
je da obuči takmičare da tehnički naprave sistem da funkcioniše, a potom da
istraže tržište i targetiraju cilјne grupe. Na osnovu potreba cilјne grupe da
preoblikuju svoje inicijalno rešenje, kako bi ostvarili prodaju, objašnjava
profesor Univerziteta u Novom Sadu Vojin Šenk, koordinator takmičenja za
Najbolјu inovaciju u 2019. godini. Ove godine prijavlјeno je tri puta
više takmičara u kategoriji “Najbolјi srednjoškolski i studentski tim”, kažu u
Poslovnom inkubatoru.
Na završnoj sednici, 4. januara,
žiri Brankovog kola (Nenad Grujičić, predsednik, Vesna Čipčić i Milan Pletel),
doneo je jednoglasnu odluku da za novog laureata „Velike povelje Brankovoga
kola” proglasi Kseniju Maricki Gađanski. Među dosadašnjim dobitnicima
„Velike povelje Brankovoga kola” nalaze se Vladeta Jerotić, Vera Kovač
Vitkai, Mihailo Miša Janketić, Ljiljana Petrović, Vesna Čipčić, Milan Pletel,
Bogdan Vinokić i Vico Dardić. Ovo prestižno priznanje za životno delo Brankovo
kolo dodeljuje „za nadahnuti doprinos lepoti i moći poezije, stvaralačku radost
i ljubav prema pesnicima i ljudima na tragu božanskoga dara Branka
Radičevića”. Zajedno sa svojim suprugom, uglednim srpskim pesnikom Ivanom
Gađanskim (1937-2012), Ksenija Maricki Gađanski davala je veliku podršku i
konkretne stvaralačke priloge za razvoj i život Brankovoga kola. Ksenija
Maricki Gađanski je učestvovala i u zasnivanju međunarodne nagrade „Branko
Radičević” u Sremskim Karlovcima, kao i na pokretanju i učestvovanju na
Filozofskom simpozijumu koji na Brankovom kolu traje više od četvrt veka.
Ksenija Maricki Gađanski (1939,
Martinci u Sremu), završila je čuvenu Karlovačku gimnaziju i pripada redu
najpoznatijih đaka ove najstarije srpske srednjoškolske ustanove. Filozofski
fakultet (Grupa za klasične nauke) diplomirala u Beogradu 1962. godine,
magistrirala je 1964, a doktorirala 1972. Bila je na naučnom usavršavanju na
Filozofskom fakultetu u Atini i Visiting sholar na Kolumbija univerzitetu u
Njujorku. Objavila je desetak značajnih knjiga i više stotina naučnih radova.
Glavni je urednik “Zbornika za klasične studije Matice srpske” i
publikacije Antičkog društva “Antika i savremeni svet”. Počasni je
član grčkog naučnog i književnog društva PARNASSOS u Atini, koje je posle
Atinskog univerziteta, najstarija kulturna institucija u Grčkoj, čiji su
članovi bili i Laza Lazarević i Jovan Dučić. Član je više stručnih i naučnih
udruženja u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više domaćih i inostranih
nagrada, među kojima su Nacionalno priznanje za vrhunski doprinos kulturi
Republike Srbije i grčki orden „Zlatni krst”, koji je kao red plemenitih
dela Grčke ustanovljen 1948. godine i dodeljuje se samo uspešnim ženama,
Grkinjama i strankinjama.
Zajedno sa suprugom Ivanom,
Ksenija je prevela mnoge grčke pesnike na srpski jezik. Među njima je i
savremeni autor Naso Vajena, istaknuti pesnik i univerzitetski profesor u Atini
i svetu, koji se pre desetak godina ovenčao i međunarodnom nagradom „Branko
Radičević” u Sremskim Karlovcima, i zahvaljujući porodici Gađanski pojavio
na Brankovom kolu kao autor nove knjige objavljene u ovoj kulturnoj
instituciji. „Vrunski helenist, Ksenija Maricki Gađanski, svoj glas kao
klasični filolog, duguje činjenici da njen pristup antičkim grčkim tekstovima
dolazi iz optike živog osećanja književnosti, proisteklog iz njenog dubokog
poznavanja i kontakta sa književnim delima našega doba. Ona nije samo profesor
klasičnih nauka, već helenist u dijahronom značenju toga termina, istraživač i
tumač koji grčku književnost, od antike do danas, s naročitom produbljenošću,
čita kao neraskidivu celinu. Istovremeno, ona je ličnost koja sagledava
književna dela, antička i moderna, ne samo u njihovom uskom umetničkom okviru
nego i u širim društvenim i istorijskim zbivanjima” – naveo je Naso
Vajena.
„Velika povelja Brankovog
kola” svečano će biti uručena Kseniji Maricki Gađanski u Spomen-biblioteci
najstarije srpske, čuvene Karlovačke gimnazije, na Radičevićev 195. rođendan, a
na „Prolećnim Brankovim danima 2019″, koji će trajati od 15 – 28. marta u
Sremskim Karlovcima i Novom Sadu.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan, u
nedelju 9. februara 1997. Godine, bio je neradan dan u kućama znanja, ali je i
nastavljena obustava rada u gotovo svim školama u Srbiji. Taj
vikend su sindikati iskoristili da bi
motivisali prosvetare da ostanu uporni u štrajku (svaki ponedeljak je bio
kritičan dan, zbog raznoraznih pritisaka, do davanja otkaza i dr.). Spremaju se
i ulični protesti.
Članovi Gradskog odbora sindikata obrazovanja Novog Sada uputili su proglas roditeljima u kome se traži od roditelja učenika da pomognu prosvetnim radnicima u njihovim zahtevima koji su isključivo socijalne prirode, da prosvetari traže samo platu za svoj rad. U proglasu se kaže da profesori, nastavnici i učitelji shvataju poteškoće roditelja, jer im deca ostaju kod kuće, a ne idu u školu.
Vremeplov:UmroDostojevski
Ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski umro je na današnji dan 09. februara
1881. Jedan od najbitnijih stvaralaca u
istoriji književnosti. Hapšen je kao učesnik utopijsko-socijalističkog kružooka
Mihaila Petraševskog-Butaševiča zbog revolucionarnih planova i osuđen na smrt 1849. ali je kazna zamenjena
progonstvom u Sibir, gde je proveo 10 godina (4 zatočen). Njegova rana dela
(“Bedni ljudi”, “Poniženi i uvređeni”) inspirisana su socijalnim tragedijama
malih ljudi. Osnovne odlike njegove literature – psihološke analize, traganje
za korenima ljudske tragike, fenomen religioznosti – glavna su preokupacija
njegovih dela. Veoma je uticao na svetsku literaturu. Ostala dela: “Zločin i
kazna”, “Braća Karamazovi”, “Zli dusi”, “Mladić”, “Kockar”, “Idiot”, “Dvojnik”,
“Bele noći”, “Netočka Nezvanova”, “Zapisi iz mrtvog doma”, “Selo Stepančikovo i
njegovi žitelji”, “Ujkin san”, publicistika “Piščev dnevnik”, “Politički
zapisi”.
Vremeplov: Toplički
ustanak
Zbog pokušaja bugarske vojske da
izvrši mobilizaciju srpskih regruta u okupiranim oblastima u južnoj Srbiji u
Prvom svetskom ratu, na današnji dan 09. februara 1917 godine izbio je Toplički
ustanak. Pored početnih uspeha i stvaranja slobodne teritorije sa sedištem u
Toplici, ustanak je krajem marta ugušen. Bugari su za odmazdu pobili oko 20.000
ljudi, uključujući žene i decu i uništili nekoliko desetina sela između
Prokuplja i Leskovca.
Vremeplov: Rođen Jovan Radonić
Na današnji dan 09. februara 1873 godine rođen je srpski istoričar Jovan Radonić,
član Srpske kraljevske akademije. Gimnaziju je završio u Novom Sadu, studirao
je u Beču kod Jagića i Jirečeka. Nakon doktorata 1896. radio je kao nastavnik
srpske gimnazije u Carigradu i u carigradskom Ruskom arheološkom institutu. Bio
je i bibliotekar Matice srpske a od 1905. profesor je univerziteta u Beogradu.
Od 1937. do 1944. je generalni sekretar Srpske kraljevske akademije. U
međuratnom periodu izvesno vreme je i narodni poslanik. Dela: “Grof Đorđe
Branković i njegovo vreme”, preveo je i dopunio Jirečekovu Istoriju Srba, kojoj
je pripojio i Jirečekovo delo “Država i društvo u srednjevekovnoj Srbiji”.
Priredio je zbirku građe: “Dubrovačka akta i povelje”.
Vremeplov: Bitka na Neretvi
Na današnji dan 09. februara 1943 godine počeo je protivnapad partizana u
Drugom svetskom ratu protiv združenih nemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga
na Neretvi, poznat kao “Bitka za ranjenike”. Početkom marta osam
partizanskih brigada odbacilo je glavninu nemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika
je prebačeno na levu obalu Neretve.
Vremeplov: Rim proglašen republikom
Italijanski revolucionar Đuzepe
Macini proglasio je, na
današnji dan 09.
februara 1849. godine, Rim republikom.
Vremeplov:Veliki štrajk
Nastavljena je obustava
rada u gotovo svim školama u Srbiji. Vikend su
sindikati iskoristili da bi motivisali
prosvetare da ostanu uporni u štrajku i obavestili javnost o razlozima
protesta. I dalje je postojala opcija nastavka pregovora
– iz Vlade su se obavezali da u
ponedeljak 10. februara obavestiti sindikate
o nastavku pregovora. Dogovoreno je i svakodnevno sastajanje pregovaračkog tima
i zakazana konferencija za štampu.
Međutim, i dalje
primetni su „ispod stola“ nastavljeni
pregovori Vlade i resornih ministarstava
sa vrhom „državnog sindikata“ (i ne samo sa vrhom već i sa RO) o čemu je pisala tadašnja štampa, ali i drugi sindikati, pa je
predsednik RO Jagoš Bulatović, od od kolega iz pregovaračkog tima, tražio da ga
„ne svađaju sa novinarima“ i ne zovu „državnim“. Novinari nekih medija su na
pomenutoj konferenciji izjavili da ih se ne zove na konferencije, odnosno da se
zovu selektivno, iz čega smo zaključili da samostalci ipak vrše opstrukciju
informisanja (u to vreme prostorne mogućnosti za sastanke i konferencije su
imali samo „samostalci“ i Nezavisnost, pa je bilo jasno da smo i to morali istrpiti)
Elem, Jagoš Bulatović i
društvo iz samostalnog sindikata su svo vreme „sedeli na dve stolice“ – kao
bili smo jedan tim, a u stvarnosti su svo vreme pokušavali da nas izbace iz
pregovaračkog tima. Otud i stalna priča o pregovaračkom pravu (tarifnom
suverenitetu) i brojnosti u samom timu.
Vremeplov: Rođen Vasa Stajić
Srpski pisac Vasa Stajić, filozof,
istoričar, istaknuti srpski kulturni i nacionalni radnik rođen je
na današnji dan 10. februara 1878. godine. Bio je predsednik Matice srpske i
izdavač više časopisa. Studirao je
prava, a potom filozofiju u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu, a diplomirao je
1902. u Budimpešti. Predvodio je Reformistički srpski nacionalni pokret mlade
vojvođanske inteligencije. Izdavao je časopise “Novi Srbin” i “Prosveta”.
Izvesno vreme bio je sekretar Matice srpske i urednik “Letopisa” (1921. i
1936.). Napisao je preko 20 knjiga od kojih su najpoznatije “Novosadske
biografije” i “Velikokikindski dištrikt”. Autor je i preko 100 naučno-stručnih
rasprava. Posle Drugog svetskog rata izabran je za doživotnog predsednika
Matice srpske. Objavio je više knjiga arhivske građe iz istorije Novog Sada kao
i monografije o Svetozaru Miletiću i Jovanu Jovanoviću Zmaju. Jedan je od
osnivača, 1923. Novosadske podružnice Srpskog planinarskog društa, koja 1924.
postaje Planinarsko društvo Fruška gora. Dosledno se, čitavog života, zalagao
za svakovrsnu saradnju Srba i Mađara.
Vremeplov: Rođen Avram Đukić
Na današnji dan 10. februara 1844 godine rođen je Avram Đukić, srpski
istoriograf. Bio je školovani oficir i u intendantskoj službi dospeo je do čina
generala austrijske vojske (Austrougarske). Služio je u Beču, Zadru, Pragu.
Istoriografijom se bavio kao amater, ali veoma savesno. Proučavao je prošlost
Srba u tadašnjoj Ugarskoj, odnosno današnjoj srpskoj Vojvodini, i to najviše
veliku seobu, istoriju šajkaša i srpske husarske regimente, bunu 1848. zatim
ustanak Pere Segedinca kao i seobe Srba u Rusiju, a sa mnogo požrtvovanja
ispitivao je živote Srba austrijskih oficira. Ostavio je Matici Srpskoj u
rukopisu veliki rad: “Generali i pukovnici Srbi u Austro-Ugarskoj od god. 1704
do danas”. Iz tog obimnog dela publikovao je jedino – “Život Arona
Stanisavljevića, barona von Wellenstreit”. Ostali radovi: “Kad su se Srbi sa
patrijarhom Arsenijem III doselili u zemlje madžarske krune?”, “Tri pisma
patrijarha Arsenija III Čarnojevića”, “Ustanova i spomenici Ugarskih
kraljevskih šajkaša”, “Nešto za istoriju Carske i kraljevske srpske husarske
regimente”.
Vremeplov:
Rođen Pasternak
Na današnji dan 10. februara 1890 godine rođen je ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. i oštar kritičar boljševizma.
Odrastao je u intelektualnoj sredini. Uprkos bliskosti sa futuristima nije
prihvatio njihovu revolucionarnu angažovanost. Bio je opčinjen Hristovim putem
stradanja i žrtve, ali i temama prve i druge ruske revolucije. Zbirke pesama
“Iznad barijera” i “Brat moj – život” donele su mu svrstavanje među klasike
evropske poezije 20. veka. Najveći uspeh kod publike i književne kritike doneo
mu je roman “Doktor Živago”, objavljen u inostranstvu, posle čega su ga
izbacili iz ruskog Saveza pisaca. U Sovjetskom Savezu je “Doktor Živago”
štampan tek 1988. Iskazao se i kao teoretičar književnosti i sjajan prevodilac
Šekspira, Getea, Petefija i gruzijskih pesnika. Njegova filozofska lirika snažno
je uticala na mnoge ruske, evropske i američke pesnike. Ostala dela: roman u
stihovima “Spektorski”, zbirke pesama i poeme “Blizanac u oblacima”, “Teme i
varijacije”, “Poručnik Šmit”, “Devetstotina peta godina”, “Uzvišena bolest”,
“Drugo rođenje”, “Kad se razvedri”, “Umetnik”, pripovetke “Detinjstvo
Liversove”, “Povest”, autobiografije “Zaštitna povelja”, “Ljudi i situacije”,
drama “Slepa lepotica”.
Vremeplov: UmroMonteskje
Francuski politički mislilac Šarl Monteskje, s Volterom, Rusoom i Denijem Didroom vesnik Francuske revolucije umro je na današnji dan 10. februara 1755. godine. U alegoriji “Persijska pisma” naslikao je francusko društvo 18. veka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem delu “Duh zakona” razvio je teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku – koja je postala temelj modernih političkih koncepata.
Vremeplov: Poginuo Puškin
Na
današnji dan 10. februara 1837.
godine poginuo je, u dvoboju, ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, vodeći
predstavnik ruskog romantizma i jedan od najvećih liričara svetske
književnosti. Umro je od posledica ranjavanja zadobijenog dva dana ranije u
dvoboju s jednim francuskim avanturistom. Poreklom iz stare, ali osiromašene
plemićke porodice, pesnik buntovnog duha, često na udaru cenzora, zbog čega je
bio prognan iz prestonice na jug Rusije. Nasilnoj smrti pesnika u 38. godini
života prethodile su spletke najviših krugova ruskog društva. Dela: romani u
stihovima “Jevgenije Onjegin”, “Grof Nulin”, “Kućica u Kolomni”, drame “Boris
Godunov”, “Rusalka”, prozna dela “Pikova dama”, “Kapetanova kći”, “Egipatske
noći”, “Pripovetke Belkina”, male tragedije u stihovima “Gozba za vreme kuge”,
“Vitez-tvrdica”, “Kameni gost”, “Mocart i Salijeri”, poeme “Cigani”, “Poltava”,
“Bronzani konjanik”, “Gavrilijada”, “Ruslan i Ljudmila”, “Kavkaski
zarobljenik”, bajke u stihovima “Bajka o caru Saltanu”, “Bajka o ribaru i
ribici”, “Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi”.
Vremeplov:Osnovano
Srpsko geološko društvo
U Kapetan Mišinom zdanju u kom je bila smeštena Velika škola (danas rektorat Univerziteta) u Beogradu, održana je na današnji dan 10. februara 1891 prva, osnivačka sednica Srpskog geološkog društva. Duhovni tvorac Društva je Jovan Žujović, osnivač srpske geologije. Srpsko geološko društvo jedno je od najstarijih naučnih društava u Srbiji.
Vremeplov: Umro Rendgen
Na današnji dan 10. februara 1923 godine umro je nemački fizičar Vilhelm
Konrad Rendgen, koji je 1895. otkrio “iks-zrake”, dobitnik Nobelove nagrade za
fiziku 1901. “Iks-zraci”, elektromagnetski talasi dužine od milionitog do
milijarditog dela santimetra njemu u čast nazvani su “rendgenski zraci”.
Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje organa i za zračenja, ali pošto
izazivaju štetne promene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih
druge metode lečenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za
identifikovanje hemijskih elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.
Da je vaše dete zavisno
od interneta?
Stalno gledanje
internet sadržaja može da ima pogubne posledice, i kako pokazuju najnovija
istraživanja stručnjaka, deca i tinejdžeri su u stanju svakodnevnog stresa
Društvene mreže okupirale su naše, ali i živote mališana. Bez kontrole šta
gledaju od ponuđenih sadržaja i koliko vremena provode na
“Instagramu”, “Jutjubu” ili “Fejsbuku”, postali
su opsednuti influenserima, blogerima, jutjuberima… Gomila dece napravila je
pravi stampedo prošle subote u jednom novosadskom tržnom centru kako bi
pronašla najgledanijeg jutjubera – Baku Prase, odnosno Bogdana Ilića (23), kada
je zbog opšteg haosa odlučio da se ne pojavi na zakazanom događaju.
Zavisnost od
internetakao zavisnost od
droga
Istraživanja pokazuju da je u pitanju zavisnost i da društvene mreže
aktiviraju iste delove mozga kao droga. Stručnjaci iz Rusije čak upozoravaju da
su dečji mozgovi meta globalnog eksperimenta. – Sve društvene mreže razvijaju i
traže načine da što više zadrže pažnju svojih korisnika – objašnjava Radomir
Lale Marković, ekspert za društvene mreže i elektronske medije. – Ljudi, a deca
ponajviše, prikovani su uz ekrane mobilnih telefona i tableta. Istraživanja su
pokazala da je “Fejsbuk” angažovao stručnjake koji su radili u
kladionicama u Las Vegasu sa zadatkom da naprave nove funkcionalnosti
društvenih mreža, kako bi stimulisali određene centre u mozgu i izazvali što
veću zavisnost. Tako sam pogled korisnika na logo “Fejsbuka” ili
“Instagrama” izaziva žudnju, odnosno potrebu korisnika da se
“uloguju”.
Marković
pojašnjava da društvene mreže izazivaju zavisnost tako što stimulišu centre u
mozgu koji luče endorfin, hormon sreće. Tako kada dete ili odrastao čovek
“okači” sliku na “Instagram”, svaki “lajk” koji dobije
u njemu izaziva sreću. Zato imaju potrebu da stalno proveravaju nove sadržaje,
da li im je neko “lajkovao” ili “šerovao” ono što su
podelili na mreži. – Na većini proizvoda koji prouzrokuju zavisnost piše da
nisu za mlađe od 18 godina. Deci koja još nisu izgradila svoje stavove i
kritičko mišljenje, pristup mrežama i sadržajima na njima je u potpunosti
slobodan. Tako se mališanima i tinejdžerima kroz društvene mreže formiraju
stavovi, a oni za to nisu pripremljeni. A zapravo se radi o manipulaciji, odnosno
komercijalizaciji. Sve se tu vrti oko interesa kompanija da zarade, prodajući
svoje proizvode koje reklamiraju blogeri i jutjuberi. Oni zgrću milione
zahvaljujući “lajkovanju” i “šerovanju”, odnosno vremenu
koje deca provode na mrežama. Najmlađi su žrtve njihove zarade.
Pre 18. godine deca
ne bi trebala ni da budu na društvenim mrežama
Zato deca pre 18.
godine ne bi trebalo da budu na društvenim mrežama. A ako je to nemoguće, onda
bi roditelji trebalo da im barem ograniče vreme koje na internetu provode. Da
su posledice zavisnosti od društvenih mreža mnogobrojne, upozorava i dr Vlajko
Panović, klinički i dečji psiholog. – Na “Jutjubu” nema cenzure, i
dete tamo može da nađe svakakve sadržaje, a prateći ih troši vreme i energiju
na ono što mu uopšte ne koristi – priča dr Panović. “Sve mreže podižu nivo
adrenalina, uzbuđenja. Pošto neki sadržaji traju samo 24 sata, trude se da sve
isprate, da im nešto ne promakne. Zato su deca i tinejdžeri u stanju
kontinuiranog stresa, a to remeti funkcionisanje krvnih sudova i mozga”.
Dr Panović
upozorava roditelje da je potrebno da deci pokažu dobre sadržaje koji se mogu
pronaći na internetu. – Reč je o sadržajima koji bi ih zainteresovali, odnosno
roditelji bi trebalo da decu da nauče da internet koriste za usvajanje znanja,
a ne za manipulaciju – kaže dr Panović. Zbog toga se, tvrdi Panović, javljaju
promene u raspoloženju i depresija. Prvi znaci zavisnosti su, kako kaže,
nestrpljenje, opsednutost, isključivanje iz okruženja… Onda sledi izbegavanje
obaveza i obroka, izbegavanje održavanja lične higijene, a na kraju se javlja i
agresija.
– Na
“Instagramu” pak svi teže da se prikažu u boljem svetlu, a fokus se
stavlja na telo i stil života. Tinejdžeri zato koriste fotošopove, provode
mnogo vremena smišljajući inovacije da bi zaradili “lajkove” i
navlače silne frustracije. Socijalne mreže ih teraju da se porede sa drugima,
da im se svide. Deca, zbog zavisnosti, troše vreme koje bi mogla mnogo bolje da
iskoriste u igri, sklapajući nova prijateljstva. Paradoksalno, u tom
elektronskom svetu deca su sve više usamljena što imaju više prijatelja na
društvenim mrežama – ukazuje dr Panović. On tvrdi i da bi roditelji trebalo da
nađu načine da deci zaposle ruke, oči i um, da im ponude igre, mogućnost da
stvaraju, crtaju, kreiraju i da tako osete sreću i zadovoljstvo i da izgrade
samopouzdanje.
Uticaj društvenih
mreža na povećanje agresivnosti
Deca su dosadašnjim vaspitanjem, tvrdi dr Vlajko Panović, klinički i dečji
psiholog, pre polaska u školu razvijala
tri tabua: agresije, autoagresije i incesta. To im je pomagalo da kad krenu u
prvi razred imaju dobre odnose sa drugom decom, da razviju samopoštovanje i da
kad odrastu prave dobre izbore u heteroseksualnim odnosima. – Usvajanje ovih
tabua društvene mreže ometaju. Zato se agresivnost javlja kao osnovni obrazac
odnosa prema drugima, i ubuduće možemo očekivati sve surovije ponašanje i u
nižim uzrastima.