Ministarstvo: Hakeri otežavaju rad elektronskog dnevnika
Tokom ponedeljka i utorka urađeno je proširenje hardverske infrastrukture elektronskog dnevnika, kao i rekonfigurisanje sistema, a uvidom u logove u kojima se zapisuju informacije o radu sistema utvrđeno je da je u čitavom periodu sistem kontinuirano bio dostupan. Moglo je samo da se desi da je u toku izvođenja tih operacija odziv sistema bio nešto slabiji, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, povodom medijskih napisa da prethodnih dana “roditelji nisu mogli da vide ocene đaka, a nastavnici da ih upišu”.
Sigurnost sistema i bezbednost podataka ni u jednom
trenutku ne dovode se u pitanje, uprkos napadima kojima smo svedoci poslednjih
nekoliko dana, možda i mesec, a koji samo kratkotrajno otežaju upotrebu sistema
esDnevnik, kažu u ministarstvu. “Ti napadi su tipa DDoS, kada hakeri,
zloupotrebljavajući veliki broj računara koje su prethodno zarazili virusima,
generišu enormno veliku količinu mrežnog saobraćaja ka serverima na kojima
esDnevnik funkcioniše, čime se uspori odziv sistema, odnosno vreme od trenutka
kada korisnik zatraži učitavanje podataka do trenutka kada mu se vrate traženi
podaci”, navode u ministarstvu, uz napomenu da je ovakve napade veoma
teško preduprediti, ali se od njih može relativno lako zaštititi, čime se
sistem vraća na raspolaganje njegovim korisnicima.
Kako ističu u Ministarstvu prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja, problem u vezi pristupa esDnevniku može da bude
prouzrokovan i problemima koji nemaju veze sa funkcionisanjem esDnevnika, poput
kratkotrajnih prekida internet saobraćaja sa strane korisnika ka čitavom
internetu ili delu interneta na koji je povezan esDnevnik. “To, svakako,
nije u našoj nadležnosti. Imajući u vidu kvalitet infrastrukture i softverskog
rešenja esDnevnika, koji zajedno obezbeđuju veoma visoku dostupnost sistema,
možemo zaključiti da većina retkih problema u pristupu esDnevniku pretežno
potiče zbog uzroka čije otklanjanje nije u našoj nadležnosti, niti našeg
izvođača za esDnevnik”, zaključuju u ministarstvu.
Nagrada “Dr Zoran Đinđić” za troje mladih naučnika
Istraživač
saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu Snežana
Papović je ovogodišnji dobitnik prve nagrade “Dr Zoran Đinđić” za
mladog naučnika i istraživača. Pošto je Odbor Fonda “Dr Zoran Đinđić”
usvojio predlog da se od ove godine nagrađuju troje mladih naučnika i
istraživača, na svečanosti u Rektoratu novosadskog Univerziteta druga nagrada
je dodeljena docentu na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu Branimiru Pavliću, a
treća asistentu na Medicinskom fakultetu Nebojši Pavloviću. Ovo je 16. godina
od kako se u Vojvodini, u organizaciji Univerziteta u Novom Sadu, mladim
stručnjacima dodeljuje priznanje “Dr Zoran Đinđić”. Generalni
pokrovitelj nagrada je Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i
naučnoistraživačku delatnost. “Sve moramo učiniti da naša budućnost bude
zasnovana na realnoj osnovi, viziji u kojoj prosečnost neće imati takvu
glasnost kao što možda danas ima”, istakao je prilikom dodele priznanja
pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost Zoran
Milošević. Čestitajući nagrađenima,
Milošević je istakao da se “danas promoviše stvaralaštvo mladih koji su
vrednim radom, posvećenošću i natprosečnošću pokazali kvalitet akademske
zajednice, kao i viziju društva koju je zacrtao Zoran Đinđić”.
Na svečanosti održanoj u četvrtak 26. decembra uručena
je i nagrada “Najbolji student Univerziteta u Novom Sadu” u školskoj
2018/2019. godini Želimiru Trišiću koji je sa desetkom završio osnovne
akademske studije mehatronike na Fakultetu tehničkih nauka. Pored ovih
priznanja, na svečanosti je prvi put uručena nagrada “Student
generacije”, čiji su dobitnici najbolji diplomci Univerziteta u oblastima
prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, društvenih, humanističkih i
medicinskih nauka, kao i umetnosti.
Beočin: Cementara donira 420.000 € za prevoz učenika,
stipendije i dr.
Predsednik Opštine Beočin Mitar Milinković i
generalni direktor “Lafarge-BFC” Dimitrije Knjeginić potpisali su
“Sporazum o saradnji” prema kojem će cementara u naredne dve godine
uložiti u projekte u beočinskoj opštini 420.000 evra. Tim novcem biće
finansirani prevoz učenika osnovnih i srednjih škola i studenata, stipendije za
najbolje učenike i studente, stvaranje uslova za normalan rad 22 sportska kluba
sa više od 1.000 registrovanih sportista, kao i nabavka opreme i investiciono
održavanje osnovnih škola. Zahvalivši se na donaciji, prvi čovek Opštine Beočin
Mitar Milinković je naveo da je “Beočinska fabrika cementa” kroz
svoju dugu tradiciju oduvek bila nerazdvojivi deo lokalne zajednice i
najznačajniji partner u svim razvojnim projektima.
“Ovim
sporazumom dodatno ćemo ojačati našu saradnju, a dobrobit od takve saradnje
imaće svi građani Beočina. Za naredne dve godine prioritet su nam projekti koji
će trajno doprineti zadovoljenju socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih potreba
zajednice. Uspeh se ne meri samo dobrim poslovnim rezultatima, već i
odgovornošću prema zajednici u kojoj poslujemo”, zaključio je Dimitrije
Knjeginjić.
Novogodišnji
koncert Univerziteta u Novom Sadu
Novogodišnji koncert Univerziteta u Novom Sadu održan je u petak s
početkom u 19 časova, u amfiteatru zgrade Rektorata Univerziteta u Novom Sadu.
Na koncertu su nastupili Orkestar harmonika Akademskog kulturnoumetničkog
društva Univerziteta u Novom Sadu “Sonja Marinković”, pod upravom
dirigenta i umetničkog rukovodioca Gorana Penića. Program koncerta obuhvatio je
dela Skarlatija, Vivaldija, Bramsa, Vilijamsa, Hristića, Montija, Stravinskog,
Bartoka i Štrausa. Ulaz na koncert je bio
besplatan.
Orkestar
harmonika AKUDUNS-a “Sonja Marinković” je osnovan davne 1951. godine
i jedan je od prvih stao u borbu za koncertnu emancipaciju harmonike na
prostorima bivše Jugoslavije. Ansambl se ubraja u vodeće i najtrofejnije u
našoj zemlji i u svetu. U svojoj dugoj tradiciji i bogatoj koncertnoj
delatnosti, repertoar su činila dela-transkripcije poznatih svetskih
kompozitora: Mocarta, Bramsa, Dvoržaka, Lista, Čajkovskog i drugih, a zatim i
savremena dela domaćih kompozitora: R. Bručija, P. Ozgijana, K. Kromholca, B.
Bjelinskog. S. Šuklara, S. Divjakovića i V.R. Ploca, koji su ih posvetili
upravo ovom orkestru.
Sedam decenija dečijeg bibliotekarstva u Somboru
U godini
jubileja, 160 godina rada Gradske biblioteke „Karlo Biljelicki“ u Somboru,
prigodnom izložbom koja prati razvoj dečijeg bibliotekarstva, obeleženo je i 70
godina postojanja i rada dečijeg odeljenja, jednog od prvih dečijih odeljenja
osnovanih posle drugog svetskog rata na prostoru tadašnje Jugoslavije. Preko
30.000 naslova dečijih knjiga, igraonice, dečiji časopisi, i čitalačke
radionice samo su deo sadržaja koji Dečije odeljenje somborske gradske
biblioteke nudi svojim najmlađim čitaocima. „Volim da čitam neke biografije i o
istoriji. Dolazim često i kad me nešto zainteresuje a najviše mi se svidela
biografija Marije Kiri koju sam čitala leto”, ispričala je Milica Vulović
Selihar, učenica IV razreda OŠ „Avram Mrazović“ Somboru.
Tokom godine, pozajmno odeljenje dečije biblioteke
upiše oko 1400 čitalaca kako aktuelne školske lektire tako i novih dečijih
izdanja. Svi programi na Dečijem odeljenju organizovani su u svrhu promocije
knjige i afirmacije čitanja. „Pokušavamo, kako bibliotekarke na dečijem
odeljenju tako i svi zajedno da, i predškolce i školce, ali i mlade roditelje
da na neki način motivišemo da čitaju svojoj deci od rođenja, da shvate koliko
je to važno jer će ta deca danas-sutra, kada budu stariji, tu naviku čitanja od
svojih roditelja preneti i preuzeti”.
Prvi knjižni fonda pre 70 godina imao je svega 300
knjiga a danas dečije odeljenje čini nov, uređen prostor, internet kutak,
savremena čitaonica i sala za dečije radionice. „Mi smo od 2000. godine ušli u
svet digitalizacije, kodirali smo sve naše knjige, elektronizovali smo
pozajmicu, u taj svet smo ušli vrlo brzo i među prvim bibliotekama u Srbiji,
tako da smo mi po mnogo čemu ugledni, ogledni i vodeći“, istakla je
Anđelija Pruginić, bibliotekarka i autorka izložbe „Jubilej u jubileju, 70
godina Dečjeg bibliotekarstva“. Izložbom „Jubilej u jubileju, 70 godina Dečjeg
bibliotekarstva“, na desetak panao ispraćen je razvoj bibliotekarstva za
najmlađe, sa kojom je somborska gradska biblioteka Karlo Bijelicki, zaokružila
godinu jubileja – 160 godina svog postojanja.
Najbolji na bilbordima: Dejan Gjer
Dejan Gjer
od ove akademske godine student je na Smeru računarskih nauka na
Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, ali je ove godine, a
prošle školske, kao učenik Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj” bio izabran za đaka
generacije. Osim tog priznanja, u prošloj školskoj godini osvojio je prvu
nagradu na republičkom finalu matematičkog takmičenja „Misliša”, drugu nagradu
na Matematičkoj olimpijadi, kao i treću nagradu na Državnom takmičenju iz
fizike. – Prerano mi je da sada govorim šta će biti dalje i u kojem ću smeru
otići, ali znam da me trenutno najviše interesuju računarske nauke – navodi
Dejan Gjer. – Sada mi je zanimljiva primena matematike u programiranju i
informatici. Voleo bih da se bavim naučno-istraživačkim radom.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”, koje realizuje
Udruženje za promociju društvene odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na
43 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na
njima je predstavljeno gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u
protekloj školskoj godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz
oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor
ovog projekta i ove godine je Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska
prestonica Evrope – OPENS 2019.
Crveni krst obradovao mališane u vršačkim selima
Nakon što
je obradovao mališane i njihove porodice u gradu, Crveni krst Vršac je podelio
paketiće i u vršačkim selima. Mi smo sa njima bili u Pavlišu. Crveni krst Vršac
i ove godine se pobrinuo da prazničnu atmosferu zaista osete i porodice
korisnika programa narodne kuhinje i socijalno ugroženi stanovnici. Još uvek
se, nažalost, lošije živi u selima, pa su posebno emotivni susreti ovih
mališana sa Deda Mrazom. Nakon pesme i igre, usledila je i dodela paketića, a
uprkos hladnom vremenu svi su strpljivo čekali da prozovu njihovo ime. “Mi
živimo od socijalne pomoći, i ovo nam puno znači, to je radost za našu decu, za
našu unučad, za sve nas sirotinju koji živimo od socijalne pomoći i narodne
kuhinje”, kaže Esma Radosavljević. Dragi Stojkov dodaje da jako voli
praznike, i da mu je baš drago što je i on dobio paketić. Paketići za korisnike
narode kuhinje obezbeđeni su zahvaljujući donatoru Crvenog krsta, a dodatni
slatki paketi za višečlane porodice kroz akciju u koju su se uključili brojni
privrednici.
“Uglavnom su to slatki paketi kako bismo
ozarili što više lica, i obradovali i starije građane i naše mališane.
Obezbedili smo paketiće za sve porodice korisnike narodne kuhinje, to je 190
porodica, one koje imaju više od pet članova dobijaju dodatni paket, a one koje
imaju više od deset članova po tri paketa”, navodi sekretarka Crvenog
krsta Vršac Suzana Cvetanović. Ovaj praznični karavan Crvenog krsta obišao je
12 vršačkih sela, a Deda Mraz je pozvao sve ljude da neguju toleranciju i
ljubav, sledeći njegov primer. “Deda Mraz dolazi iz daleka, i deli poklone
i onima koji su bele, crne, ili žute rase, bez razlike. Svoj deci sveta delim
pakete. Srećni praznici svima, i malima i velikima”, poručuje Deda Mraz.
https://www.youtube.com/watch?v=Dm4vimWme-I&feature=emb_logo
“Edukons”:
Šestoj grupi polaznika dodeljene diplome
Šestoj
grupi polaznika specijalistčkog programa “Upravljanje regionalnim razvojem
kroz EU fondove“, nakon višemesečne obuke, svečano su dodeljene diplome na
Univerzitetu “Edukons“. U ovogodišnjem ciklusu specijalističkog programa,
teorijsko i praktično znanje o pisanju projekata, stekla su 42 polaznika iz
javnih preduzeća, ustanova kulture i obrazovanja, kao i nevladinog sektora.
“Zadovoljan sam jako, bila je onako dobra dinamika, interaktivna
predavanja, uglavnom i više nego što sam očekivao”, rekao je Nenad
Krsmanović, student doktorskih studija na Prirodno-matematičkom fakultetu, Novi
Sad. “Ono čime ću da se bavim u životu jeste pisanje projekata, pošto sam
završila fakultet, doktorirala, taj ciklus svog života završila. Shvatila sam
da ono što jeste naša budućnost je pisanje evropskih projekata”, rekla je
Tatjana Jezdimirović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje.
Statistike
Fonda za evropski razvoj pokazuju da oko 65% polaznika programa aktivno
učestvuje u pisanju i implementaciji evropskih projekata, što je važno za
njihov dalji profesionalni razvoj, ne samo u Srbiji, nego i šire. “Nadamo
se da će proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji da se ubrza i u tom
momentu sam potpuno siguran da će mogućnosti da se prošire. Iz tog razloga
mislim da je ovde stečeno znanje dragoceno za sve one koji su uložili lični
napor da pohađaju ovaj veoma zahtevan kurs”, rekao je Ištvan Pastor,
predsednik Skupštine AP Vojvodine. “Ovaj program, realizovao se u okviru 4
modula, kroz 23 naučne discipline, takođe, imali su priliku da se upoznaju sa
teorijskim delom, ekonomije, prava i politike EU. Ono što je još značajnije
jeste onaj praktični deo, gde su imali prilike da se upoznaju i na terenu sa
uspešnim primerima prakse”, rekla je Vidosava Enderić, direktorka Fonda
evropski poslovi, AP Vojvodine.
U Centru
za socijalni rad u Zrenjaninu od skoro radi savetovalište za adolescente.
Radnici ovog centra počeli su da obilaze zrenjaninske škole, kako bi mladima
pomogli i olakšali razvojnu fazu adolescencije. Kakve su reakcije
srednjoškolaca na stručnu pomoć? https://www.youtube.com/watch?v=e-CZxt8acZY&feature=emb_logo
Sombor:
Povećane cene boravka u predškolskom
Gradsko veće Sombora je na 188. zasedanju je usvojilo predlog rešenja o
utvrđivanju ekonomske cene programa vaspitanja i obrazovanja po detetu u PU
Vera Gucunja za 2020. godinu. Nadležni su podsetili da pojedinačno učešće
korisnika u mesečnoj ekonomskoj ceni programa vaspitanja i obrazovanja po
detetu iznosi 20 odsto od utvrđene cene programa, kao i da se za dane odsustva
plaća 50 odsto od utvrđenog dnevnog iznosa. Gradsko veće je prihvatilo
predlog po kome će cena za celodnevni boravak dece – jasleni i obdanišni
program iznositi 16.903 dinara, dok će celodnevni boravak dece u pripremno-predškolskom
programu koštati 14.642 dinara. Poludnevni boravak dece u
pripremno-predškolskom programu naplaćivaće se 6.191 dinar. Inače do sada je
ekonomska cena celodnevnog boravka bila 13.725 dinara. Nadležni su saopštili da
će mesečni iznos koji se priznaje kao osnov za obračun dela troškova boravka
dece u privatnoj predškolskoj ustanovi biti 16.903 dinara.
Roditelji
će za celodnevni boravak dece u vrtićima PU Vera Gucunja, od 3. januara, u
proseku izdvajati oko 600 dinara više nego do sada. Cena poludnevnog boravka
povećana je za oko 250 dinara, na 1.238 dinara mesečno. Članovi Gradsko veća su
na ovom zasedanju usvojili i nacrt odluke o ustanovljenju javnih priznanja
grada Sombora. Kako je predviđeno gradskim statutom dodeljivaće se
Oktobarska nagrada, Povelja grada, Povelja Počasni građanin i Povelja ambasador
grada Sombora. Javna priznanja se dodeljuju organizacijama i građanima za
značajna ostvarenja u privredi, nauci, umetnosti, sportu, obrazovno vaspitnom
radu i drugim društvenim oblastima koje doprinose razvoju Sombora, njegovom
napretku i prosperitetu.
Posle 20 godina u Prištini izdata knjiga na srpskom jeziku
U Sarajevu je na današnji dan 28. decembra 1885.
godine godine počeo da izlazi srpski
književni list “Bosanska vila”, časopis “za zabavu, pouku i književnost”, koji
je tri decenije snažno uticao na jačanje nacionalne svesti Srba i otpor
austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine. Do 1887. uređivao ga je Nikola
Šumonja, a potom do zabrane 1914. Nikola Kašiković.
Vremeplov:Prvi
nuklearni reaktor u Jugoslaviji
Na današnji dan 28. decembra 1959. godine u Vinči
kod Beograda pušten je u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji.
Vremeplov:
Ubio se Jesenjin
Ruski
pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin ubio se 28. decembra 1925. godine. Jedan od najvećih i
najomiljenijih pesnika Rusije. Bio je razbarušen boemski tip i živeo je veoma
intenzivno, samoubistvo je izvršio u tridesetoj godini. Uticao na generacije
pesnika, ne samo ruskih. Dela: zbirke pesama “Zadušnice”, “Ispovest mangupa”,
“Triptih”, “Stihovi skandalista”, “Sovjetska Rusija”, “Persijski motivi”,
pripovetka “Urvina”, poema “Ana Snjegina”, dramska poema “Pugačov”. Postoje
sumnje da je iza njegove smrti stajala sovjetska tajna policija.
Vremeplov: Održana
prva filmska projekcija
U pariskom restoranu “Gran kafe” braća Luj
i Ogist Limijer organizovali su na današnji
dan 28. decembra 1895. godine prvu
filmsku projekciju. Prve “pokretne slike” bili su kratki dokumentarni filmovi o
izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri.
Predstava je oduševila publiku i smatra se datumom rođenja kinematografije.
Jedan novinar je tada zabeležio da je to “nesumnjivo najčudniji izum u našoj
epohi”.
Vremeplov: Umro Teodor Drajzer
Američki pisac Teodor Drajzer, beskompromisan
kritičar američkog društva umro je 28. decembra 1945. godine Njegov prvi roman
“Sestra Kari” zabranjen je 1900. i potom je desetak godina bio prinuđen da se
izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne listove. Smatrao je da
spasenje sveta leži u socijalizmu i pred kraj života postao je član
Komunističke partije SAD. Ostala dela: romani “Dženi Gerhard”, “Finansijer”,
“Titan”, “Stoik”, “Genije”, “Američka tragedija”, “Tragična Amerika”, “Vredi li
Amerika da se spase”.
Vremeplov:Vratio se Dubček
Bivši prvi sekretar Komunističke partije Aleksandar
Dubček izabran je na
današnji dan 28.
decembra 1989. godine za predsednika parlamenta Čehoslovačke, vrativši se nakon
dve decenije na političku scenu. Glavni inspirator i vođa “Praškog
proleća” smenjen je nakon intervencije Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj
1968.
Vremeplov: Umro Moris Ravel
Na današnji dan 28. decembra 1937. godine umro je
francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, jedan od najistaknutijih predstavnika
francuskog impresionizma. Oslanjao se na klasično francusko muzičko nasleđe,
ali se inspirisao i španskom muzikom i džezom. Virtuozni pijanista i dirigent,
održavao je koncerte širom Evrope i SAD. Dela: opera “Sat Španije”, balet
“Dafne i Kloe”, orkestarska kompozicija “Bolero”, klavirski ciklusi “Ogledala”,
“Gaspar noći”, “Kuprenov grob”, “Sonatina” za klavir, mnoštvo solo pesama,
uglavnom na stihove francuskih simbolista.
Vremeplov:Vudro Vilson
Na
današnji dan 28.
decembra 1856. godine rođen je američki
državnik Vudro Vilson, predsednik SAD od 1913. do 1921, prethodno
univerzitetski profesor i rektor kao i guverner Nju Džersija, dobitnik Nobelove
nagrade za mir 1919. godine. Dva puta je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao
je Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi
svetski rat protiv Centralnih sila. Zalagao se za vojnu intervenciju protiv
boljševika, od čega je ubrzo odustao. Posle okončanja rata odigrao je značajnu
ulogu na Versajskoj mirovnoj konferenciji, čije su odluke umnogome bile
rezultat njegovog mirovnog plana od “14 tačaka”. Učestvovao je u
stvaranju Društva naroda, ali je Senat SAD odbio da ratifikuje Versajski
mirovni ugovor, posle čega su SAD ostale van prve svetske organizacije,
prethodnice UN.
Vremeplov:Inflacija u SRJ 19.810,20 odsto
Inflacija u
SR Jugoslaviji postigla je na današnji dan 28. decembra 1992. godine svetski rekord – 19.810,20
odsto za 1992. godinu.
Vremeplov:Umro Ajfel
Francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel,
graditelj kule u Parizu nazvane njegovim imenom umro je na današnji dan 28.
decembra 1923. godine. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i
među prvima je primenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.
Vremeplov: Rođen
Artur Edington
Na današnji dan 28. decembra 1882. godine rođen je engleski
astronom i matematičar Artur Stenli Edington, direktor Opservatorije u
Kembridžu i predsednik Međunarodne astronomske unije od 1938. do smrti 1944.
Bavio se strukturom unutrašnjosti zvezda i njihove atmosfere, pulsacijom
zvezda, međuzvezdanom materijom, kretanjem i rasporedom zvezda u našoj
galaksiji. Organizovao je prvu eksperimentalnu proveru teorije relativiteta
Alberta Ajnštajna za vreme potpunog pomračenja Sunca 1919. i uspeo je da utvrdi
teorijski predviđeno skretanje svetlosnog zraka u gravitacionom polju Sunca.
Vremeplov:Vilijam Gledston
Vilijam Juart Gledston, četiri puta premijer Velike
Britanije između 1868. i 1894. godine rođen je na današnji dan 29. decembra
1809. godine. Poznat po političkim i socijalnim reformama, smatra se jednim od
najvećih britanskih državnika. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884.
izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.
Vremeplov:Umro Filip
Višnjić
Na današnji dan 28. decembra 1835. godine umro je
Filip Višnjić, slepi pesnik-guslar, Srbin iz Bosne, koji je opevao sve
značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Vuk Karadžić je 1815. zapisao
mnoge njegove pesme, među kojima su najpoznatije “Početak bune na
dahije” i “Boj na Mišaru”.
Vremeplov:
RođenDobrica Ćosić
Srpski
pisac Dobrosav (Dobrica) Ćosić rođen je 29. decembra 1921. godine. Smatra
se jednim od najvećih srpskih pisaca druge polovine 20. veka
(“Deobe”, “Koreni, “Vreme smrti”, “Otpadnik,
“Vernik”, “Stvarno i moguće”. Bio je prvi predsednik
Savezne Republike Jugoslavije od juna 1992. Smenjen je u junu 1993, na
inicijativu Srpske radikalne stranke. Bio je istaknuti član Saveza komunista
Srbije do maja 1968, kada je dosao u sukob sa politkom SKJ po nacionalnom
pitanju, smatrajući da su Srbi ugroženi u jugoslovenskoj federaciji.
Vremeplov: UmroMiroslav Krleža
Na
današnji dan 29. decembra 1981. godine umro je hrvatski književnik
Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim
zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog
leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije.
Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame i
eseje (“Hrvatski bog Mars”, “Povratak Filipa Latinovića”,
Gospoda Glembajevi”, “U agoniji”).
Vremeplov: Smenjen premijer Panić
Savezna skupština izglasala je 29. decembra 1992.
godine nepoverenje prvoj vladi SR
Jugoslavije i smenila sa mesta premijera srpskog biznismena iz SAD Milana
Panića. Za vršioca dužnosti premijera imenovan je potpredsednik vlade Radoje
Kontić. Smenjivanje Panića usledilo je nakon njegovih sukoba s predsednikom
Srbije Slobodanom Miloševićem oko sprovođenja mirovne politike prema bivšim
jugoslovenskim republikama.
Vremeplov:Havel izabran za šefa države
Parlament Čehoslovačke izabrao je na današnji dan 29. decembra 1989. godine za šefa države češkog pisca Vaclava Havela,
dugogodišnjeg disidenta pod komunističkim režimom, koji je kao “državni
neprijatelj” proveo pet godina u zatvoru. Havel je nasledio Gustava Husaka
koji je prethodno pod pritiskom javnosti podneo ostavku.
Vremeplov:UbijenTomas Beket
Nadbiskup Tomas Beket ubijen je na današnji dan 29. decembra 1170.
godine po nalogu engleskog kralja
Henrija II pred oltarom Kenterberijske katedrale. Ranije blizak kraljev
prijatelj i kancelar do izbora za nadbiskupa 1162, usprotivio se nameri Henrija
II da ograniči crkvenu vlast i odbio da položi zakletvu na kraljeva
“Klarendonska pravila” o odnosima crkve i države. Papa Aleksandar III
proglasio ga je 1173. svecem.
Vremeplov:Američki vojnici masakrirali više od
200 Sijuksa
Na današnji dan 29. decembra 1890. godine američki
vojnici su kod “Ranjenog kolena” u Južnoj Dakoti masakrirali više od
200 Indijanaca iz plemena Sijuks, među kojima je bio veliki broj žena i dece.
Novosadski srednjoškolci upoznati sa problemom trgovine
ljudima
Lokalni tim Novog Sada i OPENS-a sproveli su
projekat “Oprez – trgovina ljudima je mračna zona društva”. On je
prezentovan srednjoškolcima, a sve kako bi se oni, kao osetljiva grupa,
edukovali i naučili da se zaštite. Učenici četiri novosadske škole –
Saobraćajne, Mašinske, Mileva Marić i Pavle Savić bili su uključeni u projekat
“Oprez-trgovina ljudima je mračna zona društva”. U svim školama su
oformljeni timovi učenika koji su prošli edukaciju, a zatim su oni osmislili
kako da vršnjake upoznaju sa problemom trgovine ljudima.
S problematikom trgovine ljudima učenike su upoznali
stručnjaci iz gradskog tima za borbu protiv trgovine ljudima, a svoje
prezentacije učenici su predstavili i u gradskoj kući. Za trud i angažovanost u
projektu, učenički parlamenti sve četiri škole dobili su laptopove. https://www.youtube.com/watch?time_continue=1&v=Xnn9CXUsUf8&feature=emb_logo
Policija u svim selima oko Knjaževca, intenzivna potraga za
Monikom
Nekoliko
stotina policajaca u svim selima oko Knjaževca i dalje traga za
devojčicom Monikom Karimanović i osumnjičenim za njenu otmicu Ninoslavom
Jovanovićem, rečeno je juče ujutro Tanjugu u MUP-u. U potrazi je angažovan
ogroman broj pripadnika MUP-a, pre svega policajci sa lokala koji dobro poznaju
teren, ali i pripadnici Žandarmerije, helikopterske jedinice i jedinice sa
lovačkim psima. Žandarmi i policajci pretražili su juče u toku popodneva sve
kuće i vikendice u Glogovcu i šumu u okolini tog knjaževačkog sela, a pre toga
pretraženo je i selo Podvis. Oba mesta nalaze se u blizini mesta Orešac, gde je
osumnjičeni otmičar, poznat kao “Malčanski berberin”, skrivao
devojčicu u noći između utorka i srede.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović
rekao je za televiziju Prva da MUP neće stati i da, kako je naveo, nijedan
čovek neće spavati dok se Monika ne pronađe. “Očekujem da ovi napori daju
rezultat. Svi očekujemo dobru vest. Nadamo se da ćemo moći da je saopštimo
građanima uskoro. MUP neće stati, neće spavati nijedan čovek dok se Monika ne
pronađe”, poručio je Stefanović. On je zahvalio i lovačkim udruženjima i
drugim ljudima koji su se uključili u potragu.
Jovanović je prvi put za silovanje devojke i
devojčice 1996. godine osuđen na deset godina robije i pušten uslovno posle 9
godina, da bi odmah počinio novo krivično delo. Oteo je i silovao devojčicu od
12 godina, zatim je oteo još jednu devojčicu, koja je uspela da pobegne. Tada
je osuđen na 15 godina, ali mu je sud smanjio kaznu na 12 godina. Izašao je iz
zatvora u januaru prošle godine, nakon čega je preko Fejsbuka uznemiravao žene,
a pisao je i na stranici za otkup kose, zbog čega je uhapšen u oktobru prošle
godine i u zatvoru proveo pet meseci.
Jurić: Bilo očigledno da će Jovanović ponoviti krivično delo
Osnivač
Fondacije “Tijana Jurić”, Igor Jurić, izjavio je da je bilo očigledno
da će višestruki silovatelj Ninoslav Jovanović, osumnjičen za otmicu
dvanaestogodišnje Monike Karimanović, ponoviti krivično delo. “Znao sam da
će se ovo desiti, samo se molim da je devojčica živa. Kada kažem da sam znao,
ne kažem to zbog toga što sam vidovit, već zato što je to očigledno”,
rekao je Jurić za televiziju Prva. Jovanović je prvi put za silovanje devojke i
devojčice 1996. godine osuđen na deset godina robije i pušten uslovno posle 9
godina, da bi odmah počinio novo krivično delo. Oteo je i silovao devojčicu od
12 godina, zatim je oteo još jednu devojčicu, koja je uspela da pobegne. Tada
je osuđen na 15 godina, ali mu je sud smanjio kaznu na 12 godina. Izašao je iz
zatvora u januaru prošle godine i tada je 30 roditelja i meštana Malče pisalo
Igoru Juriću da strahuju da će ponoviti krivično delo. Zatim je preko Fejsbuka
uznemiravao žene, a pisao je i na stranici za otkup kose, zbog čega je uhapšen
u oktobru prošle godine i u zatvoru proveo pet meseci.
“Ako
dete ne daj bože bude pronađeno mrtvo, to je propust svih, nas i mene lično,
jer nisam bio dovoljno agresivan u traženju da on bude pod nadzorom
policije”, rekao je Jurić. Na pitanje kako je moguće da, nakon svega,
Jovanović nema policijski nadzor, Jurić kaže da se to dogodilo jer je
“Marijin zakon” usvojen 2013, a zločini su izvršeni pre toga, pa je
Jovanović izašao iz zatvora i slobodno se šetao. “Policija ga je privela
tek na osnovu naših prijava, jer smo uspeli da ga pratimo po društvenim mrežama
i on je pritvoren na još šest meseci”, objasnio je Jurić i dodao da je
pušten jer se pristojno i lepo ponašao u zatvoru. “To će se desiti i s
ubicom mog deteta”, rekao je on. Jurić je rekao i da bi “voleo da
vidi tog sudiju i advokata koji su na slobodu pustili čoveka kao što je
Jovanović”. Policija intenzivno traga za nestalom devojčicom i
osumnjičenim, a direktor policije Vladimir Rebić je sinoć rekao da veruje da je
devojčica živa.