Rašković-Ivić:
Megatrend je Černobilj visokog školstva Srbije
Potpredsednica Narodne stranke Sanda Rašković Ivić ocenila je u ponedeljak da je Univerzitet Megatrend Černobilj visokog obrazovanja u Srbiji i da ministar prosvete mora pod hitno da reaguje i oduzme mu dozvolu za rad. Ukoliko se država i posebno društvo ne obračunaju sa Megatrendom, on će nastaviti da zagađuje obrazovni sistem u Srbiji. Poredila bih ga sa Černobiljem i zato je potrebno obaviti dekontaminaciju, rekla je Sanda Rašković Ivić na konferenciji za novinare u Skupštini. Ona je dodala da je blato sa tog “srpskog Černobilja” palo i na privatne fakultete čiji profesori i studenti imaju visok stepen akademske čestitosti i da zato, zbog cele akademske zajednice treba razjasniti “ovu sramotu i prevaru”.
Sanda
Rašković Ivić je vlasnika Megatrenda Miću Jovanovića nazvala najobičnijim
prevarantom, koji se bavi organizovanim kriminalom, i naglasila da je Narodna
stranka u krivičnoj prijavi koju je protiv njega podnela zatražila da mu se
privremeno oduzme imovina, u skladu sa zakonom. To je jedini i najbolji način
da se zaustavi dalje prevara, koja još traje, ukazala je ona i dodala da
Jovanović svojim privatnim avionom ide u svoju vilu u Francuskoj, vozi se
privatnim “Rols Rojsem”.
Sanda
Rašković Ivić je, komentarišući priču o prodaji Megatrenda, konstatovala da su
navodni vlasnici nemačkog konzorcijuma “reklamni manekeni sa interneta”.
Prema njenim rečima, pošto je Megatrend fiktivna institucija, onda su fiktivne
i diplome ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića i još 1.054
zaposlena u Vladi Srbije, državnoj upravi i lokalnim samoupravama.
Studenti i profesori Univerziteta Megatrend ne smeju da trpe velike
“lomove”, izjavio je ministar prosvete Srbije Mladen Šarčević i dodao
da Ministarstvo poslednjih meseci kontinuirano ispituje rad privatnih
visokoškolskih ustanova. On je, gostujući na Prvom programu Radio Beograda,
istakao da su ista pravila i za privatne i za državne fakultete, ističući da
nepravilnosti u radu sličnih privatnim univerzitetima ima podjednako i na
državnim fakultetima. “Mi nemamo toliko inspektora da možemo tom brzinom
sve da istresemo. Ovo je (prodaja Megatrenda) bilo u međuvremenu lična kreacija
osnivača u koju ja ne mogu da uđem. Generalno, u privatnim ustanovama ima više
loših situacija, ali šta reći onda za aferu ‘Indeks’ u Kragujevcu, a to je
državni fakultet. Podjednak je aršin i za jedne i za druge. Moraju da shvate da
ne mogu da se donesu pojedinačni zakoni, već isti zakon rešava sve stvari. Onaj
koji radi loše biće na udaru tog zakona”, rekao je Šarcević.
Komentarišući
nedavni protest užičkih prosvetnih radnika koji su ukazali na problem nasilja
učenika nad nastavnicima, ministar ističe da je uvek na strani svojih kolega,
ali skreće pažnju da neretko probleme koriste sindikati kako bi bili
uočljiviji, preneo je RTS. “Nasilje u školama je složen problem koji se
odnosi i na Centar za socijalni rad, tužilaštvo, policiju… Kada bi svi imali
po školskog policajca i kada bi on stigao da dođe na svako mesto, trebalo bi
zaposliti 3.000 ljudi. Bolje je zaposliti toliko mentora koji bi podigli
kvalitet rada nastavnika, od pripreme do realizacije. Ja sam pokrenuo timove
sekretara škola koji će biti u obavezi da sa oštećenim roditeljima podignu
prijavu sudiji za prekršaje, da se za to neodgovorno ponašanje roditelja
plaćaju ogromne kazne”, objašnjava ministar.
Obavezno
predškolsko obrazovanje za trogodišnjake, jedan je od prioriteta sledeće
godine, naveo je Šarčević. Upitan koliko je realno realizovati tu zamisao ako
je poznat problem s nedostatkom mesta u vrtićima, ministar je izneo rešenje. “Obavezni
predškolski program za ‘nultu’ godinu nije obuhvaćen reformom ni kroz godine
uzleta, koja je do šest godina, niti je u kurikulumu koji obuhvata prvi razred
od sedme godine. Dakle, ta jedna godina je ostala negde u vakumu. Prirodnije je
da se to dešava u osnovnoj školi, kroz zajednički rad učitelja i vaspitača, a
kroz celodnevni boravak. Time bismo dobili bolju strukturu vremena koje deca
provode, kvalitetniju pripremu, ali i oslobađanje prostora u zgradi vrtića za
obuku trogodišnjaka”, navodi Šarčević.
On ističe
da je više od 850 obrazovnih ustanova obnovljeno od temelja do krova,
renovirane su fiskulturne sale, kabineti hemije, fizike i biologije. Sada je,
kaže, fokus na opremi i obuci zaposlenih. Ministarstvo prosvete ove godine ima
60 odsto više sredstava u budžetu za investicije, što omogućava opremanje još
10.000 digitalnih učionica i obnavljanje starih informatičkih kabineta,
zaključio je Šarčević.
Univerzitet
je to, a ne partijska prćija
Pripadnici
akademske zajednice ponosni su da je UB odoleo političkim pritiscima
Piše: Zoran
Radovanović*
U nizu afera koje sustižu jedna drugu, članovi Mreže akademske
solidarnosti i angažovanosti, po svoj prilici podjednako kao i sva javnost
sposobna za kritičko promišljanje, posebno su zapanjeni reagovanjem petoro
poslanika Narodne skupštine RS povodom odluke Univerziteta u Beogradu (UB) da
sankcioniše ponašanje doktoranda koji je plagirao svoju doktorsku disertaciju. Okolnost da je prekršilac principa akademske čestitosti jedan ministar ne
može da promeni činjenicu da je prisvajanje tuđe intelektualnog rada – krađa.
Pripadnici
akademske zajednice ponosni su na činjenicu da je UB odoleo političkim
pritiscima, uključujući povredu autonomije Univerziteta upadom stranačkih
aktivista u prostorije Rektorata, te je doneo jedino moguću odluku. Valja se podsetiti da je reč o jednom od najflagrantnijih i
najdokumentovanijih slučajeva nedozvoljenog preuzimanja čitavih pasusa i
stranica ranije objavljenih tekstova stranih i domaćih autora bez navođenja
izvora. Svakom pismenom čoveku mora da je jasno da bi ma koja druga odluka, osim
poništavanja takvog doktorata, trajno urušila ugled UB.
Nažalost,
umesto da uvaže i podrže odlučnost UB da sačuva svoj integritet i autonomiju,
narodni poslanici su se sa neshvatljivom agresivnošću i odsustvom smisla za
realnost obrušili na rektorku i Rektorat. Jedna predstavnica naroda je
dramatično uzviknula: „Istina mora da pobedi“, što se na kraju i desilo, ali ne
na njen nakaradni način poimanja laži i istine. Čulo se i pozivanje na pravdu,
opet u neshvatljivo iskrivljenoj vizuri, kao i zahtev: „Rektorka da ide sa
svoje funkcije!“
Cela ta
predstava odražava moralni i/ili intelektualni stil govornika i onih koji su im
aplaudirali. Otišlo se, međutim, još mnogo dalje. Dosledan sebi, Marijan
Rističević je napao rektorku na način koji po vulgarnosti i primitivnoj
duhovitosti može da uđe u antologiju besramnih skupštinskih izlaganja. Kao deo
iste sinhronizovane akcije treba posmatrati i pokušaj predsednika Republike da
aferu do koje je doveo ministar finansija svojim nedoličnim činom relativizuje
izmišljanjem doktorata Danila Kiša.
Ako
Rističevićeve dosetke mogu da se pripišu lakrdijaštvu na koje smo navikli,
zapaljivi govor Muamera Zukorlića mora da zabrine čak i autokrate sa smislom za
realnost, jer priziva vrlo opasan scenario. On legitimnu i jedino moguću odluku
UB naziva „pobunjeničkom akcijom“ i „obračunom sa Vladom i ministrom“, da bi
poentirao ratobornim: „Ili će oni vas ili ćete vi njih!“. Zukorliću može da
bude u interesu destabilizacija Univerziteta u Beogradu, ali je krajnje
zabrinjavajuće što skupštinska većina to zdušno podržava.
Vlasti
moraju da shvate da je UB ustanova od posebnog nacionalnog značaja, da ima
svoju autonomiju i da njeno ugrožavanje ima ozbiljne posledice. To posebno važi
kada se Narodna skupština zloupotrebljava za plasiranje neistina i sejanje
primitivizma, a iznad svega kada se šalju eksplicitni pozivi za obračun.
Krajnje je vreme da se nadležni organi oglase ovim povodom hladne glave,
imajući u vidu nacionalne, a ne partijske interese.
*profesor
univerziteta
Ognjanović:
Decenijama ponižavamo obrazovanje
Kod nas je decenijama na delu ponižavanje obrazovanja. Šezdesetih i
sedamdesetih godina đaci koji nedovoljno uče ili se neprimereno ponašaju
ponavljali su razred ili dobijali ukor, dok je danas cilj samo da polože malu
maturu, nezavisno kakvo znanje imaju ili kako se vladaju. Ovako za
“Blic” donedavni direktor Matematičke gimnazije i profesor u penziji
Srđan Ognjanović komentariše ispodprosečne rezultate naših srednjoškolaca na
prošlogodišnjem PISA testu kada su zauzeli tek 45. mesto u konkurenciji 79
zemalja. – Rezultati PISA testa su realnost. To jeste najveće testiranje, ali
nije najvažnija stvar. Na PISA testu se testiraju samo određeni faktori, nije apsolutno
testiranje. Treba reći da su, recimo, učenici Matematičke gimnazije, naši mladi
matematičari i fizičari među najboljim u Evropi. PISA testiranje je specifično
pošto se oslanja na određene faktore i tip zadataka koji našim učenicima ne
odgovara. Takvi zadaci se kod nas ne rade i zbog toga su naši đaci nespremni na
njih – naglašava Ognjanović.
Kako kaže,
postoji i manjak motivacije kod naših đaka za takve zadatke. – Kad rade nešto
što nije za ocenu naši učenici praktično nemaju motivaciju. Pogotovo što se
zadaci na PISA testu sastoje od dugačkog teksta koji mora da se čita i
analizira zbog čega često naši đaci odustaju. Kada bi na maloj maturu polovina
zadataka bila kao na PISA testiranju i tokom cele godine naši đaci imali takve
zadatke sigurno bi rezultati bili bolji. Kada bi se i nastavnici obučavali da
pripremaju učenike na takve zadatke, bili bismo bolje plasirani. Ali PISA
testovi ne utiču stoprocentno na nivo znanja. Zato se može reći da rezultati na
PISA testu nisu realna slika, ali opet su pokazatelj da u našem sistemu
obrazovanja nije najbolje stanje – tvrdi Ognjanović.
Manjak
motivacije i učenika i nastavnika
PISA
testovi pokazali su da u Kini, Singapuru ili Hongkongu postoje drugačiji uslovi
i shvatanje obrazovanja, što bismo mogli da usvojimo, smatra naš sagovornik. –
Tamo nastavnici ili profesori imaju status polubogova. Roditelji ulažu u
obrazovanje svoje dece. Što je najbitnije postoji poverenje između roditelja i
nastavnika ili profesora. Kod nas mnogi roditelji ne da ne veruju nastavnicima
i profesorima već ih vređaju pa čak i šamaraju. A ranije nije bilo tako. Sećam
se da je kad sam ja bio učenik otac jednog mog drugara toliko podržavao
nastavnika da mu je poručivao: “Samo vi njega tucite ako treba.” I
taj dečak je postao jedan od učenika generacije i završio studije u Parizu.
Naravno, nastavnik ga nije tukao, ali to dovoljno govori kakav su tada status
imali nastavnici. Kod nas danas nema poverenja između roditelja i nastavnika,
iako mnogi prosvetni radnici prolaze stručne ispite i obuke – podvlači
Ognjanović i ponavlja da se celokupno obrazovanje ponižava tako što se svodi na
to da “učenik samo prođe osnovnu školu i položi malu maturu”.
S druge strane, Ognjanović primećuje da imamo
i permanentno nezadovoljne prosvetne radnike. – Oni su zanemareni i nedovoljno
plaćeni pa se mnogi od njih vode krilaticom: ne možete vi mene toliko malo da
platite koliko ja mogu malo da radim. Veliki je problem što direktori nemaju
načina da nagrade nastavnike i profesore koji su vredni, drže dopunske časove,
vannastavne aktivnosti čak i vikendom. Štaviše, takvi profesori i nastavnici
imaju istu platu kao oni koji kasne na časove ili izostaju sa nastave. Dakle,
imamo nedostatak motivacije i kod nastavnika – naglašava Ognjanović.
Velika
odgovornost roditelja
Takođe, roditelji imaju svoju odgovornost. – Mnogi od njih ohrabruju decu
da izostaju sa nastave samo da ne bi dobili slabu ocenu. Računaju “bolje
da mi dete ide kod lekara nego da dobije jedinicu”. Na sve to, i lekari
olako daju opravdanja učenicima, a kao rezultat imamo veliki broj izostanaka
dece sa časova koji potom ne mogu da isprate celo gradivo. Mislim da smo
svetski rekorderi u izostancima sa nastave i sve to uz podršku roditelja. Sve
se svodi na to da je najbitnije samo učenik da završi školu i dobije diplomu, a
što nema znanje niti je sposoban da se zaposli to nije važno. Recimo, u
Australiji vam neće tražiti diplomu već će vas zaposliti na osnovu vaših
kompetencija koje pokažete. S druge strane, naša deca završavaju fakultete bez
ijednog dana prakse. Recimo, završe Pravni fakultet, a da nikada nisu bili u
sudu ili hotelijerstvo, a da su samo na letovanju videli recepciju – objašnjava
Ognjanović. Ipak, kako kaže, nije sve tako crno. – Ponavljam da u Matematičkoj
gimnaziji imamo matematičare i fizičare koji su najbolji na olimpijadama, a to
je uzrast srednjoškolaca. Oni kasnije nastavljaju studije po Evropi i svetu pa
i dalje ostaju među najboljima. Teško je promeniti trenutno stanje u našem
sistemu obrazovanja. Do promena ne može doći preko noći. Činjenica je da je naš
prosvetni sistem inertan, a da je za reformu jednog takvog sistema potrebno
najmanje deset godina kako bi se videli pravi efekti. I to ne znači da uradite
reformu u tih deset godina i stanete. Mora stalno da se radi, svake godine.
Pogotovo što napreduju tehnologije, a za deset godina polovina sadašnjih
zanimanja neće postojati – kaže Ognjanović.
Da naučimo
decu da misle
Ognjanović
apostrofira da je posebno važno da naučimo decu da misle. – Veliki deo naše
male mature oslanja se na faktografsko znanje koje nije primenjivo. Mi smo mala
zemlja da bi izmišljali svoj model obrazovanja. Potrebno je da primenimo modele
koji već postoje. Najbolji modeli obrazovanja su na Dalekom istoku, u Kini,
Singapuru, Hongkongu, Južnoj i Severnoj Koreji. Tamo ulažu u obrazovanje,
motivišu učenike… U Zapadnoj Evropi stanje nije skoro ništa bolje nego kod
nas – kaže Ognjanović.
Najbolji na
bilbordima: Inga Laćarac
Inga Laćarac učenica je trećeg razreda Osnovne škole „Jovan Jovanović
Zmaj” u Sremskoj Kamenici. U prošloj školskoj godini ostvarila je uspehe na
republičkim takmičenjima „Čitalići”. Prvo mesto osvojila je i na takmičenju
„Čitalići – Klikeraši” i na takmičenju „Čitalići – Kreativci”. Iskreno volim
sve predmete u školi, nijedan mi nije problem, ali najviše volim srpski jezik, navodi Inga
Laćarac. Kako dodsaje, takmičila se i iz recitovanja, matematike i likovnog, pa
će verovatno i u novoj školskoj godini da se takmiči iz još nekih predmeta. Još
ne znam šta bih volela da budem u budućnosti. Imam toliko opcija, i pokušavam
to sve da sklopim kao puzle od hiljadu delova, poručuje Inga.
Projekat
„Učim + Znam = Vredim”, koje realizuje Udruženje za promociju društvene
odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu i
Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na njima je predstavljeno
gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj
godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i
umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor ovog projekta i
ove godine je Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope
– OPENS 2019.
Fondacija
Đoković: Dva miliona dinara za nove vrtiće u Srbiji
Fondacija
Novak Đoković saopštila je da je sakupila oko dva miliona dinara za nepunih
nedelju dana trajanja donatorske kampanje “Sezona darivanja”.
Osnivači Fondacije, Novak i Jelena Đoković, pozvali su sve ljude širom sveta da
se pridruže donatorskoj akciji i doniraju novac za otvaranje novih vrtića u
Srbiji, a oni će duplirati prikupljenu sumu. “Zahvaljujući vama, danas
više od 200 dece ima pristup kvalitetnom predškolskom obrazovanju. Inspirisani
vašom humanošću i prelepim porukama i ove godine želimo da dupliramo ukupnu
sumu vaših donacija prikupljenih u ovoj Sezoni darivanja,” izjavili su
Novak i Jelena Đoković.
Za tu
namenu za sve korisnike Vip, Telenor i Telekom mobilnih operatera otvoren je
poseban broj 2205, a cena poruke iznosi 100 dinara, dok se donacije mogu
uplatiti i preko linka fundraise.novakdjokovicfoundation.org.
Pančevo
izdvaja 140 miliona dinara za video nadzor škola, vrtića…
Grad
Pančevo raspisao je javnu nabaku u kojoj traži ponuđače za uvođenje sistema
video nadzora za pokrivanje ustanova, škola, vrtića i saobraćajnica u tom
gradu. Za ovaj posao, Pančevo je spremno da izdvoji zaključno sa 2021. godinom
više od 140 miliona dinara, piše u tenderskoj dokumentaciji na portalu Javnih
nabavki. Ponude za nabavku opreme elektronskog i video nadzora primaju se do 9.
januara naredne godine. Kako je navedeno u dokumentaciji, iz ovogodišnje
gradske kase izdvaja se 4,1 milion dinara, a u 2020. godini obezbediće se 68,8
miliona dinara, koliko i u 2021. godini. Svi iznosi su bez PDV-a, a u skladu su
sa zaključkom Gradskog veća Pančeva od 5. decembra ove godine.
Javna
nabavka obuhvata sisteme videonadzora za vrtiće, kontrole pristupa, alarmnih
sistema za kontrolu prilaska ustanovama i zaštiti van radnog vremena, SOS
sigurne tačke za osnovne i srednje škole, sistem za merenje brzine vozila,
video-nadzor prepoznavanja registarskih oznaka vozila i monitoring centar. Planirano
je da se monitoring centar formira u zgradi Policijske uprave u Pančevu.
Ponuđač mora u poslednje tri godine da ima isporučena i ugrađena najmanje tri
sistema integrisane tehničke zaštite i da je ostvario trogodišnji prihod ne
manji od 280 miliona dinara.
Program za
veće učešće žena u IKT-u: Prijavedo 14.
decembra
Ministarstvo
trgovine, turizma i telekomunikacija i Američka privredna komora Srbije pozvale
su studentkinje završne godine osnovnih ili master studija tehničkih fakulteta
Univerziteta u Beogradu i Novom Sadu da se prijave na program “Devojke u
tehnologiji”, koji omogućava mentorstvo i praksu u uspešnim kompanijama u
oblasti IKT-a. Državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i
telekomunikacija Tatjana Matić istakla je da veće učešće žena u digitalnoj
evoluciji omogućava njihovo ekonomsko osnaživanje, ali doprinosi i razvoju tog
sektora koji upravo zahvaljujući raznovrsnosti, inovativnosti i kreativnosti
donosi dodatu vrednost ukupnom društvenom napretku. Dodala je da je program
jedan u nizu projekata koje je resorno ministarstvo podržalo ili sprovelo radi
većeg i aktivnijeg uključivanja devojaka i žena u digitalni sektor, ne samo
podsticanja da se opredele za ovu oblast, već i podrške onima koje su već ušle
u taj sektor, saopštilo je Ministarstvo trgovine. Program “Devojke u
tehnologiji” čini spoj različitih aktivnosti čiji je cilj međusobno
povezivanje, sticanje konkretnih znanja za rad na IKT poslovima i u IKT
kompanijama, osnaživanje liderskih veština učesnica i rad na zajedničkom
projektnom zadatku. Studentkinje mogu da pošalju biografije i motivaciono pismo
ili video na i-mejl info@amcham.rs, najkasnije do 14. decembra.
Nagrada
“Rade Obrenović” književnici Gordani Vlajić
Nagrada “Rade Obrenović” za 2019. godinu, dodeljena je
književnici Gordani Vlajić iz Pančeva za knjigu “Zedsi”, u izanju IK
“Pčelica” iz Čačka. Ovaj roman je neobično hrabra knjiga čija se
autorka upušta u opasno i gotovo nepoželjno područje originalne kreacije
kombinovanjem različitih funkcionalnih stilova i mnogobrojnih perspektiva naracije,
gradeći u svojoj knjizi mozaik formi i obilje sadržaja.
Nagrada je
uručena na svečanosti “Zmajev
dan” u Zmajevim dečjim igrama, 6. decembra 2019. godine u 12 časova. Žiri
za dodelu nagrade “Rade Obrenović” Međunarodnog centra književnosti
za decu Zmajeve dečje igre, ove godine je radio u sastavu: Elizabeta Georgiev,
spisateljica, prevoditeljka i bibliotekarka iz Dimitrovgrada, Vladislava
Vojnović, scenaristkinja i spisateljica iz Beograda, i Dragoljub Perić,
profesor i teoretičar književnosti iz Novog Sada. Pored nagrađenog dela, u užem
izboru su se našla i izdanja izdavačke kuće “Laguna” iz Beograda:
“Neću da mislim na Prag” Sonje Ćirić – delikatni roman o sazrevanju i
izboru sopstvenog puta i “Kako sam postao detektiv” Ota Oltvanjija –
serija dobro skrojenih detektivskih priča za decu, kao i dve knjige izdavačke
kuće “Pčelica” iz Čačka: “Na putu srebra” Gordane Maletić –
ozbiljno-zabavni i poučni pseudoistorijski roman za decu i “Ptica na
vetar” Vesne Aleksić – samosvesna priča o svetu i životu kakvi bi trebalo
da budu.
„Opens dan”
10. decembra: Veliki broj programa za mlade
„OPENS Fri dej” – dan u kojem će Omladinski savez udruženja „OPENS 2019”
mladima u Novom Sadu, uz pomoć velikog broja partnera, ponuditi brojne
besplatne usluge, je održan 10. decembra, kada je obeležen i Međunarodni dan
ljudskih prava. Osnovna ideja „OPENS dana” ujedno je i jedno od ljudskih prava
koje kaže da imamo pravo da kvalitetno provodimo svoje slobodno vreme, te da se
što većem broju mladih približe sve mogućnosti koje se nude gradu koji je
Omladinska prestonica Evrope. S obzirom na činjenicu da mnogi kvalitetni
programi mladima često nisu dostupni, uglavnom zbog materijalnih razloga,
„OPENS 2019” je kreirao onlajn-platformu https://freeday.opens2019.rs/ u kojoj je pregled kompanija i institucija, kao i spisak aktivnosti i
programa koje nude. Svaka mlada osoba u Novom Sadu imala je pravo na samo jedan
vaučer za određenu besplatnu aktivnost, koji važi za dve osobe. Tokom 2019.
godine OPENS je postao sinonim za otvorena vrata kroz koja su transfer
energije, znanja, iskustva i informacija ojačali kapacitete mladih ljudi.
Zahvaljujući tituli, veliki broj omladinskih organizacija je realizovao
značajan broj projekata, uz podršku volontera i, pre svega, Novosađana svih
generacija, bez čije dobre energije nijedan događaj ne bi imao smisla.
Vremeplov:Smena dinastije Karađorđevića
Svetoandrejska skupština izvršila je na današnji dan
11. decembra 1858. godine smenu
dinastije u Srbiji zbacivši kneza Aleksandra Karađorđevića. Na presto je vraćen
Miloš Obrenović, a za njegovog naslednika proglašen je njegov sin Mihailo.
Vremeplov: Rođen Aleksandar Solženjicin
Na
današnji dan 11.
decembra 1918. godine rođen je ruski
pisac Aleksandar Solženjicin, koji je zbog oštre kritike staljinizma u svojim
delima, postao najpoznatiji sovjetski disident krajem šezdesetih. Pripovetkom
“Jedan dan Ivana Denisoviča” u književnost je uveo temu Staljinovih
logora, u kojima je sam proveo devet godina. Emigrirao je 1974, a u Rusiju se
vratio posle dve decenije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1970.
(“Odjel za rak”, “U prvom krugu”, “Arhipelag
gulag”).
Vremeplov: U Srbiji uvedena
parlamentarna demokratija
Skupština Srbije prihvatila je na današnji dan 11. decembra 1888. godine
ustav koji je predložila Narodna radikalna stranka. Ustavom, koji je pisan po
uzoru na belgijski ustav od 1831. godine, u Srbiji je prvi put uvedena
parlamentarna demokratija.
Vremeplov:
Rođen Robert Koh
Nemački bakteriolog Robert Koh jedan od osnivača
bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. godine rođen
je na današnji dan 11. decembra 1843.
godine. Otkrio je 1882. bacil
tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao je bacil antraksa i pronašao izazivača
kolere.
Vremeplov: Umro Mihailo VIII Paleolog
Na
današnji dan 11. decembra 1282. godine umro je car Mihailo VIII, osnivač
poslednje vizantijske dinastije Paleologa (1259) i obnovitelj carstva nakon 57
godina latinske okupacije. Premestio je prestonicu iz Nikeje u Carigrad koji je
osvojio 1261. i uspešno se odupirao namerama Karla Anžujskog i Mlečana da
uspostave Latinsko carstvo. Nasledio ga je sin Andronik II.
Vremeplov: UN osnovale
UNICEF
Generalna skupština UN osnovala je na današnji dan
11. decembra 1946 UNICEF – Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u
zemljama razorenim ratom.
Vremeplov:Rođen Papa
Lav X
Na
današnji dan 11. decembra 1475. godine
rođen je italijanski sveštenik Đovani de Mediči, papa Lav X od 1513. do smrti
1521. Kao veliki zaštitnik umetnosti učinio je Rim centrom evropske kulture.
Uprkos naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestanske crkve u
Nemačkoj Martina Lutera, nije uspeo da suzbije “jeres” – pokret
verske reformacije započet tokom njegovog pontifikata i spreči stvaranje protestantske crkve.
Vremeplov:UmroBogdan Đuričić
Na
današnji dan 11. decembra 2008. godine umro je
akademik Bogdan Đuričić, dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu. Rođen u
Ljubljani 1950. doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1982. godine
i osnovna oblast njegove delatnosti bila je medicinska biohemija.
Vremeplov:Sporazum u Mastrihtu
U Mastrihtu je na današnji dan 11. decembra 1991. godine
potpisan Sporazum o monetarnoj i političkoj uniji članica Evropske
zajednice.
Zrenjanin:
Podeljeno 40 auto – sedišta za decu
Agencija za bezbednost saobraćaja je u saradnji sa Lokalnom samoupravom
Zrenjanin organizovala podelu besplatnih auto-sedišta za decu. Dečja
auto-sedišta za mališane uzrasta od jedne do tri godine, dobilo je prvih 40
beba rođenih u oktobru mesecu. Pre podele sedišta, predstavnici Agencije za
bezbednost saobraćaja održali su predavanje o važnosti upotrebe auto-sedišta za
decu, dok je nakon toga za roditelje organizovana i praktična obuka. Ove godine
lokalna samouprava Zrenjanin podelila je 100 sedišta , od kojih je 20
obezbedila Agencija za bezbednost saobraćaja. “Značajno je to svakom
roditelju i cilj će nam biti da se ova akcija toliko poveća da svako ko postaje
prvi put roditelj dobije sedište. Na žalost još nismo u toj situaciji ali
verujem da ćemo to u narednom periodu biti”, kaže Saša Santovac, zamenik
gradonačelnika Zrenjanina.
Smanjenje
stradanja dece u saobraćaju i podizanje svesti roditelja o značaju korišćenja
dečijih zaštitnih sistema u vozilu, jedan je od prioriteta Agencije za
bezbednost saobraćaja Republike Srbije.”Mi smo upravo to predavanje
koncipirali na takav način da ljudima objasnimo da deca stradaju u saobraćaju,
da najviše stradaju kada su sa roditeljima, njih 56 posto strada kada je sa
roditeljima, i mi smo stavili akcenat na praktičnu obuku za upotrebu dečijih
autosedišta”, objašnjava Radivoje Trifunović iz Agencije za bezbednost
saobraćaja. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja u proteklih pet
godina u Srbiji je povređeno 7.600 dece, od kojih je 200 teško povređeno, a 65
poginulo.
Organizovan
javni čas “Zajedno protiv nasilja nad ženama”
Povodom kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”,
Ženska parlamentarna mreža Skupštine Vojvodine organizovala je u ponedeljak
javni čas za srednjoškolce, nazvan “Zajedno protiv nasilja nad
ženama”. Javni čas je bio namenjen srednjoškolcima, sa ciljem da se kod
mladih ljudi jača svest o stalno prisutnim različitim vrstama nasilja nad
ženama i u partnerskim odnosima i potrebom ukazivanja na važnost zajedničke
saradnje, kako bi se kroz dijalog i uvažavanje mišljenja mladih, sa pozicije
donosioca odluka, pružila dalja institicionalna podrška u nastavku izgradnje
ravnopravnog i bezbednog društva. Na javnom času učestvovali su učenici/e
završnih razreda novosadskih srednjih škola, sa kojima su razgovarale Mia
Strajin, pokrajinska poslanica i koordinatroka Ženske parlamentarne mreže
Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine i Nada Padejski, rukovoditeljka Sigurne
ženske kuće u Novom Sadu.
Kroz
edukativno predavanje o čitavom nizu pitanja iz domena porodičnog nasilja među
kojima su: vrste nasilja, kako prepoznati i sprečiti nasilje, obaveza svih
građana da prijave nasilje, kako pomoći žrtvama nasilja, zatim, kroz
predstavljanje statističkih podataka, zakonske regulative i životnih iskustava
i kroz odgovore na učenička pitanja i razmenu mišljenja o ovoj temi, Mia
Strajin i Nada Padejski ukazali su srednjoškolcima na važnost aktivne i
zajedničke borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici i u partnerskim
odnosima.
U ime
Ženske parlamentarne mreže, Mia Strajin se zahvalila učenicama i učenicima koji
su u Skupštini AP Vojvodine danas prisisutvovali i aktivno učestvovali na
javnom času posvećenom zajedničkoj borbi protiv nasilja nad ženama. „Putem
ovakvih korisnih diskusija i otvaranja novih kanala komunikacije želimo da
podstaknemo sve vas da saznate više o jednom od najvažnijih društvenih problema
i da budete aktivni u njegovom rešavanju, da iznesete svoja mišljenja,
sugestije i preporuke, kako bi vaše inicijative lakše došle do nas koji smo
donosioci odluka i kreatori politika.
Jedan od
vodećih principa rada Ženske parlamentarne mreže Skupštine AP Vojvodine jeste
upravo saradnja, jer smatramo da samo putem zajedničkog rada možemo doći do rešenja
problema sa kojima se suočavamo i duboko verujem da nema pravednog rešenja bez
uvažavanja i prihvatanja novih saveznika, te je saradnja sa vama ključna u
cilju postizanja sistemskih preduslova za sprovođenje politika jednakih
mogućnosti“, poručila je između ostalog, koordinatorka Ženske parlamentarne
mreže Skupštine AP Vojvodine, Mia Strajin.
Deca svaki
dan koriste internet tri sata, vikendom do sedam
Većina dece i mladih u Srbiji, čak 86 odsto uzrasta 9-17 godina koristi
internet svakodnevno, u proseku tri sata dnevno, rezulati su međunarodnog
istraživanja “Deca Evrope na internetu” (EU Kids Online). Internet
koriste uglavnom za zabavu, gotovo nikada za građanski aktivizam, polovina njih
gledala je slike krvi i snimke mučenja životinja ili ljudi, a skoro trećina
mladih pristupa pornografskim sajtovima, pokazalo je istraživanje. Tokom
vikenda, dve trećine mladih provodi na internetu između četiri i sedam sati
dnevno. Gotovo trećina dece i mladih imala je uznemirujuće iskustvo na
internetu u poslednjih godinu dana, devojčice češće nego dečaci, stariji češće
nego mlađi.
Državna
sekretarka Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić
ističe da je resorno ministarstvo pre dve i po godine pokrenulo Nacionalni
kontakt centar za bezbednost dece na internetu. “Svi građani, uključujući
decu i maloletnike, mogu da pozovu centar za savete iz oblasti bezbednosti na
internetu i da prijave ugrožavanje na broj telefona 19833, ali i slanjem mejla
na adresu bit@mtt.gov.rs. Nacionalni kontakt centar je za dve i po godine svog rada imao više od
11.900 poziva, formirano je 2.200 predmeta, od toga je prosleđeno 180 nadležnim
institucijama”, objašnjava Matić.
Istraživanja
pokazuju da četvrtina dece i mladih nakon negativnog iskustva na interentu nije
o tome razgovarala ni sa kim, a manje od polovine ili 40 odsto izjavilo je da
im roditelji daju objašnjenje kako da bezbedno koriste internet. Direktorka
UNICEF-a u Srbiji Ređina De Domenićis kaže da su rezultati međunarodnog
istraživanja slični i u drugim zemljama učesnica u istraživanju, poput
Hrvatske, Norveške, Italije. “Ono po čemu se istraživanje razlikuje kada
uporedimo druge zemlje i Srbiju je uloga roditelja koja je ovde slabija u
zaštiti dece od neodgovornog korišćenja interneta”, objašnjava De
Domenićis.
Istraživanje
pokazuje i to da je vršnjačko nasilje na internetu, tokom poslednjih godinu dan
iskusilo 16 odsto mladih koji su učestvovali u istraživanju, a dok je 15 odsto
imalo takav odnos u komunikaciji uživo. Trećina dece i mladih uzrasta 11-17
godina pristupila je veb sajtu pornografskog sadržaja, dok 43 odsto učenika i 6
odsto učenica pristupa svakodnevno. U ovo istraživanje Srbija se uključila
2018. godine, ono je realizovano na reprezentativnom uzorku od 1150 učenika i
učenica uzrasta od 9-17 godina, u 40 osnovnih i 20 srednjih škola na teritoriji
cele Srbije.