Suđenje akterima čuvene afere “indeks”, optuženima za prodaju diploma i ispita na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, koje je ušlo u jedanaestu godinu, juče, u petak 06. decembra je trebala da dobije epilog u Višem sudu u Smederevu gde je bilo zakazano izricanje presude. U protekla dva meseca zamenik Višeg javnog tužilaštva u Smederevu i branioci iznosili su završne reči pred sudskim većem sudije Slađane Bojković, inače predsednice Višeg suda u Smederevu. Tužilac je tražio da optuženi budu osuđeni, i to na kazne zatvora od dve do 11 godina. Za 27 optuženih predložio je zatvor, i to ukupno više od 120 godina robije.
Najveće
kazne, i to po 11 godina zatvora, tužilac je zatražio za Svetu Purića, bivšeg
dekana i doskorašnjeg prodekana za finansije Pravnog fakulteta u Kragujevcu,
Zorana Simića, nekadašnjeg šefa Studentske službe u toj visokoškolskoj
ustanovi, i profesorku Draganu Petrović. Zatvorska kazna od devet godina
zatražena je za profesorku Emiliju Stanković, koja je u to vreme bila i
pomoćnica ministra prosvete. Za Srđana Đorđevića, aktuelnog prodekana za
nastavu na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, tužilac je predložio kazne zatvora
od šest godina. Takođe je zatraženo i oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Proteklih
godina branioci su često opstruisali suđenje, a interesantno je da je jedna od
glavnih optuženih, profesorka Dragana Petrović\, koja je prvo bila docent,
a potom i profesor na predmetu krivično pravo, a sada je stručni saradnik na
disciplini krivično pravo na Institutu za uporedno pravo u Beogradu, odbranu
iznela tek u oktobru ove godine. Navela je da je cilj bio da se “ovom
aferom u drugi plan bace ostale, mnogo krupnije u kojima su u opticaju bile
kudikamo veće sume, sa mogućim političkim implikacijama”. Presuda je prvostepena i nije konačna, tako da i
tužilaštvo i branioci, ukoliko budu nezadovoljni odlukom Višeg suda u
Smederevu, mogu da se žale Apelacionom sudu.
Novo u
“prodaji” Megatrenda: DR Mića se vraća i
… uzima kredit!
Univerzitet Megatrend ipak neće promeniti
vlasnika! Ovo je posle sedmodnevnih obrta poručio vlasnik Megatrenda
Jovanović DR Mića koji je, kako je izjavio za “Novosti”, saznao
da potencijalni vlasnik Dejan Đorđević ipak nema para za kupovinu
Jovanovićevog “čeda”. – Vratiću se na mesto rektora – tvrdi
Jovanović. – Pravim dobar tim koji će rukovoditi univerzitetom. Ja ću boraviti
u Francuskoj i dolaziti jednom mesečno. Moja odluka da penzionerske dane
provodim u Kanu je definitivna. Jovanović dodaje da će “Megatrend biti
finansijski stabilizovan, jer je već podneta aplikacija za povoljan kredit kod
jedne banke”. Dug koji univerzitet ima prema predvačima će, tvrdi
Jovanović, biti isplaćen do 31. decembra.
A počelo
je izjavom “prodajem Megatrend i selim se u Kan, u svoju vilu” – poručio je pre
sedam dana Mića Jovanović, vlasnik univerziteta Megatrend. Ova vest je kao
bomba odjeknula u javnosti, jer se čak ni nezvanično moglo čuti da će Megatrend
promeniti vlasničku strukturu. Jovanović je ovakav potez opravdao
“medijskim pritiscima koje trpi od 2014. godine”.
–
“Hoće srce da mi pukne što sam prodao Megatrend, to je moje čedo. Morao
sam, zapao sam u finansijske probleme – izjavo je Jovanović, komentarišući prodaju
ovog privatnog univerziteta. – Megatrend je prodat za 56,1 miliona evra i
obaveza kupca je da uloži 150 miliona evra. Suštinski se ništa nije promenilo,
osim vlasničke strukture. Preneto je 100 odsto kapitala nemačkom
konzorcijumu, na čijem je čelu fondova Dejan Đorđević – izjavio je
Jovanović za Tanjug. Ali, potom je usledio neočekivani obrt.
Sumnja u
budućeg vlasnika
“Ispao sam naivan. Novi vlasnik nije ispunio ugovorne obaveze koje
su podrazumevale da se isplate plate i rata kredita banci. Prema informacijama
koje imamo iz Nemačke, ova firma nema kapitala, pa nije u stanju ni da isplati
prvu ratu za kupovinu univerziteta koja iznosi polovinu od 56,1 milion evra” –
rekao je Jovanović i naveo da je odložio i put u Francusku, jer je posumnjao da
Đorđevićeva firma nema para za dogovoreno plaćanje do 6. januara 2020. godine.
Mediji mu
pomogli da proveri potencijalnog kupca
Jovanović
DR Mića je, kaže, iz medija saznao da preduzeće sa kojim je sklopio
kupoprodajni ugovor ima finansijskih problema, pa je rešio da to detaljno
proveri. On tvrdi i da oko 12.000 akademaca na 12 fakulteta ovog univerziteta
neće biti ugroženo. – Univerzitet ima akreditaciju koja važi još tri i po
godine. Studijski program i fakulteti neće biti ugašeni – tvrdi Jovanović.
Ministarstvo se pravi grbavo: Nismo dobili zvaničnu informaciju o promeni vlasničke strukture
U
Ministarstvu prosvete kažu da nisu dobili nikakvu zvaničnu infomaciju o promeni
vlasničke strukture Megatrenda. – Država se ne meša u autonomiju
visokoškolskih ustanova i obaveza privatnih univerziteta je da Ministarstvu
dostave podatke o promenama koje se odnose na broj fakulteta i drugih stvari
koje se odnose na kvalitet studiranja – izjavio je Bojan Tubić, pomoćnik
ministra za visoko obrazovanje. Tubić je dodao da je za Ministarstvo najvažnije
da se poštuju zakonski propisi o standardima za akreditaciju i da studenti ni
na koji način nisu oštećeni. On je, takođe, ukazao da vlasnik odlučuje da li će
ponovo akreditovati određene programe, ali da studenti imaju pravo da završe
studije po planu i programu po kojem su ih i započeli.
Pravni
fakultetMegatrenda pod lupom
Pravni
fakultet Megatrenda nedavno je napustilo 19 profesora, zbog čega su reagovali
akreditaciono telo i prosvetna inspekcija. Formirana je komisija za proveru
kvaliteta, a dat je i rok da se reše kadrovski problem. Jovanović tvrdi da će
uspeti da angažuju nove profesore u roku koji je dalo Ministarstvo.
Koliko
fakultetskih diploma ima navodni kupac Megatrenda?
Podaci o tome koliko fakultetskih diploma ima Dejan Đorđević, predstavnik
nemačkog konzorcijuma fondova koji je nedavno predstavljen kao kupac
univerziteta Megatrend, razlikuju se u zavisnosti od izvora, i kreću se od
tvrdnji da „nema nijednu“, do njegovih izjava da ih je navodno – tri. Danas je došao u posed fotokopije diplome Medicinskog fakulteta u
Prištini na njegovo ime, u kojoj je navedeno da je završio fakultet 23. aprila
1998. godine, sa prosečnom ocenom 6,85, a da je upisan školske 1991/92. godine. Na diplomi stoji da su je potpisali dekan Medicinskog fakulteta Veselin
Trajković i rektor Univerziteta u Prištini Radivoje Papović. Kao Đorđevićev
datum rođenja naveden je 8. avgust 1971. godine. Diploma nema pečat, a iz fotokopije se ne može videti da li ima vodeni
žig, koji „ima snagu“ pečata.
Verodostojnost
Đorđevićeve diplome juče smo pokušali da proverimo i na Medicinskom fakultetu
Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, i na
Univerzitetu, ali do zaključenja ovog izdanja Danasa odgovor nismo dobili. Kako
je naš list pisao, Medicinski fakultet poseduje dokumentaciju od 1999. godine
dok je prethodna ostala u Prištini, a na pomenutoj diplomi piše da je izdata u
junu 1998.
Advokat
Nenad Janković, koji je na Skupštini Konzervativno-reformističke stranke
(KRST), održanoj u junu ove godine, izabran za predsednika, rekao je za naš
list da je Đorđević, pri ulasku u tu stranku, čiji je predsednik postao u martu
prošle godine, „saopštio da ima tri diplome – Medicinskog, Pravnog i Ekonomskog
fakulteta“. Đorđević je na toj skupštini smenjen, ali Ministarstvo državne
uprave i lokalne samouprave ni pet meseci nakon toga tu smenu nije
verifikovalo.
U KRST-u
su kazali da je u sudskim postupcima, koje je Đorđević pokrenuo pred Osnovnim
sudom u Nišu i Prvim osnovnim sudom u Beogradu, protiv funkcionera KRST-a, koji
su još na Skupštini stranke u novembru prošle godine izrazili sumnju da se on
„lažno predstavlja“ kao vlasnik fakultetskih diploma, on priložio jednu –
Medicinskog fakulteta u Prištini.
Različit i
datum rođenja
Zanimljivo
je da u Đorđevićevoj biografiji, koja je objavljena, pa potom uklonjena sa
sajta Konzervativno-reformističke stranke, piše da je rođen 1.1. 1971, dok u
fotokopiji diplome do koje smo došli stoji da rođen 8. 8. 1971. Naš izvor koji
je sarađivao sa Đorđevićem u stranci kaže da se on „hvalio svojim lavovskim
znakom“, što bi trebalo da znači da nije rođen u januaru.
Platni razredi,
još jednom, odloženi
Ministar državne uprave i
lokalne samouprave Branko Ružić je obelodanio, ono dobro znano i o čemu smo
više puta pisali, da ni ove godine neće
biti donet zakon o platama u javnom sektoru, niti će biti uvedeni platni
razredi, a to se redovno dešava već pet godina, piše Danas. Ni najpedantniji
evidentičari ne bi mogli sa sigurnošću da kažu koliko je puta to najavljeno, pa
potom odloženo, za mesec, dva, godinu ili dve. Ovoga puta za 2021. godinu. Pre
Ružića, još dve ministarke u tom resoru, Kori Udovički a potom i Ana Brnabić,
najavljivale su to i odlagale. Za početak, nije moglo da se izbroji koliko
ljudi radi u javnom sektoru – čitava godina bila je potrebna za to, prvo se
pominjalo da ih je više od 700.000, pa je u jednom trenutku bilo 420.000 a
potom se računica zaustavila na 500.000.
U prvom naletu nije bilo
jasno da li će razvrstavanje obuhvatiti i javna preduzeća i akcionarska društva
u vlasništvu države, ali se ubrzo od toga odustalo, pa je zvanično prihvaćeno
da se reforma zarada odnosi samo na neprofitni deo javnih službi. Onda je
ponovo zapelo jer nije bilo precizirano da li će reformom u isplati zarada biti
obuhvaćene i razne državne agencije, regulatorna tela, instituti, zavodi i
slični “pomoćni” delovi državne uprave. Do danas nije baš u javnosti jasno
ko će sve biti obuhvaćen reformom državne uprave i platnim razredima. Brnabić
je u vreme dok je bila resorni ministar, rekla da su u “poslednjih pet
meseci završene sve funkcionalne analize ministarstava, urađene su i
horizontalne i vertikalne analize 94 institucije, i sada se radi na akcionim
planovima za internu reorganizaciju u okviru zdravstva, socijale i
prosvete”. Krajem prošle godine obećano da će ove godine sve to biti
završeno da bi primena počela u januaru 2020. Pa opet nije. Uz neizbežno
“opet”, krajem ove godine zakoni su odloženi za narednu a primena za
2021. Samo nije bilo baš najjasnije zbog čega je uopšte dat novi rok, ukazuje
Danas.
Sedam sporazuma o saradnji Srbije i Belorusije
Predstavnici
Srbije i Belorusije u utorak 3. decembra su u Palati Srbija, u prisustvu
predsednika Aleksandra Vučića i Aleksandra Lukašenka, potpisali sedam sporazuma
i memoranduma o saradnji u više oblasti. Ugovor o izručenju okrivljenih i
osuđenih lica između Srbije i Belorusije potpisali su ministarka pravde Nela
Kuburović potpisala je i ministar pravde Oleg Sliževijski, a taj sporazum
podrazumeva obavezu obe zemlje da će izručivati jedna drugoj osobe koje se
nalaze na njihovoj teritoriji, radi krivičnog gonjenja ili izvršenja presude.
Sporazum o naučnoj i tehnološkoj saradnji između Ministarstva prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja Srbije i Nacionalne akademije nauka Republike Belorusije
potpisali su ministar Mladen Šarčević i predsednik prezidijuma Nacionalne
akademije nauka Vladimir Grigorevič Gusakov.
Dve strane su se dogovorile da razviju i ojačaju
tehnološku saradnju razmenom informacija o nauci i tehnologiji, zajedničkim
projektima i slično. Program saradnje između vlada Srbije i Belorusije u
oblasti obrazovanja do 2020. godine, koji su potpisali ministar Šarčević i
ministar obrazovanja Belorusije Igor Vasiljević Karpenko, predviđa godišnju
razmenu studenata osnovnih, master i doktorskih studija. Memorandum o
razumevanju o saradnji u oblasti inovacija i razvoja digitalnih tehnologija
potpisali su ministar zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović i
predsednik Državnog komiteta za nauku i tehnologije Aleksandar Genadevič
Šumilin.
Dokument, između ostalog, predviđa razvoja razvoj
nacionalnog inovacionog ekosistema i na inovacijama zasnovanog preduzetništva,
razvoj digitalnih tehnologija u svim segmentima društva, posebno u oblasti
državne uprave, obrazovanja i zdravstvene zaštite, poslovanja, kriptovaluta…
Sporazum o saradnji SANU i Akademije nauka Belorusije
potpisali su predsednik SANU Vladimir Kostić i predsednik prezidijuma
Nacionalne akademije nauka Vladimir Grigorevič Gusakov. Predviđena su
zajednička istraživanja u oblastima energije, agroindustrijskih tehnologija,
medicini i farmaciji, hemijskih tehnologija, komunikacija… Takođe, potpisana
su i dva sporazuma između Banke Poštanska štedionica i Belarus banke o
otvaranju korespondentskih računa.
Dokumente su potpisali predsednik Izvršnog odbora
Poštanske štedionice Bojan Kekić i predsednik IO Belarus banke Viktor
Mihajlovič Ananič, kao i predstavnici tih institucija Nenad Ralević i Mihail
Aleksandrovič Kuličkov. Potpisan je i
Protokol sa devetog zasedanja mešovite srpsko-beloruske komisije za naučno –
tehnološku saradnju sa Programom naučno -tehnološke i inovacione saradnje za
period 2020-2021. godine.
Taj dokument potpisali su ministar prosvete Mladen
Šarčević i predsednik Državnog komiteta za nauku i tehnologije Aleksandar
Genadevič Šumilin. Takođe, dogovoreno je da će srpska i beloruska strana
nastaviti redovnu razmenu informacija o planiranim naučno-tehničkim
aktivnostima i preduzeti mere radi obezbeđivanja učešća svojih predstavnika u
naučnim aktivnostima koje se održavaju u Belorusiji i Srbiji. Dve strane
nastaviće zajednički rad u sledećim prioritetnim oblastima: nanomatrijali,
laserske tehnologije, optoelektronika, fizičko-matematičke nauke,
poljoprivreda, laserske tehnologije, biotehnologije, ekologija i zaštita
životne sredine…
Uslovi za
polaganje mature prilagođeni đacima sa smetnjama
Vlada
Srbije utvrdila je 4. novembra Predlog zakona o Registru prostornih jedinica i
Adresnom registru kojim će se adekvatno slediti razvoj savremenih informacionih
tehnologija. Ovim zakonskim rešenjem omogućava se da se podaci Registra
prostornih jedinica i Adresnog registra koriste u skladu sa propisima kojima se
uređuje elektronska uprava, odnosno u okviru softverskog rešenja koje omogućava
korišćenje elektronskih servisa dostupnih na Servisnoj magistrali organa preko
Jedinstvene informaciono-komunikacione mreže elektronske uprave.
Vlada je
utvrdila i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i
vaspitanju, kojim se bliže uređuju načini sprovođenja praktične nastave i
profesionalne prakse, kao i sadržaji ugovora između škola i poslodavca i druga
pitanja u vezi sa ovom vrstom nastave. Dodatno su prilagođeni uslovi za
polaganje mature za učenike sa smetnjama u razvoju.
Na sednici
je utvrđen Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju,
kojim se dodatno osigurava kvalitet primene ovog načina obrazovanja. Izmenama
je omogućeno da se pored obrazovnih profila, koji se realizuju u trogodišnjem i
četvorogodišnjem trajanju, dodatno u dualnom obrazovanju mogu realizovati
majstorsko i specijalističko obrazovanje, kao i obrazovanje za rad u trajanju
od dve godine. Usaglašene su odredbe o rodnoj ravnopravnosti, precizirano je da
se učenje kroz rad ne može obavljati kao rad noću, a poseban akcenat stavljen
je na oblast bezbednosti i zdravlja na radu i utvrđeno koji su to poslovi koji
bi ugrožavali zdravlje i bezbednost učenika.
Osnovci iz Tavankuta pobedili iz programiranja na mikro:bit uređajima
Na trećem
takmičenju iz programiranja na mikro:bit uređajima pobedio je tim osnove škole
„Matija Gubec“ iz Donjeg Tavankuta. Takmičenje je organizovano u okviru
programa „Škole za 21. vek“ koji je u Srbiji implementirao Britiš Kansl
(British Council) u saradnji sa Ministarstvom nauke, prosvete i tehnološkog
razvoja, a koje finansira Vlada Velike Britanije. Škole iz prvog, od pet,
ciklusa obuka predale su svoje radove u digitalnom formatu, a stručni žiri je
pozvao 19 najboljijh radova na uživo takmičenje u Zrenjanin. Tema takmičenja
bila je da se odgovori na neki od ciljeva održivog razvoja koje je definisao
UN.
Zbog svog jedinstvenog doprinosa nastavnoj praksi, ovaj
program se našao na listi strateški važnih projekata za Republiku Srbiju.
Izuzetno je značajna saradnja sa Britiš Kansl (British Council) i ambasadom
Velike Britanije u Beogradu u cilju postizanja još kvalitetnijih nastavnih
praksi,, izjavio je Milan Pašić, pomoćnk ministra za predškolsko i osnovno
obrazovanje i vaspitanje.
Direktorka Britiš Kansl (British Council) u Srbiji Kler
Sirs rekla je: Impresionirana sam kreativnošću, timskim radom i entuzijazmom
učenika. Divno je videti pozitivan uticaj koji je program imao u učionicama
širom Srbije. A posebno sam radosna, jer su zemlje kao Turska, Kazahstan i
Tunis zainteresovane da na osnovu našeg programa pokrenu svoje slične programe.
Ognjen Berberović i Stefan Saulić, napravili su pobednički projekat ,,Klon
Gupčeve lipe – fenološka meteorološka merenja,,. Oni su uspeli da naprave
kompletnu meteorološku stanicu i da je isprogramiraju da meri vremenske uticaje
na lipu koja je posađena u atrijumu njihove škole. Drugo mesto osvojio je tim
osnovne škole „Miroslav Antić“ sa Palića, dok je treće mesto pripalo timu
osnovne škole „Kizur Ištvan“ iz Subotice.
Otvaranju je prisustvala Šan MakLeod, ambasadorka Velike
Britanije koja je ponosna što njena zemlja pomaže deci da razviju veštine
potrebne za budućnost. Nadamo se da će neko od ove sjajne dece postati veliki
inovator kao fizičar Stiven Hoking ili tvorac interneta Tim Berners Li, istakla
je ona. Pobednici takmičenja učestvovaće na regionalnom takmičenju koje će se održati
u sklopu Digitalnog Samita za Zapadni Balkan u aprilu 2020. godine u Tirani.
Besplatan
vrtić od 1. januara u Novom Sadu
Od 1.
januara 2020. godine troškove boravka dece u vrtićima u Novom Sadu kompletno će
snositi gradska uprava, roditelji više ništa neće plaćati, najavio je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.
“Boravak oko 16.500 dece u vrtićima u Novom Sadu potpuno će Grad
finansirati. Želimo na taj način da pomognemo pronatalitetnu politiku”,
rekao je Vučević za TV Pink. On je podsetio da država izdvaja novac za
vantelesnu oplodnju, najavljuje se izgradnja stanova za mlade bračne parove po
povlašćenim cenama, ali da su oni kao lokalna samouprava želeli da se uključe i
daju doprinos tako što će roditelje osloboditi plaćanja vrtića za decu.
Vremeplov:Usvojena
deklaracija o ujedinjenju južnih Slovena
Na današnji dan 07. decembra 1914 . godine
Skupština Srbije usvojila u Nišu, u Prvom svetskom ratu, Deklaraciju o
ujedinjenju južnih Slovena u zajedničku državu.
Vremeplov:Rođen Valtazar Bogišić
Valtazar Bogišić, srpski pravnik i istoričar,
profesor univerziteta u Kijevu i Odesi, akademik rođen je na današnji dan 07.
decembra
1834.
godine. Izradio je “Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru” 1888. na
zahtev kneza Nikole. Ostala dela: “Pravni običaji u Slovena”, “Zbornik
sadašnjih pravnih običaja u Južnih Slovena”, “Pisani zakoni na slovenskom
jugu”, “Naputak za opisivanje pravnijeh običaja koji u narodu žive”.
Vremeplov:Stevan Jakovljević
Na današnji dan 07. decembra 1890. godine rođen je
srpski pisac i botaničar Stevan Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i
rektor od 1945. do 1950. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Kao oficir
srpske vojske borio se u Prvom svetskom ratu, a u Drugom svetskom ratu bio je u
italijanskim i nemačkim zarobljeničkim logorima. Književno ime i popularnost
stekao je romanom “Srpska trilogija” koji čine “Devetsto četrnaesta”, “Pod
Krstom” i “Kapija slobode”. Ostala dela: romani “Smena generacija”, “Velika
zabuna”, “Likovi u senci”, dela iz botanike “Studije o biljnom svetu
Prespanskog jezera”, “Makrofitska vegetacija Ohridskog jezera”, “Sistematika
lekovitog bilja”.
Vremeplov:Rođen Uroš Predić
Srpski
slikar Uroš Predić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predstavnik
akademskog realizma, majstor portreta, ikona i istorijskih kompozicija rođen je na današnji dan 07.
decembra 1857. godine. Jedan od najvećih
srpskih slikara uopšte. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu. Velike kompozicije
iz klasične mitologije koje je izradio za dvoranu gornjeg doma u zgradi novog
bečkog Rajhsrata (skupštine) donele su mu mesto asistenta bečke likovne
Akademije. Više od pola veka stvarao je
u rodnom Orlovatu (Banat) i u Beogradu. Portretisao je gotovo sve istaknutije
ličnosti političkog i kulturnog života Srbije krajem 19. i u prvoj polovini 20.
veka. Izradio je i više od hiljadu ikona i niz ikonostasa. Radio je i
istorijske kompozicije – “Bosanski begunci”, “Kosovka devojka”. Druga
najpoznatija dela: “Siroče na majčinom grobu”, “Vesela braća”.
Vremeplov:UmroRobert
Grejvs
Na današnji dan 07. decembra 1985. godine umro je
engleski pisac Robert Grejvs, istraživač grčke i jevrejske mitologije, svetski
ugled stekao istorijskim romanom “Ja, Klaudije” i delom “Grčki
mitovi”.
Vremeplov:Beču predate “Carski memorandum”
Dvorskoj kancelariji u Beču predat je na današnji dan 07. decembra 1896.
godine prvi “Carski memorandum” u kojem su predstavnici 14 srpskih autonomnih
opština u Bosni i Hercegovini izložili nepravde okupacione uprave, koja je
pogazila brojna prava Srba u crkvi i školstvu. Car Franc Jozef je s
negodovanjem odbacio memorandum, a potpisnici su na razne načine proganjani. Do
1902. podneta su još tri memoranduma, sa sličnim ishodom.
Vremeplov:UbijenCiceron
Na današnji
dan 07. decembra 43. godine p.n.e. ubijen
je Marko Tulije Ciceron, rimski političar, pisac i čuveni govornik. Bio
je republikanac, protivnik Julija Cezara i Marka Antonija. Za konzula je
izabran 63. pre n.e. Otkrio je i razobličio Katilininu zaveru. Bio je to
pokušaj da se republika zameni ličnom vladom, nekom vrstom diktature (prema
antičkoj terminologiji – tiranide). Posle ubistva Cezara 44. pre n.e. uhapšen
je zbog serije napada na Antonija (14 beseda – “Filipika”) i ubijen. Ostala
dela: “Besede”, “O besedniku”, “Rasprave u Tuskulu”, “O starosti”, “O
prijateljstvu”, “O krajnostima dobra i zla”, “O prirodi bogova”, besede “Protiv
Katiline”.
Vremeplov:Zakon o nacionalizaciji
Skupština
Jugoslavije donela je na današnji dan 07. decembra 1946. godine Zakon o
nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je
likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne
Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto.
Vremeplov:Novosadski dogovor (o srpskohrvatskom jeziku)
Na današnji dan 08. decembra 1954. godine srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli su Novosadski
dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku, koji je potpisalo 25 uglednih
stručnjaka za jezik. Zaključeno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i
Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma – ćirilica i latinica –
ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis.
Vremeplov: Umro Ivan Gundulić
Na današnji dan 08. decembra 1638. godine umro
je dubrovački barokni pesnik Ivan (Dživo) Gundulić, najznačajniji pesnik
južnoslovenskog područja u XVII veku. Pisao je mitološke drame i romantične
tragikomedije, a najvrednija njegova dela su lirski ep “Suze sina
razmetnoga”, junački ep “Osman” i pastirska igra
“Dubravka” koja završava čuvenom himnom slobodi.
Vremeplov:Rođen Jaša Ignjatović
Srpski pisac Jakov Ignjatović, tvorac i
najznačajniji predstavnik realističkog romana u srpskoj književnosti
(“Trpen-spasen”, “Milan Narandžić”, “Čudan svet”,
“Vasa Rešpekt”, “Večiti mladoženja”, “Stari i novi
majstori”, “Patnica”) rođen je na današnji dan 08. decembra 1824.
Vremeplov:Objavljen “Majn Kampf”
Na današnji dan 08. decembra 1925. godine objavljena je knjiga Adolfa Hitlera
“Majn Kampf”, u kojoj je izložena koncepcija “Novog
poretka” i rasne supremacije Nemaca.
Vremeplov: Savet za sprovođenje miraza bivšu Jugoslaviju
Na današnji dan 08. decembra u Londonu je počela
dvodnevna Konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za
bivšu Jugoslaviju, osnovan Savet za sprovođenje mira. U radu Konferencije
učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih
međunarodnih organizacija. Švedski diplomata Karl Bilt imenovan je za Visokog
predstavnika međunarodne zajednice u Bosni.
Vremeplov:Umro Milić od Mačve
Na današnji dan 08. decembra 2000. godine umro je srpski
slikar nadrealista Milić Stanković, poznat kao Milić od Mačve.
Vremeplov:Najmanje 40%
članova upravnih odbora žene
Norveška je na
današnji dan 08. decembra 2005. godine
usvojila zakon kojim se norveške firme obavezuju da do 2008. godine
najmanje 40 odsto članova upravnih odbora moraju da budu žene. U suprotnom,
kompanije će se suočiti sa opasnošću od zatvaranja. Ovo je prvi zakon ove vrste
u svetu.
Vremeplov:Rođena Kristina Augusta
Švedska kraljica Kristina Augusta rođena je na
današnji dan 08. decembra 1626. Kraljica u šestoj godini (1632), krunisana 12
godina kasnije, jedna od najobrazovanijih žena Evrope, bila je mecena nauke i književnosti
i na dvoru je okupljala učene ljude, među kojima i francuskog filozofa Dekarta.
Prisiljena da abdicira 1654. godine prešla je u katoličanstvo i živela po
evropskim gradovima. Sahranjena je u crkvi Svetog Petra u Rimu.
Vremeplov:UmroJovan
Đorđević
Srpski pravni stručnjak Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti umro je na današnji dan 09. decembra 1989. godine. Od 1945. učestvovao je u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika “Arhiva za pravne i društvene nauke”. Dela: “Državno uređenje FNRJ”, “Narodni odbori”, “Ustavno pravo SFRJ”, “Osnovna pitanja federalne države”, “Novo ustavno pravo”.
Vremeplov: UmroLaza Kostić
Na današnji
dan 09. decembra 1910. godine umro je srpski pisac Laza Kostić, koji je u
poeziju uneo nove i smele oblike i obogatio srpski književni jezik novim
izrazima. Bio je začetnik srpske avangardne lirike, a nekoliko njegovih pesama
spada u najbolja ostvarenja srpskog romantizma (“Santa Maria della
Salute”, drame”Maksim Crnojevic”, “Pera
Segedinac”).
Protest prosvetara u Užicu: Država da nas zaštiti od
fizičkih napada
Prosvetni radnici
Užica, su u četvrtak uveče zatražili od države da preduzme
hitne mere kojima će zaštiti nastavnike od fizičkih napada, pretnji i
malteriranja učenika i roditelja. Povod za protest su sve učestaliji
napadi na nastavnike u Srbiji, ali i u Užicu jer je, početkom novembra ove
godine, učitelja pretukao njegov bivši učenik, koji je pretio i dvema profesorkama
jedne srednje škole, koju je pohađao. Napad je prijavljen užičkoj policiji, a
učitelj i profesorke ne žele javno da govore o tome. Iako u Užicu ima više od
hiljadu prosvetnih radnika, okupljanju ispred gradske skupštine odazvalo se
nešto više od sto nastavnika osnovnih i srednjih škola, a izostala je podrška
roditelja.
Neprestana
borba protiv nasilja nad decom: Nasilnike u zatvor!
Javna rasprava o nacrtu Strategije za zaštitu dece od nasilјa za period
od 2020. do 2023. godine, koju organizuje Ministarstvo za rad, boračka i
socijalna pitanja u saradnji sa Fondacijom ”Tijana Jurić” održana je u Novom
Sadu, a okupila je stručnjake koji vode klјučne ustanove i organizacije u toj
oblasti. Nacrt Strategije izradilo je Ministarstvo za rad, zapošlјavanje,
boračka i socijalna pitanja, na inicijativu Saveta za prava deteta, a uz
podršku UNICEF-a. U uvodnom delu prisutnima su se obratili gradonačelnik Novog
Sada Miloš Vučević, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Zoran
Đorđević, predstavnik Fondacije ”Tijana Jurić” Igor Jurić i predstavnica
UNICEF-a Vesna Dejanović.
“Nulta
tolerancija za nasilјe nad decom i za one koji okreću glavu od problema, jer
moramo kao društvo biti svesni da je nasilјe deo civilizacije i da se,
nažalost, oduvek pojavlјivalo i pojavlјivaće se. To samo znači da treba
neprestano da se borimo protiv te pošasti, posebno kada je reč o deci. I mi u
Srbiji imali smo veoma tragične i traumatične događaje, pa je velika stvar, što
su pored države, u rešavanju ovog pitanja, angažovani lјudi iz struke koji
imaju energiju i znanje da se pridruže odbrani od tog zla. Treba delovati
preventivno, pričati o nasilјu u svim njegovim pojavnim oblicima, o tome da
nasilјe prouzrokuje novo nasilјe, i da žrtva sutra može postati nasilnik. Treba
voditi računa o svakom detetu, akta su važna da bismo sistemski postavili
stvari, ali je najvažnije pitanje koliko smo spremni da ih implementiramo, da
se svako od nas uklјuči, jer to jeste zajednički problem i ne možemo
odgovornost prebacivati na pojedince ili institucije”, naglasio je Miloš
Vučević. Kako je rekao ministar Đorđević, nasilnicima nije mesto na naslovnim
stranama već u zatvoru i u registru koji bi bio javno dostupan svima i
transparentan. “To je lično moje mišlјenje, a kao ministar zalagaću se za
ovu Strategiju i Akcioni plan da kroz zakon u budućnosti iskorenimo svaki vid
nasilјa. Posle Novog Sada javna rasprava biće održana u još četiri grada, a
zajednički cilј nam je da stvorimo moderno, bogato društvo u kojem vlada
tolerancija”, istakao je Đorđević.
Za
Fondaciju ”Tijana Jurić” ovo je najvažnija strategija, jer predstavlјa
odgovor države na pojavu porasta nasilјa nad decom. “Prošle nedelјe u
Vladi Republike premijerka je organizovala sastanak kojem su prisustvovali svi
ministri, a razgovaralo se o vršnjačkom nasilјu. Sada sa Ministarstvom za rad,
boračka i socijalna pitanja radimo na ovoj Strategiji vrlo ozbilјno. Mislim da
ćemo po prvi put zaista pokušati da delujemo preventivno i ako se bude
sprovodila, već u narednim godinama videćemo rezultate, odnosno smanjivanje
stope nasilјa”, rekao je Jurić. On je takođe najavio da će sedište
Fondacije biti preselјeno iz Subotice u Novi Sad, i to kako je ocenio, zbog
izuzetno dobre saradnje sa gradonačelnikom Milošem Vučevićem i gradskom administracijom. https://www.youtube.com/watch?v=fKMszZ1DL08&feature=emb_logo
Studenti protiv stresa
Da živimo u stresnom dobu, nije nepoznato, ali taj stres naročito je izražen kod studenata koji izlaze na ispite. Da li će stići da pripreme gradivo, strah od usmenog izlaganja, ali i dodatne obaveze, samo su neki od uzroka.