Vlada Vojvodine
utvrdila broj budžetskih studenata
Vojvođanska vlada
utvrdila je 22. maja broj budžetskih studenata na prvoj godini osnovnih
strukovnih, akademskih i integrisanih studija, zatim master i doktorskih akademskih
studija na fakultetima Univerziteta u Novom Sadu, u školskoj 2019/2020. godini.
Kako je saopšteno posle sednice Pokrajinske vlade, kojom je predsedavao
predsednik Igor Mirović, takođe je doneta odluka o broju brucoša na visokim
školama strukovnih studija čije školovanje će se finansirati iz budžeta.
Virtuelne učionice
– budućnost obrazovanja u Srbiji
Možda nije lako zamisliti da đaci u srpskim školama o podvodnom svetu uče u virtuelnoj učionici “zaranjajući” u okean ili da istoriju svog naroda izučavaju, na primer, tako što s Karađorđem “podižu” Prvi srpski ustanak, ali budućnost donosi upravo to. Tehnologija postepeno omogućava da obrazovanje postane i virtuelno putovanje, koje učenike može da odvede svuda, od unutrašnjosti ćelije do šetnje po Marsu. Jedan od pionira takve tehnologije, koju bi mogao dovesti i u Srbiju, kineska je kompanija Net Dragon koja već 20 godina razvija tehnologije u oblasti video igara i obrazovanja, a čiji su kampus na jugoistočnoj obali Kine posetili reporteri Tanjuga.
Net Dragon već
duže vreme ima saradnju s Novosadskim univerzitetom, a prošle godine je na
Fakultetu tehničkih nauka uspostavljena zajednička virtuelna laboratorija za
buduće obrazovanje, u cilju usavršavanja u informacionim tehnologijama. To je
samo početak, kaže u razgovoru za Tanjug potpredsednik Net Dragona Emil Čen,
koji ističe da je plan da se u Srbiji uspostave razvojni naučni centri i
laboratorije u kojima će se stvarati lokalni sadržaji, uz pomoć kineskih alata
i inovacionih platformi. Pomoću tih tehnologija srpska akademska zajednica biće
superiornija, a učenje lakše i sadržajnije. “Počevši od Srbije, želeli
bismo da se proširimo i na ostale države centralne i istočne Evrope koje se
nalaze na ‘Pojasu i putu'”, navodi Čen. Ističe da je njihova misija da
naprave najveću onlajn zajednicu za učenje na svetu, koja će, navodi, povećati
i efikasnost i efektivnost učenja.
Net Dragon, čiji
je predsednik Liu Deijan od nedavno savetnik u kabinetu srpskog ministra bez
portfelja zaduženog za tehnološki razvoj i inovacije Nenada Popovića, godinama
širi svoju tehnologiju svuda po svetu, pa se njihova rešenja i alati u
virtuelnoj realnosti koriste u Evropi, Aziji i SAD. Učenici uz pomoć njihovih
virtuelnih laboratorija mogu da zarone duboko u okean i istraže ne samo
podvodni svet, već i unutrašnje organe njegovih stanovnika, da izvode
eksperimente iz hemije, biologije, fizike, bez rizika i uz male troškove. Uz
pomoć napredne tehnologije, đaci izučavaju i slojeve zemljine kore, uče o
vulkanima i vremenskim nepogodama, nađu se u sred važne istorijske bitke u
srednjem veku ili uče da sviraju na digitalnom “pametnom” klaviru.
Svi podaci koji se o jednom učeniku prikupljaju tokom vremena koriste se kako
bi se povećalo njegovo interesovanje za određenu oblast ili pronašle slabe
tačke, na koje profesor može da obrati pažnju. Alati pomažu i profesorima da
bolje pripreme lekcije i omogućuju da učitelji i učenici praktično zamene
mesta, kako bi stekli drugačiju perspektivu, navodi Emil Čen i dodaje da su
učenici i studenti mnogo zainteresovaniji za takav način učenja.
Šta je potrebno da i srpski đaci i
studenti počnu da uče na ovakav način?
Direktor za
poslovni razvoj u Net Dragonu Majkl Čen kaže da je za uvođenje najnovijih
tehnologija u obrazovanju potrebno obezbediti infrastrukturu, pre svega uvesti
internet u sve učionice u Srbiji. “Verujemo da ćemo, kada se obezbedi
infrastruktura, lako moći da uvedemo naše alate u Srbiju”, rekao je Čen
Tanjugu. Ističe da su najnovije tehnologije i inovacije u oblasti obrazovanja
izuzetno važne za razvoj društva, te da toga moraju biti svesni svi, od država
i vlada, do običnih građana. “Važno je da studenti znaju koliko je
digitalizacija značajna, jer ovo je digitalno doba i pametna rešenja mogu da
pomognu u procesu savladavanja gradiva i učenja”, navodi Majkl Čen. On je
boravio u Srbiji i, kako kaže, uverio se da ona ima veoma obrazovane i vredne
mlade ljude i inženjere. “Video sam mnogo talenata, vrlo dobre
univerzitetske profesore i studente, odlične kurseve na fakultetima, izuzetne
startap kompanije i u Beogradu i u Novom Sadu. Srbija je dobro mesto za
investiranje kad je reč o digitalnim tehnologijama i inovacijama”, naveo
je Čen. On ističe da voli Srbiju, Beograd i Novi Sad, ne samo zbog
“nesporne lepote zemlje” već i zato što Kinezi imaju bratsku vezu sa
Srbima i osećaju se u Srbiji kao kod kuće.
A u kampusu Net
Dragona, na samoj obali mora u Fudžou, svako se može osetiti kao kod kuće, jer,
osim kancelarija za rad, nudi mnogobrojne sadržaje. U okviru kampusa se nalazi
univerzitet na kojem se izučavaju tehničke nauke, vrtić i škola s dvojezičnom
nastavom, na engleskom i kineskom jeziku. Osnivač kompanije je veliki ljubitelj
“Ratova zvezda” i “Zvezdanih staza”, pa je zato i glavna
zgrada u kampusu u obliku svemirskog broda “Enterprajz”, za šta je
kompanija morala da dobije i zvaničnu licencu.
Kampus ima i
svoju šumu, iznad koje se uzdižu skulpture budističkih bogova, zaštitnika Kine,
kao i dve kineske kuće, napravljene pre dva veka, koje su u Fuđijan prenete iz
druge provincije, deo po deo. Kuće su izgrađene u drevnom kineskom
arhitektonskom stilu, a svaki detalj u njima je autentičan. U kampusu su
izgrađene i tri piramide u modernijem stilu, zapravo kreativne radionice, u
kojima se uz pomoć 3D štampača prave različiti objekti. Ribnjak, ergela, teren
za golf, veštačko jezero u kojem se jednom godišnje odvija prvenstvo u kajaku,
kao i tri bazena, od kojih je jedan u obliku piratskog broda, takođe su deo
kampusa. U kampusu živi oko 1.500 zaposlenih koji na raspolaganju imaju i
lekare u domu zdravlja, priliku da vežbaju na terenu poput onih na kojim se
obučavaju američki marinci, diskoteku, restorane i kafiće, kao i mogućnost da
svakoga dana šetaju obalom Kineskog mora.
Pedagoški iz Jagodine član
asocijacije “Simposion”
Fakultet
pedagoških nauka u Jagodini (FPNJ) primljen je u članstvo evropske asocijacije
učiteljskih fakulteta “Simposion”, na konferenciji u Dablinu. Reč je
o evropskoj mreži učiteljskih fakulteta, a zamišljen je kao platforma za razvoj
i podsticanje saradnje i promovisanja međunarodne dimenzije,
internacionalizacije u oblasti obrazovanja, rečeno je u petak Tanjugu u ovoj
državnoj visokoškolskoj ustanovi.
Obeležen Dan
slovenske pismenosti i kulture
Dan slovenske
pismenosti i kulture obeležen je u petak na Filološkom fakultetu u Beogradu, a
učesnici skupa istakli su da je to dan slovenskog zajedništva. Ovo je prvi put
da se u Srbiji Dan slovenske pismenosti i kulture obeležava kao državni
praznik. U svim slovenskim zemljama prihvaćeno je da se 24. maj proslavlja kao
dan sećanja kada su svetitelji Ćirilo i Metodije krenuli na misionarski put
među Slovene.
Dualno i na fakultetima: Za učenje u
kompanijama pola plate
Učenje kroz rad biće moguće i na fakultetima, predviđeno je
Nacrtom zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju Ministarstva
prosvete. Plan je da akademci imaju u proseku 450 časova aktivne nastave
godišnje i 450 sati učenja kroz rad u kompanijama.
Proglašeni najbolji osnovci
poznavaoci saobraćaja
Takmičenje za osnovce “Šta znaš
o saobraćaju” u organizaciji Auto-moto saveza Srbije (AMSS) i MUP-a
završeno je u subotu dodelom medalja mališanima koji su pokazali visoko znanje
o poznavanju saobraćaja, a najbolji će predstavljati našu zemlju na Evropskom
takmičenju o poznavanju saobraćaja u Ženevi. Najboljim osnovcima nagrade su
dodelili ministar omladine i sporta Vanja Udovičić, direktor policije Vladimir
Rebić, predsednik AMS S Dejan Stojić i generalni sekretar AMS S Milan Nikolić
koji su istakli da je testove o poznavanju saobraćaja polagalo 250.000 đaka iz
cele Srbije.
Sedmi razred za talentovane
matematičare u pet gimnazija
Učenici koji ove godine završavaju šesti razred, a
talentovani su za matematiku mogu da se upišu u specijalizovana odeljenja za
osnovce u gimnazijama, gde završavaju sedmi i osmi razred. Specijalizovana odeljenja za osnovce
formirana su u Matematičkoj gimnaziji u Beogradu, niškoj “Svetozar
Marković”, Prvoj kragujevačkoj, “Jovan Jovanović Zmaj” u Novom
Sadu i gimnaziji u Sremskim Mitrovcima.
Matematičari Matematičke gimnazije
najbolji na olimpijadi u Jagodini
Na Fakultetu pedagoških nauka u Jagodini u subotu je održana 14.juniorska srpska matematička
olimpijada, na kojoj je učestovalo 26 nakboljih mladih matematičara sa državnog
prvenstva, a najviše uspeha imali su učenici Matematičke gimnazije iz Beograda.
Najbolji će Srbiju predstavljati na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi 20 .juna
na Kipru.
Konfucijev institut obeležio pet
godina rada
Konfucijev institut obeležio je u subotu pet godina uspešnog rada. Konfucijev
institut je smešten na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Deo je velike
grupe, od 600 instituta u svetu. Njegovi polaznici postigli su zavidne
rezultate u poznavanju kineskog jezika.
https://www.youtube.com/watch?v=855AkQK-SVI
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
organizovalo je 24. maja finalnu konferenciju povodom završetka javno-privatnog
dijaloga sa predstavnicima privrede, akademskog, civilnog i vladinog sektora,
koji je pokrenut u cilju izrade Strategije istraživanja i inovacija za pametne
specijalizacije. Nakon radionica koje su održane u prethodnom periodu, na
završnoj konferenciji predstavljeni su zaključi o tome na koji način Srbija
može da kreira ekonomiju koja će omogućiti razvoj i plasiranje vrhunskih
inovativnih proizvoda i usluga na globalnom tržištu. Inače, Srbija je 2017.
godine započela proces izrade Strategije istraživanja i inovacija za pametne
specijalizacije (Smart Specialisation Strategy Serbia – 4S), koju koordinira
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja sa drugim nadležnim
institucijama i timom eksperata.
Cilj Strategije je izgradnja modernog pristupa ekonomskom
razvoju koji se bazira na znanju, zahvaljujući kojem društvo i privreda, treba
da postanu regionalno, evropski i globalno konkurentni, rekao je državni
sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Viktor Nedović. “Značaj
Strategije je u tome što su po prvi put identifikovane prioritetne oblasti u
kojima naša zemlja ostvaruje konkurentne prednosti i u koje je potrebno
investirati”, dodao je on.
Oblasti
koje predstavljaju šansu Srbije na globalnom tržištu su
informaciono-komunikacione tehnologije, hrana za budućnost, kreativne
industrije, mašine i proizvodni procesi budućnosti, rečeno je danas na
radionici. Upravo za te oblasti biće opredeljena finansijska sredstva, kako bi
se većom podrškom i ulaganjima, došlo do proizvoda i usluga kojima ce Srbija
konkurisati na jedinstvenom tržištu. Nedović je ukazao da je konferencija
poslednja u nizu, koja se sastojala od nekoliko faza. Prva je bila
kvantitativna analiza potencijala, zatim kvalitativna analiza, a današnjim
događajem je završen proces preduzetničkog otkrivanja (EDP), kroz
javno-privatni dijalog. Veoma je važno da smo u celokupnom procesu razvoja
Strategije pametne specijalizacije, imali veliki odziv privrede,
naučno-istraživačkih organizacija, vladinog sektora i civilnog društva, istakao
je Nedović.
Jelena Begović, direktorka Instituta za molekularnu genetiku
i koordinator prioritetne oblasti “Hrana za budućnost” rekla je da su
radionice koje su održane u prethodnom periodu pokazale kako izgleda pravi
dijalog između akademske zajednice, države, privrede i civilnog sektora. “Važno
je da i da se stvori prostor da se vrate oni koji su otišli ako bismo smanjili
odliv mozgova i građani živeli u boljem ekonomskom okruženju”, dodala je
Begović.
Jasna Tanasijević, direktorka ekspertskog tima na projektu
konkurentnosti Svetske banke u Republičkom sekretarijatu za javne politike
rekla je da je Strategija za pametne specijalizacije važna jer se merama koje
će ona predvideti omogućava da se razvija privreda zasnovana na znanju i
naučnom istraživanju.
Đaci iz Kačareva
zarade i do 100.000 dinara
Prošle godine kupili su svom drugu iz odeljenja sa posebnim potrebama
specijalan bicikl kako bi mogao da ih prati na biciklijadi, a ove godine otići
će na izlet. Deca iz IV-1, Osnovne škole “Žarko Zrenjanin” iz
Kačareva od prvog razreda sakupljaju reciklažni otpad koji kasnije prodaju ili
učestvuju na takmičenjima, a ideja je potekla od njihove nastavnice Branke
Davidović. – Prvi put sam se susrela sa reciklažom pre 20 godina, sećam se da
je tada isto bila nagrada – ekskurzija, za odeljenje koje prikupi najviše
otpada. Pre sedam godina krenuli smo da sakupljamo i limenke. Na jednoj od
akcija smo uspeli da sakupimo celu tonu i tada smo kao nagradu dobili projektor
– priseća se nastavnica. Pored podizanja ekološke svesti, kroz ove akcije, decu
uči i higijeni, snalaženju i, kako to nastavnica voli da kaže, da “sutra
ne moraju da budu gladni”. Novac koji zarade, dele na jednake delove.
– Na godišnjem
nivou zaradimo i do 100.000 dinara, pritom tu su i donacije i nagrade od
takmičenja. Limenke prodajemo dva puta godišnje, krajem prvog i drugog
polugodišta. Kada je reč o njima, svako dete dobija svoju vrećicu sa novcem u
vrednosti onoliko kilograma limenki koliko je sakupio, dok sav drugi otpad
prodajemo u zavisnosti od toga kada se prikupi i taj novac je zajednički i
koristi se za izlete – pojašnjava Davidovićeva. Do sada, ova deca su isključivo
uz svoj rad, volju nastavnice i podršku roditelja uspela sebi da obezbede
odlazak do Obedske bare, Palića, Avale, Delibatske peščare…
A ono što ovim
izletima daje posebnu notu jeste to što na njih idu i roditelji. – Važno mi je
da sve to postane jedna porodična uspomena. Na moje izlete idu i roditelji, ne
uvek svi, ali u većini slučajeva da. Jednom nam se desilo da smo prepunili
autobus, pa su morali da idu i svojim privatnim vozilima – priča nastavnica. Ne
krije da nema podršku kolega, ali uvek je raspoložena za doprinos dece iz
drugih odeljenja. – Vidim u Srbiji siromaštvo i nepravdu i to me boli. Jednom
prilikom kada sam vodila decu u Beograd u pozorište, rekli su mi da im je to
prvi put da idu na predstavu i to me je baš pogodilo – priseća se ona.
Podsećajući je na prošlogodišnju akciju u kojoj su od zarađenog novca kupili
svom drugu bicikl, prisetili smo je i na nepravdu koja je tome prethodila.
Subotica: Od
septembra studenti u renoviranim domovima
Studenti u
Subotici od jeseni će imati mnogo bolji standard u domovima. U toku je
rekonstrukcija jednog od dva doma u koju će biti uloženo više od milion evra,
gde će mladi imati mnogo bolji komfor, dok će i sam plato ispred objekta dobiti
potpuno novi izgled, kao i parking. Sredstvima Ministarstva prosvete i
tehnološkog razvoja obnavlja se spoljašnjost i unutrašnjost doma “Ivo Lola
Ribar” u Subotici. Nakon postavljanja termoizolacije i nove fasade, te
radova na krovu, u toku je obnova kompletne unutrašnjosti jednog bloka koja će
značiti veći komfor za smeštene studente subotičkih fakulteta. “Ranije je
bilo na spratu dvadeset soba i za ceo sprat četiri ve-ce kabine, dve tuš kabine
i četiri umivaonika, a sada će svaka soba imati svoje kupatilo i malu čajnu
kuhinju sa predsobljem. Nakon završene rekonstrukcije, krilo će imati ukupno
sedamdeset i sedam blokova, od toga deset jednokrevetnih, pedeset osam
dvokrevetnih i devet trokrevetnih soba”- kaže rukovodilac investicionog i
tehničkog održavanja Jovana Kostić.
Prethodnih
godina, obnovljen je i deo drugog studentskog doma u Subotici, kao i studentska
menza, u vrednosti od dvanaest miliona dinara, a nedavno je Pokrajinska vlada
opredelila još tri miliona dinara za ulaganja u objekte Studentskog centra
Subotica. “Moram pre svega da se zahvalim sekretarijatu za visoko
obrazovanje i naučno-istraživačku delatnost, kao i Pokrajinskoj Vladi što su
zaista imali sluha, tako da smo u prethodnom periodu rekonstruisali drugi, prvi
sprat, kao i prizemlje”- kaže direktor Studentskog centra Ranko Čuljković.
Spremni su
projekti i za dalja ulaganja, pre svega u energetsku efikasnost. Za
postavljanje termoizolacije doma “Bosa Milićević”, kao i za
postavljanje solarnih panela na ovom objektu.
Održan sajam “Grad
humanosti”
Na novosadskoj plaži Štrand u
organizaciji udruženja “Čepom do osmeha” 25. maja održan je drugi po redu sajam
“Grad humanosti”. Cilj je bio da se osobe sa invaliditetom i oni koji
se bore protiv teških i retkih bolesti učine vidljivijim u društvu, kao i da se
proizvodi koji oni prave plasiraju na tržište. Udruženje “Čepom do
osmeha” okupilo je različita udruženja sa istom misijom i zadatkom. “Udruženje
“Čepom do osmeha” smatra da ako se svi ujedinimo možemo imati mnogo
bolje rezultate tako da smo sa ciljem da povežemo udruženja ovde organizovali
drugi po redu “Grad humanosti” jer je i naš Novi Sad jedan veliki
grad grad humanosti”, kaže Vanja Petković, clan “Čepom do
osmeha”. “Okupili smo se danas ovde na Sajmu humanosti udruženja koja
spaja jedna ista želja a to je da ljudi prestanu da zatvaraju oči, da nas vide,
posmatraju i da nam pomažu”, ističe Joland Korora, član Nurdora. Događaj
su podržali i Pokrajina i Grad Novi Sad. “Samo ove godine Pokrajinska
vlada je izdvojila preko 40 miliona dinara za slične organizacije sa istim
ciljem, a to je ponavljam, deo svoje solidarnosti pokloniti onima kojima je to
najpotrebnije”, kaže Predrag Vuletić, pokrajinski sekretar za socijalnu
politiku, demografiju i ravnopravnost polova. “Svi čekamo zakon o
preduzetništvu koji bi trebalo da reši mnoge nepoznanice u ovom sektoru, ali do
tada i upravo što rade ova udruženja jeste da treba da promovišemo socijalno
preduzetništvo, da umrežavamo udruženja i treba da promovišemo primere dobre
prakse”, navodi Milorad Radojević, član Gradskog veća za privredu. Manifestacija
je bila i prodajnog karaktera, te su posetioci mogli i na taj način da podrže
rad udruženja. https://www.youtube.com/watch?v=-_m2KRFt9zs
U srpskom oko 15.000 ustaljenih
fraza
Bos po trnju, Soko iz vraninog gnezda, Maksim po
diviziji, luda Nasta, samo su neke od davno nastalih fraza koje su se
tokom vremena odomaćile. Koreni pojedinih izraza leže u mitologiji ili
istorijskim događajima, a sve one na metaforički način dočaravaju situaciju,
događaj ili osobu.
,,Fraze su leksički izrazi koji se često upotrebljavaju više
u razgovornom stilu, nego što se upotrebljavaju u književno umetničkim
delima, ali naravno čim se to jednom ustali u narodu, jeziku, to se onda i
prenosi dalje, prenosi se kasnije na sve sfere života,
a kasnije i na kniževno umetnička dela. Ne možemo tačno utvrditi kada
su zapravo nastale, ali samim tim što u našem narodu ima toliko tih raznoraznih
lepih fraza sada mi možemo samo da predpostavimo koliko su stare, ali verovatno
datiraju iz nekih ranijih perioda, kada su ljudi krenuli i da komuniciraju
i prosto je bilo nužno da nešto lepo iskažu iz onoga što im se desilo“, ističe
profesor srpskog jezika i književnosti Ivana Arsić, za RTK2. U književnom
jeziku najčešće se koriste bibleizmi, nastali kao direktni citati iz biblije
ili posredstvom alegorija i nekih drugih stilskih sredstava.
U srpskom jeziku ima oko 15 000 ustaljenih fraza. Mnoge od
njih postale su nerazumljive mlađim generacijama, usled čega radije
koriste nove. Nisu mladi jedini koji kreiraju nove fraze. Nemački
vojnici su tokom Prvog svetskog rata rečima BITE i DANKE ljubazno molili
za hranu. Vremenom smo spajanjem reči dobili izraz BITANGA koji koristimo za
neučtivog čoveka. Poznavaoci jezika kažu da fraze kao ,,šuplji izrazi“ ne mogu
da naruže jezik. Opasno je mešati ih sa žargonima. To jezik može
koštati kao Svetog Petra kajgana.
Vremeplov:Rođen Milanković
Na
današnji dan 28. maja 1879. rođen je srpski matematičar, astronom i geofizičar
Milutin Milanković. Milanković je bio naučnik
svetskog ugleda, osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom
univerzitetu, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti. Građevinsku
tehniku je studirao u Beču, gde je i doktorirao. Bio je profesor teorijske
fizike, a bavio se i kosmičkom fizikom i geofizikom. U prvom delu, objavljenom na francuskom jeziku –
“Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevom radijacijom”
izložio je novu teoriju rasporeda Sunčevih radijacija na površini planeta i
toka klimatskih promena u geološkoj prošlosti Zemlje.
Milanković je
tvorac dosad najpreciznijeg kalendara, u kojem je kalendarska godina svega dve
sekunde duža od sadašnje tropske godine. Milankovićev kalendar zahtevao bi
korekciju tek za 28.000 godina. Ovaj kalendar zvanično je prihvaćen na
Vaseljenskom saboru u Carigradu 1923. godine, ali nikada nije primijenjen u
praksi.
Kao i svi
vizionari, Milanković nije doživeo da njegove teorije steknu punu afirmaciju.
Tek od 1976. godine kada su emprijska istraživanja dokazala preciznost
Milankovićevih teorija, njegov ugled u svetskoj nauci vrtoglavo raste. Njegovo kapitalno delo “Kanon osunčavanja i
njegova primena na problem ledenih doba” svrstano je u najznačajnija
naučna dela 20. veka. Milutina Milankovića svetska nauka uvrstila je među 5
najvećih naučnika 20. stoleća, a NASA, agencija za svemirska istraživanja, među
15 najvećih naučnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.
U Milankovićevu
čast jedan krater na Mesecu, jedan na Marsu i jedan planetoid nazvani su
njegovim imenom. Jedna od budućih ekspedicija na Mars nosiće Milankovićevo ime.
UNESCO je 2009. godinu, povodom 130. godišnjice naučnikovog rođenja, proglasio
Milankovićevom godinom. U svetu se održavaju međunarodni naučni simpozijumi
posvećeni Milankoviću, a globalna promena klime na Zemlji čini njegovo delo
trajno aktuelnim.
Njegovi
najvažniji radovi su: “Kanon der Erdbestrahlung”, “Nebeska
mehanika”, “Osnovi nebeske mehanike”, “Sekular
Vremeplov:Umro
Tihomir Đorđević
Srpski etnolog i folklorista Tihomir Đorđević,
profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije umro je na
današnji dan 28. maja 1944.. Objavio oko 700 studija, putopisa, beležaka i
komentara o srpskim narodnim običajima.
Vremeplov:Srpski
službeni jezik u Kneževini Srbiji
Na današnji dan 28. maja 1834.
godine u Kneževini Srbiji uveden srpski jezik kao službeni u prepisci s turskim
vlastima, koja je dotad vođena isključivo na turskom.
Vremeplov: “Zlatna palma”
za Kusturicu
Na filmskom festivalu u Kanu na
današnji dan 28. maja 1995. jugoslovenski reditelj Emir Kusturica dobio
“Zlatnu palmu” za film “Podzemlje”. Deset godina ranije
Kusturica dobio istu nagradu za film “Otac na službenom putu”.
Vremeplov:Milošević prihvatio uslove zapada za
prekid bombardovanja
Pošto je avijacija NATO pojačala
napade na Jugoslaviju, jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević, je posle
razgovora sa specijalnim predstavnikom ruskog predsednika Viktorom
Černomirdinom, na današnji dan 28. maja 1999. godine prihvatio uslove zapadnih
zemalja za prekid bombardovanja.
Vremeplov: Prva Dečija konferencija
afričkih nacija
Na današnji dan 28. maja 28. maja 2001.
ghodine u Kairu održana prva Dečija konferencija afričkih nacija.
Vremeplov: Rođen Gijotin
Francuski lekar Žozef Injas Gijotin, profesor
anatomije rođen je na današnji dan 28.
maja 1738.. U vreme Francuske revolucije predložio izvršenje smrtne kazne
spravom za odsecanje glave, koja bi skratila muke osuđeniku. Od 1792. ta sprava
nosi njegovo ime.
U OŠ “K. Trifković” predstavljen
“Bukvar nenasilne komunikacije”
Knjiga “Bukvar nenasilne
komunikacije” o osnovnim pojmovima i situacijama koje objašnjavaju
nenasilnu komunikaciju kroz 30 slova azbuke, a čije su autorke Marija
Belić-Bibin, Tamara Jovičić i Danijela Radović, članice DOR Centra za kreativnu
edukaciju i umetnost iz Novog Sada, izašao je iz štampe i u utprak je predstavljen
deci IV razreda OŠ “Kosta Trifković” u Novom Sadu.
Interaktivna publikacija “Bukvar nenasilne komunikacije” prvenstveno je
namenjena roditeljima i deci, a osnovna ideja je da decu budu približena neka
od pravila nenasilne komunikacije.
“Mama,
ljubio sam se sa Markom”
“Sin mi se
pohvalio da se u vrtiću ljubio sa Markom, a onda sam saznala da se taj dečak
redovno ljubi sa tatom u usta. Otud mu verovatno i ideja da svoje drugare
takođe ljubi u usta”. – Sin koji ima tri godine, po povratku iz vrtića
rekao mi je: “Mama, danas sam se ljubio s Markom”, kad sam pitala
kako, pokazao mi je da su se “cmokuli” u usta. Posle nekoliko dana,
dok smo mi roditelji čekali decu ispred vrtića, videla sam da se Marko i njegov
tata isto pozdravljaju tako što se ljube u usta – ispričala nam je čitateljka
“Blica”. Ova Beograđanka potpuno je mirno prihvatila informaciju koju
je sin preneo. Priznaje da je bila iznenađena, ali ne i uznemirena, te nije
smatrala da taj događaj iziskuje ikakvu reakciju.
Međutim, ono što joj nije bilo prijatno jeste
pozdravljanje roditelja i deteta na ovaj način, a kako kaže, to u poslednje
vreme sve češće primećuje. Da li je u pitanju još jedan od trendova koji smo
preuzeli od holivudskih, instagram uzora pita se se ona, ali roditelji u Srbiji
ranije nisu ljubili decu u usta, uočava. – Ne postoje neka posebna istraživanja
koja bi mogla da pretpostave kako ljubljenje usta roditelja i deteta utiče
psihološki na dete, niti da li je to trend došao sa zapada ili postojao i
ranije u našoj kulturi. Iskreno, ako postoji takvo neko istraživanje, ne znam
za njega – rekla nam je Nikolina Milosavljević, diplomirani psiholog i savetnik
za roditelje.
Da li je ovakvo ponašanje za nekog prijatno ili
neprijatno, zavisi od ličnih granica koje roditelji gaje u okviru svoje
porodice, kaže. – U nekim porodicama, postoje jasne granice gde se braća,
sestre, kao ni roditelji i deca ne ljube u usta, već isključivo u obraz. U tim
porodicama ljubljenje u usta je razervisano za partnere, odnosno supružnike i
može imati seksualnu konotaciju ili to ne rade prosto da ne bi prenosili
bakterije i viruse na decu. U drugim porodicama je ljubljene dece u usta
pokazivanje bliskosti. Međutim, jako je važno poštovati i detetove lične
granice i ne insistirati na poljupcu u usta ukoliko dete to ne želi ili sklanja
glavu – kaže psiholog.
Međutim, postavlja se pitanje, da li dete koje je
kao malo naviknuto da se ovako izražava bliskost, prihvata isto ponašanje sa
roditeljima i pri odrastanju. – Kako dete odrasta i sazreva, ono i prepoznaje
da li mu nešto prija ili ne. Ukoliko roditelji pokazuju razumevanje i
poštovanje za detetove lične granice, dete će svakako samostalno reći ili
pokazati da mu poljubac u usta sa roditeljem ne prija, i ne želi ga. Vrlo
verovatno je da sa 13 godina više neće želeti da se “cmače” u usta sa
roditeljima zato što će mu biti neprijatno. Potrebno je samo da roditelj ispoštuje
detetove lične granice i ne insistra na tom ritualu – zaključuje Milosavljević.
Ljubljenje
dece u usta u zavisnosti od kulture i običaja
A da li je međusobno ljubljenje u usta uobičajeno,
urođeno ponašanje kojim deca izražavaju bliskost, ili jednostavno oponašaju ono
što su videli kod odraslih? – To je u većini slučajeva oponašanje odraslih ili
nečega što su “uhvatili” na nekim drugim mestima i delovalo im je
interesantno da probaju, recimo na televiziji i slično – kaže psiholog. –
Postoje kulture u kojima je poljubac u usta između deteta i roditelja
prihvatljiv i nema negativno značenje. Takva je, između ostalih, američka
kultura. Ovaj trend koji dolazi sa zapada posebno prihvataju javne ličnosti.
Prihvatanje ovog trenda od strane “slavnih” u našem podneblju,
motivisano je, moglo bi se reći, pre svega željom da se naglasi simbioza između
roditelja i deteta i javnosti pruži nedvosmislen dokaz ljubavi koji postoji
između slavnog roditelja i njegovog deteta – rekla je nedavno “Blic
ženu” psiholog Tatjana Daničić. – Ljubljenje dece u usta treba da se
posmatra u zavisnosti od kulture i običaja. Tamo gde jeste deo kulture, kao što
je slučaj sa Amerikom, taj postupak nije negativan. Problem može da izazove u
kulturama u kojima ljubljenje u usta nije običaj. Dete u tim sredinama može da
se pita zbog čega njega mama i tata ljube u usta kad drugi roditelji ne čine
isto sa svojim decom. I ono to može da shvati kao nešto erotično – objasnio
je psihoterapeut Nebojša Jovanović za
“Ženu”.
Kazna doživotnog zatvora će moći da se
izriče posle 1. decembra
Kazna doživotnog zatvora, peripremanje teškog ubistva, kao i
sve druge izmene i dopune Krivičnog zakonika koje je prošle sedmice usvojila
Skupština Srbije, stupaju na stanu 1. decembra, što znači da će nove odredbe
moći da se primene tek nakon ovog datuma. Početak decembra za primenu zakona
predviđen je samim zakonskim izmenama, objavljenim na sajtu Skupštine Srbije.
Tragedija u Bačkom Petrovom Selu: Utopio se sedmogodišnji dečak
Beživotno telo sedmogodišnjeg
dečaka nađeno je u nedelju oko 16 sati u
odvodnom kanalu reke Tise u Bačkom Petrovom Selu, rečeno je Tanjugu u
Policijskoj upravi Novi Sad. Pretpostavlja se da se dečak utopio, a uviđaj je u
toku, kažu u policiji. Mališan je živeo u blizini kanala.
Srbi iz S. Makedonije traže bolju
nastavu na maternjem jeziku
Predstavnici 10 udruženja Srba iz
Severne Makedonije 24. maja su sa predstavnicima Odbora za dijasporu i Srbe u
regionu Skupštine Srbije razgovarali o položaju srpske zajednice u susednoj
zemlji i ocenili da je potrebno poboljšati nastavu kao i informisanje na
srpskom jeziku. Oni su naveli da u Severnoj Makedoniji postoje tri osnovne
škole u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku (Stari Nagoričan, Tabanovci
i Kučevište), a ponovo je uvedena mogućnost da se u svakoj školi srpski jezik i
kultura izučava kao izborni predmet u trećem razredu osnovne škole. Kako su
istakli predstavnici Srba, bitno je da se obezbedi dobar nastavnički kadar, jer
je često slučaj da srpski jezik predaju nastavnici kojima to nije maternji
jezik, saopšteno je iz parlamenta. Oni su ukazali i na problem lošeg kvaliteta
udžbenika na srpskom jeziku, koji nisu lektorisani, u svemu tome vide razlog
opadanja broja srpskih đaka koji pohađaju nastavu na maternjem jeziku.
Tokom sastanka je istaknuto da je informisanje na maternjem jeziku od izuzetne važnosti i da postoji emisija na srpskom jeziku „Vidik”, koja se emituje tri puta nedeljno u trajanju od 30 minuta na javnom servisu Severne Makedonije, ali u neadekvatnom terminu i da je potrebna jača podrška kako bi se program kvalitetnije realizovao. Ukazali su i na postojanje dva internet portala na srpskom jeziku, SRBTEL i Spona. Naveli su da su Srbi konstitutivan narod te države, ali da je većina Srba nezadovoljna svojim statusom i položajem, svojim predstavnicima u organima vlasti i odnosom matice prema njima. Predsednik Odbora Miodrag Linta ocenio je da Srbija treba aktivnije da se uključi u rešavanje ključnih problema Srba u Severnoj Makedoniji kao što su obrazovanje i informisanje na maternjem jeziku, zaštita duhovne baštine i nacionalnog identiteta. Sagovornici su se složili da je održavanje ovakvih sastanaka sa predstavnicima udruženja Srba iz Severne Makedonije izuzetno važno i da je bitna stalna komunikacija sa državom Srbijom. Predsednik Odbora je zaključio da će u narednom periodu sazvati posebnu sednicu Odbora koja će biti posvećena položaju Srba u Severnoj Makedoniji, i na koju će biti pozvani svi predstavnici civilnog sektora, dva srpska poslanika u Sobranju i članovi vladinog sektora iz reda srpske zajednice. Linta je rekao da sve srpske organizacije i udruženja treba da imaju međusobni dijalog i da se dogovaraju oko ključnih stvari koje su u vezi sa opstankom našeg naroda u svim državama regiona gde su Srbi manjina, saopšteno je iz parlamenta.