Dekan
Bogoslovskog fakulteta: Odluke Sinoda obavezujuće!
Novi dekan
Bogoslovskog fakulteta u Beogradu đakon Zoran Ranković izjavio je u utorak da je procedura sprovođenja odluke Svetog
arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve, koji je povukao blagoslov
episkopu zapadnoameričkom Maksimu i docentu Marku Vilotiću, započeta onda kada
je upućena prethodnom dekanu, a da su odluke Sinoda obavezujuće. Ranković je za
izdanje lista Politika rekao da su odluke Sinoda obavezujuće ne samo za upravu
fakulteta, nego za sve klirike, a samim tim i za osobe na koje se odnose.
Na pitanje
da li je ugrožena autonomija Bogoslovskog fakulteta, Ranković je rekao da je
uveren da pretežni deo ekonomske javnosti, uključujući i zaposlene na
fakultetu, koji na autonomiju Bogoslovskog fakulteta gledaju kroz prizmu onoga
što je propisano statutom fakulteta, ulogu Sinoda SPC ne doživljava kao
“udar” na autonomiju fakulteta. “Saveti Sinoda SPC svojim
odlukama nikako ne ugrožavaju autonomiju Pravoslavnog bogoslovskog
fakulteta”, rekao je dekan.
Bogoslovski
fakultet je član Beogradskog univerziteta i organski deo SPC
Pravoslavni bogoslovski fakultet ima pravno legitiman status člana Univerziteta u Beogradu i da kao takav ostvaruje puno učešće u njegovom radu, saopštila je Informativna služba SPC s ciljem, kako navode, okončanja medijskih spekulacija. Navodi se da je istovremeno Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu organski deo SPC i predstavlja izraz njenog vekovnog pregalaštva na stvaranju i unapređivanju teološkog obrazovanja svih osoba. Na prvom mestu, ističu, zainteresovanih za sticanje potrebnih znanja i veština za obavljanje svešteničke i katihetske službe kao i akademski utemeljeno istraživanje istorijskog, kulturnog i bogoslovskog nasleđa svekolikog hrišćanskog sveta, prevashodno njegovog pravoslavnog ogranka. U tim okvirima, kažu, oblikovana su pravna akta Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta. Sa svim specifičnostima koje ih karakterišu, ona su, kao takva, priznata odnosno prepoznata kao legalna i legitimna i uvedena u institucionalni organizam Univerziteta u Beogradu, u sistem akademskog obrazovanja koje je prihvaćeno i podržano od države.
Imajući u
vidu navedene činjenice, poručuju da su odluke koje je Sveti Arhijerejski Sinod
SPC doneo u vezi sa radom dvojice bivših nastavnika Pravoslavnog bogoslovskog
fakulteta, dr Maksima Vasiljevića i dr Marka Vilotića, kao i u vezi sa radom
prethodnog dekana fakulteta, dr Ignatija Midića, prihvaćene su, u kolektivu
fakulteta, apsolutnom većinom. O tome, kažu, i posredno i neposredno govori
činjenica da je za novog dekana fakulteta apsolutnom većinom izabran profesor
dr Zoran Ranković, a naročito činjenicu da je predlog Nastavnog i naučnog veća
o ovom izboru u Savetu fakulteta jednoglasno potvrđen tajnim glasanjem.
“Svaka tvrdnja o nelegalnosti rada upravnih tela Pravoslavnog bogoslovskog
fakulteta nije zasnovana na činjenicama, nego predstavlja zlonamernu
spekulaciju”, poručuju iz te visokoobrazovne institucije.
Ne ulazeći
u razloge pomenutih spekulacija, Uprava će, kažu, na svaki mogući i pravno
legitiman način nastojati da od njihovog štetnog delovanja sačuva budući rad
fakulteta. Kao posebno tužan i mučan utisak izdvajaju to da navedene kolege
pokušavaju da, kako kažu, u ostvarenje svojih ciljeva uvuku ne samo članove
nastavnog i nenastavnog osoblja, nego i studente.
Važno je znati koje kvalifikacije za rad ima svaki
pojedinac
Srbija je dobila
Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija, ali se tek očekuje da bude razvijen Registar
kvalifikacija – elektronska platforma koja će omogućiti uvid u sve
kvalifikacije koje se u našoj zemlji mogu steći kroz formalno obrazovanje.
Popisane, razvrstane po nivoima i detaljno opisane kvalifikacije, omogućiće da
svako može da odgovori na pitanje šta je njegova kvalifikacija i koje poslove
može da radi, istaknuto je u ponedeljak
na skupu “Razvoj integrisanog sistema nacionalnih kvalifikacija u
Srbiji”. Okvir kvalifikacija ukazuje i na mogućnosti prelaska sa jedne
kvalifikacije na drugu ili sa jednog nivoa kvalifikacije na drugi. Radi se i na
usaglašavanju Nacionalnog okvira kvalifikacija sa Evropskim okvirom
kvalifikacija što će omogućiti lakšu uporedivost kvalifikacija u Srbiji sa
kvalifikacijama drugih zemalja, a time i lakšu prenosivost kvalifikacija u
druge sisteme.
Ministar prosvete Mladen Šarčević rekao je da se od
obrazovanja očekuje da pojedinac stekne znanje i veštine koje će mu omogućiti
da se zaposli. Uspostavljanjem Nacionalnog okvira kvalifikacija, kako kaže,
benefit će ostvariti i poslodavci i pojedinci. “U okviru sistema
Nacionalnog okvira kvalifikacija, pored kvalifikacija stečenih u formalnom
obrazovanju će se uzimati u obzir i kvalifikacije stečene i u neformalnom
obrazovanju, neformalnim učenjima”, naglasio je ministar.
Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici naveo je da se
pokazalo da je investicija u obrazovanje najbolja investicija. On je ukazao da
je EU još 2008. godine napravila Evropski okvir kvalifikacija što omogućava
mobilnost studenata, ali i radne snage. “Srbija na svom putu ka EU
usklađuje svoj okvir kvalifikacija sa Evropskim okvirom”, naveo je
Fabrici. Kroz projekat Razvoj integrisanih sistema nacionalnih kvalifikacija u
Srbiji , EU je donirala 1,38 miliona evra da se uredi sistem kvalifikacija i da
se svi nivoi i vrste kvalifikacija povežu sa tržištem rada. Nacionalni okvir
kvalifikacija opisuje šta bi učenici, studenti ili odrasli polaznici obuka
trebalo da znaju , razumeju i mogu da urade na osnovu stečenih kvalifikacija.
Pomoćnica Ministra prosvete za dualno obrazovanje
Gabrijela Grujić istakla je da je Zakon o Nacionalnom okviru kvalifikacija
usvojen prošle godine, da je NOK važan zbog potreba savremenog tržišta rada.
Važan zadatak koji nam je postavljen od Evrope je uspostavljanje, povezivanje
našeg NOK-a sa Evropskim okvirom kvalifikacija kako bi dobila na vrednosti i na
verifikaciji svih kvalifikacija koje u našoj zemlji donosimo”, naglasila
je ona. Srbija je osnovala i nezavisno telo Agenciju za kvalifikacije na čijem
čelu je prof. Časlav Mitrović.
Srbi na 17.
mestu u svetu po poznavanju engleskog
Republika
Srbija rangirana je na 17. mesto liste zemalja koje govore engleski kao strani
jezik, prema istraživanju organizacije “Education First” pod nazivom
“English Proficiency Index”, koje je sumiralo rezultate testiranja
jezika u 100 zemalja sveta. U najvećoj švedskoj kompaniji koja posluje u
Srbiji, Transkom (Transcom), smatraju da visok nivo poznavanja stranih jezika
privlači strane investicije u našu zemlju. “Engleski je jezik inovacija,
tehnologije, diplomatije i nezavisno od toga da li ste prodavac u supermarketu,
učenik, profesionalni sportista ili profesor na univerzitetu, pretpostavka je
da u budućnosti nećete moći bez njega”, kaže Violeta Petrović-Pilipović iz
Transkoma. Procene su, kako dodaje, da engleski već sada uči 1,5 milijardi
ljudi i zbog toga počinje da se pravi razlika između onih koji govore bolje i
onih sa lošijim znanjem. “Visoki stepen poznavanja jezika u Srbiji
primećuju i naši saradnici za englesko tržište. Hvale nas zbog pravilne gramatike
i izostanka specifičnog akcenta”, ističe Petrović-Pilipović.
Beograd
se, prema njenim rečima, kotira u kategoriji gradova sa visokim poznavanjem
engleskog, navodi se u saopštenju Transkoma. “To je, između ostalog,
posledica stranih investicija, razvoja IT industrije, pozicioniranja glavnog
grada kao turističke destinacije i dominantne pozicije engleskog kao stranog
jezika u srpskim školama”, objašnjava ona.
Petrović-Pilipović
napominje da su, osim za engleski, Srbi talentovani i za druge jezike, te da je
srpsko tržište jedno od retkih na kom Transkom posluje na 13 jezika. “Naša
predstavništva u drugim državama najčešće posluju na dva jezika – maternjem i
engleskom, i to je ono što izdvaja Srbiju. Osim za relativno česte jezike, kao
što su nemački, engleski, francuski i španski, u Srbiji smo, između ostalog,
uspeli da pronađemo govornike holandskog, norveškog i poljskog jezika”,
navela je Petrović-Pilipović.
Poznavanje
stranih jezika je značajno zbog ekonomskog, tehnološkog i kulturnog
pozicioniranja države na međunarodnom nivou, poručujuiz Transkoma i zaključuju
da, usled rasprostranjenosti nekih stranih jezika, kvalitet postaje presudan
kad su u pitanju odluke o internacionalnim projektima i investicijama.
Pobednice
ženskog hakatona smislile platformu za pametno obrazovanje
Platforma za kurseve koja bi trebalo da poveže studente i profesore
srpskih univerziteta je pobedničko rešenje konkursa „2019. Code.
Hackathon. Female. Namics.ˮ koje je održano u okviru Nedelje obrazovanja iz
računarskih nauka, saop[tili su organizatori. Takmičenje
je organizovano na inicijativu digitalne agencije Namics, a sa ciljem da osnaži
poziciju žena u IT industriji i da ih podstakne da se bave programiranjem. Učesnice hakatona, raspoređene u timove od po tri člana, imale su 10 sati
da razviju rešenja koja bi mogla da se upotrebe za digitalizaciju obrazovanja i
stvaranje takozvanih pametnih škola, a tokom rada pomagale su im mentorke iz
Namics-a, dodaje se u saopštenju.
Kako se
ističe, najbolje rešenje odabrano je zbog svoje originalnosti, mogućnosti za
primenu u realnom životu i primenjenih tehničkih parametara. „Platforma koju smo osmislili bi trebalo da pomogne tradicionalan način
učenja tako što bi omogućila online edukaciju, učenje na
daljinu i pohađanje kurseva nezavisno od godine studija ili univerziteta. Tako
bismo mogli da proširimo vidike studenata i da unapredimo postojeći sistem.
Posebno mi je bilo zanimljivo što smo se okupile nas tri, koje se ranije nismo
poznavale i što je trebalo da uklopimo znanja, koja su posebno različita.
Timskim radom smo napravile nešto što zaista radi i iza čega mi
stojimoˮ, ističe Milena Đorđević, koja je sa Jelenom Minić i Miljanom
Bogdanović bila deo pobedničkog tima „Sharp mindsˮ.
Najbolja
ekipa na hakatonu dobila je nagrade među kojima su praksa u digitalnoj agenciji
Namics i ulaznice za IT konferenciju. Katarina
Simić iz beogradskog odseka digitalne agencije Namics, ujedno i učesnica prvog
Namics-ovog hakatona, napominje da su sva rešenja ostala u vlasništvu učesnica. „Simbolično smo spojili digitalna rešenja i edukaciju kao temu za Nedelju
obrazovanja iz računarskih nauka, a timovi su imali zaista odlične ideje za
stvaranje pametnih škola. Prototipi napravljeni tokom hakatona ostali su u
vlasništvu njihovih kreatorki i nadamo se da će one dalje razvijati svoja
rešenjaˮ, kazala je Simić.
Najbolji na
bilbordima: Mihajlo Pap i Ivan Katona
Mihajlo Pap i Ivan Katona kao učenici Osnovne škole „Kosta Trifković” u
prošloj školskoj godini ostvarili su vredne uspehe na takmičenjima iz rusinskog
jezika. Mihajlo je kao učenik osmog razreda osvojio prvo mesto na Republičkom
takmičenju iz rusinskog jezika, kao i Ivan, kao đak sedmog. – Volim jezike,
posebno engleski i francuski – navodi Mihajlo Pap. – Samo što francuski nisam
imao u školi pa sam išao na privatne časove. Od ove školske godine sam upisao
Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj” bilinvgalno francusko-srpsko odeljenje i
očekujem da ću nastaviti da se takmičim. – U budućnosti bih voleo da se bavim
nečim što ima veze s jezicima i putovanjima.
Ivan
Katona i prošloj školskoj godini nizao je uspehe iz poznavanja rusinskog
jezika, pa je prva mesta osvajao i na opštinskim i okružnim takmičenjima, a
kruna na prošlu školsku godinu stigla je s prvim mestom na Republičkom. –
Jezici su mi dosta interesantni, a volim i geografiju – kaže Ivan. – U ovoj
školskoj godini planiram da idem i na takmičenja iz engleskog jezika. Za sada
još ne znam čime ću se baviti u budućnosti jer je mnogo toga na stolu. Treba se
odlučiti. Srećom, ima još vremena za to.
Projekat
„Učim + Znam = Vredim”, koje realizuje Udruženje za promociju društvene
odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu i
Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na njima je predstavljeno
gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj
godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i
umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor ovog projekta i
ove godine je Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope
–OPENS 2019.
Subotica:
Dom za decu ometenu u razvoju dobitnik povelje
Dom za
decu ometenu u razvoju “Kolevka” u Subotici, ovogodišnji je dobitnik
povelje za vanredne doprinose na unapređivanju socijalne zaštite u Srbiji. “Kolevka”
je jedna od najstarijih institucija na ovim prostorima, a ove godine obeležava
116 godina rada. Subotička “Kolevka” je jedna od preko 200 ustanova u
Srbiji koje se bave socijalnom zaštitom i prema oceni stručnjaka zaposlenih u
toj oblasti, upravo je subotička ustanova protekle godine svojim radom i
zalaganjem, najviše doprinela boljitku celokupnog sistema socijalne zaštite u
našoj zemlji. “Dugujem jednu veliku zahvalnost svim svojim zaposlenima, od
srca bukvalno, jer oni su nosioci kompletno ove priče. Na pravim razliku između
sektora unutar ustanove, bukvalno sve službe funkcionišu onako kako treba. Meni
je to posebno zadovoljstvo, a ja ću se i dalje truditi, kao direktor da
omogućim svojim ljudima što bolji i kvalitetniji rad u ovoj ustanovi, da bi
uspeli da na jedan adekvatan način brinemo o našoj deci, našim korisnicima.
Njih trenutno imamo 162-e u domu”, kaže Nenad Kozomora, direktor.
Dom za
decu ometenu u razvoju “Kolevka”, načinio je značaje korake na
razvojnom putu, kako u izgradnji infrastrukture tako i u kadrovskom smislu.
Direktor najavljuje još značajnije ulaganja u 2020.godini. “U toku je
priprema, i već je gotovo izvesno potpisivanje ugovora sa Kancelarijom za javna
ulaganja, gde će biti isfinansirana kompletna rekonstrukcija ovog doma i
dogradnja novog objekta, koji bi služio isključivo za dečiju palijativu. Dečija
palijativa je nešto što je neophodno. Mislim da je vrlo malo zastupljeno u
državi, gde bi mi bili jedni od nosioca ove nove institucije, odnosno nove
usluge, gde bi morali zajedno i Ministarstvo za rad i Ministarstvo zdravlja da
se udruže kako bi se ova ustanova transformisala u socijalo-zdravstvenu
ustanovu i bavila se palijativnom brigom dece”, navodi Kozomora.
Dom za
decu ometenu u razvoju “Kolevka” trenutno zbrinjava 162 dece na
stacionarnom lečenju, 25 mališana boravi u Dnevnom boravku
“Zvezdice”, a 40 korisnika je pri Dnevnom centru za odrasla lica i
Materinskom domu, pored čega u Domu funkcioniše i prihvatilište za zbrinjavanje
dece koji se nalaze u stanju privremene socijalne potrebe. https://www.youtube.com/watch?v=uEcxCnMrQZA&feature=emb_logo
Šangaj:Učenicima iz Kragujevca i Užica nagrade na robotičkom takmičenju
Na
Svetskom takmičenju u edukativnoj robotici (WER – World Educational Robot
Contest) održanom u Šangaju 14. i 15. decembra, dva tima iz Srbije postigla su
odlične rezultate.
Ekipa pod nazivom „SDT“ koju čine učenici Prve kragujevačke gimnazije,
osvojila je drugu nagradu u kategoriji Brick (4+3), dok je tim Prve osnovne
škole kralja Petra II iz Užica pod imenom „Andrijaši“ osvojio treću nagradu u
istoj kategoriji, kao i nagradu za izvanredan doprinos (Outstanding
Contribution). Tim iz Kragujevca činili su učenici Dušan Tenjović, Mihailo
Šundović i Vuk Lazović koje je predvodila profesorka Katarina Veljković, dok su
Užice predstavljali osnovci Dragica Gavrilović, Andrej Stevanović i Luka Majkić
pod vođstvom nastavnika Gorana Bojovića. Tema ovogodišnjeg takmičenja bila je
veštačka inteligencija, a zadaci su bili kreirani tako da odražavaju problem u
funkcionisanju veštačke inteligencije koji robot, uz pomoć svojih mehaničkih
dodataka i isprogramiranog koda, treba da reši.
Oba tima
su se za učešće na ovom prestižnom svetskom takmičenju plasirala kroz
nacionalne kvalifikacije u okviru programa „Bitka za znanje“ koji od 2017. u
Srbiji sprovodi Fond B92. Fond B92 je od organizatora takmičenja u Kini dobio
posebno priznanje za dosadašnje zalaganje i uspehe postignute u okviru ovog
takmičenja.
Ovo je
treća godina za redom u kojoj Srbija, kroz program „Bitka za znanje“, šalje
svoje predstavnike na svetski kup u Šangaj. Prošle godine, na ovom takmičenju
ekipa Politehnike – škole za nove tehnologije iz Beograda osvojila je prvu
nagradu u međunarodnoj konkurenciji u kategoriji nerezidencijalnih takmičara,
dok je ekipa Ogledne OŠ “Vladislav Ribnikar“ iz Beograda osvojila Nagradu za
najbolji nastup, kao i treću nagradu u međunarodnoj konkurenciji, u kategoriji
stariji osnovci – nerezidencijalni takmičari. 2017. godine, kada je Srbija prvi
put imala svoje predstavnike na ovom takmičenju, tim Politehnike – škole za
nove tehnologije postigao je veliki uspeh osvojivši posebnu Nagradu za najbolju
prezentaciju svoje zemlje i rada u robotici.
Vremeplov: Studentski protesti u Beogradu?*
„Od današnjeg dana studenti ETF u
neograničenom štrajku do ispunjenja zahteva, na Filološkom nastavljen štrajk upozorenja“,
pisao je Danas u ovo vreme pre tačno 21 godinu. Studenti ETF započeli su šetnju
od zgrade svog fakulteta, noseći veliki transparent sa natpisom “ETF-bojkot”.
Njima su se priključili i studenti Pravnog fakulteta, zatim su zajedno
nastavili šetnju ka zgradi Savezne skupštine. Tu su se na kratko zaustavili
kako bi sačekali svoje kolege sa
Filološkog fakulteta. Posle kraće blokade ulice ispred Savezne skupštine,
kolona se uputila ulicom Kneza Miloša. Policija je postavila kordon kako bi
sprečila studente i sa dva policijska kombija pokušala da ih zaustavi ispred
zdanja Predsedništva Srbije. Protestanti su zatim nastavili svoj put preko
trotoara i tako su izbegli policiju koja ih je sve vreme pratila. Nakon toga
pridružili su im se i studenti Medicinskog fakulteta, koji su nosili crvenu
odeću i trake hitne pomoći.
Policija je sačekala protestante
ispred zgrade Ministarstva prosvete, braneći im da uđu u zgradu i predaju pismo
ministru prosvete Jovi Todoroviću. Policija nije dozvolila ni novinarima da
priđu glavnom ulazu zgrade, a studentu koji je pokušao da obrazloži zašto su
došli policajac je rekao “Samo sa Vi možete da govorite o ministru”.
Predstavnici studenata su ipak pročitali sadržaj pisama i obrazložili svoje
zahteve, nakon čega je dozovoljeno petočlanoj grupi studenata da uđu u zgradu i
ostave svoja pisma na pisarnici, za ministra Todorovića. Protestantima je
obećano da će ministar primiti njihova pisma, ali oni su odlučni da nastave sa
protestima dok njihovi zahtevi ne budu usvojeni.
*“Danas” od 10. do 16.
decembra 1998.
Vremeplov:Knin glavni grad Republike Srpske Krajine
Na današnji dan 19. decembra 1991.
godine Republika Srpska Krajina proglasila je Knin za glavni grad, a Milan
Babić, dotadašnji predsednik vlade, preuzeo je funkciju predsednika Republike.
Time su ujedinjene dve teritorijalno nepovezane jedinice u Hrvatskoj pod
kontrolom Srba – Krajina i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. RSK
je prestala da postoji u avgustu 1995. godine, kada su hrvatske snage zauzele
te teritorije, a oko 250.000 Srba izbeglo je u Bosnu i SR Jugoslaviju.
Vremeplov: Umro Džo Barbera
Džo Barbera član čuvenog animatorskog dvojca Hana-Barbera, koji je
stvorio neke od najpoznatijih likova crtanih filmova poput “Tom i
Džeri”, “Medved Jogi”, “Porodica Kremenko” i
“Skubi du” umro je 19. decembra 2006. godine.Prve legendarne epizode
o mišu i mački koji se nadmudruju osvojile su sedam Oskara. Barbera i Vilijam
Han udružili su se 30-tih godina prošlog veka dok su radili za Metro Goldvin
Majer.
Vremeplov:Na engleski presto došao Henri II
Na engleski presto 19. decembra.
1154. godine je došao Henri II, prvi vladar dinastije
Plantagenet. Učvrstio je kraljevsku vlast i ograničio vlasti barona i sudsku
vlast crkve, zbog čega je došao u sukob sa kanterberijskim nadbiskupom Tomasom
Beketom koji je po njegovom nalogu ubijen 1170. Započeo je osvajanje Irske
1171.
Vremeplov: Umro Džozef Tarner
Na današnji dan 19. decembra
1851. godine umro je engleski slikar Džozef Malord Vilijam Tarner, jedan od
najvećih pejzažista u istoriji slikarstva. Tarnerov slikarski postupak
oslobođen akademizma i njegovo otkriće pune svetlosti i čiste boje značajno su
uticali na francuske impresioniste i poentiliste.
Vremeplov: Umro Vitus Bering
Ruski pomorac i istraživač danskog
porekla Vitus Bering, na do tada nepoznatom ostrvu koje je kasnije dobilo
njegovo ime umro je na današnji dan 19. decembra 1741. godine. Po njemu je severni deo Tihog
okeana nazvan Beringovo more, kao i prolaz koji spaja Severno more s Tihim
okeanom. Iste godine u avgustu Bering je otkrio poluostrvo Aljasku.
Vremeplov:Usvojen prvi ustav Crne Gore
Na današnji dan 19. decembra 1905.
godine usvojen je prvi ustav Crne Gore, “Nikoljdanski ustav”, kojim
je država konstituisana kao ustavna monarhija.
Vremeplov:Umro Branko Horvat
U Zagrebu je na današnji dan 19. decembra 2003. godine umro
profesor Ekonomskog fakulteta i poznati jugoslovenski i hrvatski ekonomista
Branko Horvat (76).
Opljačkani
članovi Dečje filharmonije
Tokom koncerta Dečje filharmonije u nedelju uveče u Sava centru,
učesnicima su u garderobi ukradeni novčanici, objavio je direktor Filharmonije
Ljubiša Jovanović na svom Fejsbuk profilu. On je obelodanio da se isto desilo i
na poslednjem koncertu održanom u okviru festivala „Radost Evrope“, kada su
pokradena i deca iz inostranstva. Jovanović je ukazao da je u nedelju uveče iz
džepova, novčanika i ranaca dece otet novac, „nekom koja stotina dinara od
džeparca, drugima po nekoliko hiljada od karata za prevoz koji im je
nadoknađen“. Najpotresniji je trag na dušama te dece, njihova zaprepašćenost,
zbunjenost, neverica u očima. Njima je sinoć ukraden deo srca, bića, čistote.
Nisam mogao da spavam protekle noći. Nažalost, ne zbog radosti zbog
fantastičnog koncerta, već od silne tuge i ljudske povređenosti, naglasio je
on. Jovanović smatra da je neophodno da se sinhronizovanom akcijom obezbeđenja
i rukovodstva Sava centra deci nadoknadi svaka para, kako bi im se vratilo
poverenje u ljudskost. Moramo pokazati deci da smo dostojni njihove mladosti i
unutrašnje lepote, ne smemo zažmuriti nad nečijom nebrigom, nemarom i
mogućnošću da proces vaspitavanja mladih bude podvrgnut ruglu na ovakav način,
poručio je on.
Fondacija
Deca deci: Pronaći počinioce krađe
Fondacija
Deca deci je povodom navoda o kradji tokom koncerta Dečje filharmonije u Sava
centru u Beogradu izrazila nadu da će počinioci biti pronađeni i da će biti
preduzete mere kako se ovakvi incidenti ne bi ponavljali.
Škulić: Ideje o snižavanju godina krivične odgovornosti maloletnika čudne i naopake
Zbog sve češće pojave vršnjačkog nasilja u Srbiji, ponekad veoma
brutalnog, poslednjih meseci čuju se zagovaranja da granica krivične
odgovornosti maloletnika treba da se spusti sa 14 na 12 godina, što je prema
stavu profesora Pravnog fakulteta u Beogradu Milana Škulića neprihvatljiva
ideja. “Kada bi se kod nas granica krivične odgovornosti spustila na 12
godina ništa se ne bi postiglo, već bi se bez potrebe veliki broj dece uveo u
krivično-pravnu oblast, a sankcije bi bile praktično onakve, kakve se i sada
mogu postići merama socijalne zaštite”, upozorio je profesor na panelu 32.
Skupa “Kopaoničke škole prirodnog prava-Slobodan Perović”, održanog
proteklog vikenda na Kopaoniku.
Uz
zagovornike ove ideje, od nedavno se prema rečima profesora Škulića našlo i
Ministarstvo unutrašnjih poslova. “Nedavno sam dobio poziv u vezi sa ovim
predlogom i bio sam prilično iznenađen zašto se opet dolazi na te čudne i
naopake ideje”, naglasio je Škulić, govoreći na panelu Kopaoničke škole
posvećenom krivičnoj odgovornosti i sankcionisanju maloletnika.
Ukazao je
da je u Evropi, kao i u svim državama nekadašnje SFRJ, standardna granica
krivične odgovornosti 14 godina. U nekim evropskim državama ima i nižih
granica, kao i viših granica od 15 ili 16 godina. “Ali tamo gde je ta
granica niža, to je tradicija koja traje dugi niz godina. U Engleskoj i
Škotskoj starosna granica je 10 godina, ali ni kod njih nije moguće izricanje
tipične krivične sankcije i ne vodi se tipičan krivični postupak prema deci
koja imaju tako malo godina”, naglasio je Škulić. Tamo se, kako je naveo,
odgovornost te dece samo formalno “krsti” kao krivična odgovornost i vodi
se navodni krivični postupak, koji za tako malu decu vise liči na ono što je
kod nas postupak socijalne zaštite, a navodne krivične sankcije u osnovi su
tipične socijalne sankcije i decu niko ne tera u zatvor. Zbog toga smatra da bi
snižavanjem granice odgovornosti maloletnika, Srbija bez potrebe išla na
represiju, što, kako je naglasio, nije dobro jer bi bila bez potrebe odbačena i
u Evropskoj uniji i Evropi kao država koja “stalno insistira na represiji
i hoće da što više goni”.
Bila bi
takođe jedina država na prostoru bivše Jugoslavije koja bi išla na tako nisku
starosnu granicu odgovornosti za krivično delo, napomenuo je Škulić ističući da
bi se povrh svega toga, dodatno opteretili i organi gonjenja iz krivičnog
postupka. “Krajnje je vreme da budemo malo oprezniji u promenama krivičnog
zakonodavstva i da shvatimo da nije sve u represiji i da njom ne treba pošto
poto menjati mehanizme”, ukazao je Škulić, koji je i sudija Ustavnog suda
Srbije.
On je
takođe negodovao što Ministarstvo unutrašnjih poslova poslednjih godina sve
češće daje svoje, kako kaže, čudne predloge za izmene Krivičnog zakonika i
nekako uspeva da ih progura. “Smatram da policija nije ta koja treba da se
bavi Krivičnim zakonikom već poslovima iz svoje nadležnosti”, naveo je
Škulić, osvrćući se i na nedavno usvojene predloge MUP-a kojima je radikalno
smanjen prostor za izricanje uslovne osude i varijante kažnjavanja višestrukih
povratnika, koji se primenjuju od 1. decembra kroz izmene KZ-a. On smatra da će
ove novine vrlo brzo prepuniti srpske zatvore, i mada kaže da povrat svakako
zaslužuje reakciju države, ukazuje da nije dobro ni da naša država bude šampion
u broju osuđenika u zatvorima po broju stanovnika – jer smo sada na tom putu.
Naši đaci po
izostancima prednjače u svetu
Prema broju izostanaka iz škole učenici iz Srbije prednjače u odnosu na
vršnjake iz drugih zemalja, pokazuju rezultati poslednjeg ciklusa PISA
istraživanja. Iako smo po postignućima učenika u
donjem delu rang-liste, po izostancima smo na visokom osmom mestu. Na vrhu su
učenici iz Čilea, slede Urugvaj, Crna Gora, Ukrajina, Peru, Izrael i Filipini,
pa Srbija. Rezultati PISA studije su pokazali da je čak 61 odsto učenika iz
naše zemlje zakasnilo bar jednom u školu tokom dve nedelje, svaki četvrti je
izostao iz neopravdanih razloga, a 41 odsto sa nekih časova.
– Pitanje
na koje su učenici odgovarali je bilo koliko su puta u dve nedelje pre
testiranja zakasnili na čas, izostali s nekog časa ili odsustvovali ceo dan, a
da to nije opravdan izostanak. To su bile procene učenika. Moguće je da su
objektivni podaci još gori – kaže za Danas Marina Videnović, sa Instituta za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Treba imati na umu i da su ovi podaci dobijeni od učenika starih 15
godina, od kojih je najveći broj u trenutku PISA testiranja bio u prvom razredu
srednje škole, a školska praksa svedoči da je masovno izostajanje najprisutnije
u završnim razredima srednje škole.
Republički
zavod za statistiku ne vodi evidenciju o broju izostanaka u školama, a podatke
ni posle više pokušaja nismo dobili od Ministarstva prosvete. Ministar prosvete
Mladen Šarčević je, kada su objavljeni nalazi iz PISA studije, prokomentarisao
da je uvođenjem elektronskog dnevnika za 36 odsto smanjen broj izostanaka.
Na naše
pitanje s čim je taj podatak poređen, u Ministarstvu prosvete nam je nezvanično
rečeno da su direktori škola u kojima je uveden es-dnevnik radili jednu vrstu
istraživanja o broju izostanaka i da je neko od njih pomenuti podatak preneo
ministru u usmenom razgovoru.
Prema ranijim
nalazima inspekcijskog nadzora u školama, izostanci se mere milionima, posebno
kada je reč o opravdanim. Poslednji javno objavljen podatak Ministarstva se
odnosi na školsku 2011/12. godinu, i tada je svaki učenik u proseku napravio 63
izostanka, odnosno 57,5 opravdanih i 6,4 neopravdana.
Država je
donošenjem novih zakonskih rešenja pokušala da stane na put neopravdanom
izostajanju učenika iz škole, insistirajući na većoj odgovornosti roditelja.
Škole su dužne da podnesu zahtev za pokretanje prekršajnog postupka ako
roditelj ne izvršava svoje obaveze, a to, između ostalog, podrazumeva i da
njihova deca redovno pohađaju školu.
Međutim, u
praksi je mnogo veći problem manipulisanje sa opravdanim izostancima. Toga je
svestan i prvi čovek Ministarstva prosvete: – Kako da rešite pitanje
izostanaka? Da biste to uradili morate prvo da rešite to pitanje sa roditeljima
koji konstantno pravdaju izostanke svojoj deci, a onda i sa lekarima koji olako
daju opravdanja – prokomentarisao je nalaze iz PISA istraživanja ministar
Šarčević. On je rekao da bi, kada bi se sve tretiralo kao neopravdani
izostanak, pola učenika bilo izbačeno od škole.
Kao jedan
od način borbe protiv izostajanja, Marina Videnović navodi uvođenje mere
praćenja izostanaka i reagovanja u slučaju njihove pojave. – U Srbiji su
definisani disciplinski i savetodavni postupci koje škola treba da preduzme u
slučaju povećanog izostanka učenika. Uvođenjem es-dnevnika može se poboljšati
pravovremeno informisanje roditelja o izostancima. Međutim, kao prvi korak,
potrebno je analizirati zašto sprovedene mere nemaju efekta i nisu primenjene u
praksi. Važno je odgovoriti na pitanje zašto se sa različitih strana sistem
vara, kako bi se opravdavali izostanci. Razlog je verovatno što ni roditelji,
ni nastavnici nemaju jasan stav da učenici nešto gube ukoliko nisu prisutni na
nastavi. Samim tim, takav pristup školi ne razvijaju ni učenici – kaže
Videnović.
Ona
objašnjava zašto je neopravdano izostajanje sa nastave štetno. – Učenici koji
izostaju imaju niže postignuće i pod većim su rizikom da napuste školovanje.
Uspešno savladavanje ovog izazova podrazumeva informisanje učenika, roditelja i
drugih učesnika u obrazovno-vaspitnom procesu o štetnosti izostajanja sa
časova. Takođe je neophodno razviti sistemski pristup jačanju kompetencija
nastavnika za podizanje motivacije učenika za rad, što je direktno povezano sa
unapređenjem kvaliteta nastave. Što su učenici motivisaniji, aktivniji i
angažovaniji na samom času to su spremniji da ulože napor u savlađivanju
gradiva i uvide smisao svog prisustva na času. Takođe, postoje škole u kojima
izostanci nisu problem. Dobro bi bilo analizirati na koji način su se oni
izborili sa izostancima – poručuje Videnović.
Neopravdano
izostajanje više od 25 časova teža povreda obaveza učenika
Neopravdano
izostajanje sa nastave više od 25 časova u toku školske godine spada u teže
povrede obaveza učenika. Zakonom je propisana obaveza škole da već nakon pet
neopravdanih pojača vaspitni rad, uz učešće roditelja. Za težu povredu obaveza
učenika izriče se ukor direktora, ukor nastavničkog veća, a u srednjim školama
kazna može da bude i isključenje. Ukoliko učenik opravdano izostane sa više od
trećine časova, polaže razredni ispit. U školama kažu da bi, kada bi se zakon
striktno primenjivao, čak trećina đaka srednjih stručnih škola završila na
razrednom ispitu.