Povodom obeležavanja Dana ljudskih prava, međunarodne organizacije u Srbiji su saopštile da su nezaposlenost, rizik od siromaštva, položaj marginalizovanih grupa mladih, kao i stanje njihovog mentalnog zdravlja neki od osnovnih problema sa kojima se mladi u Srbiji suočavaju. I pored postojanja Nacionalne strategije za mlade i mera koje su u tu svrhu predviđene, tim Ujedinjenih nacija u Srbiji, Delegacija Evropske unije u Srbiji, Misija OEBS-a u Srbiji i Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu su donele zaključak da i pored toga što se smanjuje nezaposlenost, kod mladih ona ostaje visoka, a njihov nepovoljan položaj na tržištu rada ne napreduje.
U njihovom zajedničkom saopštenju, dostavljenom
medijima, navode da prema poslednjim podacima o radnoj snazi, nezaposlenost
mladih je dvostruko veća od opšte nezaposlenosti. Kako su istakli, posebno
zabrinjava činjenica da su mladi uzrasta od 18 do 30 godina u najvećem riziku
da budu pogođeni i siromaštvom. Položaj marginalizovanih grupa mladih, poput
mladih Roma i Romkinja, je posebno težak, jer u određenim propisima, kao u
Zakonu o javnom zdravlju, nisu prepoznati na izričit način kao osetljiva grupa,
navodi se u saopštenju.
Kažu da zdravstvena zaštita, posebno u ruralnim
područjima, nije jednako dostupna svim građanima i građankama, samim tim ni
mladima iz ruralnih sredina. “Kada je u pitanju mentalno zdravlje mladih,
čak 45 odsto njih je izjavilo da je konstantno zabrinuto zbog nečega, a 28 odsto
da im se dešava da često zaplaču, dok više od polovine njih navodi da je u
protekle dve godine doživelo bar jedan stresni događaj”, piše u
saopštenju.
Istraživanje je pokazalo i da osećanje potpune
bezvrednosti navodi čak 12 odsto učenika/ca, dok sedam odsto učenika/ca navodi
da im se dešava da razmišljaju o prekidanju života.
“Iako se ne može pouzdano utvrditi tačan broj, podaci Evropskog
statističkog zavoda pokazuju da Srbiju mesečno napusti više od 4.000 ljudi, a
godišnje 51.000, uglavnom mladih što je otprilike jedna cela opština u Srbiji
na godišnjem nivou”, ističu.
Kako bi mladi u Srbiji ostvarili svoja prava i veću
autonomiju, međunarodne organizacije smatraju da mladima treba ponuditi podršku
koja je za njih smislena, koja omogućava njihovu samostalnost i osnaživanje. Navode
i da je neophodno da se mladi slobodno izražavaju i da se shvate kao punopravni
donosioci odluka o sopstvenom i društvenom životu. U saopštenju se navodi da se
mladi sa invaliditetom suočavaju sa dodatnim preprekama u nastavku obrazovanja
ili zapošljavanju na otvorenom tržištu rada. “Svi mladi ljudi, bez obzira
na svoj identitet, uključujući etničku pripadnost, religiju, političko
opredeljenje, ekonomski i društveni status, kao i seksualnu orijentaciju, treba
da uživaju jednaka prava, slobode i zaštitu”, zaključak je međunarodnih
organizacija sa sedištem u Srbiji.
Kroz programe tih organizacija pruža se podrška
hiljadama mladih u Srbiji i regionu, unapređuju se politike i zakonski okviri,
i tako se glas mladih osnažuje. “Neophodno je da mladi ostanu prepoznati
među najvažnijim grupama nosioca ljudskih prava, jer čine jednu od
najranjivijih, ali i najsnažnijih populacija u promovisanju vrednosti
različitosti i solidarnosti. Poruka je jasna – mladi nisu sami i mladi su važni”,
navode u saopštenju.
Univerzitet još uvek ne reaguje na presudu u aferi
Indeks
Univerzitet u
Kragujevcu još uvek nije reagovao povodom prošlonedeljne presude Višeg suda u
Smederevu kojom je 16 optuženih u aferi Indeks zbog prodaje ispita i diploma na
kragujevačkom Pravnom fakultetu osuđeno na ukupno 61 godinu zatvora. Rektor kragujevačkog Univerziteta Nenad Filipović nije
želeo da se oglašava o presudi smederevskog suda i o tome kada će oglasiti
Etička komisija, odnosno Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta, čije
zasedanje rektor može da inicira. Prema članu
64 Zakona o visokom o obrazovanju, Odbor je obavezan da reaguje u ovakvim
situacijama. Taj odbor, s obzirom da ne utvrđuje krivičnu
odgovornost, već akademsku čestitost aktera afere Indeks, mogao je da se oglasi
mnogo puta od februara 2007. kada su osumnjičeni profesori i saradnici pravnih
fakulteta u Kragujevcu, Beogradu i Nišu pohapšeni, ali nije.
Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Kragujevcu
koji, kako doznajemo, nije zasedao godinu dana, po svemu sudeći, neće to
učiniti ni nakon presude smederevskog suda. Ne oglašavaju se ni na Pravnom fakultetu čiji su rukovodioci i profesori
osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Dekan tog fakulteta Dragan Vujisić
juče nam je, u telefonskom razgovoru, rekao da fakultet ne može da reaguje, jer
su u toj visokoškolskoj ustanovi za presudu suda u Smederevu saznali iz medija,
pošto još nije ni stigla na fakultet. – Ta presuda je, u svakom slučaju, neprijatan trenutak za fakultet, ali
i za Univerzitet i grad. Fakultet, međutim, i posle te presude, svoj posao
mora, kao što je to činio i pre nje, da radi što kvalitetnije i organizovanije.
Da smo tako radili i da tako radimo, pokazuju činjenice da su naši studenti
uspešni gde god da rade. Naši studenti su nedavno osvojili prestižnu nagradu na
takmičenju mladih pravnika u Strazburu. Imamo veliku podršku studenata, kao i
brojne sporazume sa državnim ustanovama i institucijama, kaže Vujisić.
Na pitanje da li će Etička komisija fakulteta da ocenjuje akademsku čestitost
osuđenih profesora, naš sagovornik kaže da najpre treba sačekati pravosnažnu
presudu.
Šta sa studentima koji su kupovali ispite
Dekan Pravnog fakulteta u Kragujevcu Dragan Vujisić
kaže da pravosnažnu presudu treba sačekati i kako bi se donela odluka šta će
biti sa svim onim studentima za koje je u dosadašnjem postupku utvrđeno da su
kupovali diplome i ispite. – Najpre treba da vidimo presudu Višeg suda u
Smederevu, a određene procedure na fakultetu možemo da pokrenemo posle
pravosnažne presude, poručuje Vujisić.
Svaki treći
učenik u Srbiji funkcionalno nepismen
Svaki
treći učenik u Srbiji je funkcionalno nepismen, jer naučeno ne zna da primeni u
praksi, pokazali su rezultati PISA testiranja koji su nedavo objavljeni. Ispod
nivoa matematičke funkcionalne pismenosti je 40 odsto učenika, 38 odsto ne
zadovoljava minimume u čitalačkoj pismenosti i 38 odsto u naučnoj pismenosti.
Srbija je zauzela 45. mesto od 79 zemalja, koliko je učestvovalo u PISA
testiranju. Na prethodnom testiranju 2015. godine Srbija nije učestvovala zbog
nedostatka novca, a u 2012. godini zauzela je 43. mesto od 65 zemalja koliko je
tada učestvovalo. PISA testiranje služi za procenu kvaliteta znanja koje su
učenici stekli tokom školovanja, odnosno mogu li naučeno da primene u praksi.
U Srbiji
je testirano više od 8.000 15.godišnjaka i to su uglavnom učenici prvog razreda
srednje škole. Osim osnovnih domena: matematičke, čitalačke i naučne
pismenosti, učenici su prvi put raditi i test iz finansijske pismenosti i opšte
kompetencije. Danas su predstavljeni rezultati tri glavna i obavezna domena –
matematike, čitanja i prirodnih nauka, a rezultati finansijske pismenosti i
opšte kompentencije biće predstavljeni kasnije. Marija Videnović iz Instituta
za psihologiju navodi da je prosečno postignuće učenika u zemljama OECD-a oko
500 bodova, da je u Srbiji posebno postignuće na skali matematičke pismenosti
448, na skali čitalačke pismenosti 439, na skali naučne pismenosti 440 bodova. Videnović
pojašnjava da učenici koji nisu dostigli osnovni nivo pismenosti znaju da
čitaju, da računaju, ali ne znaju naučeno da primene u realnim uslovima, u
praksi.
Srbija ,
kako kaže, za zemljama OECD-a zaostaje više od 40 poena, što znači da učenicima
u Srbiji potrebno još godinu i po školovanja da bi tu razliku sustigli. Gledano
regionalno, postignuće učenika u Srbiji bolje je od učenika u Crnoj Gori,
Severnoj Makedoniji, BiH, ali je lošije od Mađarske, Hrvatske,
Slovenije.”Statistički postigli smo iste rezultate kao i 2012. godine,
nema pomaka ni na gore, ni na dole”, rekla je Videnović novinarima na
predstavljanju rezultata. Za to što smo u odnosu na 2012. godinu pali za dva
mesta, Videnović kaže da se ne može tretirati kao pad, jer je tada učestvovalo
65 zemalja, a u testiranju prošle godine 79 zemalja. Ministar prosvete Mladen
Šarčević rekao je da je umereni optimista da će se rezultati popraviti 2021.
godine, ali da se ozbiljniji pomak očekuje 2024. godine, zbog reformi koje su
sprovedene.
Kaže da je
dosta toga već urađeno, da je reforma plana i programa krenula u školskoj
2018/19, i to za prvi, peti i prvi razred gimnazija, dok ove godine po
reformisanom programu ide drugi, šesti i druga godina gimnazija. Ministar je
rekao da je stiglo vreme da se mnogo više ulaže u obrazovanje i da budžeti moraju
da se “drastično povećaju”. U poslednjem ciklusu istraživanja
učestvovalo je više od 600.000 učenika iz 76 zemalja, uglavnom članica OECD-a.
PISA testiranje radi se na svake tri godine. Đaci u Srbiji nisu učestvovali
2015. godine, a prethodno testiranje iz 2012. godine pokazalo je da je ispod
praga funkcionalne pismenosti 38,9 odsto mladih što se tiče matematičke
pismenosti, 33,1 odsto u čitalačkoj pismenosti i 36,8 odsto u naučnoj
pismenosti.
PISA
testiranje realizuje se u organizaciji OECD-a u trogodišnjim ciklusima, a prva
istraživačka studija realizovana je 2000. godine.
Uvodi se i
dvogodišnje školovanje u Zakon o dualnom obrazovanju
Vlada Srbije utvrdila je na poslednjoj sednici Predlog zakona o izmenama
i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju, kojim se “dodatno osigurava”
kvalitet primene tog načina obrazovanja. Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, tim
izmenama je omogućeno da se pored obrazovnih profila, koji se realizuju u
trogodišnjem i četvorogodišnjem trajanju, dodatno u dualnom obrazovanju mogu
realizovati majstorsko i specijalističko obrazovanje, kao i obrazovanje za rad
u trajanju od dve godine. “Usaglašene su odredbe o rodnoj ravnopravnosti,
precizirano je da se učenje kroz rad ne može obavljati kao rad noću, a poseban
akcenat stavljen je na oblast bezbednosti i zdravlja na radu i utvrdjeno koji
su to poslovi koji bi ugrožavali zdravlje i bezbednost učenika”, stoji u
saopštenju.
Članovi
vlade utvrdili su i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o srednjem
obrazovanju i vaspitanju, kojim se bliže uredjuju načini sprovodjenja praktične
nastave i profesionalne prakse, kao i sadržaji ugovora izmedju škola i
poslodavca i druga pitanja u vezi sa tom vrstom nastave, a dodatno su
prilagodjeni uslovi za polaganje mature za učenike sa smetnjama u razvoju.
U plagijatu
Malog ima (li) odgovornosti mentora i članova komisije
Profesor Saobraćajnog fakulteta Dušan Teodorović pokrenuo je sa grupom
profesora Beogradskog univerziteta postupak utvrđivanja neakademskog ponašanja
protiv Ondreja Jaška, mentora ministra finansija Siniše Malog, i još dva člana
komisije pred kojom je odbranio svoju doktorsku disertaciju – Slađane
Barjaktarović, profesorke Fakulteta organizacionih nauka, i Dragana Đuričina,
profesora Ekonomskog fakulteta, saznaje Danas. Kako je list ranije pisao, propisi predviđaju
da je za svakog nastavnika protiv koga se pokreće postupak povrede
profesionalne etike nadležna etička komisija njegovog matičnog fakulteta.
To znači
da će Etička komisija FON-a, koja je u više navrata stala iza izveštaja Ondreja
Jaška i Slađane Barjaktarović o doktoratu Siniše Malog, sada odlučivati da li
su oni prekršili Kodeks profesionalne etike, dok će se o eventualnoj
odgovornosti Dragana Đuričina izjasniti Etička komisija Ekonomskog fakulteta.
Upitan
hoće li Etička komisija reagovati ako dobije takav zahtev, dekan Ekonomskog
fakulteta Branislav Boričić kaže za Danas da je ta komisija nezavisna i da će
se sigurno baviti onim što je u njenoj nadležnosti. – Kada su u pitanju plagijati Etička komisija praktično mora da postupi
po upućenim zahtevima, a za sve ostalo se ona prvobitnom odlukom izjašnjava da
li će otvoriti postupak ili ne – ističe Boričić.
Na pitanje
za šta bi konkretno mentor Malog i članovi „njegove“ komisije mogli da
odgovaraju, bivši predsednik Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u
Beogradu Dragor Hiber podseća na jednu od odredbi Kodeksa profesionalne etike
UB – da je dužnost nastavnika Univerziteta u Beogradu da „savesno provere svaki
pisani rad studenta i da obrate posebnu pažnju na to da li taj rad sadrži neki
od oblika neakademskog ponašanja“. – Propust
mentora i članova komisije za ocenu doktorske disertacije, ako se utvrdi
plagiranje, lažno autorstvo, izmišljanje i krivotvorenje rezultata i
autoplagiranje, dakle jedan od oblika neakademskog ponašanja u izradi pisanih
radova, mogao bi da se kvalifikuje kao povreda ove dužnosti, pa time i oblik
neetičkog ponašanja – rekao je nedavno Hiber za naš list.
Univerzitet
u Beogradu u petak je na svom sajtu objavio rešenje Odbora za profesionalnu
etiku, kojim se preinačuje odluka Nastavno-naučnog veća FON-a i utvrđuje
neakademsko ponašanje Siniše Malog prilikom izrade doktorske disertacije. U
rešenju se navodi da je Mali u disertaciji „doslovno preuzeo tekstove drugih
autora bez navođenja njihovih imena i izvora iz kojih je tekst preuzet, kao i
bez jasnog obeležavanja preuzetih delova, čime je učinio povrede Kodeksa
profesionalne etike Univerziteta u Beogradu iz člana 22 (plagiranje)“.
Protiv
rešenja Odbora za profesionalnu etiku Siniša Mali može da pokrene spor pred
Upravnim sudom, a da li će to uraditi nije želeo da odgovori.
Najbolji
na bilbordima: Marko Jašić i Aleksandar Rozental
Marko Jašić i Aleksandar Rozental pohađaju Osnovnu
školu „Miloš Crnjanski”. Jašić je ove godine osvojio prvo mesto na Republičkom
takmičenju iz istorije, a pre toga isti uspeh postigao je i na Opštinskom i
Okružnom takmičenju iz istog predmeta. Istorija mi je omiljeni predmet, navodi
Marko. Kako dodaje, voli i geografiju, ali ne baš toliko kao istoriju. Planiram
da školovanje nastavim u gimnaziji, pa ću da vidim šta ću dalje. Za sada se još
nisam odlučio čime bih se bavio u budućnosti, poručuje Marko.
Aleksandar Rozental osvojio je drugo mesto na
Republičkom takmičenju iz istorije. Druga mesta osvajao je i na takmičenjima na
opštinskom i okružnom nivou. Za mene je istorija najbolji predmet, kaže
Aleksandar i dodaje da je zapravo najviše voli. Kako kaže, i geografija mu je
na listi omiljenih, ali iz istorije ima najviše uspeha. Nisam razmišljao o tom
čime bih se bavio u budućnosti. Sad sam osmi razred, upisaću gimnaziju, a to je
onda pet godina vremena da donesem odluku kuda i šta dalje, veli Aleksandar.
Projekat „Učim +
Znam = Vredim”, koje realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti,
nastavljen je i ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima
postavljeni su novi bilbordi. Na njima je predstavljeno gotovo 300 učenika
osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj godini ostvarili
najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i
međunarodnoj sceni. Generalni sponzor ovog projekta i ove godine je Erste
banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope – OPENS 2019.
Stipendije
„Svetosavlja” za talentovane učenike i studente
Organizacija
„Svetosavlje“ iz Zrenjanina pozvala talentovane učenike srednjih škola i
studente fakulteta, koji potiču iz porodica s više dece, da učestvuju na
konkursu za stipendiju. Uslov za učešće na konkursu za Svetosavske stipendije,
koje organizacija „Svetosavlje“ t radicionalno dodeljuje, jeste da kandidati
imaju prebivalište na teritoriji grada Zrenjanina ili opštine Žitište. Potrebno
je i da su đaci, odnosno studenti škola i fakulteta čiji je osnivač Republika
Srbija. Za Svetosavske stipendije za školsku 2019/2020. godinu „Svetosavlje“ je
obezbedilo 1.050.000 dinara. Od toga je 15 stipendija namenjeno učenicima
srednjih škola u ukupnom godišnjem iznosu od po 50.000 dinara. Tri stipendije biće
dodeljene studentima fakulteta koji su prvi put upisali semestar na godini
studiranja, u ukupnom godišnjem iznosu od po 100.000 dinara. Svetosavska
stipendija se dodeljuje u deset jednakih mesečnih rata.
Konkurs je
bio otvoren do 30. novembra. Svetosavska
stipendija biće dodeljena desetu godinu za redom. Želja „Svetosavlja“
je da ohrabri i pomogne školovanje talentovane dece. – „Svetosavlje“ okuplja
ljude koji su nešto više stekli u životu, podstiče ih na solidarnost,
čovekoljublje, bratoljublje i rodoljublje. Dakle, sve ono što predstavlja
najbolje u našem narodu, a oličeno je u
liku Svetog Save kao najpoštovanije i najznačajnije ličnosti u našoj istoriji –
kaže predsednik udruženja „Svetosavlje“ Dragan Vidaković.
Programski
savet RTS i BNV različito o bosanskom jeziku
Formiranje
redakcije na bosanskom jeziku, što od RTS traži Nacionalni savet bošnjačke
nacionalne manjine, Bošnjačko nacionalno vijeće, bilo je tema sednice
Programskog saveta javnog servisa održane 5. decembra. Kako je
potvrdio predsednik Programskog saveta prof. Milivoje Pavlović, na sednici se
raspravljalo o mišljenju poverenice za zaštitu ravnopravnosti Brankice
Janković, koja se nedavno izjasnila o pritužbi BNV Nacionalni savet Bošnjaka se
letos žalio poverenici na prethodni zaključak Programskog saveta RTS kojim je
odbijen zahtev za formiranje redakcije na bosanskom jeziku. Pozivajući se na mišljenje SANU i ostalih relevantnih lingvističkih
institucija, Programski savet je zaključio da bosanski jezik ne postoji.
Programski savet podseća da na RTS nema posebnih redakcija ni na drugim
jezicima manjina.
Prof.
Pavlović i BNV, međutim, različito tumače mišljenje poverenice Janković. Iako
je BNV saopštio da je poverenica utvrdila da RTS svojom odlukom diskriminiše
Bošnjake, Pavlović kaže da to nije tačno. „U mišljenju poverenice piše da Programski savet ne diskriminiše
Bošnjake, ali da pitanju programa na maternjem jeziku treba pristupiti vrlo
oprezno. Mi to i nameravamo“, rekao je Pavlović, naglašavajući da RTS poštuje
Bošnjake i njihova prava, kao i ostale manjine u Srbiji.
Na ovu
izjavu reagovao je BNV, koji je saopštio „da predsjednik Programskog savjeta
Milivoje Pavlović iznosi neistine i obmanjuje širu javnost u Srbiji“. U mišljenju poverenice koje je BNV dostavio Danasu, u jednom delu piše:
„Predlaganjem neprihvatanja predloga za formiranje redakcije na bosanskom
jeziku, Programski savet nije povredio odredbe člana 6 i 24 Zakona o zabrani
diskriminacije. U drugom se, međutim, navodi da je „osporavanjem bosanskog
jezika kao jezika bošnjačke nacionalne manjine u Zaključku programskog saveta,
ovaj savet povredio odredbe čl. 6 i 24 Zakona o zabrani diskriminacije, a u
vezi sa članom 3 Zakona o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim i
manjinskim jezicima, kojim je Srbija prihvatila da se odredbe Konvencije
primenjuju i na bosanski jezik“. „Bošnjačko
nacionalno vijeće podsjeća javnost da pripadnici bošnjačkog naroda uredno
plaćaju RTS pretplatu čiji Programski savjet pokazuje diskriminatorski odnos
prema Bošnjacima“, piše u saopštenju.
Izložba
mladih umetnika u školi „Bogdan Šuput”
Izložba mladih umetnika na temu „Kako vidiš biciklističku zajednicu?”
održana je u holu Škole za dizajn „Bogdan Šuput”, kao proizvod zajedničkog rada
s Novosadskom biciklističkom inicijativom.
Učenici su na radionicama imali
priliku da kroz različite vidove umetnosti prikažu probleme s kojima se
biciklisti svakodnevno susreću, a uz to su ponudili i kreativna rešenja za sve
ljubitelje dvotočkaša. Srednjoškolci su radili s novim mentorima, upoznali se
sa samim udruženjem i naučili nešto novo. – Već duži period sarađujemo sa
Srednjom školom za dizajn „Bogdan Šuput”, a ove godine smo rešili da napravimo
aktivnost koja se zove „Bicycle 2.0” – kazala je Jasna Tomasović iz Novosadske
biciklističke inicijative. – Želeli smo da mladimo ponudimo rad u poznatom
okruženju s poznatim, ali i s njima do sada nepoznatim mentorima, da bi videli
što veći spektar tehnika, kao i da postoji hiljadu načina da se prikaže jedna
stvar. Na izložbi je moguće videti radove iz oblasti fotografije, slikarstva,
vajarstva, kao i video-radove, a kroz različite vidove umetnosti uključen je
veći broj učenika te škole. Ta aktivnost je organizovana u okviru projekta
„Pogon19” u organizaciji „OPENS – Omladinska prestonica Evrope Novi Sad”.
Međunarodno takmičenje solo pevača “Mita
Topalović“
Muzička škola
“Jovan Banadur” iz Pančeva bila je organizator 10. Međunarodnog
takmičenja mladih solo pevača “Mita Topalović”. Učestvovali su
učenici osnovnih i srednjih muzičkih škola iz Srbije, Makedonije i Rumunije. Takmičenje
“Mita Topalović” koje se već desetu godinu zaredom organizuje u
Pančevu okupilo je osamdeset pevača i dvadesettroje njihovih profesora iz
osnovnih i srednjih muzičkih škola iz Srbije, Makedonije i Rumunije. Žiri je
ocenio nastupe kao vrlo kvalitetne, što na visok nivo podiže samo takmičenje,
ali i rad pedagoga sa mladim solo pevačima.
Sva četiri laureata su iz Beograda. Najbolja među
devojčicama u kategoriji osnovnih škola je Alisa Goleš iz Muzičke škole
“Kosta Manojlović” u Zemunu, a među dečacima Aleksa Antić iz
beogradske Muzičke škole “Dr Vojislav Vučković”. Među srednjoškolcima
laureat u ženskoj konkurenciji je Olivera Krivokuća učenica Muzike škole
“Mokranjac” iz Beograda. U muškoj konkurenciji naziv laureata poneo
je Alen Popović, učenik treće godine Muzičke Škole “Kosta Manojlović”
iz Zemuna. Među domaćim takmičarima, učenicima Muzičke škole “Jovan
Bandur” najbolje rezultate postigli su Sanja Čukanović, Miljana Samardžić,
Aleksa Muljajić i Anđela Ninić zauzimanjem jednog prvog i tri druga mesta u
različitim konkurencijama.
Vremeplov:UmroMilutin
Milanković
Na
današnji dan 12.
decembra 1958. godine u Beogradu je umro srpski astronom i geofizičar Milutin
Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu,
tvorac teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je više od 700
monografija, studija, udžbenika i popularnih dela. Milanković je jedan od
najčuvenijih srpskih naučnika, a NASA ga je uvrstila u 15 najvećih umova svih
vremena koji su proučavali Zemlju. Bio je prvi srpski doktor tehničkih nauka. U
sferu njegovih interesovanja spadale su
matematika, astronomija, klimatologija i geofizika. Rođen je 28. maja
1879. godine u Dalju (danas Republika Hrvatska). Više na https://www.biografija.org/nauka/milutin-milankovic/
Vremeplov:Srpska vojska ušla u Zemun
Srpska vojska je na današnji dan 12. decembra 1918. godine po završetku Prvog svetskog rata ušla u
Zemun, čime je okončana dvovekovna vladavina Habsburške monarhije u tom gradu.
Vremeplov: U Srbiji uveden dinar
U Srbiji je na današnji dan 12. decembra 1873. godine
uveden dinar kao novčana jedinica, čime je otklonjen monetarni haos i upotreba
više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca – dukata, forinti, talira.
Vremeplov: Rođen Gistav
Flober
Na
današnji dan 12.
decembra 1821. godine rođen je Gistav Flober, klasik francuskog realističnog
romana, autor dela “Gospođa Bovari” zbog kojeg je bio optužen za
povredu javnog morala (“Buvar i Pekiše”, “Sentimentalno
vaspitanje”, “Salambo”, “Iskušenja svetog
Antonija”).
Vremeplov: Konstituisana Ustavotvorna skupština Kraljevine
SHS
Na današnji dan 12. decembra 1920. godine konstituisana je
Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad skupštine,
kojom je predsedavao hrvatski političar Ivan Ribar, trajao je više od šest
meseci i okončan je donošenjem Vidovdanskog ustava 28. juna 1921.
Vremeplov: Umro Slobodan
Jovanović
Srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović,
profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije,
najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku umro je na
današnji dan 12. decembra 1958. godine. Tokom Drugog svetskog rata bio je
predsednik jugoslovenske vlade u emigraciji u Londonu (1942-1943), a posle rata
je u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora na procesu Draži Mihailoviću. Umro je
u emigraciji u Velikoj Britaniji. Rehabilitovan je odlukom Okružnog suda u
Beogradu 26. oktobra 2007. godine.
Vremeplov:Globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promena
Na današnji dan 12. decembra 2015.
godine predstavnici 195 zemalja usvojili su u Parizu globalni sporazum o borbi
protiv klimatskih promena i globalnog zagrevanja planete. Cilj sporazuma
predstavlja održavanje globalnog zagrevanja na ispod dva stepena, odnosno do
1,5 stepeni Celzijusa, kako su zatražile zemlje najviše pogođene klimatskim
promenama.
Vremeplov:
Markoni prvi put javno prikazao bežičnu radiotelegrafiju
Đuljielmo Markoni je u Londonu prvi put
na današnji dan 12. decembra 1896.
godine javno prikazao bežičnu radiotelegrafiju. Markoni je bio jedan je od
osnivača bežične telegrafije i pionir radija. Rođen u Bolonji 1874. godine od 1896.
živeo je u Engleskoj, gde je 1897. patentirao primenu elektromagnetskih talasa
za bežičnu telegrafiju.. Markoni je 12. decembra 1901. godine prvi uspio
poslati radio-signal preko Atlantskog okeana. Godine 1932. godine upotrebio je
decimetarske radiotalase, a za radove na bežičnoj telegrafiji dobio je 1909.
godine (sa Braunom) Nobelovu nagradu za fiziku.
Bezbednost u školama – nedostaju policajci, ali i
ispravne brave na vratima
Ne stišavaju
se reakcije u javnosti nakon incidenta koji se dogodio u srednjoj
ekonomsko-ugostiteljskoj školi “Vuk Karadžić” u Velikoj Plani. Upad
naoružanog muškarca za vreme nastave koji je tom prilikom pucao iz puške
otvorilo je pitanje – kakva je bezbednost u srpskim školama? Dok resorni
ministar priznaje da u školama nema dovoljno policajaca, roditelji odgovaraju
da bi nadležni morali da se alarmiraju i što pre preduzmu neke mere. Šta
bi se dogodilo da nije bilo hrabrosti i brze reakcije nastavnika fizičkog u
srednjoj školi u Velikoj Plani, niko i ne bi da razmišlja. Međutim, na pitanje
da li je upad napadača mogao biti sprečen, u skoro svakoj školi daće sličan
odgovor. “Vi znate da su vrata škole otvorena, to su situacije koje se
dešavaju, uopšte ne mislim da je škola u tom smislu zakazala, škola nema
školskog policajca trenutno i to je činjenica”, kazala je Aleksandra Ilić,
direktorka ekonomsko-ugostiteljske škole.
Koliko su škole u Srbiji zapravo bezbedne? Resorni
ministar je, kako kaže, svestan činjenice da školama nedostaju policajci, ali
za to ne bi nikoga da optuži. “Nema dovoljno policajaca. U manjim mestima
jedan policajac obilazi dve škole, ali ove situacije ne možete da predvidite,
pa ne mogu nikoga da krivim. Ne možemo da okrivimo ni MUP. Ne mogu oni toliko
ljudi da zaposle. Postoji dogovor s policijom da se što više penzionisanih
policajaca uključi u tu priču i na tome se radi”, kazao je ministar Mladen
Šarčević.
Prosvetni radnici tvrde da nedostatak školskih
policajaca nije jedini problem. “U mnogim srpskim školama nemate
funkcionisanje sistema bezbednosnih kamera, u mnogim školama nemate angažovano
kvalitetno, pouzdano i fizički spremno obezbeđenje koje je pritom i edukovano
da reaguje u rizičnim situacijama, u mnogim školama nemate čak ni valjane
osnovne brave na vratima”, izjavila je Vesna Vojvodić, profesorka srpskog
jezika i književnosti.
Koji sistem zaštite je obavezan za sve škole, nikada
nije utvrđeno. Dok se on ne uspostavi,
roditelji upozoravaju da nadležni moraju što pre da reaguju kako bi bezbednost
bila efikasnija. Pored stalnog obezbeđenja, predlažu uvođenje elektronskih
brava i kartica, kao i zaključavanje vrata. “Škole treba da budu
zaključane u toku nastave, ne za to da imitiraju neke zatvore da niko ne može
iz njih da izađe, nego prosto da u njih ne može niko da uđe. Nema nikakve
potrebe da se u toku održavanja nastave u školi pojavljuju osobe koje nisu
nastavni kadar ili koje nisu učenici, čak ni roditelji”, kaže Dragana
Soćanin iz Udruženja “Roditelj”.
“Mi zapravo živimo u jednom svetu u kojem se sve
nepravilnosti reflektuju na školski sistem, tako da zaposleni u školama zajedno
sa decom izloženi su najrazličitijim oblicima nasilja, a nemamo još uvek prave
i pouzdane mehanizme da se dobro od njih zaštitimo”, ocenila je Vesna
Vojvodić. A o situaciji u školama mogao bi da posluži i primer od pre nedelju
dana, kada je u Trećoj beogradskoj gimnaziji dvadesetjednogodišnji muškarac
napao učenicu, koju je pratio i za njom ušao u školski toalet.
Neophodno da
se deca više edukuju o bezbednosti u saobraćaju
Agencija
za bezbednost saobraćaja u saradnji s muzičkom radionicom “Mari Mari”
u Ustanovi kulture “Vuk Karadžić” organizovala je promociju pesama
“Veži se” i “Stop, stani” koje ukazuju na neophodnost
vezivanja pojasa tokom vožnje, posebno na dečjem sedištu Direktorka Agencije za
bezbednost saobraćaja Jasmina Milošević rekla je da agencija u svojim
preventivnim aktivnostima dosta pažnje poklanja najmlađim učesnicima. Mi želimo
da ih što bolje spremimo za svakodnevno učešće u saobraćaju, i s druge strane,
mi prepoznajemo da deca najbolje uče kroz igru i pesmu i zbog toga smo ove
godine uspostavili saradnju sa muzičkom radionicom “Mari Mari”, rekla
je Miloševićeva. Kako je dodala, deca lako pamte poruke koje čuju kroz pesmu i
kroz melodiju koja im se dopada, pa shodno tome rad agencije se, prema njenim
rečima, bazira pre svega na edukaciji najmlađih. Važno je da deci na vreme
nametnemo pravilne stavove o bezbednom ponašanju u saobraćaju, jer će oni takav
pristup kasnije eksponirati, istakla je Miloševićeva i dodala da je radionica
“Mari Mari ” prepoznata kao neko koga deca i roditelji vole.
Osnivač
“Mari Mari” Marija Marić istakla je da je čitava akcija prevencije
sprovedena sa ciljem da se deca što bolje informišu o saobraćaju i učešću u
njemu. Smatramo da je vrlo značajno pričati i širiti jednu zdravu svest o svemu
tome kroz pesme “Stop, stani” i “Veži se”. Prva pesma je
namenjena prvom samostalnom izlasku deteta na ulice i njegovom pravilnom ponašanju
u svemu tome, a druga ima jasnu poruku o učešću dece na sedištu, rekla je
Marićeva. Kako ističe, igra je važna stvar, jer putem igre i muzike mnoge
stvari mogu da se nauče, kojima kasnije deca vladaju. Reakcija dece i roditelja
je bila fenomenalna, i čuli smo se i u inostranstvu, što je za nas od velike
važnosti. Potrebno je da svi budemo pažljivi u saobraćaju, zaključila je
Marićeva.
Proslavljeni
srpski automobilista i promoter bezbednosti u saobraćaju Dušan Borković istakao
je za Tanjug da je potrebno da svi roditelji obrate pažnju na pravilno
usmeravanje dece pri ponašanju u saobraćaju. Bitno je da znamo da deci ne
vezujemo pojas samo kad naiđe kontrola, već da to činimo uvek i, što je
najvažnije, da tako našoj deci dajemo pozitivan primer, istakao je Borković i
dodao da pesme koje su veceras izvedene imaju jasnu poruku za učesće i
bezbednosti dece i odraslih u saobraćaju.
U toku
promocije u Ustanovi kulture “Vuk Stefanovih Karadžić” prikazana je i
maskota Agencije za bezbednost saobraćaja “Pažljivko”, koji je u
saradnji s psiholozima i pedagozima predstavljen kao jedan od najboljih načina
sa druženje s decom. Ovaj događaj je bio posvećen i obeležavanju dana žrtava u
saobraćaju.
Doživotni zatvor – kršenje ljudskih prava ili
preventivna mera?
Početkom meseca, u Srbiji je
uvedena nova vrsta krivične sankcije, u pitanju je doživotni zatvor. Ubica
deteta, počinilac obljube nad nemoćnim licem, trudnom ženom ili detetom sa
smrtnim ishodom, biće osuđen na doživotnu kaznu zatvora, bez mogućnosti
uslovnog otpusta. Stručnjaci upozoravaju na to da je deo zakona suprotan
Ustavu, ali i konvencijama o zaštiti ljudskih prava. Nova vrsta krivične
sankcije – doživotni zatvor, uvedena je na inicijativu Fondacije „Tijana
Jurić“, koja je za izmenu Krivičnog zakonika prikupila više od 160.000 potpisa
građana. Osnivač Fondacije Igor Jurić, kaznu i represivnu meru vidi kao
preventivu, a ni najmanje kao kršenje ljudskih prava. “Ponavljam još
jednom, ne krše se ljudska prava ni po kom osnovu i mi smo ostavili tu
mogućnost da svaki od tih ljudi koji budu osuđeni na doživotnu kaznu zatvora
bez mogućnosti uslovnog otpusta, da mogu da pišu i predsedniku i da postoji akt
pomilovanja, da je to potpuno jedna realna osnova i da tu nema ništa sporno.
Tako nešto postoji u drugim evropskim zemljama. Apsolutno smo o tome vodili
računa i ne postoji ništa sporno”, izjavio je Igor Jurić, osnivač
fondacije “Tijana Jurić”.
Trenutno bi u Srbiji ovakvu
kaznu služilo osmoro ljudi, kaže Jurić, podsećajući na činjenicu da su to ubice
koje nisu imale milosti prema deci od 2 do 15 godina. Pitali smo subotičane da
li je po njihovom mišljenju kazna doživotnog zatvora kršenje ljudskih prava ili
preventivna mera. “Ako oni imaju pravo da ugroze nekog od nas, da li su to
dečica ili starije osobe, onda nemam šta drugo da dodam, samo da i oni snose tu
odgovornost. Inače izgleda nema druge”, kazao je jedan od sagovornika. “Pa,
onaj ko je nekoga ubio i on je kršio prava i to debelo je kršio prava onoga
koga je ubio. Mislim da nema tu pitanja više”, dodao je drugi.
Stručnjaci upozoravaju da
zakon nije po Ustavu i da krši međunarodne konvencije. Posebno ukazuju na
kršenje ljudskih prava zbog onemogućavanja uslovnog otpusta za određena
krivična dela. To sudije stavlja pred veliku dilemu – da li da poštuju zakon
ili Ustav. Jurić sa druge strane podseća da su roditelji koji su ostali bez
dece, i ne samo oni nego i njihova šira porodica, takođe osuđeni na jednu vrstu
doživotnog zatvora.”Tu je, mogu da kažem, na desetine ljudi kažnjeno na
doživotnu kaznu zatvora. O tome se mora voditi računa. I zato, zaista sam
svestan odgovornosti ali morate biti svesni i da odgovarate na neki način na to
šta će desiti ako ih ipak osudite na manju kaznu”, saopštio je Jurić.Jurić
je uveren da će se značaj ovog Zakona uvideti tek u narednim godinama. https://www.youtube.com/watch?v=cBrX1gB1qR8&feature=emb_logo