Prevencija nasilja – osnaživanje nastavnika
i učenika
U okviru projekta „Razvoj
kapaciteta za prevenciju nasilnog ekstremizma kroz obrazovanje u srednjim
školama u Republici Srbiji postavljanje osnova“
od 10. do 13. decembra 2019. održane
su obuke za zaposlene u srednjim
školama i učenike-predstavnike učeničkih
parlamenata.Učesnici obuka su bili nastavnici/stručni saradnici i učenici
srednjih škola sa područija Beograda, Novog Sada, Niša, Kosovske Mitrovice,
Novog Pazara, Leskovca. Tokom obuke za zaposlene u srednjim školama učesnici su
imali prilike da se upoznaju sa značajem profesionalnog integriteta u
prevenciji radikalizacije, pojmovima nasilnog ekstremizma i radikalizacije,
faktorima rizika u periodu adolescencije, indikatorima radikalizacije,
multisektorskoj saradnji u prevenciji i intervenciji itd. Učenici, predstavnici
srednjih škola su imali prilike da nauče nešto više o značaju identiteta u
prevenciji ( slike o sebi), značaju socijalnih veština i vršnjačke podrške,
faktorima rizika i različitim oblicima nasilnog ponašanja ( sa posebnim fokusom
na ideološki motivisano nasilje) i
manipulacije mladima, sterotipima i predrasudama koje vode ka diskriminaciji,
faktorima zaštite mladih i dr. Projekat sprovodi Ministarstvo prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja uz podršku Uneska.
Dodeljeni ugovori o radu najboljim medicinarima
Preko 100 najboljih diplomaca medicinskih fakulteta i 100 najboljih
maturanata srednjih medicinskih škola dobilo je u petak ugovore o zaposlenju u srpskim zdravstvenim
ustanovama, a petorici najboljih među mladim lekarima i trojici najboljih
maturanata ugovore je uručio predsednik Aleksandar Vučić. Osim zaposlenja,
mladi lekari dobijaju i specijalizaciju i doktorske studije o trošku države. U
junu ove godine ugovori o zaposlenju uručeni su grupi od 100 najuspešnijih
diplomaca medicinskih fakulteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kosovskoj
Mitrovici i Kragujevcu.
Potpisana Tršćanska deklaracija o nauci
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević učestvovao je na ministarskoj konferencija o nauci i istraživanjima koja je održana 12. i 13. decembra 2019. godine, u Trstu (Italija). Ministri zaduženi za obrazovanje, istraživanje i inovacije zemalja članica Centralno-evropske inicijative (CEI) potpisali su na skupu Tršćansku deklaraciju o nauci kojom se promovišu zajedničke akcije u vezi međunarodne saradnje i naučne diplomatije. Skupom pod nazivom „Kako regionalna saradnja u nauci i tehnologiji može podstaći održivi razvoj u zemljama članicama CEI“ predsedavao je italijanski ministar obrazovanja Lorenco Fioramonti. Predstavnici Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja razgovarali su o pristupu srpskih naučnika, inžinjera i grupa istraživača savremenim instrumentima istraživanja i naučne ekspertize dostupnim kroz programe koji se realizuju u okviru naučno-tehnološke mreže Centralno-evropske inicijative (CEI). U delegaciji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja bio je i državni sekretar Vladimir Popović. Centralnoevropska inicijativa (CEI) je najstarija regionalna inicijativa na prostorima Centralne i Jugoistočne Evrope. Danas ima 17 članica, od kojih su devet članice EU, a preostalih osam su države zapadnog Balkana. Naučna i tehnološka mreža CEI podržava učešće naučnika iz zemalja šlanica u istraživačkim projektima i naučnim radionicama u oblastima poput teorijske i primenjene fizika, matematike, bio-inžinjeringa, hemije i sl.
Dodeljene stipendije za žene u nauci
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u partnerstvu sa Komisijom Republike Srbije za saradnju sa Uneskom i kompanije Loreal Balkan, sprovodi program dodele nacionalnih stipendija „Za žene u nauci“ koje se dodeljuju ženama koje se bave naučnim istraživanjima u Srbiji, već deveti ciklus, počev od 2010. godine . Stipendije „Za žene u nauci“ za 2019. godinu dodeljene su danas Aleksandri Barać sa Klinike za Infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije, Neveni Veličković sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu – departman za biologiju i ekologiju i Emiliji Stojanović, studentu doktorskih studija na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Nišu (završna godina) i Fakultetu medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu (prva godina).
One su na ceremoniji održanoj u Vladi Republike Srbije nagrađene za izuzetan naučnoistraživački rad u oblastima mikrobiologije-infektologije, genetike i eksperimentalne i primenjene fiziologije sa sportskom medicinom. Stipendije u vrednosti od po pet hiljada evra namenjene su realizaciji njihovih značajnih naučnih istraživanja koja će biti sprovedena u Srbiji.
Na svečanosti u Vladi Srbije pomoćnik ministra za nauku dr Marina Soković
čestitala je dobitnicima i navela je da je bio težak zadatak izabrati najbolje,
jer je bilo dosta izvanrednih kandidatkinja. Ona je istakla da će Ministarstvo,
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja raditi na poboljšanju uslova za nauku i
istraživače, navodeći da u pojedinim institutima radi oko 90 odsto žena, a da
52 odsto istraživača u Srbiji čine žene.
Prof. dr Goran Milašinović,
predsednik Komisije Republike Srbije za saradnju sa Uneskom čestitao je
dobitnicama uz napomenu da je „ova nagrada veoma bitna iz dva razloga – reč je
o ženama, kao i da Unesko vodi računa o rodnoj ravnopravnosti. On je
predočio neke od podatka Uneska
koje se odnose na obrazovanje žena i istakao da od 750 miliona nepismenih dve
trećine čine žene, te da je od svih naučnika u svetu samo 28 odsto žena.
Generalna direktorka Loreal Balkan
i Loreal Adria Balkan regiona Brigit Štreler navela je da od 2010. godine od
kada je program pokrenut svake godine talentovanim mladim naučnicama u Srbiji
se dodeljuju tri stipendije kao vid podrške profesionalnom usavršavanju i podsticaj
da se bave naukom u Srbiji. Ona je istakla da je kroz ovoj program, koji
se sprovodi u 117 država do sada nagrađeno više od 3.100 žena, te da se na taj način ženama istraživačima pruža
podrška kakvu zaslužuju.
Cilj međunarodnog programa „Za žene
u nauci“ je da širom sveta, a tako i u našoj zemlji, podrži izvanredne žene
istraživače koje svojom posvećenošću, dostignućima i vizijom doprinose napretku
nauke i društva. Završetkom devetog ciklusa programa, ujedno je otvoren i novi
konkurs za prijavu za nacionalne stipendije „Za žene u nauci“ za 2020.
godinu. Konkurs je namenjen mladim
naučnicama u Srbiji, do 35 godina starosti, koje su upisale ili završile
doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Svake godine
dodeljuju se po tri stipendije, svaka u iznosu od 5 hiljada evra u dinarskoj
protivvrednosti. Detaljne informacije o programu i proceduri konkurisanja za
stipendije moguće je naći na internet stranici www.zeneunauci.co.rs.
Najbolji na bilbordima: Strahinja Kurešević
Strahinja Kurešević učenik je Gimnazije „Svetozar Marković” U prošloj
školskoj godini osvojio je treće mesto na Olimpijadi centralne, istočne i
jugoiostočne Evrope iz geografije, a drugu nagradu na Republičkom takmičenju iz
geografije. – Sada idem u četvrti razred gimnazije, a planiram da nastavim
školovanje na fakultetu – navodi Strahinja Kurešević. – Imam nameru da budem
civilni pilot, ali ću još videti koje su mugoćnosti da se to i ostvari. Znanje
iz geografije svakako će mi biti potrebno ukoliko se opredelim za taj poziv.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”,
koje realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti, nastavljen je i
ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima postavljeni su
novi bilbordi. Na njima je predstavljeno gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih
škola koji su u protekloj školskoj godini ostvarili najznačajnije uspehe na
takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Generalni sponzor ovog projekta i ove godine je Erste banka, a partner u
realizaciji Omladinska prestonica Evrope – OPENS 2019.
KCNS: Koncert učenika muzičke škole
U subotu, 21. decembra u 12 časova Kulturni centar
Novog Sada organizuje Koncert učenika muzičke škole Kulturno sklonište u Klubu
„Tribina mladih“. Ulaz je slobodan. Kulturno sklonište je centar za
muzičko obrazovanje u kom polaznici svih generacija stiču osećaj i usavršavaju
veštinu interpretiranja i stvaranja popularne muzike. Pored toga, Kulturno
sklonište ima cilj da širi znanje o istoriji muzike i kulture opšte, kao i da
poboljša kvalitet pop, rok, džez i bluz scene, stvarajući kvalitetne muzičare.
Pedagoški pristup u Kulturnom skloništu takođe se razlikuje od standardnog
školskog pristupa, pošto se u centru podržavaju, ističu i neguju različitost,
posebnost, autorstvo i sloboda.
Podjednako se radi na jačanju individualzma i timskog
duha, ali se pre svega poklanja pažnja ličnosti i afinitetima svakog polaznika.
Centar su osnovali gitarista Petar Jelić i violončelistkinja Aleksandra Berček
Jelić 2008. godine. Tokom 11 godina rada i više od 900 polaznika, stvorena je
muzička porodica koju kako profesori tako i polaznici doživljavaju kao
neodvojiv deo svoje svakodnevnice. Zahvaljujući takvoj energiji i radu tima
kvalitetnih profesora – aktivnih muzičara, Kulturno sklonište je postalo jedna
od najatraktivnijih škola za popularnu muziku u Srbiji.
OŠ u Kamenici proslavila rođendan i oživela
duh srednjeg veka
Dan Osnovne škole „Jovan Jovanović
Zmaj” u Sremskoj Kamenici proslavljen je u petak 6. decembra, a da to ne bude
klasična priredba pobrinuli su se zaposleni, koji su pripremili specijalan
program pod nazivom „Zmajevi viteški susreti”, u okviru kojeg su učenici i posetioci te osmoletke mogli da osete duh
srednjeg veka i učestvuju u različitim radionicama. Đaci su se mogli oprobati u
mačevanju, oslikavanju i dizajniranju grbova, kaligrafiji, duborezu i drugim
veštinama, ali i kvizu znanja o srednjem veku, a učešće na tim radionicama
donosilo im je dva tokena, koja su mogli iskoristiti da se okušaju u
streličarstvu.
Program su otvorili članovi Udruženja za očuvanje i negovanje tradicije i
kulture „Beli vukovi” iz Sremskih Karlovaca, i to izvođenjem srednjovekovne
kompozicije na fruli, a zatim i scenskim prikazom borbe. Dva poluoklopljena
viteza prikazala su kroz kratku tačku kako su se ratnici borili u srednjem
veku. Po rečima pomoćnika direktora Zorana Cvijića, program proslave Dana škole
osmišljen je po želji učenika, koji su predložili da on liči na globalno
popularnu seriju „Igra prestola”. – Došli smo na ideju da za proslavu
angažujemo Udruženje „Beli vukovi”, a oni su nam potom predložili kako bi sve
moglo izgledati da i deci, ali i svima koji nas posete, bude interesantno –
naglasio je Cvijić. – I prethodnih godina smo imali zanimljive programe na
slične teme na radionicama, gde su nastavnici prikazivali ono što su učenici
radili tokom školske godine, a ovoga puta je sve to malo drugačije i, na veliko
zadovoljstvo učenika i zaposlenih, sve to lepo izgleda. Verujem da ćemo u
budućnosti pripremati sve bolje programe.
Budući da je rad ove škole prvi put
zabeležen daleke 1701. godine, zaposleni nisu mogli da pronađu podatak o tome
od kada se dan te osmoletke proslavlja. Škola u Sremskoj Kamenici, koja ima i
područnu u Novim Ledincima, neguje lik i delo čika Jove Zmaja, kom su posvećene
brojne nastavne i vannastavne aktivnosti. Kako saznajemo, škola je 1971. godine
bila osnivač tradicionalnih Susreta Zmajevih škola i njihov je domaćin svake
pete godine, a direktor te ustanove Dejan Merdanović naglasio je da su i ove
godine organizovali i „Zmajev kviz”. Dodao je da su njihovi đaci danas veoma
uspešni u sportu, ali i u raznim sekcijama, poput kaligrafije, lutkarstva i
drugih. – Škola ima 1.187 učenika u 49 odeljenja, a lane ih je bilo 47, pa ove
godine imamo oko 40 đaka više, dok osmoletku u Ledincima pohađa njih više od
200 – istakao je Merdanović, i dodao da je i nastavni kadar dosta podmlađen u
poslednjih nekoliko godina. Direktor je dodao i da njihovi đaci imaju sve
potrebne uslove, te da se nada da će u narednom periodu moći da ulože i u
obnovu podova i vrata i krečenje te obrazovne ustanove.
U Ledincima nedostaju računari
– Od Pokrajine smo dobili 4,5
miliona dinara za sanaciju tri toaleta, što smo uspešno i uradili ove školske
godine – kazao je Dejan Merdanović. – U školi u Sremskoj Kamenici svi kabineti
opremljeni su kompjuterom ili laptopom i projektorom, a u Ledincima nam
nedostaju računari. Stiglo je deset laptopova i isto toliko projektora za
određeni broj nastavnika, koji su prošli obuku za novi sistem nastave, a imamo
uverenje da će do 2021. svi oni koji su se obučili za digitalnu nastavu dobiti
svu potrebnu opremu da bismo nastavu modernizovali.
Proširenje
predškolske ustanove u Starim Ledincima u završnoj fazi
Vrtić u
Starim Ledincima do sredine januara naredne godine trebalo bi da bude proširen,
budući da je u toku dogradnja postojećeg objekta u tom naselju. Kako saznajemo,
trenutno se izvode završni, zanatski radovi na novom delu vrtića Predškolske
ustanove „Radosno detinjstvo” i formira se veza između tog dela i starog
objekta. U „Radosnom detinjstvu” za „Dnevnik” navode da se proširuje privatna
kuhinja i dograđuje soba za jaslice i jedna multifunkcionalna soba tog vrtića.
– Kapacitet vrtića je trenutno 40 dece u dve grupe, a kada se otvore dve nove,
moći će da primi 75 dece u četiri grupe – kazali za naš list u toj ustanovi. –
Među njima je jedna grupa jaslenog uzrasta i tri mešovite za decu uzrasta od
tri do sedam godina. Prvi put će u Ledincima biti jaslena grupa.
Dodali su
i da već imaju decu na listi čekanja za jaslenu grupu, ali i nekoliko zahteva
za premeštaj iz obližnjih vrtića. Objasnili su dalje da će decu s liste čekanja
upisati kada se steknu svi zakonski uslovi. Naveli su i da roditelji mogu i
dalje podnositi prijave, a, ukoliko neko to nije učinio, a želi da se dete
upiše u vrtić u Starim Ledincima, može doći kod njih i prijavi se. – Proširenje
vrtića je značajno jer roditelji neće morati da vode decu u Sremsku Kamenicu
ili čak u druge opštine, poput Beočina, Čerevića i slično – zaključili su u PU
„Radosno detinjstvo”. Inače, po konkursnoj dokumentaciji projekta dogradnje,
najpre je morao da se sruši nezavršen nelegalni objekat površine 37 kvadratnih
metara pored postojećeg objekta vrtića. Vrednost tih radova je, kako su
naglasili u toj ustanovi, veća od 36,2 miliona dinara, s PDV-om.
Prošle
godine je predsednica Saveta mesne zajednice Stari Ledinci Jelena Ćorković za
„Dnevnik” rekla da im je to važna investicija jer u tom selu ima mnogo dece pa
roditelji imaju problem s odvođenjem mališana u vrtić. Kako je tada rekla, zbog
nedostatka mesta u postojećem vrtiću pojedini roditelji nisu uspeli da upišu
svoju decu u Starim Ledincima, pa će im proširenje kapaciteta olakšati
funkcionisanje.
Ozelenjeno dvorište u Vrtiću Vila
Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i direktorka Evropske banke za
obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Žužana Hargitai zasadili su novo
drveće u dvorištu vrtića ”Vila” PU Radosno detinjstvo. Sadnice namenjene tom
vrtiću obezbeđene su zahvaljujući ličnoj donaciji zaposlenih u EBRD u Srbiji. –
Ovo je simboličan zajednički gest u skladu sa pridruživanjem Novog Sada
porodici zelenih gradova. U dvorištu vrtića ”Vila” biće zasađena 42 nova
drveta. Na ovakvim primerima vidi se da nas EBRD ne doživljava kao partnera
samo prilikom potpisivanja protokola u složenim pitanjima, nego i u ovim
svakodnevnim stvarima koje čine život lepšim. Za Grad je ovo najava velike
akcije ozelenjavanja 25 lokacija, sa nekoliko hiljada novih zasada. Veliki je
odziv kompanija, sportista, javnih ličnosti koji žele učestvuju, pa pozivam sve
Novosađane da nam se pridruže, i da pokažemo na delu da nam treba zeleniji
grad, a ne samo na društvenim mrežama. Važno je što smo konsultovali
stručnjake, pa ćemo saditi odgovarajuće vrste drveća na lokacijama koje su
planskim aktima predviđene za ozelenjavanje. Da se ne bi desilo, kao što je to
slučaj na Limanu 2, gde je drveće neplanski na mestu koje je već 20 godina
predviđeno za izgradnju vrtića, i ljudi sada misle da je to park. Mi ćemo u
drugoj fazi ove akcije raditi i na pošumljavanju oboda grada, jer treba da
vodimo računa i o vetrozaštitnim pojasevima. Čekaju nas ozbiljni razgovori sa
EBRD, prevashodno oko SPENS- a. Kao što vidite, stigli su prvi autobusi, ali
tek kada stigne 100 novih, i još sa onih 40, što smo kupili u prethodnih
nekoliko godina, biće potpuno druga slika na ulicama grada. Pričaćemo sa EBRD i
oko municipalnih obveznica, da ne plaćamo kamate kakve su nam ostavili, jer
danas je bolja situacija u Gradu i na finansijskom tržištu – naglasio je
gradonačelnik Vučević.
Kako je rekla direktorka EBRD za
Zapadni Balkan Žužana Hargitai predstoji potpisivanje ugovora za nabavku 35
novih CNG autobusa čime će biti poboljšan kvalitet vazduha u Novom Sadu, a procene
su da će zahvaljujući novim autobusima biti smanjena emisija CO2 za 70. – Novi
Sad se pridružio EBRD programu „Zeleni gradovi“ u avgustu 2019. u okviru kojeg
će biti izrađen Akcioni plan sa prioritetnim investicijama koje doprinose
poboljšanju životne sredine. Nekoliko zelenih projekata je već u pripremi, pre
svega rekonstrukcija i poboljšanje energetske efikasnosti SPENS-a, i obnova
voznog autobuskog parka novosadskog javnog prevoznika – istakla je Žužana
Hargitai. EBRD je do sada investirala preko 5,6 milijardi evra u Srbiji, od
čega je najveći deo namenjen razvoju privatnog sektora i održive
infrastrukture. Sa nekoliko gradova u Srbiji trenutno sarađuje na projektima
poboljšanja energetske efikasnosti u javnim zgradama, kao i u istraživanju
mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog
grejanja i hlađenja.
Vremeplov: Rođen Tomas Beket
Na današnji dan 21. decembra 1118. rođen je
Tomas Beket, kanterberijski nadbiskup od 1162. Zbog protivljenja nameri kralja
Henrija II da ograniči vlast crkve, kraljeve pristalice ubile su ga 1170. u
Kenterberijskoj katedrali. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem, a
kralj je bio prisiljen da povuče “Klarendonske konstitucije” o
odnosima crkve i države.
Vremeplov:Rođen Staljin
Sovjetski diktator poreklom iz Gruzije Josif
Visarionovič Džugašvili Staljin rođen je na
današnji dan 21.
decembra 1879.. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti
1953. bio je neprikosnoveni vladar SSSR i lider komunističkog sveta. U
“čistkama” koje je sprovodio da bi se održao na vlasti stradalo je
nekoliko miliona ljudi, među kojima su bili istaknuti političari, generali, intelektualci.
Hegemonističkom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme
hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSR stečen značajnom ulogom u slamanju
fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. da
Jugoslaviju stavi pod sovjetsku zonu uticaja.
Vremeplov:Umro Bokačo
Na
današnji dan 21.
decembra 1375. godine umro je italijanski pisac Đovani Bokačo, autor zbirke od
sto novela “Dekameron”, remek dela italijanske proze koje je postalo
izvor nadahnuća i nenadmašni uzor italijanske proze.
Vremeplov:Edikt o toleranciji slobodu veroispovesti
Austrijski car Josif II priznao je na današnji dan 21. decembra 1781. godine Ediktom o toleranciji
slobodu veroispovesti i oduzeo katoličkoj crkvi položaj državne crkve.
Vremeplov: Jeljcin raspustio KGB
Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je na današnji dan
21. decembra 1993.
godine. Ministarstvo bezbednosti (bivši KGB) jer ga nije blagovremeno upozorilo
na opasan razvoj događaja u zemlji i zato što, kako je rekao, instituciju koja
je decenijama zastrašivala građane, nije moguće reformisati.
Vremeplov: Rođen Hajnrih
Teodor Bel
Na današnji
dan 21. decembra 1917. godine rođen je nemački pisac Hajnrih Teodor Bel,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972, majstor kratke priče,
najprevođeniji nemački pisac posle Drugog svetskog rata (“Mišljenja jednog
klovna”, “Grupna slika s damom”, “Izgubljena čast Katarine
Blum”).
Vremeplov:
Albanska vlada uklonila sve statue Staljina
Na
današnji dan 21. decembra 1990. godine albanska vlada naredila je
da se uklone sve statue Josifa Staljina i svi simboli koji nose njegovo ime.
Vremeplov:Protest 30.000 studenata u Šangaju
U najvećim demonstracijama od
početka Kulturne revolucije u Kini, na današnji dan 20. decembra 1986. godine preko 30.000 studenata protestovalo je
u Šangaju tražeći demokratske slobode.
Vremeplov: Leh Valensa postao predsednik Poljske
Lider sindikalnog pokreta “Solidarnost”
Leh Valensa preuzeo je
na današnji dan 22. decembra 1990. godine,
posle izborne pobede, dužnost predsednika Poljske.
Vremeplov: Umro Jovan Rajić
Na
današnji dan 22. decembra 1801. godine umro je srpski istoričar, teolog,
književnik Jovan Rajić. Školovao se u Sremskim Karlovcima, gde je i rođen, u
jezuitskoj gimnaziji u Komoranu, i u
Šopronu (protestantska gimnazija). Završio je Duhovnu akademiju u Kijevu. Radio
je kao profesor u Karlovcima i Novom Sadu (geografija sa istorijom). Pošto se
zamonašio 1772. postaje arhimandrit manastira Kovilj u Bačkoj. Uz Dositeja
Obradovića Rajić je verovatno najučeniji Srbin svog vremena. Njegov
“Katihizis”, koji je izradio na traženje carice Marije Terezije,
najprevođenija je srpska knjiga 18. veka. Prevedena je na rumunski (2 prevoda)
nemački, mađarski i grčki. Prevodio je sa ruskog i nemačkog, književno,
bogoslovsko i istoriografsko štivo. Njegova “Istorija”, obimno delo
objavljeno u 4 toma (1794/95) ostavila je ogroman trag u srpskoj kulturi i
posle Mavra Orbina i Pavla Julinca prva je prava istorija Srba. To je prva
publikacija u srpskoj književnoj istoriji za koju su bili upisivani
prenumeranti (pretplatnici). I na literarnom polju imao je sjajne rezultate,
njegova poema “Boj zmaja sa orlovi” smatra se najboljim pesničkim
ostvarenjem srpske literature 18. veka. Dela: “Katihizis mali”,
“Boj zmaja sa orlovi”, “Stihi o vospominaniji smrti”,
“Istorija raznih slovenskih narodov”, “Traedokomedija”
(prerada dela Emanuila Kozačinskog), “Molitvenik”, “Istorija
katihizma”, “Bezpristrastnaja istoričeskaja povest”,
“Pravila monašeskaja”.
Vremeplov: Umro Oto Bihalji
Merin
Na današnji dan 22. decembra 1993. godine umro
jugoslovenski pisac i likovni kritičar Oto Bihalji Merin, koji je s bratom
Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću “Nolit” i uređivao
književno-politički časopis “Nova literatura”. Zbog političkih razloga emigrirao je i u
Nemačkoj je uređivao komunistički književni časopis “Linkskurve”. U
Parizu je 1933. osnovao “Institut za borbu protiv fašizma”. Od 1936.
u Španiji se borio na strani republikanaca protiv snaga generala Franka.
Likovnim i književnim studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju
savremenog stvaralaštva. Dela: roman “Doviđenja u oktobru”, eseji i
umetnička kritika “Osvajanje neba”, “Misli i boje”,
“Susreti sa mojim vremenom”, “Jugoslovenska skulptura XX
veka”, “Graditelji moderne misli”, “Naivna slika
sveta”, “Prodori moderne umetnosti”, “Kraj umetnosti u doba
nauke?”, “Maske sveta”, “Re-vizija umetnosti”,
“Modern German art”, “Goja i mi”, “Kapričosi”,
“Užasi rata”, “Anri Ruso, život i delo” (sa suprugom
Lizom), monografije “Krsto Hegedušić”, “Gabrijel Stupica”,
“Bogosav Živković”, “Vangel Naumovski”, delo o Španskom
građanskom ratu “Španija između smrti i rađanja”.
Vremeplov:Bolest “ludih krava” i izvan Evrope
Svetska zdravstvena organizacija upozorila je na današnji dan 22. decembra 2000. godine na mogućnost širenja
bolesti “ludih krava” izvan Evrope. Bolest, koja se smatra verovatnim
uzrokom nove varijante smrtonosne Krajcfeld-Jakobove bolesti mozga kod ljudi,
otkrivena 1986. u Velikoj Britaniji.
Vremeplov:Brest-Litovski mir
Na
današnji dan 22.
decembra 1917. godine u Brest-Litovsku u
Prvom svetskom ratu počeli mirovni pregovori sila Osovine i nove ruske vlade
uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Sile Antante nisu prihvatile poziv
Rusije da učestvuju u tim pregovorima, koji su završeni u martu 1918. godine
potpisivanjem veoma nepovoljnog mirovnog ugovora za Rusiju.
Vremeplov:Okončana era aparthejda
Južnoafrički parlament sastavljen od belaca okončao
je na
današnji dan 22.
decembra 1993. godine eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45
Prelazni ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u
Južnoj Africi.
Vremeplov: UmroSemjuel Beket
Na današnji dan 22. decembra 1989. godine umro irski pisac
Semjuel Beket, uz Joneska i Ženea najznačajniji predstavnik “teatra
apsurda”. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969. godine.
Vremeplov: Kastrova ćerka
dobila politički azil u SAD
Alina Fernandes Revuelta, ćerka kubanskog
predsednika Fidela Kastra, napustila je
na današnji dan 22. decembra
1993. godine Kubu i dobila politički
azil u SAD.
Romska deca u novosadskim školama: Sve prisutnija
segregacija
Deca iz romskih porodica koja se školuju u osnovnim
školama u Novom Sadu imaju znatno više neopravdanih izostanaka u odnosu na decu
opšte populacije, postižu znatno gore rezultate i u velikom procentu napuštaju
školu nakon četvrtog razreda, a to se naročito odnosi na romske devojčice. Kako
su pokazali rezultati istraživanja Zaštitnika građana Novog Sada, a koje je
sprovelo udruženje žena “Romena”, tek oko 63 odsto jedne generacije romske dece završava osnovnu školu u
roku, a veliki problem je broj neopravdanih izostanaka ove dece, zbog
kojih na kraju školske godine ne dobijaju ocene i suštinski “padaju”
čitaju razrede.
Još jedna zabrinjavajuća činjenica, koju je na
prezentaciji rezultata iznela zaštitnica građana Novog Sada Marina Popov Ivetić odnosi se na
segregaciju – pojavu da roditelji
sve više u Novom Sadu, ali i u celoj Srbiji, ispisuju svoju decu iz škola u
kojima ima romske dece i šalju ih u druge, po pravilu i udaljenije škole,
pod opravdanjem da je nastavni program pojednostavljen i manje bogat upravo
zbog prisustva romskih mališana. Popov Ivetić je iznela da je statistička
analiza brojnosti i položaja dece romske nacionalne manjine u osnovnim školama
u gradu samo prvi korak u boljem sagledanju položaja Roma i Romkinja. “Sada imamo osnov da se naredne godine
pozabavimo edukacijom i to verovatno nastavnog kadra. Trebalo bi se pozabaviti problemom
segregacije i nastavnog programa, da li se radi o donekle opravdanoj situaciji
ili ne, kako rešiti ovaj problem jer naravno da je neprihvatljivo da se formira
škola samo za romsku decu – to nikad neće biti rešenje”,
poručila je Zaštitnica građana Novog Sada.
Predsednica udruženja “Romena” Ljiljana Mihajlović podsetila je
da se u proteklih 10 godina nije radilo nijedno sveobuhvatno istraživanje o
romskoj populaciji na nivou Novog Sada, te da je vreme da se vidi dokle se
stiglo sa implementacijom mera iz programa inkluzije u obrazovanju. “Cilj nam je da postignemo potpunu inkluziju romske nacionalne manjine u
sistem, a naročito dece, što sada možemo da počnemo jer imamo statističke
podatke. Mi smo na adrese 35 škola poslali upitnike, a odazvalo se
28 škola u kojima se školuju romski mališani, a analizirali smo da li postoji
pedagoški asistent, polnu strukturu, lokaciju škole i izostajanje s
nastave”, objasnila je Mihajlovićeva.
Kako pokazuju podaci iz popisa stanovništva 2011.
godine, 1,3 odsto ukupnog broja stanovnika Novog Sada izjasnilo se da je romske
nacionalnosti. Međutim, taj broj je sada sigurno mnogo veći usled izraženih
migracija, dodala je Mihajlović. “Često zaboravljamo iz kakvih sredina dolaze
ova deca i treba da sagledamo ta mesta – podstandardno
naselje Veliki rit broji
najmanje 300 romskih porodica, Bangladeš broji
70 porodica, Šangaj oko
50, a Adice oko 170
romskih porodica. Najviše učenika pohađa škole koje su i najbliže ovim
naseljima, a to su OŠ ‘Dušan Radović’, ‘Jožef Atila’, ‘Dositej Obradović’ –
koja je upisivala romsku decu do 2017. godine, upis u većem broju preuzela
škola ‘Veljko Petrović’ u Begeču. Pedagoški asistent je angažovan u četiri
škole, uključujući OŠ ‘Vuk Karadžić'”, navela je predsednica
“Romene”.
U tri škole izborni predmet i romski jezik
Treba napomenuti
da su u ukupno tri škole realizuje izborni predmet romski jezik. Sve gradske i
prigradske osnovne škole je prošle školske godine pohađalo ukupno 18.687
učenika, od čega je 1.099 dece romske nacionalnosti, što je šest odsto ukupnog broja dece. U
“Dušan Radović” je 28 odsto učenika romske nacionalnosti, u
“Jožef Atila” je reč o 21 odsto učenika, u “Veljko
Vlahović” je 34 odsto, dok “Dositej Obradović” pohađa ukupno 49
odsto romske dece od ukupnog broja učenika. Ovi podaci suštinski ukazuju na
činjenicu da deca romske
nacionalnosti podrazumevaju najmanje petinu ukupnog broja učenika.
Rezultati pokazuju da skoro 80 odsto romskih učenika koji su imali neopravdane izostanke nisu
na kraju godine dobili ocene, dok je kod druge dece sa izostancima taj
procenat samo 21 odsto. Poražavajuće je da mnogo je veći procenat devojčica
koje su neocenjene, iako je njih više u celom obrazovnom sistemu, što ukazuje
na i dalje prisutan fenomen ranih brakova u romskim porodicama. “Značajne promene u obrazovnim dostignućima
zapažamo kod učenika pri prelasku iz prvog obrazovnog ciklusa u drugi, to jest
iz četvrtog u peti razred. Uočava se povećanje broja učenika 5. i 6. razreda
koji imaju nedovoljan uspeh u odnosu na prvi obrazovni ciklus – pad broja
učenika s vrlo dobrim prosekom. Ključna
tačka osipanja je taj peti razred, najveći procenat dece je tada nedovoljan ili
nisu ni završili peti razred. Takođe, kad smo poredili socijalni
status porodice i dostignuća učenika, videli smo da većina romske dece koja su
uključena u obrazovni sistem potiče iz porodica korisnika socijalne
pomoći”, navela je Ljiljana Mihajlović.
Istraživači su analizirali celu generaciju koja je
krenula u školu 2011. godine, a to je ukupno 169 učenika romske nacionalnosti.
Osnovnu školu je završilo 105 učenika, što je 63 odsto. Kad je reč o
preporukama da bi se stanje unapredilo, potrebno je da Grad Novi Sad sa novim, boljim i konkretnim
merama potpuno podrži inkluziju Roma i Romkinja – da se uvedu nove
nastavne i vannastavne aktivnosti, veći broj pedagoških asistenata (koji su
najveća podrška romskim mališanima u školi), bolji raspored đaka po školama,
bolja profesionalna orijentacija kako bi ova deca imala budućnost, te jačanje
kompetencija i znanja celokupnog kadra, a naročito nastavnika. Potreban je i mnogo snažniji kontakt sa
roditeljima ove dece.
Predstavljanje ove analize urađeno je u sklopu
Festivala prava deteta, koji organizuje Pokrajinski zaštitnik građana –
ombudsman. Zamenik ombudsmana za prava deteta Milan Dakić i pokrajinski
ombudsman prof. dr Zoran Pavlović podsetili su na fundamentalno pravo – pravo
deteta, kao i važnost inkluzije kao mere koja u Srbiji zvanično postoji 10
godina. Dakić je podsetio da je primer
zbližavanja dece-migranata i dece opšte populacije u Vojvodini jasan dokaz uspešnosti
inkluzije i to kad se deci da šansa da učestvuju, dok je Pavlović naglasio da
je ključna sintagma koja treba sve da nas okuplja – zajedničke vrednosti, koje
savremeno društvo treba da neguje, u najboljem interesu deteta.
Odbijeni zahtevi, ali deca ne moraju odmah da napuste Maltu
Agencija za državljanstvo i boravak Malte potvrdila je svoju odluku da odbija zahteve 22 srpske dece za boravišne dozvole podnete u prethodnim nedeljama, jer podnosioci ne ispunjavaju kriterijume minimalnog prihoda, prenelo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Agencija je navela da nije tačno da se od dece očekuje da odmah napuste zemlju i dodala da podnosioci zahteva imaju pravo na žalbe i mogu da ospore odluku u Odboru za žalbe imigranata, koji je nezavisno i autonomno telo. Dok se takvo rešenje ne donese, biće dozvoljeno da borave na Malti uz privremene dozvole, navela je Agencija u saopštenju koje je medijima prosledilo Ministarstvo.