Počela nova školska godina: U
skamije selo više od 800.000 đaka
U osnovnim i srednjim školama u Srbiji u ponedeljak je počela nova školska godina. U klupe je selo više od 800.000 đaka, a ove godine u Srbiji među kojima je i gotovo 70.000 prvaka. Sve je bilo spremno za početak školske godine, veliki broj škola je renoviran, a oko 10.000 učionica će biti digitalizovano do sredine septembra, rekao je ministar prosvete Mladen Šarčević za RTS uoči početka nove školske godine. Šarčević je dodao da su među novinama nastavni plan i program, reformisani kurikulum – funkcionalna znanja. Među novinama su i jednosmenski rad – celodnevna nastava, koja obuhvata 204 pravna lica i preko 300 objekata. Celodnevna nastava biće uvedena u 210 škola, kao pilot projekat resornog ministarstva. Novi nastavni plan i program očekuje učenike drugog i šestog razreda, kao i đake druge godine gimnazije.
Zbog
novog programa za učenike drugog i šestog razreda menjani su i udžbenici. Đaci
će tokom predstojeće školske godine imati tri školska raspusta – zimski,
podeljen u dva dela, prolećni i letnji, dok ove godine neće imati jesenji
raspust.
Nastava skraćena u 237 škola
Prema
podacima koje su Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dostavili
direktori osnovnih i srednjih škola u Srbiji, nastava je u ponedeljak bila
skraćena u 237 od ukupno 1.772 škole. Podaci koje su dostavili direktori
škola pokazuju da je broj škola koje su u štrajku upozorenja i u kojima su
skraćeni časova na 30 minuta znatno manji od broja koji su u javnost izneli
predstavnici Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS). Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja procenjuje da je razlika u podacima
rezultat toga što predstavnici sindikata ubrajaju i one škole u kojima
štrajkuje zanemarlјivo mali broj zaposlenih i u kojima je zbog prijema prvaka
bila inače skraćena nastava. Predstavnici Ministarstva prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja razgovarali su u
ponedeljak sa delegacijom USPRS.
Prosvetarima veće plate od 1.
januara
Predsednica
Vlade Srbije Ana Brnabić čestitala je u ponedeljak početak nove školske godine svim učenicima u
Srbiji i najavila značajno povećanje plata u prosveti od 1. januara 2020.
godine.Brnabić je tokom obilaska osnovne škole “Prvi maj” u
Vladimirovcu, zajedno sa ministrom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladenom
Šarčevićem ukazala da je Vlada Srbije od 2014. godine, preko Kancelarije za
javna ulaganja, uložila oko 150 miliona evra u rekonstrukciju 128 škola širom
Srbije. https://www.youtube.com/watch?v=Z1w8Y7pLJxw
Prosvetari: Obećan sastanak
sa premijerkom o platnim razredima
Predstavnici
Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) razgovarali su u ponedeljak
sa nadležnima u Ministarstvu prosvete koji su im preneli da će uskoro u Vladi
Srbije biti održan sastanak na kome će se razmatrati njihovi zahtevi. To je
nakon sastanka za Tanjug rekla predsednica USPRS Jasna Janković ističući da je
to dobra vest i da se nadaju da će sastanak sa premijerkom Anom Brnabić biti
održan što pre. “Na sastanku u ministarstvu preneto nam je da su dobili
obećanje da će biti održan sastanak u vladi što nas je obradovalo jer Vlada
Srbije i jeste pravo mesto da razgovaramo o našim zahtevima posebno onih koji
se odnose na platne razrede. Smisao sindikalne borbe nije u štrajku, već socijalnom
dijalogu”, rekla je Janković.
Inače,
taj sindikat pozvao je na štrajk i skraćenje časova na 30 minuta svoje članova.
Janković je novinarima saopštila da je štrajk odnosno skraćenja nastave na
trideset minuta bilo realizovano u oko 670 škola u Srbiji, a taj sindikat ima
članstvo u 736 škola u Srbiji. Prema podacima koje su Ministarstvu prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja dostavili direktori osnovnih i srednjih škola u
Srbiji, nastava je danas bila skraćena u 237 od ukupno 1.772 škole,
odnosno znatno manji od broja koji su u javnost izneli predstavnici Unije
sindikata prosvetnih radnika Srbije.
„Učim + Znam = Vredim”: Najbolјi
đaci ponovo na bilbordima
Fotografisanje učenika za bilborde u okviru
projekta „Učim + Znam = Vredim” u vojvođanskim opštinama počelo je u
ponedelјak, a ove godine novosadski đaci biće promovisani na 40
bilborda. Udruženje za promociju društvene odgovornosti taj projekat
u Novom Sadu organizuje petu godinu zaredom. Vremenom su se priklјučile
i opštine Sremski Karlovci, Žabalј, Srbobran, Bački Petrovac, Beočin
i Temerin, koje su takođe deo projekta. Grupa novosadskih đaka čija
lica će građani moći da vide i ove jeseni, juče je fotografisana u
Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj”. Saradnica za odnose s javnošću
Udruženja za promociju društvene odgovornosti Gordana Ivković rekla
je da će u godini kada je Novi Sad Omladinska prestonica Evrope biti
promovisan najveći broj đaka do sada. Ona je navela da su roditelјi,
kao i škole, u početku realizovanja tog projekta bili pomalo skeptični
i sumnjičavi zbog fotografija i straha da će deca biti stigmatizovana
jer su dobri đaci, ali, kako je kazala, desilo se potpuno suprotno.
– Deca su apsolutno podržana i od svoje okoline, ali i od vršnjaka,
koji su se oni često fotografisali pored bilborda gde je njihov drug
ili drugarica – rekla je Gordana Ivković. – Za njih je to potvrda njihovog
truda i rada, ali je to potvrda uspeha i cele škole, profesora, nastavnika
i, naravno, roditelјa, koji su odlučili da svoje dete usmere na put
pravih vrednosti. Značaj projekta je višestruk i vredi za celo društvo
jer vidimo da ipak u nekom suludom vremenu imamo pravih stvari i neko
zdravo tkivo koje vredi negovati.
U
prethodne četiri godine na bilbordima je predstavlјen uspeh više
stotina učenika koji su postigli izuzetne rezultate na državnim
takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti, ali i međunarodnim. Svoje
mesto zaslužili su horovi, učenički timovi i đaci koje je žiri i
ove godine uspeo da odabere. Jedna od njih je Dunja Vuković, koja je
završila osmi razred osnovne škole pri Gimnaziji „Jovan Jovanović
Zmaj”. Ona je ove godine na Republičkom takmičenju iz hemije osvojila
prvo mesto, dok sebe u budućnosti vidi kao hemičara u laboratoriji
ili profesora na univerzitetu. – Hemija me najviše privlači i smatram
da je izuzetno lepa jer je to svet koji ne vidimo i u kojem možemo zamišlјati
i kombinovati razne stvari, to je prirodna nauka koja nam objašnjava
kako sve oko nas funkcioniše – kazala je Dunja. – Izdvajala sam mnogo
vremena i truda svakodnevno radeći jer mi je to bio cilј, i sve se isplatilo.
Sama pojava na bilbordu meni znači jer je to validacija mog truda i
drago mi je što društvo primećuje koje su prave vrednosti i što se
ipak posvećuje pažnja nama koji smo naklonjeni nauci i umetnosti.
Projekat
„Učim + Znam = Vredim” ima podršku svih sedam lokalnih samouprava u
kojima se realizuje, dok je generalni sponzor projekta i ove godine
Erste banka.
Šarčević u Belorusiji o
obrazovnoj i naučnoj saradnji
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen
Šarčević i ministar obrazovanja Republike Belorusije Igor Karpenka razgovarali
su u Minsku o realizaciji bilateralnog Programa saradnje u oblasti obrazovanja,
kao i o saradnji u oblasti nauke. Tokom radne
posete Belorusiji koja je trajala od 28. do 30. avgusta 2019. godine
održani su sastanci sa rukovodstvom Beloruskog državnog univerziteta za
informatiku i radio-elektroniku, Fakulteta za radio-tehniku iz Minska i drugih
visokoškolskih institucija. Ministar je posetio i Naučni i tehnološki park BNTU
„Politehnika“, kao i Državni komitet za nauku i tehnologiju.
Produžen rok za završetak
studija “večitim studentima”
Na
zahtev skupštinskog Odbora za obrazovanje biće produžen rok za završetak
studija studentima koji studiraju po starom programu Na zahtev Odbora za
obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo Skupštine
Republike Srbije studentima koji su upisali studije po starom programu biće
produžen rok za završetak studija za dve godine. Na dnevnom redu Skupštine Srbije po hitnom
postupku naći će se Izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju koje će
omogućiti da se ovo primeni u praksi.
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja poziva one fakultete
koji nemaju tehničkih mogućnosti da ovu meru sprovedu u potpunosti da se jave
kako bi se našlo zajedničko rešenje za prevazilaženje ove situacije.
Prijem đaka prvaka u škole
U
toku su svečani prijemi đaka prvaka. U 35 osnovnih škola na teritoriji grada
Novog Sada, u školske klupe drugog septembra će sesti 4.276 dečaka i devojčica
stasalih za školu. Svečani prijem prvaka u Osnovnoj školi “Đorđe
Natošević” počeo je programom koji su pripremili učenici četvrtih razreda.
I direktor škole poželeo je dobrodošlicu budućim školarcima od kojih pojedini
tvrde da vrlo dobro znaju zašto je škola važna. U ponedeljak je za sve đake
počinje nova školska godina. https://www.youtube.com/watch?v=gL2BWXs0tOY
Dan
otvorenih vrata SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) i
ove godine organizuje Dan otvorenih vrata, kada će učenici moći da se na
zanimlјiv i prijemčiv način, upoznaju sa SANU, njenim osnivanjem, društvenom
ulogom, istorijatom zgrade i bogatom Umetničkom zbirkom, kao i naučnicima i
umetnicima koji su bili članovi najviše naučne i umetničke institucije u
Srbiji.
Program
obilaska se prilagođava uzrastu i specifičnim interesovanjima svake grupe
učenika, a vodi ih Nataša Vasić, saradnica SANU. Tokom Dana otvorenih vrata
SANU grupe od po 25 učenika obilaze: Svečanu salu, Arhiv i Biblioteku SANU,
spomen-sobe Branka Ćopića, Milutina Milankovića i Marka Ristića, Legat Olge
Jevrić, Galeriju SANU i Galeriju nauke i tehnike SANU. Obilasci su besplatni i
traju oko sat i petnaest minuta. Zainteresovani za ovaj program mogu se
prijaviti na mejl: otvorenavrata@sanu.ac.rs
Interesovanje za upis na Poljoprivredni
fakultet
Na
novosadskom Poljoprivrednom fakultetu, do sada je diplomiralo oko 10.000
studenata na različitim studijskim programima, oko 800 je masteriralo, a
doktorsku disertaciju odbranilo je blizu 900 kandidata. Za novu akademsku
godinu za upis na osnovne i integrisane studije, kako navode u toj
visokoobrazovnoj ustanovi, i ove godine vlada interesovanje među
srednjoškolcima.
U kikindskim školama 442
prvaka
U
sedam osnovnih škola u Kikindi, kao i u devet seoskih obrazovnih ustanova, nastavu
su započela 442 učenika prvih razreda, dvadesetak manje nego protekle godine.
Iako je bilo najava da će nova školska godina doneti i novine sa mrežom škola,
novim projektom Ministarstva prosvete, nastava se za sada odvija bez promena u
sistemu. Od ukupno 16 osnovnih škola sa područja grada Kikinde, najviše prvaka
upisano je u Osnovnoj školi ”Sveti Sava”. Jedan od najvećih problema i dalje
je sve manji broj upisanih učenika, pa je tako u novoj školskoj godini u svim
srednjim i osnovnim školama šest odeljenja manje.
Riđica: Hraniteljska porodica
brine o troje dece
Porodica Obrić iz Riđice, sela u okolini Sombora,
jedinstvena je u svom kraju po tome što su već deceniju hranitelji, a pored
svoje troje dece, prihvatili su troje i na hraniteljstvo. Dečak, koji je bio
kod njih, pre nekoliko dana se vratio svojoj biloškoj majci. Obrići ističu da
su ga teška srca pustili, ali zato imaju još dve štićenice o kojima nesebično
brinu i trude se da ih, kao i svoju decu, izvedu na pravi put. “Kad deca nisu
besna, ni kuća nije tesna”, a potvrda za ovu staru izreku je u
hraniteljskoj porodici Obrić. Branislav i Tatjana vode brigu o petoro dece.
Između dve ćerke i sina, kao i dve štićenice nikada ne prave razliku, oni su
njima mama i tata. Obrići su Daci druga hraniteljska i jedina porodica i kod
njih je deset godina. Nakon brojnih poteškoća sa učenjem i samopouzdanjem, ipak
je imala detinjstvo, uspela da redovno završi škole i upiše ove godine fakultet
u Novom Sadu. “Tu prekretnicu od slabijeg učenika do vrlodobrog i
odličnog, moji hranitelji su zaslužni za to i naravno želja za boljim i za
nekim uspehom. Oni su zaslužni za to što sam postigla uspehe u školi i što sam
upisala fakultet, kao i za svo moje školovanje, ponašanje…za sve..”,
kaže Daca, devojka iz hraniteljske porodice.
Kod
Obrića se sve deli na jednake delove, a to važi za kućne poslove, pa i
pripremanje zimnice. “Troje smo imali na hraniteljstvu, a sada momentalno
imamo dvoje, a nedavno se dečak vratio kod majke. Bilo je teških momenata
sigurno, na primer kada vidite to dete da pati. Pogotovo Nikolina, koja je
tonula u svoj svet, a trebalo je naći načina, a teško je bilo da joj priđemo da
kaže šta joj je na duši, šta je sve muči…Što se tiče školovanja, tu smo dali
sve od sebe supruga i ja i moja deca, a najviše moja najstarija ćerka Jasmina.
Deca koja nemaju radne navike dođu u vašu familiju gde ima reda i discipline,
pa je bilo teških momenata, jer smo se morali jedni drugima
prilagođavati”, ističe Branislav Obrić, hranitelj iz Riđice. “Biti
hranitelj to je velika motivacija u životu, pored svoje dece da vi pomognete
još nekom detetu, da to dete iz sredine iz koje je došlo da se uklopi u
normalnu funkcionalnu proodicu. Da tom detetu pomognete da izraste u normalnu
osobu da zaboravi sve ružno i da ima svoje detinjstvo i izraste u dobrog
čoveka”, navodi Tatjana Obrić, hraniteljka iz Riđice.
Obrići
žive od poljoprivrede. Postali su hranitelji zbog ljubavi prema deci, a tako
uče i svoju, a kuća im sigurno “nije tesna”. Dokle god budu mogli,
biće hrantelji, jer su izazov i hrabrost, ističu, dati detetu sigurnost,
pažnju, radost i nesebičnu ljubav u odrastanju, koju nisu imali u svojoj
porodici.
Najčešće
greške prilikom pripreme za polazak u školu
Da li moje dete
treba da zna da čita i piše, kako će se snaći u novom okruženju…? Ovo su
pitanja koja muče svakog roditelja budućeg đaka prvaka, a zbog kojih cela
porodica prvi septembar dočeka u strahu i panici. Početak školske godine
stresan je kako za đake, tako i za roditelje. U strahu da li dete zna sve što treba
da zna, a da pri tom ni ne znaju šta se od pravaka uopšte očekuje da zna,
roditelji u školu đaka šalju glave pune briga. Ovo su najčešće predseptembarske
greške koje roditelji prave.
1. “Dete mora da zna da čita” Mnoge roditelje brine pitanje da li deca treba da znaju da čitaju i pišu pre polaska u školu. Iako po pravilu nema potrebe za tim, deca moraju da imaju razvijene predčitačke veštine koje će im omogućiti učenje čitanja i pisanja. – Velika je zabluda da prvačići moraju da znaju da čitaju i pišu pre polaska u prvi razred, njima su mnogo važnije neke druge stvari. Da bi dete nešto napisalo, najpre je potrebno dobro razvijen govorni jezik, uredan izgovor svih glasova, poznavanje dovoljnog broja reči i gramatičkih pravila, što oni u tom uzrastu nemaju, te je najbolje prepustiti učiteljima da prođu kroz sve faze zajedno sa prvačiće – objašnjava učiteljica Milja Zec iz osmoletke “Branislav Nušić”.
2. “Kako će sedeti 45 minuta?” Polazak u školu za decu predstavlja veliku promenu. Valjanje po podu u vrtiću vrlo brzo zameni sedenje u školskoj klupi. – U ovom periodu pre škole vrlo je važno da roditelji provedu vreme sa decom, da razgovaraju i da ih uče veštinama slušanja i lepog ponašanja. Tako da, osim u razgovoru, roditelji sa decom treba da provode vreme u čitanju bajki, pričanju priča… Uvek savetujem da je dobro da se igraju sa decom “na slovo na slovo” – ističe učiteljica Snežana Tomić OŠ “Boško Pakovljević Pinki”. Takođe, pre samog polaska u školu veoma je važno probuditi kod dece interesovanje za crtanje i bojenje. – Važna karika ovog procesa je i precizan pokret rukom, jer da bi rukopis bio čitak, potrebna je zrelost prstiju ruke i koordinacija oko-ruka. Neophodno je da dođu u školu sa razvijenom grafomotorikom, to jest da znaju da boje bojanke – objašnjava učiteljica Zec.
3. “Da li će govorna mana biti problem?” Sve češće se dešava da deca pri polasku u školu imaju različite govorne probleme. To može biti ne izgovoranje velikog broja glasova ili dete teško pameti reči, nepravilno upotrebljava gramatičkih kategorija ili pokazuje opštu nesposobnost verbalnog izražavanja. – Sve više je dece koja nepravilno govore. Ako dete umesto “zub” kaže “sub”, ono će tako i pisati. Tu postoje varijacije od početnog izražavanja sa izrazitim leksičkim i semantičko-gramatičkim teškoćama, odnosno razvojna disfazija, do naizgled normalnog govora ali sa teškoćama u čitanju-disleksija i pisanju-disgrafija. Roditelji tu moraju da shvate da su ovakvi problemi previše zahtevni da bi ih rešavali učitelji i da moraju da se obrate logopedu – poručuje učiteljica Snežana Tomić.
4. “Da li treba da budemo strogi?”Jedan od najbitnijih faktora spremnosti za prvi razred jest emocionalna zrelost. Roditelji mogu raditi na tome da dete bude samostalno i da obavlja po kući neke zadatke, iako mu oni nisu zabavni. – Škola je obaveza, a ne izbor. Malo strogoće nije naodmet. Iz svog dugogodišnjeg iskustva uviđam da sve više deca vladaju roditeljima, a trebalo bi da bude obrnuto. Roditelji su olako odbacili starovremeni način odgajanja dece i sada se hvataju za glavu. Pre polaska u školu, kod dece se mora razviti kontrola ponašanja jer jedno dete koje ima probleme sa ponašanjem pravi haos u celom razredu. Takođe, mora da postoji plan, koliko sme da gleda TV, koliko može da provede u igri, a koliko da sedi za radnim stolom – kaže porodični psihoterapeut dr Ljiljana Filipović.
Saradnja sa učiteljima Da bi se dete dobro snašlo u novom sistemu, neophodna je dobra saradnja učitelja i roditelja. – Kada dete krene u prvi razred, učitelj ili učiteljica postaju veoma važan deo njegovog sveta. Roditelji se katkad teško nose sa ovom činjenicom i muči ih to kako neko drugi pored njih može da postane centralna figura. Otac i majka tu moraju da shvate da u pravilnom odgajanju i vaspitanju deteta mi i oni moramo da budemo saveznici kako bismo mogli da priredimo dobro obrazovanje – poručuje učiteljica Snežana Tomić.
Nagrađivanog nastavnika
premeštaju u seosku školu
Nastavu prilagođenu interesovanju učenika, koju inače svojim reformama Ministarstvo prosvete pokušava da uvede u srpske osmoletke, vranjanski učitelj Miomir Dejanović sam je sproveo u klupama OŠ „Svetozar Marković”, pretvarajući lekcije u strip. Pritom je povezao gradivo iz više predmeta, što je jedan od osnovnih ciljeva sadašnjih prosvetnih vlasti. Koristeći strip, već 25 godina časove pravi po meri deteta, zbog čega ga je Udruženje „Živojin Mišić” 2017. ovenčalo nagradom najboljeg srpskog edukatora, a dve godine kasnije uvršten je i u skupinu najboljih nastavnika sa prostora bivše Jugoslavije. I posle svega uz pregršt priznanja koje je osvojio sam ili sa svojim đacima prošle nedelje dobio je rešenje da baš on pređe iz škole u Vranju u izdvojeno odeljenje u Donjem Neradovcu. Uprkos činjenici da se ovaj učitelj nalazi na trećem mestu rang-liste od 20 učitelja u OŠ „Svetozar Marković”. Dok prvoplasirana učiteljica ima dva boda po osnovu đačkih nagrada sa takmičenja, a drugoplasirani četiri, Dejanović na medalje svojih učenika dobija 15 poena.
Razlog
za premeštanje jednog od 20 učitelja je opravdan, jer osmoletka od ovog
septembra ima jedno odeljenje prvaka manje. Ali zašto je odluka baš pala na
onog koji nosi titulu najedukatora, ako se zna da iza Dejanovića postoji još 17
učitelja na školskoj rang-listi, među kojima i dve učiteljice koje su, kao i
on, takođe u junu izvele generaciju četvrtaka? – Ovaj potez direktorke
Tijane Đokić je neetički, zbog činjenice da imam autistično dete u drugoj
vranjanskoj osmoletki, kao i suprugu koja je učiteljica van Vranja i svakodnevno
putuje u seosku školu. Direktorka zna da će na ovaj način mom sinu onemogućiti
dalje pohađanje vranjske OŠ „Radoje Domanović”, u kojoj bi trebalo da završi
osmi razred. Često se dešava da se on u školi uznemiri, pa nas zovu da odemo
ranije po njega, a ukoliko i supruga i ja budemo putovali u seoske osnovne
škole nećemo moći da uskladimo radno vreme sa dovođenjem i boravkom našeg
deteta u školi. Ako se direktorka škole u kojoj radim prema meni, roditelju
deteta sa poteškoćama u razvoju, ovako ponaša, kakvu onda to poruku ona iz
škole šalje u javnost – naglašava učitelj Dejanović i dodaje da svemu notu
apsurda daje činjenica da je Tijana Đokić i koordinator u projektu „Obrazovanje
za prava deteta”.
Učitelj
Miomir Dejanović kaže da je slučaj prijavio opštinskoj i republičkoj prosvetnoj
inspekciji, kao i Mladenu Šarčeviću, ministru prosvete, kome je uputio apel za
pomoć. – Pitao sam direktorku zašto baš ja, kada je upoznata sa mojim mestom na
rang-listi i porodičnom situacijom. Pismeno mi nije odgovorila, a usmeno je
kratko rekla: zato što je ona tako odlučila – ističe Dejanović. Na pitanje zato
baš Dejanovića, koji je treći na rang-listi, premešta u seosko odeljenje,
Tijana Đokić, direktor OŠ „Svetozar Marković”, kaže da će u sedištu škole u
Vranju, zbog manjeg broja upisanih prvaka, biti formirana tri odeljenja.
Napominje da su školsku 2018/19. godinu u četvrtom razredu završila četiri
odeljenja, a da je jedno od njih vodio nastavnik razredne nastave Miomir
Dejanović. – S obzirom na to da je u prvom razredu jedno odeljenje manje od
broja nastavnika iz četvrtog razreda, jedan od ovih nastavnika ne može biti
raspoređen u predstojećoj školskoj godini kao nastavnik budućeg prvog razreda,
već bi trebao da preuzme prvake u izdvojenom odeljenju u Donjem Neradovcu umesto
nastavnika razredne nastave M. P., za čijim je radom prestala potreba”, ističe
direktorka Đokić.
Ona
napominje da pomenuta rang-lista služi isključivo radi utvrđivanja tehnoloških
viškova, a ne za određivanje ko će od nastavnika biti eventualno raspoređen u
izdvojeno odeljenje. – Kao direktorka škole, koja se u prethodnih šest godina
bavi jačanjem kapaciteta zaposlenih za prava deteta, i u kojoj deca u okviru
redovne nastave uče o tome, nastojim da moje odluke budu u skladu sa najboljim
interesom svih učenika. Naša škola garantuje kvalitetno obrazovanje svakom
učeniku, bilo da pohađa matičnu školu ili istureno odeljenje. Svi zaposleni u
školi, koja teži da bude Model škola za prava deteta, ne doživljavaju rad u
ruralnoj sredini kao kaznu. Konkretno, u našoj školi u Donjem Neradovcu, koja
se nalazi u blizini matične škole „Svetozar Marković”, decu i njihove roditelje
će obradovati činjenica da će sa njima raditi i sarađivati jedan od najboljih
učitelja škole, na čije smo rezultate u oblasti stripa veoma ponosni – glasi
odgovor direktorke Đokić.
Ministarstvo: Ima prostora za
preispitivanje
U Ministarstvu prosvete za „Politiku” kažu da u ovom
slučaju „ima prostora da direktor škole preispita svoju odluku”, kao i da
Dejanović ima pravo da se žali školskom odboru, koji je drugostepeni organ i
može da razmotri odluku škole. – Učitelj ima pravo žalbe zaštitniku građana, a
prema 43. članu Posebnog kolektivnog ugovora, i da pokrene individualni radni
spor, nastao povodom ugrožavanja pojedinačnog prava, obaveza ili interesa iz
radnog odnosa – kažu u ministarstvu. Ministar Mladen Šarčević za „Politiku”
ističe da je upoznat sa slučajem i da ga je prosledio pomoćnicima u sektoru za
osnovno obrazovanje. Nije želeo da ga komentariše dok ne sasluša svestrane,
ali je savetovao učitelju Dejanoviću da potraži pomoć sindikata.
Mladi hemičari osvajači
medalja gosti “Novog dana”
Srpski
mladi hemičari osvojili su srebro i tri pojedinačne nagrade na Međunarodnom hemijskom
turniru “International Chemistry Tournament”, koji je bio organizovan
od 20. do 25. avgusta na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi. O ovom uspehu
govorili su u subotu, za Novi dan N1,
Dunja Arsenijević i Branka Krnjaja i mentor Uroš Stojiljković.
Gak:Obnova beogradskih
škola
Ove školske godine prvi put u školske klupe selo je ukupno 63.371 đaka
prvaka, a u
Beogradu 16.256. Čestitajući svim
beogradskim prvacima, kao i ostalim učenicima polazak u školu, beogradski sekretar za obrazovanje Slavko Gak je istakao
da sve škole spremno dočekuju đake i najavio nastavak obnove i rekonstrukcije
škola u Beograd. – U ovom trenutku
vrednost svih započetih radova u školama je oko 800 miliona dinara, cilj je
obnova svih škola kojima je to potrebno uz organizaciju nastave na način koji
ne remeti decu, ali sa ciljem da uz strpljenje dok radovi traju ona kasnije
dobiju što bolje uslove za učenje – rekao je Gak. On je podsetio da je najvažnija investicija u
obrazovanju u ovom trenutku izgradnja škole u naselju Leštane koja je u toku,
ali i da je započeta rekonstrukcija škole “1.300 kaplara” na
Zvezdari, te da preporod u toku nove školske godine očekuje i osmoletke
“Vladislav Ribnikar” i “Vladimir Rolović”, gde radovi
počinju sutra, kao i OŠ “Sveti Sava”.
Radionice u Eko centru
„Radulovački”
Treću
godinu zaredom poslednja sedmica avgusta u Ekološkom centru „Radulovački” bila
je u znaku je narodnih nošnji. U organizaciji Kulturnog centra „Mladost” iz
Futoga u tom objektu Pokreta gorana Vojvodine u Sremskim Karlovcima od
ponedelјka dvadesetak lјubitelјa narodne nošnje, ali i onih koji žele da nauče
kako se izrađuju i kako se pravi nakit, učestvovalo je u etno-radionicama. – U
okviru svog festivala „Biserna grana”, KC „Mladost” organizuje „Etno-radionicu
na Dunavu”, koja nije namenjena samo poznavaocima tehnika nego i onima koji bi
da ih izučavaju – kaže Aleksandra Dobrin iz futoškog Kulturnog centra. –
Polaznici su s različitih strana. Ima ih iz Srbije, Hrvatske, Rumunije, Bosne i
Hercegovine. Ove godine proučavamo vez, tkanje i izradu nakita od neplemenitih
materijala. Tehnika je mnogo, ali mi smo odabrali te tri kao najpristupačnije i
najjednostavnije. Osim toga, one predstavlјaju osnovu za izradu narodne nošnje,
ali to ne znači da polaznici nisu mogli od naših edukatora, koji su vrhunski
poznavaoci te oblasti, saznati nešto i o drugim tehnikama. Nadamo se da ćemo
dogodine uvrstiti i neke nove.
Poslednji
dan petodnevnih radionica bio je predviđen
za prezentaciju stvaralaštva javnosti. Po rečima Aleksandre Dobrin,
posetioci su nogli od 10 do 19 sati u Ekološkom centru videti šta su to
polaznici načinili prethodnih dana, ali i da se oprobaju u nekoj od tehnika. To
je svojevrsna izložba radova, čiji deo će biti predstavlјen i tokom festivala
„Biserna grana” u oktobru u Futogu. Osim rukotvorina, publika mogl se videti i
postavka „Da se slikujemo”. U pitanju je izložba fotografija iz porodičnih
albuma Novosađana, nastala u okviru istoimenog projekta koji je KC „Mladost”
realizovao pod pokrovitelјstvom Fondacija „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica
kulture”, kroz konkurs „Publika u fokusu”. – To je finale projekta, a
prethodile su mu brojne radionice s decom i mladima, kao i s najstarijim
sugrađanima – kaže Aleksandra Dobrin.
Vremeplov:Rođen Šatobrijan
Na današnji dan 04. septembra 1768. godine rođen je francuski pisac i diplomata
Fransoa Rene Šatobrijan, prvi romantičar u francuskoj književnosti. Kao tvorac
francuskog modernog stila, bio je uzor novim generacijama pisaca (“Duh
hrišćanstva”, “Načeze”, “Memoari s onu stranu groba”). Posle
ranjavanja u jednoj borbi protiv pristralica Francuske revolucije 1792.
emigrirao je u Englesku, gde je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije
Burbon 1814, bio je diplomata i šef francuske diplomatije. Povukao se iz
politike 1830. posle Julske revolucije. Čitavog života ostao je dosledni
reakcionar. Dela: “Duh hrišćanstva” (čiji su deo kratki romani
“Atala” i “Rene”), poema u prozi “Mučenici”,
“Put iz Pariza u Jerusalim”, “Uspomene s onu stranu groba”,
epopeja o američkim Indijancima, politički spisi “Istorijski, politički i
etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama razmatranim u odnosu na
Francusku revoluciju”, “O Bonaparti i Burbonima”.
Vremeplov:UmroRober
Šuman
Francuski državnik i finansijski
stručnjak Rober Šuman, tvorac “Šumanovog plana” 1950, na osnovu kojeg
je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, prethodnica Evropske
unije, umro je na današnji dan 04. septembra 1963.
godine.
Vremeplov:Umro
Petar Banićević
Petar Banićević (Nikšić, 08. 02.
1930 – Beograd, 04. 09. 2006), pozorišni, filmski i TV glumac, profesor
Akademije umetnosti u Novom Sadu umro je na današnji dan 04. septembra 2006.
godine.
Vremeplov:Rođen
knez Mihailo
Mihailo Obrenović, knez Srbije od
1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku rođen je
na današnji dan 04. septembra 1823.
Tokom vladavine izvršio je značajne reforme u državnoj upravi i vojsci,
osnovao je Narodni muzej i Narodno pozorište.
Vremeplov:UmroAlbert
Švajcer
U Gabonu je na današnji dan 04.
septembra 1965. godine umro alzaški lekar, filozof, teolog, muzičari humanista
Albert Švajcer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. za humanitarni rad. Kao
muzičar doprineo je novoj interpretaciji Bahove muzike.
Vremeplov: Umrla Fransoaz Demilder
Na današnji dan 04. septembra 2008.
godine umrla je čuvena francuska fotoreporterka Fransoaz Demilder prva žena
koja je osvojila nagradu za fotografiju godine World Press Photo 1977.
Pokrivala je ratove u Vijetnamu, Kambodži i Libanu.
Vremeplov: Francuska postala
republika
Francuska je 04. septembra 1870.
godine postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona
III. Car je svrgnut sa vlasti nakon teškog poraza u bici kod Sedana 2.
septembra u francusko-pruskom ratu.
Vremeplov: “Rođen” Gugl
Na
današnji dan, pre 21 godinu, dva studenta registrovala su Gugl kao privatnu
kompaniju, a pre 11 godina pokrenut je pretraživač Gugl Hrom. Gugl je “rođen” 4. septembra 1998.
Godine kad su dva studenta Lari Pejdž i
Sergej Brin u garaži odlučila da njihova životna misija bude da organizuju sve
informacije na svetu kako bi svi mogli da ih koriste. Od tada, Gugl je postao
mesto na koje ljudi širom sveta odlaze kako bi pronašli odgovore za kako
jednostavna, tako i teška pitanja, a ponekad čak i neka banalna pitanja. U
međuvremenu, Gugl je prerastao u imperiju, koja korisnicima pomaže ne samo da
pristupe kako korisnim, tako i beskorisnim informacijama, već im daje i
smernice preko Gugl Maps-a, pomaže da međusobno budu u kontaktu preko gmail-a
ili uči ljude da vežu mašnu uz pomoć snimaka na Jutjubu. Gugl je korisnicima
omogućio da komuniciraju na više od 100 jezika preko Gugl Translate-a, kao i da
istraže mesta koja nikada ne bi mogli da vide bez Gugl Eartha-a itd.
Stefanović apelovao na vozače da voze
sporije kod škola
Ministar
unutrašnjih poslova Srbije Stefanović DR Nebojša zamolio je vozače da budu
odgovorni i oprezni u saobraćaju i da smanje brzinu. “Ljudski faktor često
utiče na to da dođe do tragičnog ishoda. Molim vozače da posebnu pažnju obrate
na decu, pogotovo prvake koja idu prvi dan u školu jer nisu naviknuta na uslove
sabraćaja. Neka budu oprezni da naša dečica krenu i da se vrate potpuno zdrava
i čitava”, rekao je DR Nebojša. Istovremeno, ministar je podsetio da je
propisana brzina 30 u kilometara na sat u zoni škole.
Kina: Usred Mundobasketa pobijena deca u školi!
Osmoro učenika je ubijeno, a dvoje povređeno, u jednoj osnovnoj školi u centralnoj Kini kada ih je napao muškarac prvog dana početka školske godine. Priveden je jedan muškarac (40), ali još nije poznat motiv napada. Prema pisanju kineskih medija, osumnjičeni je muškarac po imenu Ju, koji je pušten prošlog juna pošto je izdržao kaznu zbog pokušaja ubistva. Ovo nije prvi slučaj napada u školi u Kini.