Svetski dan nastavnika 5. oktobar u subotu smo proslavili pod motom „Mladi nastavnici: Budućnost profesije“. Elem, naš sindikat je, u sklopu obeležavanja WTD 2019, organizivao svečanu sednicu sa akademijom u petak 4. u Velikoj sali stare Gradske kuće u Somboru. Skup je bio posvećen i 30-toj godišnjici osnivanja NSPRV.
Učesnicima su se obratiti prof. Otilija Kiš, predsednica Skupštine NSPRV i prof. Ranko Hrnjaz, predsednik IO
NSPRV, emitovani su UNESKO-vi video zapisi vezani za Svetski dan
nastavnika, prof
Hadži Zdravko M. Kovač je održao prezentaciju o WTD i govor o tridesetogodišnjici NSPRV, održana je i
diskusija o značaju i postignućima Svetskog dana nastavnika i UNESKO-vom
doprinosu svetskom obrazovanju. Učesnicima su se obratili prof. Borislav Staničkov u ime Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja – ŠU Sombor, predstavnici
lokalne samouprave Nemanja Sarač, gradski većnik
zadužen za obrazovanje i kulturu i Milan Prole, iz odeljenja za obrazovanje
gradske uprave Sombora, Novak Vrbaški, predsednik sindikata zaposlenih u
pokrajinskoj administraciji i bivši predsednik NSPRV, predstavnici Milenijum
osiguranja, …. U nastavku je održan muzički program učenika i profesora MŠ
„Petar Konjović“ iz Sombora, a zatim je organizovano druženje i ručak za sve
učesnike.
Svetski dan dostojanstvenog rada: “Ulažite u socijalno zbrinjavanje”! i rodna ravnopravnost
Ove godine 7.
oktobra se obeležava 12. Svetski dan dostojanstvenog rada (WDDW).
Međunarodna tema ove godine je da
treba pojačati ulaganja u društvenu brigu, odnosno socijalnu zaštitu, što
je od suštinskog značaja za postizanje rodne ravnopravnosti na poslu i u
društvu. “Založite se za žene koje
rade u nezi, za jednak tretman, za pravedne uslove rada i okončanje sistemske
diskriminacije žena”, rekla je uoči WDDW Sharan Burrov, generalna
sekretarka ITUC-a, i time postavila ton za ovogodišnji Svetski dan dostojnog
rada.
Ovom prilikom
pozivamo vlade svugde da povećaju
ulaganja u brigu o stvaranju ekonomskog rasta, se bave rastućim demografskim izazovima i pomognu u
prevazilaženju rodne diskriminacije podržavajući učešće žena u ekonomiji. Istraživanje ITUC-a i mnogih drugih jasno je
pokazalo kako ulaganje u sektor socijalne zaštite povećava zapošljavanje žena
i muškaraca, povećava BDP i od suštinskog je značaja za prevazilaženje ukorene
diskriminacije žena na poslu i u društvu. Više
na na vddv@ituc-csi.org.
Nova
parola protesta – u bojkot, kocke na Trgu ofarbane u zlatno
Protest “Jedan
od pet milona” održan je 44. put u Beogradu, a sa njega je poručeno da 4.
novembra ministar finansija Siniša Mali više neće biti doktor nauka. Učesnici
protesta su na čelo kolone tokom šetnje istakli novi transparent sa velikim
natpisom “U bojkot”, a kocke na Trgu Republike ofarbali su u zlatnu
boju. Protest je održan i sa idejom da se podseti na petookotbarske
demonstracije nakon kojih je okončana vlast jugoslovenskog i srpskog
predsednika Slobodana Miloševića.
Na 44. protestu u Beogradu govorili
su predstavnica studenata Udruženja “Jedan od pet miliona” i
jedna od učesnica blokada rada Rektorata BU Valentina Reković, profesor
Filozofskog fakulteta Oliver Tošković i Vladimir Radojičić iz Ne davimo
Beograd. “Izdejstvovali smo taj datum (4. novembar) kada će se
konačno rešiti problem ‘lažnog doktora'”, izjavila je Reković. Ona je
upitala predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijerku Srbije Anu Brnabić i sve
njihove saradnike koji su “napadali” blokadu rada Rektorata da li su
svesni čega se sve studenti i njihovi roditelji odriču da bi se pošteno stekla
diploma fakulteta.
Profesor Filozofskog fakulteta Oliver Tošković
pozvao je Sinišu Malog da dođe na kamion sa kojeg se obraćaju učesnici protesta
i izvini “što je prepisao svoj doktorat”. Takođe, on je pozvao da se
omogući Odboru za etiku Univerziteta u Beogradu da na miru i bez pritisaka
donesu odluku o spornom doktoratu Malog. Učesnike protesta on je nazvao “pravom
srpskom elitom” i zahvalio im što se “bore protiv ovog zla”.
“Vi ste jezgro bunta koji kulja u nama već sedam godina, čuvate ga i
rasplamsavate”, rekao je Tošković.
Nakon obraćanja govornika učesnici skupa krenuli su
u protestnu šetnju. Protestna šetnja “Jedan od pet miliona”
završena je na Trgu Republike, u centru Beograda, farbanjem kocki u zlatnu boju
kako bi se pokazalo da su postupci vlasti samo farbanje stvarnosti. “Oni
govore da smo u zlatnom dobu. Pokazali smo šta je njihovo zlatno doba, oni samo
prefarbaju fasadu, a ispod se sve raspada”, rekao je jedan od organizatora
protesta Miodrag Simović.
Mladi i
5. oktobar: Duh revolucije – različite okolnosti i izneverena obećanja
Vlast pre 5. oktobra bila je u rukama Socijalističke
partije Srbije i Srpske radikalne stranke, a najpoznatija organizacija koja se
tada svakodnevno borila protiv izolacije zemlje, medijskog mraka i nemaštine
bio je Otpor. Danas su na vlasti isti političari koji su je činili i pre 2000.
godine, naprednjaci i socijalisti, a na ulicama skoro godinu dana traju
protesti u organizaciji “1 od 5 miliona”. Socijalisti koji su 5.
oktobra 2000. pali, danas su ponovo na vlasti, a dan su obeležili
vraćanjem stolice koja je pre 19 godina nestala iz Skupštine. Ne žele, međutim, da kažu kod koga su stolicu
našli, zna se samo da su je doneli iz Čačka.
N1: U čijem podrumu ste našli stolicu? “U podrumu
jednom u gradu je stajala, gde je neko ko je doneo stolicu, da sad ne otvaramo
temu ko je, znamo ime i prezime čoveka koji ju je doneo. Još jedna stolica
postoji kod čoveka koji je zaljubljen u fotelje”, kazao je Nemanja Trnavac
iz SPS.
N1: Kod koga? “Mislim da je najbolja adresa da
pitate Velimira Ilića”.
N1: Pitam vas. “Mislim da je kod
njega”. Mladi socijalisti koji su
bili u pratnji smatraju da su građani 5. oktobra bili izmanipulisani.
“Mislim da im je govoreno da će, samo da se sruši Milošević, sve biti u
redu. Mislim da je 19 godina kasnije više nego očigledno da je taj 5. oktobar
izneverio sve ono što je obećavano”, kazao je Uglješa Marković iz omladine
SPS. “Mi smo se tada borili za slobodu, mi tada nismo imali slobodu, ljudi
su ubijani na ulicama i Beograda i Srbije… Ubijen je Slavko Ćuruvija koji je
prvi imao hrabrost da objavi pesnicu na naslovnoj strani Dnevnog Telegrafa,
ubijen je Ivan Stambolić koji je takođe bio aktivan protiv režima Slobodana Miloševića.
Tada je Milošević ubijao svoje političke protivnike, zemlja je bila razorena i
izopštena od sveta u postratnom periodu”, navodi Nenad
Konstrantinović iz bivšeg Otpora.
Petom oktobru prethodila je cela godina protesta
nezadovoljnih građana, ali pre svega studenata koji su iskustvo nosili iz
protesta 1996. i 1997. godine. “Peti oktobar nije bio nasilan, aktivnosti
tadašnje opozicije i otpora nisu bili nasilne. Mi smo uspeli da izvedemo jednu
revoluciju nenasilno, da nikoga ne ubijemo, a onda je režim Miloševića, odnosno
njegovi ostaci, ubio premijera i tako su pokušali da skrenu i uspore naš put ka
Evropskoj uniji, u čemu su uspeli”, dodaje Konstantinović.
Danas je na ulici organizacija “1 od 5
miliona”, studenti koji su se 2000. godine tek rodili, ali o 5. oktobru,
kako kažu, znaju dovoljno. “To je bio maraton, kao i ovaj protest, imali
su više protesta u kontinuitetu 1991,1996 i 1997, kada su priznati lokalni
izbori i onda je te 2000. Milošević morao da prizna da je izgubio na
predsedničkim izborima. Išli su u nekom kontinuitetu, što je bilo jedino moguće
verovatno u tom trenutku. Danas su okolnosti drugačije. Mi se nećemo koristiti
starim metodama”, rekla je Valentina Reković, iz “1 od 5
miliona”. Iako se neće koristiti starim metodama, bore se gotovo za istu
stvar kao i studenti i građani pre 19 godina.
“Prvenstveno se borimo za fer i poštene izbore
pošto, pod ovakvim okolnostima u uslovima medijskog mraka, pretnji ljudima,
imamo crne džipove na izborni dan, imamo pretnje po javnim preduzećima… ne
može biti nikakvih fer i poštenih izbora”, dodaje Reković.
Protesti građana počeli su prošlog decembra,
usmereni takođe protiv nasilja posle napada na jednog od lidera Saveza za
Srbiju Borka Stefanovića u Kruševcu kada je zadobio teže povrede glave.
Konkurs
za pomoć đacima izbegličkih porodica
Fond za pružanjе pomoći izbеglim,
prognanim i rasеljеnim licima raspisao jе Javni poziv za dodеlu finansijskе
pomoći najuspеšnijim učеnicima srеdnjih škola iz izbеgličkih, prognaničkih i
rasеljеničkih porodica na tеritoriji AP Vojvodinе u 2019. godini. Javni poziv
odnosi sе na rеdovnе učеnikе od prvog do čеtvrtog razrеda srеdnjе školе, a
prijavе sе primaju od 2. oktobra do 4. novеmbra 2019. godinе. Visina srеdstava
koja sе odobravaju iznosе 40.000,00 po učеniku. Prijava i javni poziv mogu sе
prеuzеti u prostorijama Fonda, Novi Sad, Bulеvar Mihajla Pupina 25, ili sa
sajta www.fondirpvojvodine.rs.
Evropska
nedelja kodiranja od 5. do 20. oktobra
Prošle godine u
Evropskoj nedelji kodiranja učestvovalo je 2,7 miliona ljudi u 74 zemlje širom
sveta, što je rekord od početka ove akcije, a Srbija je prema broju održanih
događaja u odnosu na broj stanovnika zauzela 15. mesto. Državna sekretarka u
Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, pozvala
je sve aktere koji se bave edukacijom, škole, udruženja i druge ustanove
i organizacije, da se pridruže Evropskoj nedelji kodiranja (EU Code Week) koja
se ove godine obeležava od 5. do 20. oktobra. Ona je najavila da će
Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija u okviru ove inicijative
organizovati radionice iz programiranja za finaliste IT karavana, školskog
takmičenja u oblasti digitalne pismenosti i bezbednosti, koje je ove godine
organizovalo to ministarstvo. Radionice će biti sprovedene u saradnji sa IT
centrom za decu – Kliker, u Naučno tehnološkom parku u Beogradu, za učenike
osnovnih škola “Drinka Pavlović” iz Beograda, “2. oktobar”
iz Zrenjanina, škole “Rifat Burdžović Tršo” iz Tutina, koja je
pobedila na takmičenju u Novom Pazaru, zatim “Stefan Nemanja” iz Niša
i “Dragiša Mišović” iz Čačka.
Matić je podsetila da Republika Srbija svake godine
učestvuje u ovoj inicijativi i visoko je rangirana na listi zemalja učesnica
prema broju i kvalitetu organizovanih događaja koji promovišu programiranje i
računarski način razmišljanja. Evropska nedelja kodiranja pokrenuta je 2013. na
inicijativu mladih savetnika Digitalne agende EU, sa ciljem popularizacije
programiranja i digitalne pismenosti, odnosno podsticanja kreativnosti,
rešavanja problema i saradnje kroz programiranje i druge tehnološke aktivnosti.
Svi učesnici pozvani su da prijave svoje aktivnosti putem portala https://codeweek.eu/.
Beogradski
univerzitet ispao sa svetske rang liste THE
Beogradski
univerzitet (BU) ispao je sa svetske rang-liste Times Higher Education (THE) za
2020. godinu, na kojoj je rangirano skoro 1.400 univerziteta iz 92 zemlje,
objavljeno je na veb stranici koja predstavlja to međunarodno rangiranje.
Prošle godine najstariji univerzitet u Srbiji bio je plasiran između 801. i
1.000 mesta. U izjavi za Danas, rektorka Univerziteta u Beograd Ivanka Popović
rekla je da je trend pada na svim listama očekivan. Ona podseća da je
Beogradski univerzitet na THE listi 2016. bio rangiran između 601. i 800.
mesta, 2017. godine je bio u grupi 800 +, dok ga 2018. nije bilo na ovoj listi.
Rangiranje je zasnovano na 13 indikatora, grupisanih u pet kategorija, u kojima
se meri uspešnost institucija u nastavi, istraživanju, međunarodna
prepoznatljivost, citiranost i prihodi od privrede Četvrtu godinu zaredom,
Univerzitet u Oksfordu je na vrhu rang-liste, na drugom je Kalifornijski
tehnološki institut, a na trećem Kembridž. Slede Stanford, MIT, Prinston,
Harvard, Jejl, Univerzitet u Čikagu i Imperijal koledž London. Od univerziteta
sa prostora bivše Jugoslavije na listi je najbolje plasiran Univerzitet u
Ljubljani – između 601. i 800. mesta, Univerzitet u Mariboru je na poziciji
između 801. i 1000, dok je Sveučilište u Zagrebu u odnosu na prošlogodišnje
rangiranje palo stepenicu niže i sada je u grupi 1.001+. Na THE listi prvi put
se plasirao Univerzitet Crne Gore, koji je takođe u kategoriji 1001 +, u kojoj
su univerziteti rangirani između 1001. i 1396. pozicije. Pored Crne Gore, ove
godine su prvi put rangirani univerziteti iz Bruneja, sa Kube, Malte, iz
Portorika i Vijetnama.
Kako
da BU napreduje na Šangajskoj listi
Autor: Slavko Simić*
Ovaj tekst predstavlja predlog
prevazilaženja nevolje u kojoj se našao Beogradski Univerzitet odlaskom
nekoliko kvalitetnih naučnika u pečalbu, trbuhom za kruhom. Što je, navodno,
uzrokovalo strmoglavi pad BU na Šangajskoj listi za 124 mesta u ovoj godini.
Nedavna državna intervencija oko matematičara Stojana Radenovića i otvaranje
specijalne budžetske linije za 12 neidentifikovanih naučnika neće dugoročno
rešiti problem. Alternativa je u oslobađanju kreativnih potencijala društva i
direktnom finansiranju naučnog rada, bez ikakvih posrednika.
1.
Kako sada stoje stvari? Celokupna naučna zajednica, koja broji oko 12.000
istraživača, zaposlenih na institutima, privatnim ili državnim univerzitetima,
finansira se putem projekata izdvajanjem 0,3 procenta novca iz nacionalnog
budžeta. Trenutno, svaki naučni radnik koji se nalazi na nekom projektu dobija
iz budžeta najmanje 20.000 dinara mesečno za „bavljenje naučnim radom”. To je
240.000 godišnje, tj. 2.000 evra. Kada bi on napisao samo jedan naučni rad
godišnje i objavio ga u časopisu sa SCI(1) liste (lista najznačajnijih naučnih
časopisa iz svih oblasti nauke), Srbija bi sa 12.000 radova bila jako vidljiva
na Šangajskoj listi.
Nažalost, to se
ne dešava. Projektni ciklus se zaglavio, kategorizacija naučnika se ne
revalorizuje, pa se uloženi trud ne isplati. Zato dolazi do konstantnog pada na
pomenutoj listi koji će se sigurno nastaviti.
2.
Šta da se radi? Pokušaćemo da to objasnimo na modelu prirodnih tj. matematičkih
nauka. Dakle, šta je današnjem matematičaru neophodno da bi postigao vredan
rezultat, pod pretpostavkom da već ima izvesni lebensraum? Naravno,
papir, olovka, kompjuter i pristup bazi KOBSON (baza svetskih naučnih časopisa
pri Narodnoj biblioteci Srbije). Ali pre svega, talenat tj. usku povezanost s
platonskim svetom ideja „gde žive matematičke teoreme”, da parafraziramo
Ramanudžanovog biografa (samoukog indijskog matematičara koji je postigao
izvanredne rezultate u matematici).
Kada
takav pojedinac objavi rad u nekom od časopisa sa SCI liste, država mu treba
„na šalteru” isplatiti 2.000 evra. Kao što smo pokazali, taj novac realno
postoji, pa dodatna ulaganja nisu potrebna.
I
ne samo njemu nego svakome ko u afilijaciji navede neki srpski univerzitet. Na
taj način će nauka prodreti u najšire slojeve društva i skriveni talenti, za
koje još ni ne znamo, biće stimulisani da daju najbolje od sebe. Tamo treba
tražiti buduće srpske dobitnike Fildsove medalje (ekvivalent Nobelove nagrade
za matematiku) jer na postojećoj matematičkoj sceni takvih kandidata nema.
Da
rezimiramo:
a. Ukinuti
postojeći sistem projektnog finansiranja;
b. Uvesti
direktno finansiranje naučnih rezultata;
v. Učiniti
dostupnim naučne biblioteke i bazu KOBSON svima;
g. Finansirati
prisustvo na naučnoj konferenciji u inostranstvu po izboru pojedinca koji
objavi više od dva rada na SCI listi.
Sprovođenjem
ovog plana u delo zaustaviće se odliv mozgova jer će mladi i sposobni ljudi
moći da obezbede sebi egzistenciju u zemlji. Takođe će liberalizovati doktorske
studije i približiti finskom modelu, gde tri ukoričena rada objavljena na SCI
listi predstavljaju doktorsku disertaciju. Koja se posle brani pred nezavisnom
komisijom iz oblasti.
Najbitnija
posledica jeste preokretanje negativnih tokova rielitizacije društva i njegovo
postavljanje na zdrave i racionalne osnove. Sličan model je NR Kina primenila
pre nekoliko decenija i postigla nagli razvoj u svim domenima. Danas, ako
prelistate bilo koji elitni američki matematički časopis, videćete da više od
polovine priloga daju kineski autori.
*naučni
savetnik u penziji
Zašto je Srbija opsednuta Šangajskom
listom?
Piše: Dr Predrag Slijepčević
Ljubitelji sporta sa nestrpljenjem očekuju svjetsko
prvenstvo u košarci.Od reprezentacije Srbije se očekuje da iz Kine donese
medalju. Makar bronzanu. Sve ostalo će se smatrati neuspjehom. Zdrava seljačka
logika, prosta kao pasulj. Ali, kako, u svjetlu logike, tumačiti opsjednutost
srpske akademske zajednice jednom kineskom listom na kojoj je vodeći srpski
univerzitet godinama na nebitnom mjestu: najveći uspjeh je ostvario 2017. kada
je zauzeo visoku 284. poziciju (ili tu negdje)! Ovih dana akademici, novinari
pa čak i političari lamentuju nad padom beogradskog univerziteta sa
prošlogodišnje nebitne pozicije (300-400) na još nebitniju poziciju nižu za oko
100 mjesta (400-500), na najnovijoj Šangajskoj listi za svjetsko rangiranje
univerziteta.
Da
li je u pitanju kineski sindrom u Srba? Zdrava seljačka logika, kad se uporedi
stanje srpske košarke i visokog obrazovanja, jasno poručuje srpskim
akademicima: ljudi, manite se ćorava posla. Na svjetskoj listi od 500
univerziteta samo su prvih 25-50 bitni. (Na primjer, jedan od kriterija koji su
Kinezi propisali su Nobelove nagrade. Samo prvih 25-50 univerziteta, uglavnom
američkih, u svojim redovima imaju veliki broj nobelovaca. Srbija u svojoj
istoriji još nije proizvela nobelovca.) Ostalo je stvar statistike. Upregnete
neki algoritam, kao kombajn, da nemilosrdno proguta nebitni ostatak i dodijeli
neke nebitne brojke. Zato ne prolijevajte suze nad nebitnim. Čuvajte ih za
nešto mnogo bitnije: akademsku laž u formi prepisanih disertacija, ili poplave
nepotrebnih doktorata.
Rangiranje
svjetskih univerziteta su započeli Kinezi 2003. godine. Kineska država ima
jasan cilj. Kineska nauka mora dostići standarde američke. Da li su Kinezi za
16 godina nešto napravili? Jesu. Broj kineskih univerziteta na listi od 500 je
danas oko 50. Ovo Kineze stavlja na poziciju broj dva, iza Amerike, koja na
listi ima preko 100 univerziteta. Ali, Kinezi nisu uspjeli da uđu u najbitniji
dio akademskog prostora. Na listi od prvih 100 univerziteta samo su četiri
kineska. Postigli su kvantitet unutar ranga od 500 univerziteta, ali ne i
kvalitet neophodan da pariraju Americi.
Da
li je Srbiji potreban kineski akademski model? I da li Srbija treba da se
uopšte brine oko rangiranja univerziteta? Irska profesorica, Helen Hejzelkorn,
ekspertica za naukometriju (kako to rogobatno zvuči), kaže da je rangiranje
univerziteta vrsta akademskog pomodarstva koje ne donosi ništa konkretno osim
zabluda. Kineska lista nije jedina. Postoji više od 10 sličnih lista čiji su
kreatori javne institucije i preko 100 komercijalnih lista. Zašto je Srbija
opsjednuta kineskom listom? Jedna druga lista, Univerzitas 21, srpsku nauku
stavlja u poziciju za medalje u nekim pokazateljima. Srpski seljak bi srpskom
akademiku opet mogao održati lekciju iz logike.
Hejzelkorn
dalje tvrdi da prekomjerno oslanjanje na naukometriju vodi ka „perverznim
podsticajima“. Vrsta „perverznog podsticaja“ je prisutna i u srpskim
interpretacijama naukometrije. Na primjer, moglo se pročitati ovih dana da je
pad Beograda na Šangajskoj listi uzrokovan odlaskom dvojice penzionisanih, ali
visokocitiranih matematičara na rad u inostranstvo. Njihov povratak na matični
univerzitet, dosjetio se neko, može Beogradu vratiti „staru slavu“. Ali,
seljačka logika je opet zdravija od akademske. Kome su penzioneri, bez obzira
na nesumnjivi ugled, pomogli na duge staze? Ono što pomaže je mlada krv, a
nikako penzionerska.
U
tom smislu bolji od svih lista iz kuhinje akademskog pomodarstva su praktični
rezultati iz svijeta nauke, koji onda otvaraju vrata privrede i kreiraju radna
mjesta za mlade akademske talente. Iako udio nauke u srpskoj privredi nije
veliki, postoji sektor u kome je Srbija, barem kada je u pitanju jugoistočna
Evropa, u poziciji za medalje. Radi se o IT sektoru koji isključivo zavisi od
mladih talenata. Oni Srbiji na godišnjem nivou donose preko milijardu dolara.
Odličan primjer je američka kompanija Seven Bridges, čiji je suosnivač jedan
mladi Srbin, Igor Bogićević.
Seven
Bridges je zahvaljujući Bogićeviću jedan krak iz mjesta osnivanja, Bostona u
Americi, pružio u Beograd, gdje je otvorio važnu ispostavu za mlade softverske
inženjere. Ovi mladići i djevojke razvijaju softvere za analizu genoma, koje uz
značajnu nadoknadu onda koriste svjetske akademske institucije, uglavnom u
Americi i Evropi, da utvrde koji geni izazivaju rak, ili doprinose riziku od
kardiovaskularnih ili neurodegenerativnih bolesti. Budžet za istraživanja ove
vrste je u Americi i Evropi vrijedan na desetine milijardi dolara. Srpski
mladići i djevojke su direktno na izvoru ovog toka novca i mogu Srbiji donijeti
značajnu privrednu i akademsku korist, koju pomodarske akademske liste nikada
neće moći da izmjere. Zato, bravo za srpske mlade talente, koji uprkos
teškoćama srpske privrede uspijevaju na svjetskom tržištu znanja. Šteta što
njihovi profesori više vjeruju sumnjivim listama, od Šangajske do ostalih, nego
konkretnim dostignućima svojih studenata. Ali, ovo ne znači da ne dolaze bolja
vremena uprkos profesorskom dogmatizmu. Nedavno osnovani Fond za nauku je u
svoje Naučno vijeće imenovao Igora Bogićevića.
*predavač na Brunel
univerzitetu u Londonu
SANU o
gondoli: Moć i obrazovanje u nesrazmeri
Odeljenje jezika i književnosti Srpske
akademije nauka i umetnosti (SANU) zatražilo je da se sudbina i izgled
Beogradske tvrđave i Beograda vrate u nadležnost stručnjaka, uz ocenu da
zamenik gradonačelnika Goran Vesić, odlučnošću da na tvrđavi izgradi žičaru sa
gondolom, preti da dovede u pitanje kulturno-istorijsku autentičnost tog spomenika.
Takvo njegovo reagovanje na sudove i upozorenja stručnjaka – čije argumente
kvalifikuje kao “histeriju” – nalaže nam da se najodlučnije
usprotivimo prepuštanju sudbine istorijskih i kulturnih spomenika, identiteta
naših gradova, ljudima čije su ambicije i moć u očiglednoj nesrazmeri sa
njihovim obrazovanjem, navodi se u saopštenju.
U
saopštenju se podseća na Vesićev intervju dnevnom listu Blic od 22. septembra,
u kojem se navodi da će “Beograd imati gondolu koja će povezivati
Kalemegdanski park i Ušće”. “Ovu promenu nikakva histerija
agresivne manjine neće zaustaviti”, rekao je tada Vesić, navodi se u saopštenju
Odeljenja jezika i književnosti SANU. Odeljenje istorijskih nauka SANU se
odlučno usprotivilo izgradnji žičare sa gondolom, koja treba da bude izgrađena
između Tvrđave – Vesić kaže: “Kalemegdanskog parka” i leve obale
Save, podseća se u saopštenju. Podršku ovom stavu dalo je i Odeljenje jezika i
književnosti SANU, kao i Predsedništvo SANU.
FK Crvena
zvezda donirala opremu dečijoj klinici
Fudbalski klub Crvena zvezda donirao je 3.
oktobra savremenu opremu u vrednosti od 100.000 evra Univerzitetskoj dečijoj
klinici u Tiršovoj. Ugovore u klinici potpisali su generalni direktor FK Crvena
zvezda Zvezdan Terzić i direktor te ustanove Siniša Dučić, u društvu ministra
zdravlja Srbije Zlatibora Lončara i fudbalera Marka Marina, Nemanje Milunovića,
Miloša Degeneka i Milana Borjana, kao i predsednika Crvene zvezde Svetozara
Mijailovića, sportskog direktora Mitra Mrkele i trenera Vladana Milojevića.
Direktor
bolnice Siniša Dučić zahvalio se Crvenoj zvezdi na, kako je naglasio, značajnom
poklonu. “Pomoć je došla u pravom trenutku. NIkad nismo imali više opreme
nego sada, kompletirali smo je. Lako je upravljati ustanovom kada imamo podršku
ministarstva zdravlja i Crvene zvezde”, rekao je Dučić novinarima i
potvrdio da je vrednost opreme iznosi 100.000 evra.
Direktor
Zvezde Terzić istakao je važnost klinike u Tiršovoj u lečenju dece. “Obaveza
Crvene zvezde, kao najvećeg i kluba naroda, je da donira i kupi opremu tako
važnoj ustanovi. Sa Lončarom smo locirali problem i kupili opremu. Deci i roditeljima
bih poručio samo jedno, da nikad da ne odustaju na putu do pozitivnog
rezultata. Pobedićemo svi zajedno”, rekao je Terzić. Funkcioner
crveno-belih direktoru Dučiću i ministru Lončaru uručio je dresove Crvene
zvezde sa njihovim prezimenima i brojem 10 i zauzvrat dobio zahvalnicu.
Ministar
zdravlja Srbije Zlatibor Lončar kaže da mu je drago što se Crvena zvezda javila
da pomogne zdravstvenom sistemu. “Lako smo se dogovorili gde da ode pomoć,
jer su deca najvažnija. Brzo je sve realizovano i kupljena je najsavremeniji
oprema. Posebna zahvalnost je što su se iz Crvene zvezde setili dece koju je
zadesio problem”, poručio je Lončar i podsetio na akciju Crvene zvezde
davanja krvi i promociji donorstva. Fudbaleri su obišli decu na odeljenju
ortopedije i obradovali ih poklonima sa obeležjima Crvene zvezde.
Evropsko
udruženje za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju prekinulo članstvo
Kosovskoj agenciji
Ministarstvo
obrazovanja, nauke i tehnologije Kosova saopštilo je da je iz medija, a ne
zvaničnim putem saznalo o odluci Evropskog udruženja za osiguranje kvaliteta u
visokom obrazovanju (ENQA) da prekine članstvo Kosovskoj agenciji za
akreditaciju (KAA). Kako javlja Radio slobodna Evropa, u kratkom saopštenju za
medije ovo ministarstvo navelo je da je sa zabrinutošću primilo vest o odluci
ENQA i da je od Agencije zatražilo dodatne informacije. S druge strane, Državni
savet za kvalitet koji funkcioniše pod Kosovskom agencijom za akreditaciju
saopštio je da je odluka ENQA zabrinjavajuća, ali ne i iznenađujuća. Kako
dodaju, njihovi nalazi su potpuno korektni i oslikavaju spoljne i unutrašnje
uticaje na Agenciju. “Ovo je ispravna odluka i odražava strukturne probleme
Agencije i nasleđe koje je ostavljeno nakon kontinuiranog mešanja politike u
rad Kosovske agencije za akreditaciju”, stoji u reakciji.
Specijalna
predstavnica EU na Kosovu Natalija Apostolova ocenila je da je prekid članstva
Kosovske agencije za akreditaciju u Evropskom udruženju za osiguranje kvaliteta
u visokom obrazovanju “korak unazad”. Ona je navela da je to
“direktna posledica neodgovarajućih politika u prošlosti, poput odluke
Vlade iz septembra 2017. za razrešenje celog Odbora Agencije bez odgovarajućeg
obrazloženja”. Kako je saopšteno, ENQA je isključila Kosovsku agenciju za
akreditaciju, jer nije ispunila potrebne nivoe poštovanja standarda i smernica
za obezbeđivanje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja. Apostolova je
saopštila da je sa žaljenjem primila informaciju da KAA nije uspela da obnovi
članstvo. Ona dodaje da se većina faktora, zbog kojih je Kosovo isključeno a
koje je ENQA navela u odluci, mogu prevazići političkom voljom Vlade da se
Agenciji obezbede potrebni resursi. “Nova vlada mora odmah da reši sva
pitanja zajedno sa KAA i obezbedi da će za dve godine, kada ponovo bude imalo
pravo da se prijavi za članstvo, Kosovo uspešno povratiti svoje mesto u obema
evropskim institucijama za kvalitet višeg obrazovanja. Najvažnije je da nova
vlada ne ponovi greške prethodne”, ističe se i dodaje da će Evropska unija
uvek biti spremna da pomogne ovaj proces.
KAA
je postala član ENQA 2014. na period od pet godina, ali je prošle godine to
članstvo stavljeno pod nadzor zbog političkih uticaja koji su se ogledali u
odluci kosovskog ministra obrazovanja Šućirija Bitićija da, na zahtev tadašnjeg
premijera Ramuša Haradinaja, razreši direktora i Upravni odbor Agencije za
akreditacije, uz obrazloženje da je proces akreditacije u visokom obrazovanju
protekao uz nepravilnosti. U međuvremenu, agencija je u julu odlučila da ne
akredituje tri javna univerziteta na Kosovu – i to u Prizrenu, Peći i Južnoj
Mitrovici, što je izazvalo reakciju Ramuša Haradinaja, koji je naveo da neće
dozvoliti zatvaranje tri univerziteta.
Vremeplov:Prvi
srpski ustanak
Na današnji dan 7. oktobra 1813.
godine padom Beograda u turske ruke ugušen je Prvi srpski ustanak i Turci su
uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala pre izbijanja
ustanka 1804.
Vremeplov:UmroEdgar
Alan Po
Američki pisac Edgar Alan Po umro
je na današnji dan 7. oktobra 1849 godine. Za života gotovo nepoznat, postao je
jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili
francuski pesnici Bodler, Malarme i Valeri. U spisu “Filozofija
kompozicije” analizirao je nastanak svoje najčuvenije poeme
“Gavran”. Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskih
romana.
Vremeplov:UmroJovan
Soldatović
Jovan Soldatović, jedan od
najpoznatijih srpskih vajara umro je na današnji
dan 7. oktobra 2005. Autor je velikog broja vajarskih
dela na javnim prostorima, među kojima se ističu monumentalni spomenici, biste
znamenitih ličnosti i skulpture. Poznat je i po velikom broju skulptura srna,
košuta, jelena, roda i konja u parkovima mnogih gradova na prostoru bivše
Jugoslavije.
Vremeplov:RođenNils
Bor
Danski atomski fizičar Nils Henrik
David Bor, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922. za istraživanja strukture
atoma, jedan od osnivača atomske fizike rođen je na današnji dan 7. oktobra
1885.
Vremeplov:RođenDezmond Tutu
Južnoafrički nadbiskup Dezmond
Tutu, rođen je na današnji dan 7. oktobra 1931. borac protiv aparthejda, dobitnik Nobelove
nagrade za mir 1984, prvi crnac nadbiskup u Južnoj Africi.
Srpski đaci 5 sati čekali
na hrvatskoj granici, pa otišli preko Mađarske
Učenici Devete
beogradske gimnazije proveli su u četvrtak pet sati na hrvatskoj granici, jer
hrvatski pogranični organi nisu hteli da puste autobus koji je išao ka
Sloveniji zbog navodno neispravne dokumentacije. Kako prenose
“Novosti”, oni su na ekskurziju otišli preko Mađarske. Kao razlog
zbog koga učenici Devete beogradske gimnazije nisu mogli da pređu granicu sa
Hrvatskom je pečat koji je na dokumentaciju autobusa „udaren“ u desnom, umesto
u levom uglu, rekao je autoprevoznik “Jadran Line” iz Novog Sada koji
je zadužen za prevoz dece.
Učenici iz
Beograda su krenuli na ekskurziju u Sloveniju, ali su čekali na graničnom
prelazu kod Šida od 7 do 12 časova, jer hrvatski pogranični organi nisu hteli
da propuste jedan od tri autobusa, navodno zbog neispravne dokumentacije.
“Ovim poslom se bavimo skoro 15 godina i do sada nam se nešto slično nije
dogodilo. Autobus poseduje svu važeću dokumentaciju i bez ikakvih problema je
završio graničnu proceduru na graničnom prelazu sa Mađarskom”, kažu za
“Novosti” nadležni iz “Jadran Line”.
U želji da
učenicima ne propadne ekskurzija, uprava škole je odlučila da „sporni“ autobus
do Slovenije ode preko Mađarske. “Bilo je ili da se svi vratimo ili da
idemo dužim putem. Odlučili smo se za put preko Mađarske, gde je isti autobus
sa navodno spornom papirologijom prešao granicu bez problema”, kaže za
“Novosti Tatjana Šuković, direktorka gimnazije.
Ona je rekla da
učenici u Sloveniju treba da stignu večeras, kada je dogovoreno sa upravom
hotela da deci posluže večeru.