Grip “zatvorio” kuće znanja, đaci se vraćaju u skamije 25. februara?
Ombusman: Urediti
dvojezičnu nastavu!
Zaštitnik građana
Zoran Pašalić ocenio je, povodom 21.
februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika, da je potrebno urediti
dvojezičnu nastavu u školama na srpskom jeziku i na jeziku nacionalne manjine,
kao model obrazovanja dece pripadnika nacionalnog manjina. U saopštenju se
navodi da pripadnici nacionalnih zajednica decenijama unazad po završetku
školovanja često nemaju elementarno znanje srpskog jezika, pa samim tim nemaju
ni jednake šanse u daljem obrazovanju i prilikom zapošljavanja. On je ocenio i
da je veoma važna saradnja sa Nacionalnim savetima nacionalnih manjina u
Srbiji.
Pašalić je naveo
da je u Srbiji u službenoj upotrebi 11 manjinskih jezika u 42 lokalne
samouprave i da taj podatak govori da je država “posvećena tome da se na
temeljan način bavi zaštitom i unapređenjem manjinskih prava na svojoj
teritoriji, koja su umnogome iznad evropskog standarda”. “Pravilna i
dosledna primena postojećih zakona omogućava građanima Srbije da se obrazuju i
informišu na maternjem jeziku, kao i da ga koriste u službenoj upotrebi pred
organima javne vlasti, što je od ključnog značaja za očuvanje nacionalnog
identiteta”, naveo je Pašalić u saopštenju. Međunarodni dan maternjeg
jezika obeležava se 21. februara, a ustanovljen je na Generalnoj skupštini
UNESKO 1999. godine u znak sećanja na studente koji su tog dana 1952. ubijeni u
Daki jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za
zvanični.
Obeležen
Međunarodni dan maternjeg jezika
Međunarodni dan maternjeg jezika 21. februara redovno obeležavaju zemlje članice UNESCO-a kako bi promovisale jezičnu i kulturnu raznolikost, te multilingvizam, a cilj je da se podigne svest o značaju maternjeg jezika i višejezičnosti. Pokrajinski zaštitnik građana podseća da je pravo na upotrebu maternjeg jezika jedno od osnovnih ljudskih prava, a maternji jezik deo kulturnog identiteta naroda, te tačka prepoznavanja, različitosti ali i tolerancije i razumevanja. Jezik je najmoćnije sredstvo komunikacije, služi međusobnom sporazumevanju i dijalogu, napominju u saopštenju za medije iz kancelarije Zaštitnika. Kako kažu, ovaj dan je od posebnog značaja, jer jezik predstavlja značajan element nacionalnog identiteta, koji valja negovati i brižno čuvati. “Jezička šarolikost je jedna od važnih odlika Vojvodine, čega smo svedoci u porodičnom okruženju, među prijateljima, na radnom mestu, na ulici. Zato ne samo danas, već svakog dana treba da prkosimo vavilonskoj jezičkoj zbrci i ne dozvolimo da nas ta raznolikost udaljava, nego da nas motiviše na zbližavanje i bolje upoznavanje”, navodi se u saopštenju.
Pokrajinski
zaštitnik građana se u svom svakodnevnom radu bori za poštovanje ljudskih i
manjinskih prava i protiv diskriminacije svake vrste, pa tako i protiv
diskriminacije ljudi na osnovu jezičke pripadnosti, kažu u njegovoj
kancelariji, te dodaju da očuvanje maternjeg jezika služi očuvanju vlastitog
identiteta. “Zato je važna i njena javna i službena upotreba, kao i u
oblasti obrazovanja i u javnom informisanju, gde je posebno bitna dosledna
primena propisa koji garantuju pravo na upotrebu i negovanje maternjeg
jezika”, poruka je pokrajinskog zaštitnika građana.
Centar za porodični
smeštaj i usvojenje uskoro i u Subotici
Povodom pеt godina od osnivanja Cеntra za porodični smеštaj i usvojеnjе
Novi Sad čiji jе osnivač Pokrajinska vlada, prеdsеdnik Pokrajinskе vladе Igor
Mirović posеtio jе u sredu 20. februara 2019. tu ustanovu socijalnе zaštitе u Srеmskoj
Kamеnici i održao radni sastanak sa rukovodstvom. “Pеtogodišnjica rada
ovog Cеntra bila jе prilika da posеtimo ovu ustanovu i podržimo jе u programima
kojе razvija u važnoj oblasti zaštitе dеcе i omladinе bеz adеkvatnog
roditеljskog staranja”, rеkao jе prеdsеdnik Mirović. On jе dodao da ćе sе
do kraja godinе otvoriti još jеdan ovakav cеntar u Subotici, čimе ćе sе, kako
jе rеkao, zaokružiti institucionalna podrška prе svеga hranitеljskim porodicama
i dеci bеz adеkvatnog roditеljskog staranja. Prеdsеdnik Mirović najavio jе i
izgradnju novog objеkta u Novom Sadu, gdе ćе biti smеštеn Cеntar za porodični
smеštaj i usvojеnjе Novi Sad. “Podržao sam idеju osnivanja udružеnja
hranitеljskih porodica Vojvodinе, kojе ćе u budućnosti imati podršku svih
pokrajinskih ustanova iz ovе oblasti”, izjavio jе prеdsеdnik Pokrajinskе
vladе. On jе istakao da jе socijalna zaštita vеoma odgovorna oblast u kojoj nе
možе i nе smе biti grеškе. “U Srbiji sе trеnutno nalazi oko 6.000 dеcе u
sistеmu socijalnе zaštitе, a na tеritoriji AP Vojvodinе oko 3.000 dеcе”,
naglasio jе prеdsеdnik Mirović.
Dirеktorka Cеntra
za porodični smеštaj i usvojеnjе Novi Sad Ivana Koprivica izjavila jе da sе
danas obеlеžava mali jubilеj ovе ustanovе i otvaranjе novih prostorija. “Cеntar
jе osnovan radi pružanja usluga procеnе i savеtovanja budućih hranitеlja i
usvojitеlja u cilju zaštitе dеcе i omladinе bеz roditеljskog staranja i prva jе
ustanova ovog tipa u AP Vojvodini”, istakla jе dirеktorica Koprivica.
Od juče isplata
studentskih kredita i stipendija
Isplata treće i
četvrte mesečne rate studentskih kredita i stipendija, za školsku 2018/2019.
godinu, počela jer juče, saopštilo je Ministarstvo prosvete. Mesečni iznos
studentskog kredita i studentske stipendije je 8.400 dinara, navodi se u
saopštenju.
Viček: Savremene
obuke za vaspitače
Vaspitači u Srbiji proći će veliki broj obuka i savremenih kurseva za
usavršavanje kako bi što lakše i efikasnije primenjivali nove mere predviđene
reformom predškolskog obrazovanja i vaspitanja, istakla je državna sekretarka u
Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Anamarija Viček. Viček je na
nedavno održanoj uvodnoj konferenciji Erazmus+ projekta „KEY“ (Keep Educating
Yourself) u Novom Sadu objasnila da je njegov cilj da oformi centre za
celoživotno usavršavanje vaspitača. Ona je istakla značaj saradnje sa
visokoškolskim ustanovama koje realizuju inicijalno obrazovanje vaspitača, kao
što su i strukovne škole – učesnice KEY projekta. Jedan od kompleksnih zadataka
projekta ‘Inkluzivno predškolsko vaspitanje i obrazovanje u okviru reforme
predškolstva’ biće upravo podrška unapređivanju inicijalnog obrazovanja
vaspitača, rekla je Viček. Državna sekretarka je dodala da to znači
uključivanje Standarda kompetencija za profesiju vaspitača u akreditacione
kriterijume, kao i uključivanje u program obuke vaspitača sadržaja koji su u
vezi sa novom koncepcijom. Viček je predstavila i aktivnosti koje Ministarstvo prosvete
sprovodi kada je reč o reformi predškolskog vaspitanja i obrazovanja i podvukla
da je donošenje novih osnova programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja
„jedan od značajnih koraka“.
Konzorcijum
regionalnog projekta KEY čine Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje
vaspitača Novi Sad – koordinator projekta, Visoka škola strukovnih studija za
vaspitače iz Vršca, Visoka škola strukovnih studija za vaspitače i poslovne
informatičare iz Sremske Mitrovice, Visoka škola strukovnih studija za vaspitače
iz Kruševca, Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača Pirot,
Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Udruženje vaspitača Vojvodine
i Savez udruženja vaspitača Srbije. Čine ga i Univerzitet iz Podgorice, Zavod
za školstvo Crne Gore, JPU Ljubica Popović iz Podgorice, kao i partneri iz
Evropske unije Birmingem Siti Univerzitet, Pedagoški fakulteti Univerziteta u
Mariboru, RIS Raziskovalno izobrazevalno središče Murska Sobota, Koledž Etveš
Jožef iz Baje u Mađarskoj, Univerzitet De Vest Din Temišvar, kao i nevladina
organizacija „WEBin“ iz Beograda. Detaljnije informacije o KEY projektu možete
da vidite na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=B5VNWVHhWQs
Srbiji najviše sredstava iz programa
Erazmus plus
Osim u obrazovanju, Erazmus plus
program ima projekte u još dve oblasti – mladi i sport. Ukupna sredstva
namenjena programu od 2014 do 2020. godine su 14,7 milijardi evra.
Marija Filipović Ožegović iz
Fonadacije Tempus navodi da je Srbija do sada povlačila najviše sredstava na
Zapadnom Balkanu iz programa Erazmus plus i da će se taj trend nastaviti.
Obrazovne ustanove u Srbiji, prvenstveno visokoškolske , učestvovale su u
projektima čija je ukupna vrednost oko 67 miliona evra. U međunarodnim
razmenama sa zemljama EU, zahvaljujući ovom programu, učestvovalo je više od
5.000 nastavnika i studenata iz Srbije, dok je u Srbiji boravilo više od 3.000
stranih studenata i nastavnika. “Dok smo se pripremali za proces ulaska u
punopravno članstvo u programe Erazmus plus, započeta je saradnja škola kroz
taj program EU. Do sada je bilo mobilno 300 do 500 nastavnika i učenika, tako
da očekujemo da veći broj škola taj program koristi u narednom periodu”,
kaže Filpović Ožegović. Srbija je do sada bila vodeća zemlja na Zapadnom
Balkanu po broju odobrenih projekata, iznosu sredstava i broju ljudi koji
odlaze na razmenu u evropske zemlje.
Preventivnim i prekršajnim merama protiv neopravdanih izostanaka
Ukoliko učenik nakupi 25 neopravdanih izostanaka i ako ima 15 izostanaka
nakon obaveštenja roditelja od strane škole, škole su u obavezi da prijave
roditelja nadležnom Prekršajnom sudu i ustanovi Socijalne zaštite. Problem
neopravdanih izostanaka ne može biti rešen samo kažnjavanjem, pa se vodi i
pojačan vaspitni rad sa tim učenicima, ali i sprega između institucija koje
rešavaju problem mora biti na visini zadatka, ističu u apatinskoj Osnovnoj
školi „Žarko Zrenjanin”. U ovoj školi primenom novog Zakona, za poslednjih
godinu dana podneto je preko 40 prekršajnih prijava. Prema informacijama
Prekršajnog suda u Somboru, do sada je u Apatinu je izrečeno 16 novčanih kazni
od po 5.000 dinara, u Odžacima jedna kazna od 5.000 dinara i jedna opomena, dok
su Somboru izrečene dve opomene, a u Kuli nije bilo prekršajnih sankcija.
U odnosu na
ostale škole u okrugu, apatinska Osnovna škola “Žarko Zrenjanin”
ponela je neslavan rekord po neopravdanim izostancima. Ipak, na ispitu primene
novog Zakona o obavezi škole da takav slučaj prijavi Prekršajnom sudu i
ustanovi Socijalne zaštite, ističu da imaju ocenu deset. Nikom se ne gleda kroz
prste, a u proteklih godinu dana podneli su 43 prekršajna zahteva zbog
neopravdanih časova. “U ovoj školskoj godini bilo je oko 28.000 opravdanih
časova, a 9.000 neopravdanih izostanaka. Najveći broj neopravdanih izostanaka
je kod onih učenika iz porodica gde su socijalne i kognitivne roditeljske
kompetencije na veoma niskom nivou. Tu škola preduzima mere podrške, što
učenicima iz socijalno ugroženih porodica, što roditeljima”, kazala
je Sanja Šijan, direktorica OŠ „Žarko Zrenjanin” Apatin. “Postoje
deca koja žive u nekim nefunkcionalnim porodicama, a koja čak beže i od kuće,
pa onda beže i iz škole, ne zato što nisu spremni i ne zato što ne žele nešto
da rade na času, već žele da šetaju po gradu…”, izjavio je Slaviša
Dekan, nastavnik engleskog jezika, razredni starešina VIII7 OŠ „Žarko
Zrenjanin” Apatin.
Prekršajni sud
Sombor podvlači da je u periodu 01.01.2017. do 31.12.2018. godine na području
Apatina, Sombora i Odžaka izrečeno 17 novčanih kazni od po 5.000 dinara, tri
opomene, te da su dva slučaja obustavljena. U Centru za socijalni rad napominju
da imaju odličnu saradnju sa školom, te da je osnovan i klub za rad sa decom. “Po
prijemu izveštaja od škole, mi pozivamo na razgovor dete i roditelja. Imamo
mogućnost i odlaska na teren da bismo utvrdili šta se to dešava kod kuće i sa
svim informacijama pokušavamo da utvrdimo šta su to glavni razlozi zbog kojih
dete ima toliki broj izostanaka”, saopštila je Milka Basta, MA
psiholog Centra za socijalni rad Apatin, voditelj slučaja. “U cilju
uticaja na smanjenje izostanaka učenika i pružanja podrške učenicima iz
socijalno osetljivih grupa, sprovodimo niz preventivnih aktivnosti”, rekla
je Marija Rapajić, specijalni pedagog OŠ „Žarko „Zrenjanin” Apatin. Apatinsku
školu pohađa 1.205 učenika, a da li će preventivne i prekršajne mere imati
efekta, pokazaće statistika već naredne školske godine.
LIBER konferencija
2020. u Beogradu sa preko 400 učesnika
Upravnik Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”
Aleksandar Jerkov i predsednica evropskog udruženja akademskih biblioteka LIBER
Žanet Fraj potpisali su 15. februara, u prisustvu ministra kulture i
informisanja Vladana Vukosavljevića, Sporazum o organizaciji godišnje LIBER
konferencije u Beogradu 2020. godine. LIBER ima više od 400 članica iz svih
evropskih zemalja, a godišnja konferencija je, po broju učesnika i kvalitetu
izlaganja, najvažnija evropska bibliotečka konferencija i jedna od tri najvažnije
u svetu.
Univerzitetska
biblioteka “Svetozar Marković” članica je udruženja LIBER od 2001.
godine i učestvovala je u velikom broju aktivnosti i projekata ovog udruženja. Neki
od projekata koje je Univerzitetska biblioteka ostvarila zahvaljujući članstvu
u udruženju LIBER postavili su, kako navode iz te biblioteke, nove standarde u
domaćem i regionalnom bibliotekarstvu.
Digitalna
biblioteka (http://www.unilib.rs/istorijske-novine/), koja danas broji preko 650.000 stranica pretraživih materijala iz
brojnih institucija kulture Republike Srbije, nastala je kao rezultat projekta
“EuropeanaNewspapers” (http://www.europeana-newspapers.eu/) , dok su prvi rukopisi na arapskom, persijskom i turskom jeziku u
centralni portal digitalnih objekata kulturnog nasleđa Evrope
“Eureopeana” (europeana.eu) uneti upravo iz Srbije i Beograda,
zahvaljujući saradnji Univerzitetske biblioteke iz Beograda i evropskog
udruženja akademskih biblioteka LIBER.
Najbolji na bilbordima: Milana i Danilo, đaci TŠ „Mileva
Marić Ajnštajn”
Đaci Tehničke škole „Mileva Marić Ajnštajn” učestvovali su na brojnim
takmičenjima s kojih su se vratili s prestižnim nagradama. Danilo Ćorković
osvojio je drugo mesto na Državnom takmičenju iz građevinarstva i geodezije u
disciplini Statika i otpornost materijala. – Od trenutka kad sam ušao na čas
statike, ti računi, veliki decimalni brojevi, računanje, jednostavno su mi se
svideli i onda nisam imao problem da se spremam za takmičenje – kaže Danilo. –
S uživanjem sam se spremao i išao na takmičenje. Milana Lončar osvojila je
prošle godine drugo mesto na Republičkom takmičenju geodetskih i grafičkih
škola u disciplini Grafičke konstrukcije. – Za takmičenje sam se spremala svaki
dan po nekoliko sati, a nedelјu pred takmičenje skroz sam se fokusirala samo na
to – navodi Milana. – U budućnosti bih volela da se bavim arhitekturom ili
dizajnom enterijera.
Projekat „Učim +
Znam = Vredim”, koje realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti,
nastavlјen je i ove godine. Na 42 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima
postavlјeni su novi bilbordi. Na njima je predstavlјeno više od 200 učenika
osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj godini ostvarili
najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i
međunarodnoj sceni. Generalni sponzor projekta i ove godine je Erste banka.
Trećina studenata
planira da ode, a svake godine 1.000 beba manje
Svaki treći student planira da ode iz
Srbije kad diplomira, a njih 90 odsto za to ima podršku svojih roditelјa,
izjavila je ministarka zadužena za populacinu politiku u Vladi Srbije Slavica
Đukić Dejanović i ukazala na negativan trend na polјu nataliteta jer se u
Srbiji u proseku godišnje rađa 1.000 beba manje. Ona je u utorak u Jutarnjem dnevniku
Radio-televizije Srbije (RTS), na pitanje kako zaustaviti ekonomske migracije,
rekla da će eksperti najrazličitijih struka i ministri pokušati da daju odgovor
i predlože mere kako vezati mlade lјude da ne odlaze iz Srbije. Siguran posao i
krov nad glavom je minimum koji mladi očekuju da bi ostali, ali – po rečima
Đukić Dejanović – ohrabruje podatak da njih 57 posto želi da investira svoje
znanje i novac u Srbiji. Rok za prijave
opština i gradova za nepovratna sredstva države namenjena podsticaju
populacione politike je 7. mart.
Hilјadu knjiga za
školu u Pločici
Biblioteka OŠ
„Đura Filipović“ u selu Pločica, kod Kovina, bogatija je odnedavno za hilјadu
knjiga. Knjige im je darovalo Dobrotvorno društvo „Istina“, koje
realizuje projekat prikuplјanja knjiga za seoske i školske biblioteke u malim
sredinama Predstavnici donatora posetili su školu u Pločici, a đaci su se
kratkim programom zahvalili darodavcima na vrednom i korisnom poklonu.
Sombor: Jokićev
mural na školi koju je pohađao
S vremena na vreme iz Sombora stigne vest koja brzinom svetlosti obiđe
planetu. Poslednjih godina sve što se dešava u ovom pitomom vojvođanskom gradu
vezano je za Nikolu Jokića. Srpski košarkaš je u dahu osvojio NBA ligu, a
njegovi sugrađani su pronašli jedinstven način da zahvale trenutno
najpoznatijem Somborcu. Na zidu Osnovne škole “Dositej Obradović”
koju je pohađao osvanuo je mural posvećen njihovom Nikoli. Tvorac somborskog
svetskog čuda je Andrej Josifovski, ljubiteljima ulične umetnosti poznatiji kao
Pijanista, a već pet godina radi murale koji ostavljaju Srbiju i region bez daha.
Josifovski je za
“Blic” otkrio kako je došao na ideju da naslika sada već čuveni mural
posvećen Nikoli Jokiću. – Ovo je prvi put da radim tako velikog sportistu.
Inicijativa je potekla od NBA lige, u sklopu promocije Ol-star vikenda. Najpre
se radilo na nivou Srbije i regiona, a onda se to prosto proširilo na čitav
svet. Uključili su se i Nikola Jokić i njegov menadžer, s kojima sam posredno
bio u kontaktu. Mural sam radio tri dana, od petka do nedelje. Drago mi je što
je ispao dobro – počeo je Josifovski razgovor za “Blic”.
Da priča dobije i
ličnu notu pobrinuo se Branislav Jokić, otac našeg asa, koji je prisustvovao
oslikavanju školskog zida. Ipak, do susreta sa umetnikom nije došlo. –
Zanimljivo je da je Jokićev tata naišao dok sam slikao mural, ali ja toga nisam
bio svestan. Bio je veoma srećan, barem mi je to rekao jedan od momaka koji je
tu bio. Nosio sam slušalice dok sam radio i nisam ga primetio. Poslao sam mu
poruku da se izvinim šta ga nisam pozdravio.
“Zeka” u
Subotici – ekološki vrtić
Vrtić
“Zeka” Predškolske ustanove “Naša Radost” iz Subotice je
jedan od prvih u Srbiji koji je prepoznao značaj zaštite životne sredine. Više
od 15 godine vaspitači i vaspitačice vrtića uče najmlađe Subotičane o tome šta
je reciklaža, kompostiranje i zbog čega je značajno očuvati planetu. Mališani
koji pohađaju Vrtić “Zeka” u Subotici uče šta je primarna reciklaža,
zbog čega treba da se reciklira papir, plastika, čepovi, ali i stare baterija.
Deca prikupljene baterije donose u vrtić i zajedno sa svojim vaspitačima,
upotrebom određenih uređaja, proveravaju da li su one prazne ili ne. Učestvuju
i u akciji “Čepom do osmeha”.
Andrija kaže:
“Prošle godine kada smo išli u šumu posadili smo neku malu jelkicu tamo
što smo našli kod ograde”. Lenka objašnjava: “Kada izađemo napolje
sakupljamo smeće i stavljamo u kontejner”. Nina, dodaje: “Skupljamo
smeće i stavljamo u velike bele vreće”. Vrtić “Zeka” je još pre
15 godina prepoznao ekologiju kao važan segment u životu dece. Biljana Mamužić
rukovodilac Vrtića “Zeka” objašnjava da znanja koja deca dobiju u
vrtiću mogu da prenesu na svoje roditelje i drugare.Prvi ekološki projekat
odnosio se na kompostiranje. “Jednostavno smo previše bacali organski
otpad u smeće i došli smo na ideju da se bavimo kompostiranjem. Tada nam je
pomogla gradska uprava i organizacija Teras i dobili smo prvi komposter. Onda
smo vremenom krenuli u šumu da istražujemo prirodu. Imamo jako lepo dvorište pa
smo primetili da treba da posadimo jako mnogo drveća i pošumimo vrtić”,
rekla je Biljana Mamužić rukovodilac Vrtića “Zeka” Subotica. U vrtiću
je formira i ekološka patrola. Deca svakodnevno obilaze dvorište i okolinu
vrtića i ukazuju na dobre i loše primere.
Studenti medicine
pregledaće građane u zabačenim selima
Stanovništvo u
najzabačenijim ruralnim opštinama i selima Srbije obilaziće studenti završnih
godina medicine i obavljaće preventivne zdravstvene preglede građana.
Ministarstvo zdravlja pružiće neophodnu podršku ovom projektu, dogovoreno je na
sastanku ministra zdravlja Zlatibora Lončara i predstavnika Studentskog
parlamenta Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednice
parlamenta Katarine Popović i člana te organizacije Marka Maksimovića. Projekat
parlamenta podrazumeva da studenti završnih godina obilaze zabačena mesta u
Srbiji u okviru obaveznog šestomesečnog staža.
Taj projekat
omogućiće stanovnicima ruralnih oblasti da češće proveravaju svoje zdravlje, a
studentima završnih godina mogućnost da kroz praktičan rad sa lekarima
razvijaju svoja znanja, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Predstavnici
studentskog parlamenta informisali su ministra o radu parlamenta, ali i drugim
bitnim pitanjima od značaja za studente medicine, buduće lekare. Kako je
navedeno u saopštenju, saglasili su se i oko nastavka saradnje i zajedničkih aktivnosti
na drugim projektima, koji za cilj imaju promociju zdravstva i javnog zdravlja,
zdravstvenu pomoć građanima, uz dodatno unapređenje praktičnih medicinskih
znanja studenata završnih godina Medicinskog fakulteta.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u subotu 22. februara 1997. godine u Novom Sadu sastaju se
IO SPRV i ŠO SPRV. Na tom sastanku je konstatovano da se štrajk polako, ali sigurno
osipa. Dilema je da li okončati štrajk i kako, s obzirom na je Vlada zauzela
tvrd stav da ne može dati više od onoga
prihvaćenog u „Sporazumu
Marjanović-Banović“ i da pritiska
„državni sindikat“ da taj Sporazum prihvati, te da će oni to uraditi, ali da to
ne izgleda da su nas prodali. Traži se
minimum koji bi bio prihvatljiv da se štrajk okonča (30% veća cena rada, plus
30% veći koeficijenti). Deo IO iracionalno istrajava na odluci o štrajku iako
se u nastavu vraćaju i škole iz samostalnog, ali i iz nezavisnih sindikata.
Dešavaju se i prvi otkazi zbog učešća u štrajku, pa ŠO traži da se ti direktori
sankcionišu. Osovina Sombor-Novi Sad-Vršac-Zrenjanin se drži, ali je pitanje
koliko će još izdržati. Predlaže se štrajk bar još nedelju dana.
Potpisnici takozvanog Sporazuma nisu ovlašćen da s Vladom pregovaraju u
ime prosvetnih radnika, koje takav „sporazum“ ne obavezuje. Škole treba da nastave obustavu
rada, sve dok ovlašćeni pregovarački tim, koji je dve nedelјe pregovarao s
Vladom, ne postigne prihvatlјiv dogovor i ne proglasi obustavu završenom.Prosvetni
radnici Vojvodine podržavaju pregovarački tim i zahtevaju da istraju u
njihovim zahtevima.
Vremeplov: RođenSvetozar
Miletić
Na današnji dan 22. februara 1826
rođen je srpski pisac, novinar i advokat Svetozar Miletić, vođa Srba u
Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne
reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost
Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne
stranke. Gimnaziju je pohađao u Novom Sadu, Modri i Požunu (sadašnja
Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama
imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je za poslanika
Srpskog crkvenog sabora izabran 1864. a za poslanika u Hrvatsko-slavonskom i
Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista osuđen je 1870. na
godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhapšen i posle godinu i po dana u
istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio
političkoj borbi, pisao je i pesme – najznačajnija je “Spasova noć”, a najpoznatija
“Već se srpska zastava svuda vije javno”. Literarni rad počeo je slobodarskim
stihovima u časopisu “Slavjanka”, čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi
urednik lista “Zastava”, koji je okupljao brojne srpske pisce i nacionalne
radnike tog doba.
Vremeplov: Rođen Šopenhauer
Nemački filozof Artur Šopenhauer, dubok pesimist rođen je na današnji dan 22. februara 1788. godine. Individualnu egzistenciju je smatrao beskrajnom patnjom, ovaj svet najgorim od svih svetova (na tradicijama antičke misli), a osnovno moralno osećanje sažaljenjem. Dela: “O četvorostrukom korenu principa dovoljnog razloga”, “Svet kao volja i predstava”, “Parerga i paralipomena”.
Vremeplov:
Umro Amerigo Vespuči
Na današnji dan 22. februara
1512. godine umro je italijanski
moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus)
nemački kartograf Martin Valdzemiler Novi svet nazvao Amerika. To je prihvaćeno
uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Kristifor Kolumbo. Vespuči
je u Novi svet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502.
predvodio je portugalsku ekspediciju. Verovao je da su Honduras i Brazil novi,
neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras pre njega otkrio Kolumbo.
Vremeplov: Revolucija
u Parizu – kralj abdicirao
U Parizu je na današnji dan 22. februara 1848. godine izbila revolucija. Pod pritiskom
ustanika kralj Luj Filip raspustio je vladu 23. februara, sledećeg dana je
abdicirao i pobegao u Englesku, a privremena vlada ukinula je monarhiju i
proglasila republiku. Proklamovane su demokratske slobode, opšte pravo glasa,
sloboda štampe, smanjenje radnog dana, pravo na rad i izborno pravo za sve
muškarce starije od 21 godine, a u kolonijama je ukinuto ropstvo. Uspeh
revolucije u Francuskoj podstakao je revolucije i bune u Nemačkoj, Austriji,
Italiji, Mađarskoj, pa i kod vojvođanskih Srba.
Vremeplov: Rođen Aleks Dragnić
Na
današnji dan 22. februara 1912. godine rođen je Aleks Dragnić američki
slavista i politikolog srpskog porekla, univerzitetski profesor, akademik,
stručnjak za negdašnju Jugoslaviju. Višedecenijski profesor univerziteta
Vanderbilt, široj javnosti postao je poznat 1954. po objavljivanju knjige “Titova
obećana zemlja” posle službovanja u ambasadi SAD u Beogradu, između 1947. i
1950. Tokom Drugog svetskog rata bio je analitičar za spoljne poslove u
Odeljenju za strateške usluge, preteči Centralne obaveštajne agencije (CIA).
Predavao je i na Univerzitetima Vašington i Li, bio saradnik istraživač pri
Huverovom institutu, kao i dugogodišnji potpredsednik Američkog udruženja za
političke nauke.
Vremeplov:Rođen
Danilo Kiš
Srpski pisac Danilo Kiš, član SANU rođen
je na današnji dan 22. februara 1935. godine. Pisao je negovanim stilom, s
moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svetsku književnost u Beogradu. Bio je
dramaturg pozorišta “Atelje 212” i lektor za srpski jezik u Strazburu, Bordou i
Lilu. Dela: romani “Psalam 44”, “Mansarda”, “Bašta, pepeo”, “Peščanik”,
“Grobnica za Borisa Davidoviča”, pripovetke “Rani jadi”, “Enciklopedija
mrtvih”, drama “Elektra 70”, polemički spis “Čas anatomije”.
Vremeplov:Rođen
Dragoš Kalajić
Na današnji dan 22. februara 1943. godine rođen je Dragoš Kalajić, srpski slikar, publicista i literata. Diplomirao je u Rimu, na Akademiji lepih umetnosti. Bio je svestrana ličnost, bavio se slikarstvom, teorijom umetnosti, ali je posebno upamćen kao publicista i politički mislilac. U domenu likovnog, najvećim delom bio je hiperrealista. Uređivao je časopis “Delo”, magazin “Duga” i bio dopisnik agencije Tanjug iz Rima. Kao urednik u izdavaštvu priredio je i objavio dela niza relevantnih autora, poput Plotina, Špenglera, De Ružmona, Julijana Apostate, Berđajeva, Šestova, Vajningera, Konrada Lorenca, Renea Genona, Julijusa Evole. Dela: “Mapa (anti)utopija”, “Smak sveta”, “Američko zlo”, “Izdana Evropa”, “Poslednji Evropljani”, tv serijal “Ogledalo 20. veka”.
Bahata: Mužu dala
četiri puta veću platu nego najvećim stručnjacima Instituta, a njegova
sekretarica je primala 100.000 mesečno
Iako je maksimalni propisani koeficijent za zarade u Institutu za
nuklearne nauke „Vinča” 3,94 Milica Marčeta Kaninski je svom mužu Slavku Kariću
propisala koeficijent 7,21 koji, osim toga što je dvostruko veći, ne postoji u
Pravilniku. Da se, umesto stručnosti i nauke, od kada je na mesto direktora
„Vinče” došla Milica Marčeta Kaninski u ovom institutu cene i bogato
čašćavaju odanost direktorki i bliske rodbinske veze, pokazuju tabele sa
zaradama zaposlenih. Naime, kako „Blic” saznaje, muž bahate Marčete za vreme
njenog direktorskog mandata primao je enormno visoku platu, a sve zahvaljujući
kršenju zakona koji propisuje plate za grupe naučnih, istraživačkih i stručnih poslova
u „Vinči”. – Kada se priča o pojedinačnim koeficijentima za zarade, Slavko
Karić ima neverovatnih 7,2! Pobednik je u celoj tabeli, ali i čitavom Institutu
jer je, prema Pravilniku o radu, najveći koeficijent 3,94, koji pripada
istraživačima sa najvišim stručnim zvanjem, odnosno onima koji su u „Vinči”
zaposleni kao naučni saradnici – otkrio je izvor našeg lista. „Blic” je imao
uvid u tabelu s koeficijentima zarada za naučne, istraživačke i stručne
poslove, u kojoj je jasno naznačeno da samo ljudi zaposleni na naučnim radnim
mestima (naučni savetnik, naučni saradnik i viši naučni saradnik) imaju najviši
koeficijent 3,94. Takođe, najniži koeficijent za naučnike iznosi 1,86 – četiri
puta manje nego što je zarada Slavka Karića. – U ugovorima o radu i u sistematizaciji
koju je Milica Marčeta Kaninski napravila sa svojom pravnom službom napisano je
da, kada je poslovanje Instituta u pitanju, postoji minimalna zarada, ali ne
postoji maksimalna. To praktično znači, što je bivša direktorka jednom i rekla,
da može da poveća plate bilo kome koga ona odredi. Međutim, u Kolektivnom
ugovoru o radu jasno piše da u odnosu na osnovnu platu može da ide maksimalno
30 odsto povećanje i to na sve (dodatke, obim i složenost posla) – objašnjava
izvor “Blica”.
Rukovodeći se ovakvom
politikom poslovanja, zaposlenima u Centru operative ovog instituta (gde je
Slavko Karić do hapšenja bio direktor), direktorka je propisala gotovo mizerne
plate, ukoliko se u obzir uzme nivo njihove stručne spreme. – Tu je jedino
profitirala Karićeva sekretarica koja iako ima četvrti stepen stručne spreme,
odnosno završenu srednju školu, mesečno prima čak 99.900 dinara. Koeficijent za
njenu zaradu je 2,53, što je potpuno neprihvatljivo ako uzmemo koeficijent 1,86
koji pojedini naučnici imaju. Karićeva sekretarica je inače zadužena za mesečno
ažuriranje pomenute tabele sa zaradama – rekao je izvor Blica.
Podsetimo, Slavko
Karić uhapšen je pre nedelju dana zajedno sa Brankom Spajićem, direktorom
Centra za motore u „Vinči”, nakon što su od jednog zaposlenog uzeli 4.000 evra
kako bi posredovali da oštećeni ne bude premešten sa svog radnog mesta. Njima
dvojici određen je pritvor od 30 dana, a za to vreme se u Višem javnom
tužilaštvu saslušavaju oštećeni svedoci i zaposleni u ovom institutu. U
međuvremenu, Milica Marčeta Kaninski poslala je Upravnom odboru ostavku na
mesto direktora. „Blic” je imao uvid u tekst Marčetine ostavke, koja je u
svojoj ostavci sve malverzacije pokušala da pravda „lošom politikom vođenja
instituta pre nje”, ali i „medijskim linčom i progonom”. Novi vršilac dužnosti
direktora „Vinče” biće poznat za sedam dana, a kako kaže izvor „Blica” iz
Ministarstva prosvete i nauke (koje je zaduženo za postavljanje direktora), to
će biti neko ko do sada nije imao nikakve veze sa poslovanjem „Vinče”.
Subotica: Na
najvećem narodnom kazanu u Vojvodini i 230 mališana
U subotički
Crveni krst svakodnevno dođe deset do petnaest ljudi koji traže neku vrstu
pomoći. Oko dve hiljade pojedinaca i porodica prima socijalnu pomoć. Na jedan
obrok dnevno može da računa hiljadu i dve stotine ugroženih. Oni su vidljivi,
za njih se zna, a za socijalnu pravdu nevidljivi su oni čija primanja za
nekoliko stotina dinara prelaze zakonske granice, a kvalitet njihovog života
nije mnogo veći od onih koje sistem poznaje. Svoj doprinos socijalnoj pravdi
subotički Crveni krst daje pripremom hiljadu i dve stotine obroka za socijalno
ugrožene svakoga dana. Na najvećem narodnom kazanu u Vojvodini je i dve stotine
i trideset mališana, a njihov broj se nažalost iz godine u godinu povećava. Pored toga, Crveni krst ugroženima pomaže
kroz podelu polovne garderobe, kao i paketa hrane i higijene.