Ministar finansija Siniša Mali podneo je žalbu Upravnom sudu protiv odluke Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu, koji je utvrdio da je njegova doktorska disertacija plagijat, potvrdila je za Danas Milka Babić, portparolka Upravnog suda. “Pred Upravnim sudom 17. decembra je pokrenut upravni spor po tužbi tužioca Siniše Malog protiv odluke Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu. Tužilac tužbom osporava rešenje drugostepenog organa – Odbora za profesionalnu etiku UB od 28. novembra, koji je po žalbama rektorke Univerziteta u Beogradu i Siniše Malog, preinačio odluku prvostepenog organa Naučno-nastavnog veća Fakulteta organizacionih nauka od 28. oktobra”, navodi se u pisanom odgovoru dostavljenom redakciji lista Danas. Babićeva kaže da je predmet trenutno u postupku prethodnog ispitivanja procesnih pretpostavki za vođenje upravnog spora. “Po kompletiranju spisa, predmet će biti dostavljen postupajućem veću i biće rešen u razumnom roku, budući da su sudije dužne da rešavaju predmete po redosledu prijema tužbe u sud, u skladu sa Programom rešavanja starih predmeta i sa posebnim prioritetom u rešavanju predmeta koji se po zakonu i Sudskom poslovniku smatraju hitnim”, kaže portparolka Upravnog suda, odgovarajući na pitanje Danasa kada se može očekivati presuda.
Na pitanje
da li će odluka Senata UB o poništavanju diplome Siniši Malom biti odložena do
odluke suda, Babić je rekla da tužba, po pravilu, ne odlaže izvršenje upravnog
akta protiv koga je podneta.
Podsetimo, Senat
Beogradskog univerziteta poništio je 12. decembra diplomu doktora nauka Siniši
Malom, na osnovu rešenja Odbora za profesionalnu etiku UB, kojim je utvrđeno
neakademsko ponašanje Malog pri izradi doktorske disertacije. Nakon što je
Danas objavio da on nije izbrisao iz svoje biografije na sajtu Ministarstva
finansija podatak da je odbranio doktorsku disertaciju na FON-u 2013. godine,
Mali je to uradio. U međuvremenu je ta informacija izbrisana i iz njegove
biografije na sajtu Vlade Srbije.
Teodorović
pitao Malog zna li jedan slučaj u istoriji da je sud dodelio doktorat
Akademik
Dušan Teodorović postavio je pitanje ministru finansija Siniši Malom da li zna
ijedan slučaj da je u istoriji ljudske civilizacije kada je sud nekome dodelio
doktorat. Teodorović je reagovao na Tviteru na vest da je Mali podneo žalbu
Upravnom sudu protiv odluke Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u
Beogradu, koji je utvrdio da je njegova doktorska disertacija plagijat. “Gospodine
ministre, bezočno ste krali tuđe. Tužili ste sudu Univerzitet u Beogradu koji
Vas je sprečio u intelektualnom lopovluku”, napisao je Teodorović.
“Da li znate bar jedan slučaj u istoriji ljudske civilizacije kada je sud
nekome dodelio doktorat? Da li se bar malo stidite”, napisao je on.
Pred
Upravnim sudom 17. decembra pokrenut je upravni spor po tužbi Siniše Malog
protiv odluke Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu. “Tužilac
tužbom osporava rešenje drugostepenog organa – Odbora za profesionalnu etiku
Univerziteta u Beogradu od 28. novembra, koji je po žalbama rektorke
Univerziteta u Beogradu i Siniše Malog, preinačio odluku prvostepenog organa
Naučno-nastavnog veća Fakulteta organizacionih nauka od 28. oktobra”,
navodi se u odgovoru listu Danas portparola suda Milke Babić.
Protest “1
od 5 miliona” uz plakate “Pa šta”
Učesnici
protesta “Jedan od pet miliona” poručili su u subotu da se i u narednoj godini nastavlja
“maraton dok se ne oslobodi svaki čovek” u Srbiji i podsetili da su
tokom ovogodišnjeg “zajedničkog koračanja” postigli više pobeda,
uključujući oslobađanje iz kućnog pritvora uzbunjivača iz Krušika Aleksandra
Obradovića. Protest koji je pre svega bio posvećen slobodi izražavanja, završen
je tako što su ulazna vrata Radio televizije Srbije prekrivena nalepnicama sa
nazivima brojnih afera uz natpis “Pa šta”.
“Vučić
je rekao ‘Pa šta’ kada je ministar policije Nebojša Stefanović slagao u aferi
Krušik”, rekla je jedna od organizatorki protesta studentkinja Valentina
Reković, obraćajući se okupljenim građanima. Ona je rekla da učesnicima
protesta nije “pa šta” ni za jednu aferu i da im “nikad neće ni
biti ‘pa šta'”. “Nastavljamo i naredne godine naš maraton dok ne
oslobodimo svakog čoveka u Srbiji. Prvo radnike RTS-a jer ni njima ne sme da
bude ‘pa šta'”, rekla je Reković, najavljujući naredni protest za 4.
januar naredne godine.
Na
nalepnicama su ispisane afere “Jovanjica”, “Krušik”,
“Kocke u Beogradu”, “Oliver Ivanović”, “Marija
Lukić”, “Milan Jovanović”. Reković je na platou ispred
Filozofskog fakulteta rekla da su protesti pokazali da građani mogu da oslobode
institucije, podsetivši da je utvrđeno da je doktorat ministra finansija Siniše
Malog plagijat i da je uzbunjivač Obradović oslobođen kućnog pritvora. Ona je
dodala da je SNS imala uspeha samo u tome što je napredovala u kriminalu,
nepravdi i zabranjivanju ljudima da slobodne misle.
Studenti
Pravnog protestovali ispred Ambasade Crne Gore u Beogradu
Studenti
Pravnog fakulteta u Beogradu održali su protest ispred Ambasade Crne Gore u
Beogradu u petak popodne zbog usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti u Podgorici.
Oni su nosili zastave Srbije, fotografije Njegoša i transparente. Za Srbiju
imaju četiri zahteva, među kojima i da se diplomatski odnosi sa Crnom Gorom
svedu na minimum. Demonstranti su se potom u protestnoj šetnji uputili preko
Terazija ka Hramu Svetog Save. Ispred ambasade u Knez Mihailovoj ulici okupilo
se dosta ljudi, koji su uzvikivali parole, među kojima, “Srbija, Crna Gora
to je jedna familija”, “Nema podele za Kosovo”, “Milove
ustaše napolje iz Srbije”. Kako su rekli studenti, oni su se sami
organizovali iz moralnih, pravnih i patriotskih dužnosti. Dodaju da na skupu
nema mesta političarima, već samo pojedinim profesorima Pravnog fakulteta. Kako
javlja agencija Fonet, među učesnicima protesta, bili su i Boško Obradović,
Saša Radulović, Miloš Jovanović i Đorđe Vukadinović.
Sa razglasa je zatraženo da ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević bude proglašen personom non grata, da se otkaže gostoprimstvo svim crnogorskim diplomatama koji koriste srpske ambasade u svetu, da Srbija pred Ujedinjenim nacijama i Savetom Evrope pokrene pitanje ovog zakona, da se diplomatski odnosi između dve države svedu na najniži mogući nivo, kao i da se Srbija i Srpska pravoslavna crkva glasnije izjasne o donetom zakonu. Kako je javio reporter N1, učesnici protesta nisu nameravali da uđu u zgradu Ambasade, a ispred zgrade u Knez Mihajlovoj ulici naš reporter video je samo jednog policajca.
Posle govora učesnika protesta, izvikivane su parole, a u jednom trenutku zapaljene su i baklje, a nekoliko vatrometa je poletelo ka zgradi. Tokom skupa su sa razglasa puštane gusle, a ulaz u ambasadu Crne Gore je zasut jajima. Demonstranti su se potom uputili ka Predsedništvu Srbije i trenutno je blokran saobraćaj na Terazijama.
Ranije
tokom dana lider Dveri Boško Obradović ušao je u zgradu Ambasade i u holu
autolakom ispisao poruku “Milo lopove, ne damo ti svetinje”. Taj
grafit je u međuvremenu prekrečen.
Kako zadržati talentovane ljude u Srbiji?
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, kao domaćin na
konferenciji “Talenti na okupu 2.0”, u organizaciji nacionalne
platforme Srbija stvara, poručila je 27. decembra da je odlazak mladih i
obrazovanih ljudi problem sa kojim se suočavaju i mnogo razvijene zemlje od
Srbije i da je jedini način da se to spreči – izgradnja društva zasnovana na
razmeni znanja i iskustava. Takvo društvo, kako je dodala, mora da bude
otvoreno za sve one koji su otišli u inostranstvo i sada žele da se vrate, za
one koji uspešno rade van granica naše zemlje, ali žele da doprinesu Srbiji,
kao i za one koji žive, rade i stvaraju u Srbiji i zbog kojih je ona danas deo
sveta.
“Znam da imamo vrlo
talentovane, kreativne i sposobne ljude, zato je važno da Vlada Srbije ima
dobru komunikaciju sa svojom dijasporom kako bi mladi ljudi ostali u zemlji i
da bi se neki od vas vratili. Budući da smatram da su najpametnije one vlade
koje slušaju i prepoznaju dobre ideje i predloge, prošle godine sam pokrenula
format komunikacije kroz skup “Talenti na okupu”. Sada, istu
konferenciju održavamo samo zato što imamo rezultate”, istakla je
premijerka.
Ključna stvar je, kako kaže,
bila rešavanje nostrifikacije diploma, zbog čega je Vlada Srbije usvojila
predlog zakona, koji je poslat u skupštinsku proceduru, a na osnovu kojeg će
postupak priznavanja inostranih diploma sa 90 biti skraćen na svega 60 dana.
Osim toga, od 1. januara 2020. godine uvodi se elektronski sistem
nostrifikacije diploma.
“Drugi veliki problem,
za koji nismo ni znali da postoji, je carina na uvoz lične imovine povratnika.
Izmenili smo Uredbu o carinskim povlasticama, pa je dosadašnji limit od 5.000
evra za uvoz bez carine, povećan na 20.000 evra, ako je povratnik u
inostranstvu proveo do deset godina. Za one koji su u inostranstvu bili duže,
limit je potpuno ukinut. Treće, predstavnici dijaspore tražili su formiranje
platforme za komunikaciju i dobijanje neophodnih informacija. Zato smo
pokrenuli projekat “Tačka povratka” gde će se sa svakom osobom
razgovarati pojedinačno i gde povratnici mogu da dobiju odgovor na svako
pitanje”, objasnila je Brnabić.
Pored toga, Vlada Srbije je
u saradnji sa Narodnom bankom Srbije izradila Finansijski vodič za povratnike,
a uvedeni su i posebni poreski podsticaji za zapošljavanje povratnika i
stranaca. “To je revolucionarna stvar. Poslodavcima u Srbiji će se umanjivati
davanja za za doprinose ukoliko zaposle nekog od povratnika. Tako će
zapošljavanje ljudi iz dijaspore postati najkonkurentnija stvar i investicija
koja će nam se višetruko vratiti”, kaže Brnabić.
Direktor programa za cirkularne migracije “Tačka povratka” Ivan Brkljač objasnio je da se ova organizacija deli na servisnu platformu, koja će dijaspori pružati informacije o tome kako se mogu uključiti u naše društvo, dok se program fokusira na približavanju dijaspore i domaćeg društva kroz razmenu znanja. “Pozivamo sve kojima je potrebna bilo kakva informacija ili pomoć prilikom povratka da se jave našoj organizaciji”, poručuje Brkljač. https://www.youtube.com/watch?time_continue=2&v=sq8RB22NU4w&feature=emb_logo
Najbolji na bilbordima: Mešoviti hor OŠ „Jovan Popović”
Mešoviti
hor Osnovne škole „Jovan Popović”, koji čine učenici od petog do osmog razreda,
u ovoj godini osvojio je titulu najboljeg s maksimalnih 100 bodova na
Takmičenju Udruženja muzičkih i baletskih pedagoga Srbije, treća kategorija.
Hor te škole je i prethodnih godina bio
prvoplasiran u tom rangu takmičenja. – Tajna uspeha je u radu – kaže
dirigentkinja hora Branislava Maravić. – Deci nije lako jer imaju mnogo
obaveza, i to moraju da usklade s vannastavnim aktivnostima, ali uspevamo da se
organizujemo. Korepetitiorka hora je Mina Stanković, korepetitor u Baletskoj
školi, koja godinama prati hor na takmičenjima.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje
Udruženje za promociju društvene odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na
43 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na
njima je predstavljeno gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u
protekloj školskoj godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz
oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor
ovog projekta i ove godine je Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska
prestonica Evrope – OPENS 2019.
Stara
Pazova: Predstavljeni rezultati projekta “Socijalni radnik u školi”
U julu je započela realizacija projekta “Socijalni radnik u školi”, koji sprovodi Centar za socijalni rad Opštine Stara Pazova sa timom saradnika iz lokalne samouprave i osnovnih škola. Na završnoj konferenciji predstavljeni su efekti višemesečnog pilot projekta, koji je potvrdio da je takav vid stručne pomoći zaista potreban u školama. https://www.youtube.com/watch?time_continue=2&v=lB4w4DNso6A&feature=emb_logo
I saradnik
novosadskog Tehnološkog fakulteta traga za lekom protiv raka
Doktor
Vladimir Vukić sa svetskim stručnjacima traga za lekom, koji bi mogao da pobedi
rak. Kao naučni saradnik sa novosadskog Tehnološkog fakulteta, zajedno sa
kolegama sa univerziteta u Finskoj i Luksemburgu radi na dizajniranju
adekvatnog jedinjenja, koje bi moglo da spreči kancer. Vladimirovo mesto za rad
nije laboratorija već rad za računarom, kojim je uz pomoć programa, povezan sa
superračunarom u Finskoj, dok ostale kolege iz Evrope uglavnom rade u
laboratoriji i povremeno za kompjuterom dalje testirajući njegove rezultate.
Postoji podatak da je 20 odsto kancera uslovljeno mutacijom proteina, na kojem vrše
istraživanja i to je ono što oni žele da spreče, ističe Vladimir, pokazujući
nam 3D model uz pomoću kojeg testira i traži određeno aktivno jedinjenje.
Potraga za aktivnim jedinjenjem, koje bi moglo biti korišćeno kao potencijalni
lek protiv raka, zaista je komlikovan proces, priča nam Vladimir i dodaje da je
veoma lep osećaj raditi na ovakvom projektu koji daje šansu da nekom možda
spasite život. Da bi aktivno jedinjenje bilo testirano i pušteno u upotrebu
treba da prođe oko 10 godina što je optimalno vreme za istraživanje ovakvog
novog leka, dodaje Vladimir, i objašnjava da iako se pokaže da jedinjenje na
kojem se sada radi- nije ključno rešenje uz manje modifikacije, može se doći do
onog pravog- koji će delovati u cilju sprečavanja i lečenja raka. https://www.youtube.com/watch?v=1CmGr-qTYcQ&feature=emb_logo
Na proleće
počinje gradnja Teslinog tornja na Rtnju
Izgradnja
tornja i naselja ”Nikola Tesla” na planini Rtanj u fazi je projektovanja,
izgradnja se očekuje na proleće, a projekat će realizovati ruski Institut za
fiziku i tehnologiju i Međunarodni centar za istraživanje nasleđa Nikole Tesle.
“Kupili smo pet hektara zemlje i nadamo se uskoro svim dozvolama, kako bi
počeli na proleće gradnju”, kaže direktorka Centra Milka Kresoja. Osim
tornja planiran je i Naučno-istraživački centar u kojem će moći da rade svi oni
inovatori koji se bave istraživanjem patenata Nikole Tesle.
Ovaj
kompleks podrazumeva repliku Tesline rodne kuće i replike naselja, sa ciljem da
se na ”mističnu srpsku planinu” privuče veliki broj turista. “Planiramo
i da sagradimo jedan od najmodernijih hotela koji bi nosio naziv ‘Smiljan’ u
kojem bi stvari levitirale i gde bi posetioce dočekivala hologramska verzija
lika Nikole Tesle”, dodaje Kresoja. Toranj će biti izgrađen na uzvišenju i
tu će ruski naučnici vršiti eksperimente onako kako je Tesla radio. Prema
njenim rečima, izgradnja Teslinog tornja omogućila bi bežični prenos električne
energije, što je bio san srpskog naučnika. “Tesla je takav toranj veće
izgradio na Long Ajlendu 1901. godine. Verovao je da je toranj samo početak
čitavog sistema koji bi mogao isporučivati struju, bez žica, čitavom svetu.
Pošto su finansije presušile, Tesla je založio imovinu i na kraju, izgubio sve.
Toranj je uništen 1917. godine dinamitom”, objašnjava Kresoja.
PMF: Uskoro osavremenjen herbarijum Departmana za biologiju i ekologiju
Herbarijum Departmana za biologiju i ekologiju
Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Univerziteta u Novom Sadu sledeće godine
dobija novo lice i novi smeštaj. Herbarijum će biti osavremenjen i njegova
upotreba neuporedivo funkcionalnija. Rezultat je to višegodišnjeg projekta u koji
j sredstva manjim delom uložio Departman, i Pokrajinski skretarijat za visoko
obrazovanje i naučno-istraživačku delatnost, koji je dao veći deo od utrošenih
devet miliona dinara. Po rečima direktora Departmana za biologiju i ekologiju
PMF prof. dr Gorana Anačkova, Herbarijum je odavno prerastao kapacitete
prostora u kojem se trenutno nalazi. – Odlučili smo se za to da, zbog naraslih
potreba, preuredimo prostorije koje su dugo bile zapuštene. Herbarijum će biti
postavljen u nove prostorije čim se završe radovi i postavi oprema. Imaće dva
ogromna lagera koji imaju moderne porektne kasetne ormane i u kojima može da se
uskladišti mnogo više materijala od onog što sada posedujemo – rekao je Anačkov
za „Dnevnik“. – Trenutno na departmanu radi aktivno velika botanička ekipa,
možda u istoriji ovog departamana i najbrojnija. Imamo veliki broj mladih
saradnika, studenata doktoranada, u okviru različitih projektnih aktivnosti.
Herbarijum
departmana danas broji preko 200.000 eksikata, jedan je od četiri registrovana
herbarijuma u Srbiji, i jedan od dva u Vojvodini. – Zavod za zaštitu prirode
Vojvodine takođe je registrovao svoju kolekciju i zbog toga smo jako srećni –
napominje dr Anačkov. – Herbarijum Departmana jedan je od najvećih herbarijuma
i u njemu se nalaze pohranjeni materijali prvenstveno iz panonskog dela Srbije,
ali značajan broj eksikata i s područja kompletnog Balkanskog poluostrva. Ovaj
herbarijum, u svetskoj organizaciji herbarijumskih zbirki Indedž Herbariorum,
smešteno je u botaničkoj bašti u Njujorku, registrovan je 2001. godine pod akronimom BUNS. – Kada od
te organizacije dobijete potvrdu akronima, vaš herebarijum tada postaje naučna
kolekcija svetskog renomea: dobijate pravo da izdajete vaučere, ili primerke
jemstva. To je primerak kojim vam mi potvrđujemo da ste radili sa tom biljkom,
a od nas ste dobili njen tačan naziv. Dakle, ako hoćete da se bavite lekovitim
svojstvima neke biljke da biste to negde publikovali, treba da dobijete potvrdu
od registrovanog herbarijuma da je to ta biljka. Shodno tome, sarađujemo s
mnogim institucijama. Kada imate registrovanu herbarsku zbirku, imate učestale
posete istraživača iz drugih delova sveta koji se najavljuju, rade s kustosom i
koriste i nama i sebi. Za sebe prikupljaju informacije o biljkama koje istražuju,
a nama koriste zato što nam kao eksperti za pojedine grupe biljaka provere našu
determinaciju ili identifikaciju vrsta, i daju svoje predloge i sugestije –
objasnio je dr Anačkov. – Herbarijum je institucija, a ne zbirka osušenog
materijala. Takvu zbirku zovemo herbar i koriste je đaci u školama, kao i
studenti na fakultetima. A kada kažemo herbarijum, mislimo na istitucionalno
organizovanje naučne kolekcije. Naučna kolekcija je ujedno i muzejska kolekcija
i njome rukovode kustosi prirodnog materijala. Naša kustoskinja je dr Milica
Rat – objasnio je dr Anačkov.
Herbarijum kao
muzejska zbirka mora da ima odgovarajuće elemente počevši od svoje inventarske
knjige odgovarajućih kolektorskih brojeva, inventarskih brojeva, a mora da ima
i posebne komore za hlađenje materijala u kojima se obavlja neutralisanje
štetnih insekata i njihovih larvi, a naravno, obavljaju se periodično i
hemijski tretmani.
– Ovo je veliki
napredak u tehničkoj organizaciji našeg herbarijuma koji ne bi bio moguć da
naša profesorka Ružica Igić nije uložila velike lične napore da dobijemo ta
sredstva i, verovatno, generacije koje dolaze biće zahvalne profesorki na tome
jer će moći da rade u pravim herbarskim prostorijama – rekao je dr Anačkov.
Duga
istorijaHerbarijuma
– Utemeljenje
našeg herbarijuma počelo je još 1946. godine, iako se u njegovoj kolekciji
nalaze i primerci iz 19. veka. Nastao je kao studentski herbarijum za potrebe
Više pedagoške škole u Novom Sadu. Na njegovom osnivanju najviše je radila
profesorka Melanija Obradović, kao saradnik Više pedagoške škole – kazao nam je
dr Anačkov i dodao da su uz nju bila mnoga poznata imena, među kojima i Nada
Babić i Jelena Bećaravić. Tu je bio uvaženi i cenjeni profesor Živko Slavnić
koji je univerzitetsku karijeru počeo u Novom Sadu. Herbaraijum je dugo godina
kasnije vodila prof. Vera Budak, a izuzetan doprinos u determinaciji, reviziji
materijala dao je naš profesor Pal Boža, profesor Univerziteta u Penziji,
vrhunski taksonom s ovih područja. On je determinisao gotovo polovinu taksoma/klasifikacionih
grupa, koje se ovde nalaze. Tu su, naravno, i značajne kolekcije koje su drugi
istraživači ulagali u herbarijum. Jedan od velikih kolektora je dr Branislava
Butorac – istakao je dr Anačkov.
Vremeplov: Umro
Sima Sarajlija
Na današnji dan 30. decembra 1847. godine umro je srpski pisac Sima
Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara. Nadimak je dobio po mestu
rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu,
Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a u
Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i
pesnički učitelj njegovog sinovca Petra II Petrovića Njegoša. Na poziv kneza
Miloša Obrenovića vratio se 1831. u Srbiju i bio sekretar Ministarstva prosvete
i istoriograf kneza Miloša. Dela: spevovi “Srbijanka”,
“Trojebratstvo”, “Trojesestarstvo”, tragedija
“Obilić”, istorijski spisi “Istorija Srbije”,
“Istorija Crne Gore”, zbirka narodnih pesama “Pjevanija
crnogorska i hercegovačka”.
Vremeplov:Rođen Marko Murat
Srpski
slikar Marko Murat, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Umetničke
zanatske škole u Beogradu rođen je na današnji dan 30. decembra 1864. godine.
Počeo je kao realista, ali se potom približio impresionistima. Slikao je
portrete, istorijske kompozicije, predele, snažno je uticao na stvaranje
“Beogradske škole” i u srpsko slikarstvo je uneo nova umetnička
shvatanja. Za veliku istorijsku kompoziciju “Ulazak cara Dušana u
Dubrovnik” nagradjen je na svetskoj izložbi u Parizu 1900. Druga dela:
“Proleće”, “Cveti”, “Konavoka”, “Dum
Ante”, “Dubrovnik”.
Vremeplov:Umro Mihailo Lalić
Mihailo
Lalić, pisac, član Srpske akademije nauka i umetnosti umro je na današnji dan
30. decembra 1992.
godine. Njegova tipična tema su prilike u Crnoj Gori uoči i tokom Drugog
svetskog rata. Bio je interniran u Grčkoj tokom rata, ali je uspeo da prebegne
grčkim partizanima i postao je politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Dela
su mu izrazito slikovita, s dubokim poniranjem u psihologiju i mentalitet
ljudi. Dela: romani “Svadba”, “Zlo proljeće”,
“Lelejska gora”, “Hajka”, “Raskid”, “Pramen
tame”, “Zatočenici”, “Ratna sreća”, “Dokle gora
zazeleni”, “Gledajući dolje na drumove”, pripovetke “Na
mjesečini”, “Izvidnica”, “Prvi snijeg”,
“Gosti”, “Poslednje brdo”.
Vremeplov: Umro Robert Bojl
Na današnji dan 30.
decembra 1691. godine umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl, koji
je otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi utvrdio razliku
između smeše i hemijskog jedinjenja.
Vremeplov: Rođen
Radjard Kipling
Engleski pisac Radjard Kipling, dobitnik
Nobelove nagrade za književnost 1907. godine majstor kratkih priča u kojima su
s puno efekata isprepleteni humor i užas rođen je na današnji dan 30. decembra 1865. godine. Njegova
proza prikazivala je život u Indiji, u kojoj je i rodjen, s izuzetnim smislom
za dečji svet. Česta tema su i životinje. Dela: “Knjiga o džungli”,
“Hrabri kapetan”, “Kim”, “U belom i crnom”,
“Priče za decu”, “Izistinske priče”.
Vremeplov: Osnivački kongres KP Nemačke
U Berlinu je na današnji dan 30. decembra
1918. godine počeo trodnevni osnivački kongres Komunističke partije Nemačke na
kojem je usvojen program čiji je tvorac bila Roza Luksemburg. Kongres je
izrazio podršku Sovjetskoj Rusiji.
DRI pronašla
nepravilnosti u Studentskom centru Kragujevac
Državna
revizorska institucija pronašla je nepravilnosti u obračunu i isplati zarada,
javnim nabavkama i raspodeli prihoda i primanja u kragujevačkom Studentskom
centru. Po nalazu revizora suprotno zakonu isplaćeno je 3,27 miliona dinara.
Direktor Studentskog centra tvrdi da je većina preporuka iz kontrole revizora
otklonjena i da za kraj procedure ostaje izrada “odazivnog
izveštaja”, u roku od 90 dana. Izveštaj revizora navodi da je tokom 2018.
godine Studentski centar “Kragujevac” nabavljao dobra i usluge bez
sprovedenog postupka javne nabavke, dostavljao netačne tromesečne izveštaje Upravi
za javne nabavke, a u otvorenom postupku nabavki nije dobro pripremio
dokumentaciju. “Napominjem da Studentski centar sprovodi objedinjenu
nabavku, kako za portebe redovne delatnosti tako i za potrebe dodatne
delatnosti za koju, po zakonu, ne postoji obaveza sprovođenja nabavki. Uočena
prekoračenja od 3,27 miliona se odnose na deo nabavki za koje nismo obavezi da
sprovodimo nabavku, jer se radi o nabavkama dobara i sirovina za proizvodnju
gotovih jela koje mi prodajemo na tržištu”, kaže direktor Studentskog
centra “Kragujevac” Mlađan Dimitrijević.
Državni
revizor je utvrdio da je na osnovu netačno utvrđenih koeficijenata za obračun i
isplatu zarada za četiri zaposlena, centar više isplatio plate u iznosu od 585
hiljada dinara i 75 hiljada za minuli rad. Primedbe su bile i na tromesečne
izveštaje, ali i za internet koji plaćaju studenti. “Od sada plaćanje
interneta nije obaveznost, odnosno održavanje sistema, već se studenti
dobrovoljno izjašnjavaju o tome da li žele pristup internetu, preko nas ili ne.
U samoj fazi kontrole DRI mi smo ocenjeni kao kvalitetan subjekat koji je
zauzeo visoko mesto u sistemu kontrole kada su u pitanju svi učenički i
studentski domovi u segmentu učeničkog i studentskog standarda”, dodao je
Dimitrijević.
Kontrola
državnog revizora nije završena. Studentski centar Kragujevac u roku od 90 dana
mora da dostavi takozvani “odazivni izveštaj” o urađenim korekcijama,
posle čega sledi konačni izveštaj revizora.
Deseti dan
potrage za Monikom, u potragu se uključila i Vojska Srbije
Juče je bio deseti dan potrage za
devojčicom Monikom Karimanović iz Suvog Dola kod Niša, koja je nestala na putu
do škole u Brzom Brodu, a koju je, kako se sumnja, oteo višestruki silovatelj Ninoslav Jovanović iz niškog
naselja Malča. Direktor policije Vladimir Rebić rekao je za RTS da je policija
na terenu 24 sata. Pretraženo je 50 sela, proveravaju se kontakti koje je imao
sa drugim ljudima, ali i sve objave o ovom slučaju na društvenim mrežama.
Policiji će se u potrazi priključiti i pripadnici Vojske Srbije, saopštilo je
Ministarstvo odbrane. Potrazi će se pridružiti više od 100 pripadnika Vojne
policije i Tima za traganje i spasavanje Specijalne brigade Vojske Srbije sa
službenim psima, saopštilo je u subotu uveče Ministarstvo odbrane. Dodaje se da
će oni biti angažovani u saradnji sa štabom Ministarstva unutrašnjih poslova
(MUP) koji vodi akciju.
U potragu
za devojčicom i otmičarem uključilo se i oko 200 pripadnika Bezbednosno-informativne
agencije (BIA), kao i nekoliko desetina ljudi iz Beograda. Kako javlja Tanjug,
oni su se dobrovoljno javili da pomognu u potrazi. Tanjug prenosi da će oko 200
dobrovoljaca iz BIA biti raspoređeno u saradnji sa štabom MUP-a koji vodi
akciju. Od petka je povećan broj pripadnika policije i Žandarmerije, a Rebić
kaže da je u potragu uključeno 620 ljudi, od toga 520 policajaca i stotinak
lovaca i izviđačkih sekcija. Policija je i u subotu ujutro bila skoncentrisana u šumama
oko Podvisa, ali se potom krenulo, kako saznaje N1 na licu mesta, u širu
pretragu. Žandarmerija je ponovo ulazila i u naseljene kuće u selu Orešac u
knjaževačkoj opštini, u kome su pronađeni i poslednji zvanični dokazi pre 3
dana. U interesu istrage ne otkriva se u kojim se selima sada pretražuju svi
objekti i u kojim je pravcima više od 500 policajaca u ovom trenutku.
Na
društvenim mrežama pojavili su se pozivi za organizovane potrage volontera.
Svrljižani su najavili da će poći u planine, a u potragu su već uključeni
lovci. Kako je ranije javio reporter N1, poznato je da se pretražuje šire
područje Knjaževca, Svrljiga, a nezvanično – proveravaju se određeni dokazi
pronađeni u planinskim selima prema Staroj planini, koje su građani
prijavljivali. Svakako je, kako je ranije saopšteno za N1, operativna policija
aktivna na čitavom jugoistoku Srbije. Policiji i žandarmima na terenu oko
Knjaževca pomaže i granična policija, lovci, radioamateri, a na raspolaganju su
im i dron i policijski helikopter. U ovom trenutku najviše istražitelja je
ponovo u atarima Orešca i Podvisa, javlja reporter N1.
Direktor
policije o detaljima pretrage
Direktor
policije ispričao je detalje potrage od trenutka kada je majka Monike
Karimanović prijavila njen nestanak, prošlog petka u 16.20, navodeći da je od trenutka
otmice Jovanović bio u prednosti u odnosu na policiju gotovo devet sati. “Kad
je majka prijavila nestanak, izašli smo na teren, dali objavu, sve patrole su
obaveštene i imale njenu sliku. U prvom trenutku nismo imali predstavu ko je,
obavljeni su razgovori sa drugovima, nastavnicima. Izvršen je uvid u kamere na
tom prostoru, na jednoj lokaciji smo je videli na kamerama i dalje nismo, nije
bilo kamera koje pokrivaju”, ispričao je Rebić. Daljom istrom je policija,
kaže, posumnjala da bi Jovanović mogao da bude izvršilac. “U nekom tenutku
smo saznali da je ukradeno jedno vozilo na području Malče i viđeno je u Suvom
Dolu, pa smo to povezali. Vozilo je pronađeno, izvršene su forenzičke obrade u
vozilu i u ponedeljak smo već znali da su oni bili u vozilu i tada je istraga
usmerena ka njima”, ukazao je Rebić. Do petka su se javila dva svedoka
koja su rekla da su 12-godišnju Moniku i Jovanovića videli na nekim lokacijama,
a na dvema lokacijama pronađeni su njihovi DNK tragovi.
“Na tim lokacijama
pronađena su dva jastuka, dva ćebeta… Očigledno ne noći sam”, naveo je
Rebić ukazujući da je do sada policija pretražila oko 50 sela i zaseoka na
kojima bi Jovanović mogao da se krije sa devojčicom. Narednih dana očekuju se
loše vreme, sneg. Direktor policije kaže da to neće uticati na policiju, ali se
nada da Jovanovića hoće. “Imamo termovizijske kamere i kamere koje
prepoznaju na osnovu toplote. Nijedan detalj se ne prepušta slučaju”,
navodi Rebić.
Proveravaju
se ljudi s kojima je bio u kontaktu
Proveravaju
se, dodaje direktor policije Vladimir
Rebić, i objave na društvenim mrežama. Neko je napisao da je viđen u Požarevcu,
policija odmah to proverava. Imali smo slučaj da je neko u Nemačkoj pokušavao
da pristupi njegovom profilu. Nemci su to proveravali, odmah nam javili, radi
se o čoveku koji je pokušavao da mu ukine profil, ispričao je Rebić. Policija
takođe nije isključila mogućnost da Jovanoviću neko pomaže. On je asocijalan,
ali su pronađeni neki ljudi sa kojima je bio u kontaktu, dodaje direktor
policije. Rebić je naveo da policiju u optimizmu drži činjenica da Jovanović u
prethodnim slučajevima nije ubijao svoje žrtve. “Kolege iz niške policije
radile su njegov profil, angažovani su psiholozi, skenirano je njegovo
ponašanje, pokrivamo lokacije koje su njegove opsesije, ne mogu zbog istrage da
kažem koje su”, naveo je direktor policije. Ovaj slučaj je, kaže Rebić,
prioritet policije. “Nemamo nijedan važniji zadatak. Najbolji ljudi su
dole, praktično svi resursi su dole”, zaključio je direktor
policije.
Stefanović:
Prioritet – Moniku naći živu i zdravu
Apsolutni
prioritet srpske policije je, rekao je u petak ministar Nebojša Stefanović, da
dvanaestogodišnju Moniku Karimanović pronađe živu i zdravu. Zato je, prema
njegovim rečima, povećan broj policajaca i žandarma koji pretražuju teren u
okolini Knjaževca, a njima su se pridružili i lovci, pa i meštani niškog
naselja Brzi Brod.
Pašalić
pokrenuo postupke kontrole rada državnih
organa
Paralelno, zaštitnik
građana Zoran Pašalić pokrenuo je postupke kontrole rada državnih organa kako
bi utvrdio eventualne nepravilnosti koje su dovele do nestanka Monike
Karimanović iz Suvog Dola kod Niša. On je ukazao da informacije u medijima
upozoravaju na niz propusta koji se odnose na sistem zaštite bezbednosti dece i
nedoslednostima u zakonskim rešenjima koje su dovele do toga da 20. decembra u
jutarnjim satima na oko 500 metara od kuće i na putu za školu nestane
devojčica.
Uprava za
izvršenje krivičnih sankcija: Postupili u skladu sa zakonom!
Oglasila
se i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija koja je saopštila da je
Kazneno-popravni zavod u Nišu postupio u skladu sa zakonom prilikom otpusta
osumnjičenog otmičara, Ninoslava Jovanovića iz zatvora.
Podsetimo,
treći put, za 23 godine, stotine policajaca tragaju za Ninoslavom Jovanovićem.
Prvi put – 1996. godine, kada je silovao jednu ženu i 14-godišnju
devojčicu. Obe je danima držao u zatočeništvu i pre svakog seksualnog
zlostavljanja ošišao. U oba slučaja, sa žrtvama se krio po šumama i napuštenim
vikendicama. Žrtve su uspele da pobegnu, a policija je posle opsežne i
višednevne potrage uhapsila Jovanovića. Osuđen je na 10 godina zatvora.
Na
slobodi, i to uslovnoj, našao 2005. godine. Usledili su novi zločini. Žrtva
Jovanovića bila je 12-godišnja devojčica. Zatočena i maltretirana duže od dva
dana. Za Jovanovićem je ponovo krenula policijska potera. Dok su helikopteri
nadletali okolinu Niša, a više od petsto policajaca sa psima pretraživalo
teren, Jovanović je uspeo da otme novu žrtvu – takođe devojčicu od 12 godina. Odvukao
je u šumu i ošišao, međutim spasilo je to što su njene vriske čuli meštani. Ninoslav
Jovanović, ubrzo je osuđen na 15 godina zatvora. Ipak, odlukom Vrhovnog suda,
presuda mu je smanjena na 12 godina. Po drugom izlasku iz zatvora Jovanović je
uznemiravao žene preko društvenih mreža i zato je ponovo proveo još pet meseci
iza rešetaka. Kada se vratio iz zatvora, u martu 2019. u kuću u Malči, meštani
su pisali peticije tražeći način da se Malčanskom berberinu stane na put, jer
strahuju za svoju decu.
Inače, od
2015. u Srbiji se, u okviru Marijinog zakona, pedofili upisuju u poseban
Registar i imaju obavezu da se, svakog meseca, javljaju policiji i povereniku i
da redovno posećuju profesionalna savetovališta. Međutim, u tom registru nema
Jovanovića, s obzirom na to da je za zlostavljanje dece poslednji put osuđen
2006. godine, a zakon ne predviđa retroaktivan upis.