Dosadašnji
vlasnik i rektor Megatrenda Jovanović DR Mića prodao je taj univerzitet
konzorcijumu nemačkih kompanija koje predstavlja Dejan Đorđević. Direktan povod
za takav potez je, kaže, medijska kampanja koja se vodila protiv njega, i
diplome koju je na Megatrendu stekao ministar policije Nebojša Stefanović. Kap
koja je prelila čašu bio je dokumentarni film “Mega diplomac” koji je
u ponedeljak emitovan na N1. http://rs.n1info.com/Video/Info/a547923/Mica-Jovanovic-prodao-Megatrend-kaze-napusta-i-Srbiju.html
Mića Megatrend: “Povlačim se, neću više da živim ovde …
Sada već
bivši vlasnik Megatrenda Jovanović DR Mića potvrdio je na konferenciji za novinare
da je 100 odsto vlasništva nad tim univerzitetom preneo na nemački konzorcijum
fondova koji predstavlja Dejan Đorđević. Jovanović navodi da je ugovor o
prenosu vlasništva potpisan 27. novembra i da to smatra još jednom nemačkom
investicijom u Srbiju, prenosi N1. “Odlazim sa fakulteta i biću tu samo u
svojstvu savetnika. Povlačim se, neću ni da živim ovde, 19 godina imam dom na
jugu Francuske, u Kanu. Ubrzo ću se preseliti u taj drugi dom, nadam se van
dometa nekih finih novinara i televizijskih stanica”, rekao je Jovanović.
Inače,
Savez za Srbiju je zatražio od javnog tužilaštva i policije da hitno preduzmu
mere sa ciljem sprečavanja Miće Jovanovića da otuđi imovinu Univerziteta
Megatrend, za koju “postoji osnovana sumnja da je stečena na prevarni i
nezakonit način”, prenosi Danas. U
svom saopštenju SZS je naveo da od Republičkog javnog tužilaštva traži da, u
skladu sa zakonom, utvrdi postojanje elemenata za pokretanje krivičnog postupka
za prevaru i utaju poreza i ispita postojanje krivičnog dela organizovanog
kriminala protiv Jovanovića i odgovornih i drugih povezanih lica.
Promena na kormilu Megatrenda
Profesor Jovanović DR Mića više nije vlasnik “Megatrenda”. On je ovaj univerizet prodao za 56, 1 milion evra nemačkom konzorcijumu koga predstavlja dr Dejan Đorđević, koji je postavljen i za v. d. rektora ovog univerziteta. Obaveza konzorcijuma je, kako kaže Jovanović, da u narednih pet godina uloži dodatnih 150 miliona evra u ovu obrazovnu ustanovu. “Ugovor o prenosu 100 vlasništva Megatrenda na dr Đorđevića potpisan je u sredu i overen kod notara. Što se tiče studenata i profesora oni nemaju razloga za bilo kakvu brigu, jer se ništa se ne menja osim vlasnika. I ne samo to. Nemački kapital smatram kao investiciju u Srbiju, a novac će obezbediti još bolje uslove za studiranje” – kazao je Jovanović.
On je
naglasio da se na ovaj korak odlučio nakon medijskih pritisaka koje trpi od
2014. zbog čega je broj studenata na fakultetu za poslednjih pet godina opao za
400 odsto. – Povlačim se, neću ni da živim ovde. Već 19 godina imam dom na jugu
Francuske, u Kanu i ubrzo ću se preseliti u taj drugi dom. Nadam se van dometa
nekih finih novinara i televizijskih stanica – rekao je Jovanović. On se ponovo
našao u medijskoj žiži nakon što je pre nekoliko dana na N 1emitovan
dokumentarni film “Mega diplomac” za koji je odbio da govori. U ovom
dokumentarcu dovodi se u pitanje poslovanje Megatrenda i kao i akademsko znanje
koje je na ovom univerzitetu stekao Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih
poslova.
“Odgovorno
tvrdim i potpisujem da nikada niko nije prodao ni jednu diplomu na Megatrendu.
Što se Stefanovića konkretno tiče i njegovog doktorata o kome se raspravlja već
pet godina tvrdim da nije falsifikat. Ono što je on napisao na 250 strana u
svom doktorskom radu, istraživanje koje je sproveo u svih 16 beogradskih
opština nikada niko ranije nije uradio, tako da ne može biti plagijat – kazao
je Jovanović i podsetio da je Stefanović doktorat odbranio pred 60 ljudi. On je
posebno istakao da je odbio pomoć države kada je Megatrend zapao u krizu, iako
mu je takva pomoć nuđena. “Ja sam crven od glave do pete, jedan sam od osnivača
SPS, nikada nisam bio, niti ću biti član SNS. Nikada nisam dao ni dinara ni
jednoj političkoj stranci” – rekao je Jovanović.
Megatrend
je osnovan 1989. godine i bio je prvi privatni fakultet na prostoru bivše
Jugoslavije što je bio ozbiljan iskorak u srpskom obrazovanju.
Skupština usvojila budžet za 2020. godinu
Narodna
Skupština RS usvojila je u četvrtak . 28. novembra budžet za 2020.
godinu. Predviđeni su budžetski prihodi od 1.314,5 milijardi dinara i rashodi
od 1.334,7 milijardi dinara, tako da će deficit iznositi 20,2 milijarde dinara,
odnosno 0,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U načelnoj raspravi predlagači
su rekli da je budžet razvojni i isplaniran sa ciljem podizanja životnog
standarda građana, dok je opozicija kritikovala predlog navodeći da je budžet
predizborni i nerealan. Vlada Srbije je planirala budžet na osnovu procene da
će rast BDP u narednoj godini biti četiri odsto, a da će inflacija iznositi dva
odsto. Očekuje se da će učešće javnog duga u BDP-u pasti na 51,4 odsto.
U budžetu
će biti veći rashodi za plate i penzije za oko 1,3 odsto BDP. Biće izdvojeno
295,4 milijarde dinara na plate zaposlenih u državnoj službi, koje će u odnosu
na ovu godinu biti veće od osam do 15 odsto. Za penzije su predviđene 581,2
milijarde i one će biti veće 5,4 odsto. Više će se ulagati i u obrazovanje i
inovacije, pa se tako nastavlja modernizacija obrazovnog sistema, a za projekat
„Povezane škole i digitalne udžbenike“ planirano je oko četiri milijarde
dinara. Кao podrška razvoju nauke, udvostručena su sredstva za Fond za nauku na
milijardu dinara.
Šarčević na konferenciji „Sedmo
prolazno vreme“
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen
Šarčević učestvovao je u četvrtak 28. novembra u beogradskom hotelu „Hajat“ na
panel diskusiji koja je organizovana u okviru konferencije „Sedmo prolazno
vreme – 2019. godina“ o prioritetima za unapređenje poslovnog ambijenta. Na
konferenciji na kojoj je predstavljeno godišnje istraživanje Američke privredne
komore (Amcham) Šarčević je izjavio je da se u Srbiji sprovodi reforma na svim
nivoima obrazovanja od predškolskog do nauke. On je rekao i da se uz
pomoć Svetske banke radi na proširenju kapaciteta u vrtićima, kako bi se
stvorili uslovi za veći obuhvat dece Reforma programa traje u osnovnim školama
i gimnazijama. Od naredne godine po reformisanom programu upisaće se učenici
trećeg i sedmog razreda i treće godine gimnazije, naveo je ministar. On je
podsetio i da je uveden dualni model obrazovanja, kao i da je na fakultetima
dupliran broj studijskih programa iz oblasti informacionih tehnologija.
Šarčević je istakao da je zadovoljan reformama u oblasti nauke i dodao da će
finansiranje nauke postati stabilnije s rešenjima koja je doneo novi Zakon o
nauci, a na osnovu kojeg je osnovan i Fond za nauku.
Na panel
diskusiji su učestvovale i ministarka građevinarstva, saobraćaja i
infrastrukture Zorana Mihajlović i ministarka pravde Nela
Kuburović.
Evropskom univezitetu oduzeta dozvola
za rad
Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, na osnovu člana 53. stav 8. Zakona o
visokom obrazovanju (“Službeni glasnik RS“, br. 88/17, 27/18 – dr. zakon, 73/18
i 67/19) obaveštava javnost o Rešenju o oduzimanju dozvole za rad Evropskog
univerziteta u Beogradu sa sedištem u Beogradu, Carigradska 28, koje je donelo
28. novembra 2019. godine, zbog nepodnošenja zahteva za novu redovnu
akreditaciju visokoškolske ustanove u zakonom propisanom roku i o prestanku
važenja akreditacije Evropskog univerziteta.
Povodom
neistinitih informacija koje se pojavljuju u medijima poslednjih dana, želimo
da informišemo javnost o načinu izbora članova Komisije za akreditaciju i
proveru kvaliteta (KAPK) kao stručnog organa Nacionalnog tela za akreditaciju i
proveru kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT). Postupak izbora članova KAPK
definisan je članom 17. stav 1 tačka 2. Zakona o visokom obrazovanju: „Upravni
odbor bira i razrešava članove Komisije za akreditaciju“ kao i članom 20. stav
4 istog zakona: „Članove Komisije za akreditaciju bira Upravni odbor NAT, na
predlog Nacionalnog saveta, vodeći računa o zastupljenosti pripadnika oba pola,
kao i o zastupljenosti obrazovno-naučnih, odnosno obrazovno umetničkih polja.“ U
skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju NAT je nezavisno telo koje obavlja
poslove akreditacije, provere kvaliteta visokoškolskih ustanova i jedinica u
njihovom sastavu, vrednovanja studijskih programa i obezbeđivanja kvaliteta u
visokom obrazovanju. U donošenju odluka o akreditaciji NAT je u potpunosti
nezavisan.
Postupak
akreditacije i provere kvaliteta u visokom obrazovanju obavlja se u skladu sa
Zakonom o visokom obrazovanju, standardima koji su u potpunosti usklađeni sa
Evropskim standardima i uputstvima (ESG), kao i sa Etičkim kodeksom NAT.
Akredituju se samo visokoškolske ustanove i studijski programi koji ispunjavaju
sve standarde. Nezavisnost NAT ogleda se i u načinu finansiranja i isključivo
se finansira iz sopstvenih izvora.
Obuka za sticanje licence za
direktore škola
U saradnji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja počela je
realizacija sistemske obuke za direktore škola, što je uslov za polaganje
ispita za licencu. Ukupno 130 direktora škola sa područja Školske uprave
Beograd bili su učesnici prvog dela obuke koja je održana 27. i 28. novembra
2019. godine u Beogradu, a nastavak je planiran za 24. i 25. decembar 2019.
godine. Pored četvorodnevnog interaktivnog rada učesnici nastavljaju sa učenjem
na daljinu tokom januara i februara 2020. godine. Ministar prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja Mladen Šarčević pozdravio je učesnike obuke i tom
prilikom podsetio direktore na značaj njihove pozicije i važnost
sticanja licence. On je naveo da direktori treba posebnu pažnju da posvete
razvoju kompetencija za pedagoško rukovođenje ustanovom, kao i doslednoj
primeni propisa.
Sva pitanja
koja se odnose na obuku i licenciranje direktora uređena su Pravilnikom o
programu obuke i polaganju ispita za licencu za direktora ustanove obrazovanja
i vaspitanja, od 25. avgusta 2018. godine. Ovim pravilnikom propisano je
sledeće: program obuke u skladu sa standardima kompetencija direktora, program
ispita, način i postupak polaganja ispita, sastav i način rada komisije
ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja, odnosno nadležnog organa
autonomne pokrajine pred kojom se polaže ispit za direktora, sadržina i izgled
obrasca licence za direktora, sadržaj i način vođenja registra izdatih licenci
za direktora, naknade za rad članova komisije i ostala pitanja u vezi sa
polaganjem ispita i sticanjem licence za direktora.
Do sada je
obuku za sticanje licence savladalo ukupno 367 direktora od čega je samo 127
pristupilo ispitu zbog čega im je upućeno pismo urgencije.
Najbolji na bilbordima: Filip Micić učenik Gimnazije „I.
Sekulić”
Filip
Micić je učenik Gimnazije „Isidora Sekulić”. U prošloj školskoj godini, kao
učenik trećeg razreda, osvojio je treće mesto mesto na Državnom takmičenju iz
matematike. Godinu ranije bio je vicešampion u istom predmetu na republičkom
nivou. – Matematika mi je bila najinteresantnija još od privih razreda osnovne
škole jer mi je bila najlakši predmet– navodi Filip Micić. – U sedmom razredu
shvatio sam da matematika i nije tako laka, i zavoleo sam je upravo iz razloga
što je teška i zahtevna. U budućnosti sebe vidim u oblasti elektrotehnike i
programiranja.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”, koje realizuje
Udruženje za promociju društvene odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na
43 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na
njima je predstavljeno gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u
protekloj školskoj godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz
oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor
projekta i ove godine je Erste banka.
Konkurs za karlovačke stipendiste do 5. decembra
Redovni studenti visokoškolskih ustanova, koji su
upisali jednu od druge do poslednje godine osnovnih akademskih ili strukovnih
studija, prvu ili drugu godinu master akadamskih ili strukovnih studija,
specijalističke akademske ili strukovne studije ili doktorske akademske studije,
mogu do 5. decembra da konkurišu za dodelu stipendija. Potrebno je da imaju
prebivalište na teritoriji Sremskih Karlovaca, a jedan od uslova je i to da su
osnivači visokoškolskih ustanova na kojima studiraju AP Vojvodina ili Republika
Srbija. Osim toga, da bi ostvarili pravo na stipendiju, moraju da studiraju na
teret budžeta, da im je prosečna ocena najmanje 9,20, te da tokom studija nisu
obnavljali nijednu godinu. Uslov je i da su položili ispite iz prethodnih
godina, kao i da nisu navršili 26 godina. Prilikom prijavljivanja na konkurs
kandidati treba da podnesu foto-kopiju indeksa, dokaz o prebivalištu, izjavu
overenu kod javnog beležnika da nisu korisnici neke druge stipendije, kao i
dokaze da ispunjavaju i ostale uslove. Ukoliko podnosioci prijave ne dostave
dokaz o prebivalištu iz kojeg se vidi da student najmanje tri godine ima
prebivalište u Sremskim Karlovcima, Komisija za dodelu stipendije studentima će
ih pribaviti po službenoj dužnosti. Stipendije će se korisnicima isplaćivati
počev od 1. decembra do 30. novembra iduće godine, osim za jul i avgust.
Prijave na konkurs se dostavljaju u zatvorenoj koverti
Komisiji za dodelu stipendije studentima na adresu: Opština Sremski Karlovci,
21205 Sremski Karlovci, Trg Branka Radičevića 1, s napomenom „Prijava na
konkurs za dodelu stipendija studentima”.
Debeljaković:
Povezivanje mladih i samospoznaja su budućnost Srbije
Budućnost i perspektiva srpskog društva jeste da se mladi ljudi povežu i
da razmišljaju o temama koje su od ključnog značaja za budućnost našeg društva,
ocenio je predsednik Centra za međunarodne odnose i kulturnu saradnju Stanko
Debeljaković. “Najvitalnija teme u
srpskom društvu je odlazak mladih, ali ne možemo se baviti tom temom ako nemamo
samospoznaju i samorazumevanje kako bismo jasno shvatili zašto se dešavaju ovi
procesi”, istakao je Debeljaković za Tanjug, na tribini povodom početka
projekta “Koreni i perspektive”. Ovaj projekat će se u naredne dve godini
baviti temama od vitalnog značaja za srpsko društvo, a osnovni cilj je
samorazumevanje i samospoznaja i nove ideje mladih kako vide Srbiju u narednim
decenijama. “Samospoznaja je ključ, da bismo imali perspektivu moramo razumeti
sebe, a u okviru projekta bavićemo se istorijom, kulturom i inovacijama u
svetu, i na toj osnovi da vidimo gde smo mi kada se uporedimo sa drugim
državama”, objašnjava Debeljaković. Kako kaže, jedan od ciljeva projekta je i
da analiziramo šta bi trebalo popraviti u našem društvu.
Učesnik
debate, novinar i profesor Zoran Ćirjaković, smatra da Srbija treba da razvija
tradicionalne institucije, a da društvo promeni svest. “Ovde nijedna
institucija više u svom imenu nema pridev srpski, osim Srpska pravoslavna crkva
i Srpska akademija nauka i umetnosti, naš problem je jako dubok i on je iznad
okvira institucija”, navodi Ćirjaković za Tanjug. On ističe da se moraju
promeniti obrasci ponašanja, samorazumevanja i načina funkcionisanja
institucija. “Mi imamo veliki teg oko vrata, a to je da je ta samospoznaja,
naročito između političkih i intelektualnih elita, sa negativnim predznakom”,
kazao je on i dodaje da ti ljudi zapravo uopšte dobro ne poznaju niti Srbiju,
niti Zapad. Kaže da je današnje društvo, ne samo srpsko, pod uticajem
modernizacijskih procesa i to dovodi do različitih šokova, pa se društva okreću
tradiciji i korenima, a to se u dominantnom političkom diskursu smatra
retrogradnim i lošim procesom. “Posebno je važno dati legitimitet našoj
tradiciji, tradicionalnim institucijama i svemu onome što može običnim
građanima, prvenstveno onima koji su u fokusu mog interesovanja, a to su
siromašni, pružiti neku vrstu oslonca kako bi izdržali ovo nasilje tranzicije i
modernizacije“, ističe Ćirjaković.
Govornik
Miloš Ković sa Filozofskog fakulteta smatra da se srpsko društvo i ceo svet
danas suočavaju sa fenomenom postavljanje zapadne kulture kao univerzalne
ljudske kulture, što ocenjuje nije novo, ali je danas naglašeno i opasno.
„Katoličko-protestanska i zapadna-evropska univerzalna ljudska kultura smatra
da bi njena merila trebalo da se primenjuju u celom svetu i da bi ti obrasci
trebalo svuda da važe“, ističe Ković i dodaje da jedan deo sveta uzima sebi za
pravo da nastupa sa univerzalističkim ambicijama. A oni koji se suprostave
tome, kaže Ković, posmatraju se kao da nisu u redu, i da treba da budu izolovani
i bombardovani. „Takvo je naše istorijsko iskustvo poslednjih 30 godina“,
naglašava on i dodaje da to nije zastupao Monteskje u svom delu „O duhu
zakona“.
Ković
smatra da svaka kultura ima svoja predanja, svoje zakone, politički sistem koji
je takođe autentičan i koji joj najviše odgovara. „Danas nacionalne kulture
traže način kako da opstanu, velike kulture to mogu sebe da omoguče miroljubivo
ili drugim sredstvima, dok manje kulture moraju da traže drugačije načine
opstanka“, objašnjava Ković. Prema njegovim rečima, mi imamo našu tradicionalnu
kulturu i vitalnost koja traje 800 godina kroz autokefalnost SPC. „Naša crkve
može da bude korektiv savremenom hedonizmu, materijalizmu, i treba da težimo da
održavamo zvanični kulturni obrazac kakav imaju Holandija, Francuska, Velika
Britanija, a to su kod nas Svetosavski i Kosovski obrazac“, objašnjava on.
Zaključuje da srpski kulturni obrazac treba da ima jasno definisano jezgro,
koje neće biti ekskluzivno, i koje će omogučiti svima da se priključe. „Obrazac
mora da se zasniva na našem istorijskom iskustvo, da sagledamo sebe svojim
očima, a tek nakon toga će doći do resuverenizacije naše kulture i naše
države“, dodao je Ković.
“Koreni
i perspektive” su projekat Centra za međunarodne odnose i kulturnu
saradnju podržan od Fakulteta za diplomatiju i bezbednost, Centra za regionalnu
studentsku saradnju sa Pravnog fakulteta u Beogradu i Organizacije srpskih
studenata u inostranstvu
Karlovačkoj gimnaziji i Hildi
Banski priznanja Fondacije „Zavičajna kuća”
Priznanje
za čestitost, nagrada Fondacije za
zaštitu zavičajnog nasleđa Podunavskih Švaba „Zavičajna kuća”, ove godine
otišlo je u ruke Krlovačkoj gimnaziji i Hildi Banski, vaspitačici u penziji iz
Kikinde. To priznanje, jedinstveno u Srbiji i okruženju, Fondacija je
ustanovila pre tri godine i dodeljuje ga pojedincima i ustanovama,
organizacijama i udruženjima čije su ideje i aktivnosti u dužem periodu
prepoznate kao doprinos toleranciji, dobrosusedskim odnosima i suživotu s
drugim i drugačijim. Kako je u subotu na svečanosti priređenoj u Karlovačkoj
gimnaziji radi dodele nagrada rekao predsednik Fondacije Stjepan A. Seder,
Hilda Banski, rođena 1940. godine u Hetinu, u porodici nemačkog porekla, u
najranijem detinjstvu provela je nekoliko godina u logorima za Nemce, iskusivši
sve strahote tipične za takva mesta. Uprkos tome, uspela je, „što bi uspelo
retko kom čoveku, da prevaziđe sve nepravde, strahove, boravak u logorima,
smrti bliskih i svih drugih ljudi, koji su je okruživali… Uspela je da
oprosti ljudima i vremenu koji su joj te nepravde naneli i da se nesebično da
novom životu u koji je verovala i darivala mu svu sebe“. Obrazlažući odluku po
kojoj je najstarija srpska gimnazija ponela
to priznanje u drugoj kategoriji dobitnika, nekadašnja njena profesorka
Nada Stojšin i predsednica Upravnog odbora Fondacije, podsetila je na istorijat
te ustanove stare 228 godina i bitne činjenice, poručujući da je značaj
Karlovačke gimnazije izuzetan i da zato treba da budemo dostojni vremena koje
je iza nas, ali i vremena koje je ispred.
Na subotnjoj svečanosti dodeljene su i zahvalnice i
diplome, te novčane nagrade autorima tri najbolja rada na temu dobrosusedskih
odnosa i suživota s drugim i drugačijim, koji Fondacija četvrtu godinu zaredom
raspisuje u nameri da upozna mlade s tom idejom. Prvu nagradu i 30.000 dinara
osvojila je Jovana Ćulibrk iz Oyaka, 20.000 dinara i drugo mesto pripalo je
Jovanu Periću iz Sombora, a 10.000 dinara trećeplasiranoj Neveni Jovčić iz
Zrenjanina. Zahvalnice su dobili Marija Kurucki iz Sombora, Jovana Šćepanović i
Jasmina Šajin iz Sečnja, Ivana Ohmut iz Sremske Mitrovice, Ognjen Šijak iz
Zrenjanina, Moneta Caner iz Kikinde i Natalija Đorđević iz Sremskih Karlovaca.
Na ovogodišnji konkurs namenjen mladima između 15 i 21 godine pristiglo je 45 radova.
Autori deset najboljih proveli su u subotu ceo dan u Karlovcima u organizaciji
Fondacije.
Svečanost je muziciranjem uveličao bend “Hercenšlus”.
Prota Golijan prvi dobitnik
Prvi dobitnici priznanja za čestitost bili su 2017.
prota Milorad Golijan iz Noćaja i Humanitarno udruženje Nemaca „Gerhard” iz
Sombora. Lane su se na tu listu upisali književnik Tomislav Ketig iz Novog Sada
i „Geteov istitut” iz Beograda. Prošle
godine nagrada je posthumno dodeljena i novinaru Laslu Totu.
Vremeplov:Umro Josip Slavenski
Na današnji dan 30. novembra 1955 umro je
jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu
(1945-55). U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio je u svom delu
elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom
muzičkom tehnikom (“Balkanofonija”, “Simfonija Orijenta”,
“Simfonijski ep”, “Pesme moje majke”, scenska muzika).
Vremeplov:UmroPaja Jovanović
U Beču je na današnji dan 30. novembra 1957. godine
umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, autor
žanr-scena i velikih kompozicija iz srpske istorije (“Seoba Srba”,
“Proglašenje Dušanovog zakonika”). Nakon 1906. stekao je evropsku
slavu slikajući portrete vladara i aristokrata.
Vremeplov: RođenMark Tven
Američki pisac
Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista
svetske književnoseti rođen je na današnji dan 30. novembra 1835. Svetsku slavu stekao je
romanima “Pustolovine Toma Sojera”, “Život na Misisipiju”,
“Pustolovine Haklberi Fina”, “Život na dvoru kralja
Artura”.
Vremeplov:UmroOskar
Vajld
Na današnji dan 30. novembra 1900 godine umro je
engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld. Njegovo demonstrativno kršenje
viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora
(1895) zbog homoseksualizma. Umro je u egzilu u Parizu u bedi i nemilosti, a
100. godišnjica njegove smrti svečano je obeležena u Londonu u Vestminsterskoj
opatiji, u Parizu, Dablinu i Njujorku (“Slika Dorijana Greja”,
“Važno je zvati se Ernest”, “Lepeza ledi Vindermir”,
“Srećni princ i druge priče”).
Vremeplov:Umro Miloš Crnjanski
Na današnji
dan 30. novembra 1977 umro je srpski i jugoslovenski pisac Miloš Crnjanski,
jedan od prvaka moderne srpske proze posle Prvog svetskog rata, urednik prvog
modernističkog časopisa “Dan” (1919), autor poetskog romana
“Seobe”. Njegovo delo “Roman o Londonu” smatra se prvim
velikim kosmopolitskim romanom u srpskoj književnosti. Bavio se i novinarstvom
i politikom, a Drugi svetski rat zatekao ga je u diplomatskoj službi u Rimu. Do
1965, kada se vratio u Beograd, živeo je kao emigrant u Londonu.
Vremeplov:UmroMilorad
Pavić
Književnik i akademik Milorad Pavić koji je svetsku
slavu stekao romanom “Hazarski rečnik” umro je na današnji dan 30. novembra 2009.
Vremeplov: UsvojenZakon o metarskim merama
Na današnji dan 01. decembra 1873. godine
donet je Zakon o metarskim merama, čime su prestale da važe mere poput aršina,
lakta, pedlja. Merna jedinica za dužinu je postao metar, podeljen na decimetre,
santimetre i milimetre. Reformu mernog sistema i standardizaciju sproveo je
srpski matematičar, potonji akademik Dimitrije Nešić. Kada je kralj Milan
Obrenović ustanovio Srpsku kraljevsku akademiju u prvoj grupi od 16 akademika
koje je on imenovao nalazio se i Dimitrije Nešić.
Vremeplov:Proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca
U Beogradu je na današnji dan 01. decembra 1918.
godine , u palati Krsmanović (zgrada “Protokola”) na Terazijama,
proglašena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (prvobitno Kraljevstvo) od
strane regenta Aleksandra Karađorđevića. Zemlja je 1929. preimenovana u
Kraljevina Jugoslavija. Ujedinjenje jugoslovenskih zemalja omogućila je pobeda
srpske vojske u Prvom svetskom ratu.
Vremeplov:Počela sa radom služba hitne pomoći
Na današnji dan 01. decembra 1904. godine počela je
s radom službe hitne pomoći u Beogradu. Srpsko lekarsko društvo je posle jedne
saobraćajne nesreće odlučilo da u Beogradu organizuje “stalno dežurstvo lekara
koji će u svako doba dana i noći ići kolima da ukazuje prvu i najpotrebniju
pomoć”. Beogradska opština zavela je tada noćno dežurstvo u opštinskoj zgradi u
“Varoškoj ambulatoriji”. Broj hitne pomoći bio je 488. Korišćena su posebna
zaprežna kola tipa Mundu, stacionirana na prostoru tadasnjeg beogradskog
trkališta, nedaleko od današnjeg hotela Metropol.
Vremeplov:
Umro Ben
Gurion
Izraelski
državnik David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje države Izrael i njen prvi
premijer 1948-53. i ponovo 1955-63. umro je na
današnji dan 01. decembra 1973. godine.
Vremeplov:Rođena Mari Tiso
Na današnji dan 01. decembra 1761. rođena je Mari
Tiso, koja se proslavila praveći voštane maske ličnosti pogubljenih u
Francuskoj revoluciji, a u Velikoj Britaniji je 1802. postavila stalnu izložbu
voštanih fgura svojih savremenika (danas Muzej Madam Tiso).
Vremeplov:Smenjeno rukovodstvo MASPOK-a
Na današnji
dan 01. decembra 1971. godine u Karađorđevu je na sednici Predsedništva Saveza
komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva Saveza komunista Hrvatske –
nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Usledile su “čistke” u
političkim i privrednim vrhovima u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji, čime je
sprečen pokušaj političkih i privrednih reformi u SFR Jugoslaviji.
Vremeplov:UmroLuiđi
Pirandelo
Italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove
nagrade za književnost 1934. godine jedan od najznačajnijih dramskih pisaca 20.
veka, koji je otvorio nove puteve moderne dramaturgije umro je na današnji dan 01. decembra 1936.
godine. Od njegove 44 drame sabrane pod naslovom “Gole maske”,
najpoznatije su “Đakomino”, “Henri IV”, “Šest lica
traže pisca”.
Vremeplov:Benazir
Buto – prva ženana čelu
jedne islamske zemlje
Na današnji dan 01. decembra 1988. godine
Benazir Buto je postala premijer Pakistana, kao prva žena na čelu jedne
islamske zemlje.
Vremeplov:Svetski dan
borbe protiv side
Svetski dan borbe protiv side, 1. decembar obeležava se nizom
manifestacija u Srbiji i širom sveta. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da više od 40 odsto
ljudi zaraženih HIV-om ne zna da ima taj virus, a da više miliona ljudi
propušta priliku za lečenje, koje im može spasiti život i sprečiti širenje
virusa na druge ljude. SZO je navela da je od 2005. do 2015. godine procenat
ljudi koji su saznali da imaju HIV povećan sa 12 na 60 odsto. Svetski dan borbe
protiv side obeležava se 1. decembra od 1988. godine, a taj dan je prilika da
ljudi širom sveta iskažu podršku ljudima koji žive sa HIV/AIDS-om i da se sete
onih koji su umrli.
Bezbednost
dece u saobraćaju, edukacija obavezna
Da li
nekorišćenje auto sedišta za decu možemo smatrati zanemarivanjem deteta i šta o
tome kaže zakonodavstvo. Ovo su samo neka od pitanja o kojima je bilo reči na
drugoj nacionalnoj konferenciji posvećenoj uzrocima stradanja dece kao putnika
u saobraćaju. Nacionalnom strategijom za bezbednost saobraćaja, predviđeno je
da 2020-te ne strada ni jedno dete u saobraćaju. Da bi se stiglo do tog cilja,
neophodna je koordinacija i edukacija svih relevantnih institucija i
organizacija. Jedan od glavnih uzročnika stradanja dece jeste zapravo
nedovoljna edukacija učesnika u saobraćaju, ističe član Gradskog veća zadužen
za saobraćaj, Aleksandar Kravić. Agencija za bezbednost saobraćaja u saradnji
sa lokalnim samoupravama je u protekle tri godine kupila preko 8000 hiljada
dečijih auto sedišta, koje su poklonili roditeljima radi bolje edukacije o
njihovoj upotrebi. https://www.youtube.com/watch?v=XswZTVfK0N8&feature=emb_logo
Sporiji mozak kriv za ponavljanje
grešaka
Neki ljudi nikad ne nauče iz svojih grešaka već ih uvek iznova ponavljaju, a uzrok tome nije u naivnosti već u činjenici da njihov mozak radi sporije, tvrde naučnici Univerziteta London. Oni su analizirali zbog čega neki ljudi lakše uče iz svojih iskustva
od drugih. Snimanje moždanih talasa volontera otkrilo je da oni koji za sebe
tvrde da teško uče iz svojih iskustava i često ponavljaju uzorke negativnog
ponašanja imaju manje aktivan mozak, ali i da na nadražaje u proseku reaguju
sporije. Volonteri su ponavljali različite zadatke da bi se lakše procenilo
koliko su sposobni da naučie i primene naučeno kroz iskustvo. Kod onih koji su
najbrže učili magnetska rezonanca je pokazala veću povezanost između delova
mozga zaduženih za posmatranje kao i neke druge motoričke procese. – Ljudi koji
brzo uče oslanjanju se na sećanje prošlih događaja i imaju izuzetno dobro
pamćenje, koje tako još više vežbaju. Brzina reakcije mozga često je genetski
uslovljrna, mada se može poboljšati raznim vežbama- objasnila je vođa studije,
Kerolajn Di Bernardi Luft. Dodala je da mali procenat ljudi brzo i efikasno uči
na svojim greškama i da za proces učenja većina ljudi mora više puta da pogreši
kako bi naučili.
“Lajkovi”
otkrivaju više nego što mislite
Na osnovu onoga što korisnici društvene mreže Facebook “lajkuju” može se odrediti njihova politička opredeljenost, seksualnost, pa čak i inteligencija, pokazuju rezultati jednog istraživanja. Istraživači s Univerziteta Kembridž koristili su algoritme za predviđanje verske, političke, rasne i seksualne orijentacije. Oni kažu da su u istraživanju, objavljenom u časopisu PNAS, napravljeni iznenađujuće tačni portreti korisnika Fejsbuka, preneo je BBC. U studiji je učestvovalo 58.000 volontera koji su istražiteljima davali demografske podatke i podatke o svojim aktivnostima na Facebooku, uz psihološke testove koje su radili. “Lajkovi” na Facebooku su ubacivani u algoritme i zatim povezivani s inforamacijama iz testova ličnosti. „Facebook lajkovi su javna stvar ali ova društvena mreža vas ne tera da oni budu javni, imate mogućnost da promenite podešavanja privatnosti” kaže autor studije Dejvid Stilvel. Pokazalo se da su algoritmi bili tačni u 88 odsto slučajeva kada je u pitanju seksualno opredeljenje, 95 odsto u razlikovanju crnaca od belaca, dok je u razlikovanju demokrata od republikanaca tačnost bila 85 odsto. “Cenim automatske preporuke knjiga ili to što Facebook selektuje najbitnije priče u mom newsfeedu. Ali mogu zamisliti situaciju u kojoj se ista tehnologija koristi za predviđanje političkih opredeljenja ili seksualne orijentacije predstavljajući pretnju za slobodu pa čak i život” misli Majkl Kosinski, vodeći istraživač na ovom projektu. Verska pripadnost je bila tačno određena u 82 odsto slučajeva, dok su u 65 do 73 odsto slučajeva istražitelji tačno predvideli da li je korisnik Facebooka u nekoj vrsti veze ili koristi narkotike i alkohol. “Ova studija bi trebalo da osvesti sve one koji misle da je podešavanje opcija privatnosti na Facebooku način da zaštitite informacije. Treba fundamentalno da razmislimo koliko podataka dobrovoljno delimo sa drugima” misli Nik Pikls, direktor kampanje koja se bavi privatnošću „Big Brother Watch”.