Konferencija
EUROCON 2019. od 1. do 4. jula u Novom Sadu
Jedna od najprestižnijih međunarodnih konferencija o “pametnim” tehnologijama u svetu – EUROCON 2019, održaće se od 1. do 4. jula u Novom Sadu. Konferencija EUROCON 2019 je vodeća konferencija u oblasti savremenih tehnologija, modernih izvora energije, naprednih inženjerskih alata u svim oblastima elektrotehnike, i ove godine se održava po 18. put. Sa istorijom dugom više od 30 godina i sedamnaest vrlo uspešnih prethodnih izdanja, EUROCON je postao najveća svetska platforma za prenos znanja između naučno-istraživačkih institucija, istraživačkih centara i privrede. Na ovogodišnjem EUROCON-u će sa 151 radom učestvovati više od 500 autora iz 30 zemalja širom sveta, sa skoro svih kontinenata. Većinu učesnika čine mladi istraživači sa najprestižnijih svetskih institucija. Izuzev akademskog dela, organizatori ističu da se uz konferenciju EUROCON 2019, po prvi put organizuje i sajam na kome će učešće uzeti više od 10 domaćih i internacionalnih kompanija, koje su prepoznale značaj bliže saradnje između naučno-istraživačkih institucija i privrede.
Svečano
otvaranje konferencije biće organizovano 1. jula u Centralnoj zgradi
Univerziteta u Novom Sadu u 9.00 časova kada će učesnike i goste pozdraviti
prof. dr Jose M.F. Moura, predsednik udruženja IEEE, prof. dr Boris Dumnić,
predsedavajući konferencije EUROCON 2019 i direktor Departmana za energetiku,
elektroniku i telekomunikacije FTN-a, predstavnici Ministarstva prosvete, nauke
i tehnološkog razvoja, Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i
naučnoistraživačku delatnost, Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam,
Univerziteta u Novom Sadu i Fakulteta tehničkih nauka.
Organizator
konferencije je najveće svetsko udruženje profesionalaca u oblasti tehnike (The
Institute of Electrical and Electronic Engineers – IEEE) sa više od 400.000
članova širom sveta. Ovaj put čast da organizuje ovu prestižnu konferenciju
pripala je Fakultetu tehničkih nauka čiji su profesori istaknuti članovi
udruženja IEEE.
“SUPER”:„Podrška
reformi predškolskog vaspitanja i obrazovanja“
Projekat „Podrška reformi sistema predškolskog
vaspitanja i obrazovanja u Srbiji“ (SUPER), kojim
Evropska unija nastavlјa da pruža podršku sistemskoj reformi predškolskog
vaspitanja i obrazovanja predstavlјen je u utorak u Beogradu. Državni sekretar
u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Ana Langović Milićević istakla je da
je u ovaj IPA projekat uklјučeno 50 opština i predškolskih ustanova koje u
prethodnom periodu nisu bile obuhvaćene sličnim projektnim aktivnostima. Ona je
navela da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja sistemskim i
komplementarnim rešenjima doprinosi stvaranju uslova za kvalitetan razvoj
predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Jačanjem profesionalnih kapaciteta
zaposlenih u predškolskim ustanovama i jedinicama lokalne zajednice, projekat
koji predstavlјamo, ima potencijal da značajno doprinese podizanju svesti u
zajednici o važnosti šireg uklјučivanja dece u predškolske programe,
unapređivanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada sa decom primenom savremenih pedagoških
pristupa, navela je ona. Langović Milićević zahvalila je Delegaciji Evropske
unije na razumevanju i podršci koju pružaju Srbiji u ovim važnim reformskim
procesima.
SUPER
projekat realizuje se u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja. Projektom upravlјa Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i
finansiranje programa iz sredstava Evropske unije. Projektne aktivnosti počele
su u martu 2019. i trajaće dve godine. EU finansira projekat sa oko 900.000
evra. SUPER je jedan od projekata kojim EU, kao najveći donator u Srbiji,
pomaže celokupnu reformu sektora obrazovanja u zemlјi. Od 2003. Evropska unija
donirala je za reformu sektora obrazovanja više od 100 miliona evra – za
unapređenje predškolskog vaspitanja i obrazovanja, reformu srednjeg stručnog
obrazovanja, obrazovanja odraslih, renoviranje i opremanje škola i
fakulteta, inkluziju Roma.
Delegacija EU u Srbiji: Podrška reformi obrazovanja u
Srbiji
Štefan Hudolin iz
Delegacije Evropske unije u Srbiji rekao je da će EU nastaviti da pruža podršku
reformi obrazovanja u Srbiji. On je istakao da je do sada EU uložila više od
100 miliona evra u ovaj sektor i da će tokom projekta SUPER više od 1.000
vaspitačica proći različite obuke. Kvalitetni programi predškolskog vaspitanja
i obrazovanja doprinose razvoju svih potencijala deteta i imaju važan uticaj na
kasniji društveni život. Srbija još uvek ima jednu od najnižih stopa učešća
dece u predškolskom vaspitanju i obrazovanju u poređenju sa zemlјama EU. Oko 50
odsto sve dece uzrasta 3 do 5,5 godina uklјučeno je u vrtiće. Novim projektom
„Podrška reformi sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja“ (SUPER), koji
je predstavlјen na konferenciji u Beogradu, Evropska unija nastavlјa da pruža
podršku sistemskoj reformi predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji kao
osnove celoživotnog učenja. U projekat je uklјučeno 50 lokalnih samouprava i
predškolskih ustanova u Srbiji sa kojima će se raditi na razvijanju
profesionalnih kompetencija vaspitača i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama
za kvalitetno inkluzivno predškolsko vaspitanje i na jačanju profesionalnih
kapaciteta zaposlenih u lokalnim samoupravama, kao i na unapređivanju zakonskog
okvira za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.
Pored
toga, EU obezbedila je i donaciju za opremanje predškolskih ustanova koje su
uklјučene u SUPER projekat, za didaktičku, IT opremu i nameštaj, u iznosu od
oko milion evra, što će dodatno doprineti kvalitetnom inkluzivnom predškolskom
vaspitanju i obrazovanju.
Udovičić:
Usavršavanje ključ velikih uspeha
Ministar
omladine i sporta Vanja Udovičić u Palati Srbija u četvrtak 27, juna je bio
učesnik omladinskog dijaloga na temu “Uloga građanskog obrazovanja u
kreiranju škole/društva po meri dece i mladih”. Udovičić je pred velikim
brojem mladih savetovao da je danas neophodno usavršavanje u svakoj profesiji
kako bi postali vrhunski u toj delatnosti i saslušao ih na sva pitanja.
“Uvek je najveći izazov naći pravu komunikaciju među ljudima, kao i pravu
putanju kako mlad čovek da se izrazi, ali i kako da se na pravi način iskaže i
pomogne na razvoju celokupnog društva. Mi moramo da slušamo mlade ljudi,
zajedno da učimo i radimo. Mladi ima drugačiju energiju, znanje i na izvoru su
svakodnevnih inovacija u odnosu na nas”, obradio se Udovičić mladima. On
je obrazložio da zato na mlade gledamo kao na jedinstvene partnere i najjaču
snagu društva. “Iz tog razloga od njih tražimo odgovornost, da ne prećute,
već da se govore i savetuju. Zajedničkim snagama da uradimo najbolje za
društvo”, poručio je ministar Udovičić.
Prema njegovim rečima, plan da je na teritoriji cele
Srbije kroz rad u kancelarijama za mlade i omladinske klubove omoguće prvi
koraci, odnosno uči i predaju razna iskustva. “Životno učenje i
usavršavanje je ključ uspeha u svakoj profesiji. Doktori, sportisti i drugi
traže ne može da ostane na istom nivou da bi bio vrhunski, uvek mora da se
edukuje i bude gladan i žedan za upijanjem znanjem”, rekao je Udovičić,
koji je dodao da je cilj da se kroz ovakav projekat iskažu sve želje i razviju
sve mogućnosti. “Svi ste sadašnjost, nemamo vremena da pričamo o
budućnosti i generacijama, već o početku”, poručio je ministar, naglasivši
da niko ne bi smeo da bude zadovoljan prosekom.
Direktorka UNICEF-a za Srbiju Ređina De Dominićis
takođe je istakla značaj ove teme.
“Ovaj vid
dijaloga među mladima je jedan od projekata UNICEF-a u Srbiji, Crnoj Gori i
Bosni i Hercegovini sa željom da se pojača kohezija i mir u svetu. UNICEF
blisko sarađuje sa ministarstvom omladine i sporta i prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja sa ciljem učešća mladih i razvoja veštine u školskom i
ostalom obrazovanju”, zaključio je De Dominićis.
Vesna
Nedeljković, pomoćnica ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja,
produbila je temu sa mladima iz dela prosvete i zahvalila se ministru Udovičiću
na veliki projektima i saradnji.
Student Računarskog
fakulteta osvojio bronzu na
međunarodnom takmičenju iz programiranja
Student Računarskog fakulteta Aleksa Plavšić osvojio
je treće mesto u seniorskoj konkurenciji na prestižnom međunarodnom takmičenju
iz programiranja CODEIT održanom u Sofiji, javila je 28. juna Brainz TV. Pored
Alekse takmičari iz Srbije bili su: Duško Obradović, profesor somborske
gimnazije, Viktor Lučić, učenik četvrtog razreda somborske gimnazije i Nemanja
Majski, učenik sedmog razreda Osnovne škole iz Sombora, koji je u juniorskoj
konkurenciji osvojio treće mesto, piše Brainz.
Rezultati koje su naši takmičari postigli su najveći
uspeh srpskih timova na ovom tradicionalnom takmičenju. O kakvom uspehu je reč,
svedoči i činjenica da je od ukupno 17 finalista u Sofiji, Srbija imala četiri
predstavnika, a da se za mesto u finalu od oktobra do maja, borilo čak 183
učesnika iz 19 zemalja.
“Građenje
jedne kontrainstitucije”
Ko želi rušiti Institut za filozofiju i društvenu
teoriju, biće kriv što srpskog naroda neće biti. Vlast, ne samo u Srbiji, već i
u regionu od Mađarske do Hrvatske, između vlastitih privilegija i propasti
naroda, bira ovo drugo – poručio je u petak filozof i profesor Lino Veljak,
izazvavši odobravanje u prepunoj sali Medija centra. Veljak je kao prijatelj
Instituta prisustvovao promociji knjige „Građenje jedne kontrainstitucije.
Istorija Instituta za filozofiju i društvenu teoriju“ autora Igora Cvejića, Olge
Nikolić i Mihala Sladčeka. Hrvatski
filozof prisetio se osnivanja Centra za filozofiju i društvenu teoriju, preteče
Instituta, davne 1981. godine. – Svi ti ljudi prognani sa Univerziteta dolazili
su kod mene kući, kao i ja kod njih. Bili smo prijatelji ali sa nekima sam se
davno udaljio, zbog društveno političkih okolnosti i razlika u mišljenjima –
napomenuo je Veljak. On je naglasio da je značaj Instituta posebno vidljiv ako
se u knjizi obrati pažnja na popis konferencija i tribina od 1992. godine.
– Na tim tribinama bili su prisutni svi ugledni
filozofi iz regiona, intelektualci, nevezano za politička opredeljenja.
Institut je otvorio prostor pluralističkog dijaloga. U periodu duhovne,
političke i socijalne regresije, uspeo je da okupi sve misleće ljude – naglasio
je Veljak, ističući značaj Instituta za filozofiju i društvenu teoriju tokom
ratno-političkih previranja devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije.
Igor Cvejić, jedan od autora knjige, naglasio je da
je istorija Instituta specifična, počev od njegovog nastanka nakon dugogodišnje
borbe. – Država nije planirala da napravi ništa slično današnjem Institutu, ali
je on osnovan usled velike borbe ljudi koji su se zalagali za njegovo
formiranje, kao i pritiska međunarodnih institucija i organizacija rada. Pisane
su knjige, koje su potom zabranjivane, organizovani su, pa otkazivani skupovi.
Ljudi koji su osnovali i čine Institut sve ove godine su pre svega kritični,
kako prema sebi, tako i prema društvenim pojavama – naglasio je Cvejić.
Recenzent knjige Đorđe Pavićević nadovezao se
istakavši da su osnivači Instituta ljudi koji nisu trpeli autoritete i negovali
su duh i otpor prema nametanju svakome ko nema dovoljno legitimiteta da bude
autoritet.
Pudar
Draško o novim generacijama u Institutu
Saradnica Instituta, Gazela Pudar Draško, rekla je
da u ovoj instituciji stasavaju nove generacije koje se takođe opiru
autoritetu, ali neguju kolegijalnost. – Današnji angažman nas 33 istraživača i
istraživačica nije prevashodno politički, kako je to bilo ranije, već društveno
kritički. Trudimo se da damo doprinos i imamo viziju demokratskog, slobodnog i
pravednog društva – zaključila je Pudar Draško.
Studenti osnovcima predstavili osnove francuskog
jezika i kulture
Umetnički projekat „Neobična putovanja”
započeo je programom „Da se predstavim”, koji je bio organizovan u prostorijama „Zmajevih dečjih
igara”. Tokom interaktivne radionice, studenti Odseka za romanistiku
Filozofskog fakulteta u Novom Sadu su učenicima Osnovne škole „Sonja Marinković”
predstavili osnovne pojmovi fancuskog jezika i pisma. – Program nosi naziv
„Neobična putovanja” jer je naša ideja da putujemo kroz francuski jezik i
kulturu i na taj način stignemo do nekih zanimljivih tačaka koje nas spajaju,
kao i do nekih isključivo francuskih specifičnosti – objasnila je
producentkinja projekta „Neobična putovanja” Milica Dondur Miškov.
–
Razgovaraćemo o francuskoj poeziji i prozi, umetnosti tišine, odnosno pantomimi
koja je nastala u Francuskoj, a pokušaćemo da napravimo i jednu zanimljivu
radionicu Teatra senki pri kojoj deca sama osmišljavaju pozorište u kući.
Takođe ćemo izaći u prirodu i s decom u Dunavskom parku i Zmaj Jovinoj ulici,
kao toponimima Novog Sada, razgovarati na francuskom jeziku da bismo ih
inspirisali da shvate važnost očuvanja kulturne baštine, ali i jezika i
umetnosti. Projekat „Nebična putovanja” trajaće do oktobra, biće realizovan
jednom mesečno, a uključiće mladu publiku od predškolaca do srednjoškolaca i
omogućiće im da, pri upoznavanju s francuskom kulturom, umetnošću i jezikom,
učestvuju u umetničkim aktivnostima. Svi programi su besplatni i realizovaće se
dvojezično, na srpskom i francuskom jeziku.
– Decu smo za početak upoznali s nekim
najjednostavnijim pojmovima na francuskom jeziku, poput životinja i boja,
predstavljanja, potom i s karakterističnim motivima Francuske, kao što su
Ajfelov toranj i glavni grad Pariz, a sve kroz crteže koje su bojili – navela
je studentkinja francuskog jezika Milica Krpež. – Nakon toga, slušali su i
jednu kratku, melodičnu francusku pesmu, čije su stihove pokušali da zapamte i
otpevaju. Mora se priznati da ih sve to interesuje, zaista lepo sarađuju i
uspešno su savladali prve korake, što nam je veoma drago jer je korisno da u
što mlađem dobu nauče neki strani jezik.
U
interaktivnoj radionici su učestvovali učenici trećeg razreda OŠ „Sonja
Marinković”, koji su pre toga bili učesnici sličnih radionica italijanskog i
španskog jezika, a većina njih, po rečima studenata, već zna engleski.
Projekat
„Neobična putovanja” organizuje Međunarodni centar književnosti za decu
„Zmajeve dečje igre” u saradnji s Francuskim institutom u Srbiji.
BioSens:
Kretanja najboljih naučnika mogu biti i u obrnutom smeru
“Kao
univerzitetskog profesora, bolelo me da vidim brilijantne studente koji su prolazili
kroz fakultet, a mi nismo imali finasija da ih zadržimo u zemlji. Tada sam se
orijentisala na evropske projekte. Danas na BioSensu imamo stalno otvorene
konkurse za prijem u radni odnos, kako za najbolje mlade istraživače, tako i za
eksperte seniore. Oko četvrtine naših zaposlenih su stranci, i to ne samo
povratnici nego i ljudi koji su napustili svoje zemlje i sa porodicama došli iz
Francuske, Grčke, Velike Britanije, Austrije, Singapura, SAD da žive i rade u
Srbiji. Oni donose dragocenu naučnu ekspertizu kakve nema u našoj zemlji, ali i
jedan drugačiji mentalitet i odnos prema radu. Sa druge strane, mladi
istraživači od prvog dana bivaju uključeni u najsavremenije tokove svetskih
istraživanja, i to ih posebno inspiriše”, kaže prof. dr Vesna Bengin.
“Ljudi su naš najdragoceniji resurs i ni jedna
naučna oprema ili zgrada ne mogu da zamene ambiciju i želju istraživača za
saznanjem. Ali istraživači ne mogu da budu uspešni ako brinu o svojoj
materijalnoj egzistenciji, o tome da li ima dovoljno hemikalija ili da li mogu
da priušte put na najveću svetsku konferenciju na kojoj im je prihvaćen rad.
Moj zadatak kroz projekat Antares je da stvorim jedno dobro institucionalno
okruženje, okruženje koje ih podržava i profesionalno i privatno. Uz
multidisciplinarne pravce istraživanja koje smo osmislili, to je siguran put da
postanemo deo svetske nauke”, kaže profesorka Bengin.
“Srbija nije tipična naučna destinacija, ali danas,
kada naši istraživači odu u inostranstvo, u Brisel, Tel Aviv, Čikago ili
Istanbul, i kada kažu da su sa BioSensa, kolege im odgovore da znaju za nas i
naše rezultate. To nam govori da smo na dobrom putu. I sve nas čini izuzetno
ponosnima”, kaže ona.
Prof. dr Vesna Bengin je suosnivačica Instituta BioSense iz Novog Sada i rukovodilac najvećeg naučnog projekta ikada finansiranog u Srbiji pod nazivom “Antares”.
Vremeplov:Izašao
prvi broj “Serbskog narodnog lista”
U Pešti je na današnji dan 1. jula 1835. godine izašao prvi broj “Serbskog
narodnog lista”, ilustrovanog književnog nedeljnika. Pokrenuo ga je
kulturni i nacionalni radnik, publicista i urednik “Letopisa” Matice
srpske Teodor Pavlović. List je s kraćim prekidima izlazio do 1848.
Vremeplov:Umro
Dejan Medaković
Dejan Medaković, srpski istoričar umetnosti, istoriograf, književnik, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1999. do 2003. umro je je na današnji dan 1. jula 2008. godine. Rođen je u Zagrebu, tada Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, u porodici koja je dala niz velikana srpske kulture. Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima. Od 1942. radio je u Muzeju kneza Pavla, a nakon rata u Muzeju grada Beograda, Ministarstvu za nauku i kulturu i Saveznom zavodu za zaštitu spomenika kulture, potom u Istorijskom institutu SAN (1952-1954). Doktorirao je tezom “Grafika srpskih štampanih knjiga XV-XVII veka” 1954. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu do penzionisanja 1982. U Matici srpskoj rukovodio je istraživanjima iz oblasti istorije umetnosti. Uređivao je “Zbornik za likovne umetnosti Matice srpske”.
Bavio se širokim
rasponom tema, od srednjovekovne umetnosti do modernog slikarstva, ali najviše
– srpskim barokom, srpskim kulturnim prilikama u 18. v. i srpskim slikarstvom
19. v. Autor je i nekolicine književnih dela i više zbirki poezije. Rukovodio
je i osnovao (ili obnovio) niz kulturnih i naučnih projekata, poput
“Vukove zadužbine”. Od 1995. redovni je član Evropske akademije sa
središtem u Salcburgu, a redovni član Lajbnicovog društva (Berlin) i počasni
član Rumunske akademije postao je 2001. Dobitnik je nagrade za životno delo
(Sedmojulske), austrijske Gindeldz nagrade, Herderove nagrade. Bio je počasni
građanin Sremskih Karlovaca. Dela: “Beograd na starim gravirama”,
“Srpski slikari 18. veka”, “Putevi srpskog baroka”,
“Svedočenja”, “Istraživači srpskih starina”, “Barok
kod Srba”, “Savina”, “Sent Andreja”, “Letopis
Srba u Trstu”, “Srbi u Beču”, koautor “Istorije srpskog
naroda” 1-10 SKZ, “Hilandar”, sećanja: “Efemeris” 1-5.
Vremeplov:RođenaŽorž
Sand
Na današnji dan
1. jula 1804. godine rođena je francuska književnica Armandina Oror Lusil
Dipen, baronica Didevan, poznatija pod pseudonimom Žorž Sand, preteča
feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih romana i priča. Ostavila je i
obimnu prepisku i memoare. Dela: “Indijana”, “Lelija”,
“Konsuelo”, “Đavolja bara”, “Nahoče Fransoa”,
“Mala Fadeta”, “Ona i on”, “Markiz de Vimer”,
“Majstori trubači”, “Povest mog života”.
Vremeplov:Letnje
Univerzitetske igreu Beogradu
Na današnji dan 1. jula 2009
godine u Beogradu su započele Letnje
Univerzitetske igre, 25. po redu, na kojima se okupilo oko 8.500
studenata-sportista iz 145 zemalja sveta.
Vremeplov:Rođen
Joca Vujić
Jovan Vujić – Joca, kolekcionar
umetnina, bibliofil, veliki dobrotvor srpskog naroda rođen je na današnji dan
1. jula1863. godine. Rodom
iz Sente, filozofiju i istoriju studirao je u Beču, a diplomirao je i
agronomiju. Bio je veleposednik i vremenom je stvorio ogromnu zbirku umetničkih
dela, starina, vrednih knjiga. Posedovao je biblioteku od oko 20.000 knjiga
važnih za srpsku kulturu i istoriju, oko 3.000 autografa, pisama, povelja, kao
i zbirku starog novca i oružja. Stvorio je i veliku zbirku dela srpskih slikara
od 18. do 20. veka. Svoju zbirku poklonio je Beogradskom univerzitetu uz
dogovor da se pored Univerzitetske biblioteke podigne Galerija Joce Vujića, što
nikada nije urađeno.
Vremeplov: Umro Bakunjin
Ruski revolucionar Mihail
Aleksandrovič Bakunjin, najznačajniji mislilac anarhizmaumro jena današnji dan 1. jula1876 .
Posle vojne akademije služio je dve godine u gardi, a zatim je od 1841. do
1847. putovao po Nemačkoj, Francuskoj i Švajcarskoj, istupajući protiv carskog
samodržavlja i kmetstva u Rusiji. Carska vlada mu je naložila da se vrati u
zemlju, a kada je to odbio lišila ga je plemićke titule i oduzela svu imovinu. U
revoluciji 1848. je učestvovao u praškom ustanku, a 1849. je rukovodio ustankom
u Drezdenu. Posle propasti ustanka uhapšen je i osuđen na smrt, ali mu je kazna
zamenjena doživotnom robijom, posle čega je izručen ruskim vlastima i prognan u
Sibir. Odatle je uspeo da pobegne i u Zapadnoj Evropi se povezao s tajnom
organizacijom ruskih revolucionarnih demokrata “Zemlja i sloboda”, a
1869. je osnovao tajnu organizaciju “Alijansa socijalističke
demokratije”. Na Haškom kongresu 1872. isključen je iz Prve internacionale.
Dela: “Državnost i anarhija”, “Knutogermanska imperija i
socijalna revolucija”.
Vremeplov: UmroStiv
Tešić
Na današnji dan 1. jula 1996.
godine umro je Stojan Stiv Tešić, srpsko
američki književnik, filmski scenarista, dobitnik Oskara. Rođen je u Srbiji,
kao dete doseljen je u SAD, diplomirao je na Univerzitetu Indijana, a na
Kolumbija univerzitetu je napisao svoje prve komade. Njegova dramska dela
doživela su veliki uspeh, između ostalog, nagrađen je i Oskarom za scenario
filma “Četiri druga”. Ministarstvo za dijasporu vlade republike
Srbije ustanovilo je 2005. Nagradu Stojan Stiv Tešić, kojom se nagrađuju pisci
srpskog porekla koji pišu na drugim jezicima. Filmovi: “Breaking
Away”, “Eyewitness”, “Four Friends”, “The World
According to Garp”, “American Flyers”, “Eleni”. Igrani
komadi: “Nourish The Beast”, “The Carpenters”,
“Division Street”. Romani: “Summer Crossing”,
“Karoo”.
Vremeplov: Umro Mika Oklopdžić
Srpski književnik Milan Mika
Oklopdžić umro je na današnji dan 1. jula 2007 godine. Diplomirao je
dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti gde je izvesno vreme i predavao.
Svoje američko iskustvo – u SAD je magistrirao zajedno sa Semom Šepardom –
pretočio je u prvi roman “CA bluz”. Objavljen 1981. ovaj roman postao
je hit, doživeo je brojna izdanja i prodat je u tiražu većem od 100.000.
Oklopdžić je autor pet romana, sedam pozorišnih predstava i oko 20 radio i TV
drama. Poslednje dve decenije živeo je u SAD.
Vremeplov:Srpski referendum
o ustavu i višestranačkim izborima
Na današnji dan 1. jula 1990. godine u Srbiji je, na
referendumu, odlučeno da se donese nov ustav i raspišu višestranački izbori. Na
referendum je izašlo 75,2 odsto birača od kojih je 96,8 odsto glasalo
“za”.
Vremeplov:Umro
Mahmud II
Turski sultan Mahmud II, koji je
tokom vladavine od 1808. do smrti sproveo niz reformi u nastojanju da da sputa
razne separatne tendencije umro je na današnji dan 1. jula
1839 godine. Godine 1826. uništio je janičare.
Surovo je gušio srpske, grčke i rumunske oslobodilačke pokrete, ali nije uspeo
da suzbije težnje Srba, Grka i Rumuna ka stvaranju nezavisnih država. Posle
Tursko-ruskog rata od 1806. do 1812. Bukureštanskim mirom je amnestirao
učesnike Prvog srpskog ustanka, pod pritiskom Rusije, i obećao je Srbiji izvesnu
autonomiju, što je potom izigrao. Posle novog Tursko-ruskog rata od 1828. do
1829. priznao je Jedrenskim mirom autonomiju Srbiji, Vlaškoj i Moldaviji, a
Grčka je postala nezavisna.
Vremeplov:Međunarodna
konvencija o signalu SOS
Na današnji dan 1. jula 1908 godine stupila je na snagu
odredba uključena u drugu Međunarodnu radiotelegrafsku konvenciju o upotrebi
signala SOS, Morzeovom azbukom, u slučaju nevolja na morima. Krajem 20. v.
signal SOS je odbačen, ali tokom 20. v. njegova upotreba je spasla hiljade
života pomoraca.
Vremeplov:Umro Marlon Brando
Američki
glumac Marlon Brando umro je na današnji dan 1. jula 2004 godine. Karijeru je započeo u pozorištima na
Brodveju, ali su mu svetsku slavu donele filmske uloge “mladih gnevnih
ljudi” pedesetih godina 20. v. Nagrađen je Oskarom za glavnu ulogu u filmu
“Na dokovima Njujorka”, ali je 1973. odbio da primi Oskara za glavnu
ulogu u filmu “Kum”, protestujući tako protiv politike vlade SAD
prema Indijancima. Umesto da ode na ceremoniju dodele nagrade, poslao je jednu
indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi:
“Tramvaj zvani želja”, “Viva Zapata!”, “Julije
Cezar”, “Mladi lavovi”, “Jednoooki Džek”, “Pobuna
na brodu Baunti”, “Grofica iz Hongkonga”, “Odsjaj u zlatnom
oku”, “Poslednji tango u Parizu”, “Apokalipsa sada”.
Akcija
“Prestani pre nego što počneš!“ u Novom Sadu
U sklopu obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge, u sredu, 26. juna 2019. godine, Centar za psiho-socijalnu rehabilitaciju i resocijalizaciju obolelih od bolesti zavisnosti “Zemlja živih“ sproveo je akciju pod nazivom “Prestani pre nego što počneš!“, podržanu od strane Gradske uprave za zdravstvo Grada Novog Sada. Štićenici i oni koju su uspešno završili program delili su promotivne flajere sa njihovim ličnim porukama građanima Novog Sada u periodu od 10 do 13 časova na kupališu Štrand i od 18 do 20 časova na platou ispred SPENSA ( kod restorana “ŠEĆER I SOUL“). Na taj način organizatori su želeli da deluju preventivno i da kroz neposredan razgovor sa građanima ukažu na pogubnu štetnost zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, ali istovremeno i ukažu na mogućnost izlečenja onima kojima je pomoć neophodna.
Malošište: Đacima deljene knjižice
na pijačnoj tezgi
Đacima
nižih razreda osnovne škole u Malošištu knjižice su za kraj školske godine
podeljene na pijačnim tezgama, pošto je prethodno došlo do tuče predsednika
Mesne zajednice i Udruženja invalida oko toga ko ima prvenstvo korišćenja
prostorija Doma kulture. Podela knjižica je bila planirana u Domu kulture pošto
se škola renovira. Predsednik Mesne zajednice pustio je u lokalni Dom kulture
učitelje i učiteljice kako bi održali roditeljske sastanke i podelili đacima
knjižice, prenose Južne
vesti navode doljevačkog Radija
Koprijan.
Međutim, na istom mestu se pojavio
predsednik Udruženja invalida sa namerom da održi sastanak penzionera. “Pozvale
su me učiteljice i rekle da je došao predsednik penzionera i rekao da ne mogu
tu da drže roditeljski, jer on mora da održi sastanak penzionera. Te prostorije
nisu prostorije Udruženja invalida rada,
već ih koriste i druge organizacije i udruženja. Ušao sam i prostoriju i
pokušao da na ljudski i kulturan način dogovorim nastavak roditeljskih
sastanaka”, rekao je za Radio Koprijan predsednik Mesne zajednice i dodao
da predsednik Udruženja invalida nije pristajao da ode.
Došlo je do sukoba između dvojice
muškaraca, a predsednik Mesne zajednice tvrdi da je zadobio dva udarca flašom u
glavu. Radio Koprijan prenosi da članovi porodice predsednika Mesne zajednice
kažu da je on završio u KC Niš na lečenju. Međutim, predsednik Udruženja kaže
da je prvi napadnut i da flašu kao oruđe za tuču nije koristio. “Mene niko
nije obavestio da će u ovoj prostoriji biti održan roditeljski, zato sam,
misleći da je prazna, zakazao sastanak. Nakon toga, došao je predsednik MZ
Malošište, koji je počeo da viče i cela situacija je eskalirala. On me je
napao, počeli smo da se rvemo i tvrdim da ga nisam udario flašom. Ja trenutno
osećam bolove u predelu kičme jer smo pali na pod, oborili nameštaj i rvali se
po podu”, ispričao je svoju verziju predsednik Udruženja.
Đaci i učiteljice su izašli
napolje i roditeljski sastanak preselili na pijacu. Policija je Južnim vestima
potvrdila da im je u četvrtak 27. juna prijavljen slučaj i da je u Malošištu
došlo do verbalnog, pa fizičkog sukoba dvojice muškaraca i da je o svemu
obavešteno Osnovno javno tužilaštvo.
Mlađan Đorđević tužio Kseniju Vučić
za milion dinara
Sonja i Mlađan Đorđević, roditelji
osmaka za koga je na televiziji Pink rečeno da je palio sliku ministra prosvete
Mladena Šarčevića tokom protesta đaka zbog afere sa testovima za malu maturu,
saopštili su danas da su podneli tužbu protiv te televizije i urednice Pinka
Ksenije Vučić, jer su, kako se navodi, neistinito okrivili njihovog sina za
delo koje nije učinio. Navodeći da su u tužbi podneli zahtev za naknadu
nematerijalne štete u iznosu od milion dinara, roditelji dečaka su ukazali da
njegovo ime nije smelo biti javno saopšteno pošto je maloletan i ocenili da je
„lažno okrivljen samo zato što je sin Mlađana Đorđevića“, koji je ranije
obavljao funkciju savetnika nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića. „Na
ovaj način je politika podela i razračunavanja, kojom se vrlo uspešno već osmu
godinu bavi Aleksandar Vučić, dostigla novi nivo, a to je javno proglašavanje
maloletne dece političkim protivnicima“, naveli su roditelji u pismu. Ksenija
Vučić je bivša supruga predsednika
Srbije.
U Podgorici napadnuti osnovci zato
što su Srbi
Učenici
srpske nacionalnosti su verbalno ali i fizički napadnuti u Osnovnoj školi
„Dragiša Ivanović” u Podgorici, a uprava škole i nastavnici nisu na to
reagovali. Glavni akter neprimerenog ponašanja je učenica osmog razreda K. P,
koja je prvo pevala ustašku pesmu „Čavoglavi” ispred zbornice, i to u prisustvu
dežurnog nastavnika M. B, koji nije reagovao, prenosi IN4S. Ona je u školu
donela i nož koji je stavila pod grlo učenici J. P, pa je nastavnica prekinula
čas i pozvala razrednu. Učenica K. P.
je, takođe, napala učenike J. P, B. I, P. Š. i J. J. koje je udarala pesnicama
i nogama, pa su narednog dana u školu došli roditelji napadnutih učenika, ali
umesto da se situacija smiri, došlo je do konflikta sa roditeljima K. P.
Učenica je napala verbalno i učenika D. Đ. kome je zapretila: „Videćeš ti,
Srbine, šta te čeka”. Učenica je u školu donosila i improvizovane letke, rukom
pisane, koje je delila po razredu, a na kojima piše: „Marš, Srbi, napolje.
Crnom Gorom upravljaju Hrvati”.
Crnogorsko tužilaštvo proverava
incident u podgoričkoj školi
Više državno tužilaštvo u Podgorici proverava navode iznete u tekstu koji je u petak objavljen na portalu IN4S o navodnom incidentu u OŠ „Dragiša Ivanović” u Podgorici kada su učenici srpske nacionalnosti bili verbalno i fizički napadnuti, saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva, javlja RTCG a prenosi Tanjug. Nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica, kako su kazali, tužilaštvo će, u okviru svoje nadležnosti, preduzeti sve mere i radnje propisane zakonom. Oglasila se i crnogorska vlada koja je osudila, kako tvrdi, lažne medijske napise koji imaju za cilj širenje mržnje i netrpeljivosti, izmišljotina i podvala o navodnom incidentu u jednoj podgoričkoj školi, te pozvala tužilaštvo da odlučno reaguje. Lažnu informaciju je, kako se navodi, objavio podgorički portal IN4S, kao „osmišljenu propagandu usmerenu protiv Crne Gore i svih njenih građana”. Vlada je pozvala Tužilaštvo da reaguje, a reagovalo je i Ministarstvo prosvete Crne Gore saopštenjem da, prema informacijama dobijenim iz škole, nikakvog incidenta te vrste nije bilo.