Nova
Strategija razvoja obrazovanja, vaspitanja i nauke
Ministarstvo
prosvete nauke i tehnološkog razvoja više od šest meseci radi na pripremi nove
Strategije razvoja obrazovanja, vaspitanja i nauke do 2030 godine. Tokom 2019. održani su brojni
sastanci i radionice sa radnim grupama u čijem sastavu su bili predstavnici
raznih obrazovnih institucija, međunarodnih organizacija i partnera, navladinih
organizacija koje se bave obrazovanjem…Kako je reč o velikom i odgovornom poslu,
zahvaljujući podršci Evropske komisije i projektu „Jačanje kapaciteta
relevantnih institucija u okviru Ugovora o reformi sektora obrazovanja u Srbiji
– osnaživanje veze između zapošljavanja i socijalne inkluzije“, angažovani su i
eksperti koji pružaju podršku timovima koji izrađuju strategiju.
Postignut
je konsenzus da u narednom periodu akcenat obrazovnih politika mora biti
stavljen na unapređivanje kvaliteta obrazovnog procesa u celini, povećanje
obuhvata na svim nivoima obrazovanja i vaspitanja i dalji razvoj kulture
celoživotnog učenja, ali i na vrlo važan element društvenog prosperiteta koji
je u poslednjim decenijama bio zanemaren – značaj obrazovanja, te nova
strategija predviđa reafirmaciju uloge obrazovanja u društvu.
Nove
obrazovne politike će biti zasnovane na dokazima, pa se i sama strategija
oslanja na evaluacione izveštaje raznih nivoa i oblasti obrazovanja koji su
produkovani u prethodnom periodu, ali i na rezultate međunarodnih istraživanja
i nacionalnih ispitivanja.
Od
februara 2020. godine započinje nov krug stručnih konsultacija, okruglih
stolova i konferencija koje će se baviti unapređivanjem strateškog okvira, kako
bi se obezbedili uslovi da se nova strategija usvoji do kraja 2020. godine.
Postojeća strategija odnosi se na period
od 2012-2020 godine.
Obuka za
softver administratore JOB modula
U cilju efikasne primene sistema i uspešne dodela Jedinstvenog obrazovnog broja (JOB) deci, učenicima i studentima 9. i 10. januara realizovana je obuka za softver administratore koji će biti zaduženi za podršku obrazovno-vaspitnim ustanovama pri korišćenju JOB modula. Prva faza uvođenja Jedinstvenog informacionog sistema u prosveti (JISP) predvidela je da se svakom učeniku i studentu u Srbiji dodeli jedinstveni obrazovni broj (JOB).
Modul Jedinstvenog
informacionog sistema prosvete za generisanje Jedinstvenog obrazovnog broja
(JOB-a) je u funkciji. JOB predstavlja individualnu i neponovljivu oznaku koja
se sastoji od 16 karaktera i koja se dodeljuje detetu, učeniku i odraslom u
automatizovanom postupku preko JISP-a, na zahtev ustanove, pri prvom upisu u
ustanovu.
Privremeni
JOB dodeljuje se detetu, učeniku i odraslom do dobijanja jedinstvenog matičnog
broja građana, stranom državljaninu, licu bez državljanstva, prognanom i
raseljenom licu. U zahtevu za dodelu JOB-a ustanova unosi podatke u JISP o
identitetu deteta, učenika i odraslog (ime, prezime, ime jednog roditelja,
jedinstveni matični broj građana, broj pasoša i izdavalac za strane
državljane).
Ovlašćeno
lice ustanove dužno je da JOB lično dostavi detetu i učeniku preko roditelja,
odnosno drugog zakonskog zastupnika i odraslom u zatvorenoj koverti, zajedno sa
podacima za lični pristup registru. Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik
i odrasli može da zahteva da mu se JOB i podaci za lični pristup registru
dostave na adresu elektronske pošte. Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju
u elektronskom obliku o svim zahtevima i dodeljenim Jedinstvenim obrazovnim
brojevima i privremenim Jedinstvenim obrazovnim brojevima. Podaci o JOB-u i privremenom
JOB-u čuvaju se trajno. Dodeljivanjem ovog broja od 16 cifara država će biti u
mogućnosti da isprati svoje učenike i studente kroz čitavo školovanje, od
predškolskog obrazovanja, pa do završetka fakulteta. Informacioni sistem će
učenika prepoznavati isključivo po ovom broju, te neće više biti potrebno da
javno budu istaknuti podaci o ličnosti, a ovo bi takođe trebalo da omogući
lakšu proceduru prelaska iz osnovne u srednju školu, odnosno iz srednje škole
na fakultet.
Pored
toga, država će moći da analizom podataka ima preciznu statistiku o smerovima i
školama, uspehu pojedinačnih škola, kao i o tome koliko se studenata uspešno
zaposli po završetku određenog fakulteta. Za roditelje i učenike će JOB biti
značajan, jer će celokupan informacioni sistem preko njega nuditi pristup
podacima koji mogu biti veoma značajni kada je u pitanju odabir buduće škole i
zanimanja, odnosno sagledavanje potreba na tržištu rada.
Ministar
primio dobitnike Svetske organizacije za intelektualnu svojinu
Ministar prosvete nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević primio je
10. januara bivše učenike beogradske Elektrotehničke škole „Nikola Tesla“ koji
su dobili od Svetske organizacije za intelektualnu svojinu priznanje za
pronalazak e-laboratorije za obnovljive izvore energije. Na čelu delegacije
koja je radila na projektu je profesorka Jasna Ristić. Izuzetna mi je čast što
ovako mladi ljudi osvajaju prestižna priznanja širom sveta i predstavljaju našu
zemlju. Radimo na tome da mladi ljudi imaju sve uslove kako bi se posvetili
nauci u Srbiji i ne odlaze u inostranstvo, potencira ministar Šarčević.
Budući
naučnici Filip Živojinović, Andrej Šavikin, Bogdan Jovanović, Andrej Stambolij,
Uroš Popović i Marko Vračarić se trude da rade kvalitetno kako bi bili
prepoznati od strane onih koji procenjuju njihov rad. Radili su na poznatom
konceptu proizvodnje električne iz sunčeve energije pomoću portabilne
meteo-stanice, koja je merila mnoge faktore kao i položaj Sunca. Na osnovu
ovoga automatski je prilagođavan položaj solarnog panela kako bi imao što bolje
iskorišćenje objašnjavaju mladi naučnici. Autori su dali prikaz plana za buduća
istraživanja kao mogućnost nadogradnje postojećeg rešenja sa ciljem još
preciznijeg i pouzdanijeg rada.
Formirano 11
akademija, planiraju se još tri u Vojvodini
Spajanje
visokih škola u akademije privodi se kraju. Do sada je osnovano 11 akademija u
centralnoj i južnoj Srbiji, još predstoji osnivanje tri akademije u Vojvodini.
Planirano je da 47 visokih strukovnih škola bude spojeno u 14 akademija. Već je
osnovano 11 akademija i njihovo osnivanje odobrila je Vlada Srbije. Preostale
tri u Vojvodini najverovatnije će sačekati da prođu izbori, pa će tada biti
konstituisane.
Predsednik
Saveta za reformu visokih strukovnih škola prof. Branislav Jeremić kaže za
Tanjug da su u Beogradu osnovane četiri akademije, zatim da je po jedna
osnovana u Nišu, Leskovcu, Kruševcu, Kragujevcu, Užicu, Šapcu, na Kosovu i
Metohiji. Prva akademija osnovana je pre godinu i po i nastala je spajanjem
Beogradske poslovne škole i Visoke poslovne škole strukovnih studija u Blacu,
ali je praksa pokazala da na razdaljini od 250 kilometara teško funkcioniše. “Spajanje
Beogradske poslovne škole i Visoke poslovne škole u Blacu je bilo iznuđeno
rešenje, zbog problema koji su postojali u tim školama. Sada smo školu u Blacu
pripojili Akademiji u Leskovcu, a Akademiji poslovnih strukovnih studija u
Beogradu dodali Visoku umetničku školu”, istakao je Jeremić.
U Beogradu
su još formirane Akademija strukovnih studija od tri visoke škole – zdravstvene,
hotelijerske i turističke, zatim, Akademija tehničkih strukovnih studija – od
Visoke tehničke škole Novi Beograd, Tehnike Taurunum, Politehničke, Visoka
tehničke iz Požarevca, a četvrtu akademiju sa sedištem u Beogradu čine više
škole – informatička, računarska, geodetska, železnička, tekstilno-umetnička.
Akademija
vaspitačko-medicinskih strukovnih studija u Kruševcu nastala je spajanjem
Visoke škole strukovnih studija za vaspitače iz Kruševca, Visoke medicinske
škole strukovnih studija u Ćupriji i Visoke škole za vaspitače strukovnih
studija u Aleksincu.
Akademija
strukovnih studija Južna Srbija stvorena je spajanjem viših škola iz Leskovca
(Visoka poslovna škola i Visoka tehnološko-umetnička škola), Bujanovca (Visoka
škola za vaspitače) i Prokuplja (Visoka poljoprivredno-prehrambena škola).
Akademija
u Nišu nastala je spajanjem tehničke škole u Nišu, visoke škole u Vranju i
vaspitačke u Pirotu, dok je Akademija u Užicu nastala spajanjem poslovnih škola
iz Valjeva i Užica.
Akademija
u Šapcu nastala je spajanjem tri škole u tom gradu -vaspitačke, poljoprivredne
i medicinske, dok je Akademija u Leposaviću nastala od poslovne i tehničke
škole iz Leposavića i Zvečana.
Pokrajinski
sekretar za obrazovanje Zoran Milošević kaže da je plan bio da se u Vojvodini
formiraju tri akademije, ali da to neće biti razmatrano u ovom mandatu
pokrajinske vlade, već da će se sačekati da prođu izbori.
Državna
matura pomera se za 2022. godinu zbog interesa đaka
Državna matura, koja će zameniti prijemni na fakultetima, umesto u junu
2021. godine, pomerena je za godinu dana i biće uvedena 2022. godine, jer, kako
je procenjeno u Ministarstvu prosvete, gimnazijalci rade po reformisanom
programu od školske 2018/19. godine, pa je najbolje da oni budu prva generacija
koja će polagati državnu maturu. “Procenili smo da je u najboljem interesu
učenika, ali sistema, da imamo još godinu dana kako bi dobro pripremili maturu,
dobro informisali učenike. Državnu maturu polagaće generacija učenika koji su
rođeni 2003. godine, a školske 2018/19 upisala prvu godinu srednje škole”,
rekla je Savetnica ministra prosvete Gordana Kosanović za Tanjug.
Pojedine
visokoškolske ustanove negodovale su što će državna matura da zameni prijemni
na fakultetima. Međutim, u Ministarstvu prosvete kažu da je to jedini način da
se svi srednjoskolci dovedu u ravnopravan položaj. Ostaće, kako kažu, mogućnost
pojedinim fakultetima da organizuju dodatna testiranja kandidata ili proveru
posebnih sklonosti. Takođe, predstavnici fakulteta biće uključeni i u izradu zadataka
za državnu maturu. “Da bi zadobili poverenje fakulteta bitna je
uključenost fakulteta u radne grupe koje izrađuju zadatke za državni
ispit”, naglasila je Kosanović.
Ona je
navela da je prednost državne mature to što učenici iz unutrašnjosti neće morati
da putuju u univerzitetske centre da bi polagali prijemni, već će državnu
maturu polagati u svojim srednjim školama, a zatim samo doći na upis na
fakultete. “Dali smo mogućnost fakultetima da se izjasne i to će zavisiti
od njih na kom nivou znanja postignuća i koji predmeti će biti ulaz za određene
fakultete”, navela je ona.
Planirano
je da pred državnu maturu, svake godine bude organizovano probno testiranje u
martu ili aprilu, te će tako “generalna proba” biti u martu ili
aprilu 2022. godine. Do tada generacija učenika koji su srednju školu upisali
2018/19 imaće dva pilot testiranja u kojima će se testirati procedure,
organizacija same državne mature. Prvo pilot testiranje biće u maju ove godine
i u to testiranje biće uključeno nekoliko škola, dok će naredne godine u pilot
testiranje biti uključene sve škole u Srbiji.
Mala matura
po novom modelu: Đaci će birati treći test
Osmaci će
na kraju godine polagati završni ispit po novom modelu, a sasvim drugačiji biće
i način pregledanja njihovih testova. Ovo je za “Novosti” najavio
ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Mladen Šarčević. U
pripremi je novi model male mature, prema kome bi zadaci iz matematike i
srpskog, odnosno maternjeg jezika trebalo da ostanu slični sadašnjim, a drugačije
bi izgledao treći test. Najverovatnije neće ostati kombinovani, sa zadacima iz
fizike, hemije, biologije, istorije i geografije, već će u ponudi biti dva-tri
različita testa, a deca će ih birati prema svojim sklonostima i interesovanjima
u daljem školovanju. Na primer, ako nekoga više interesuju društvene nauke,
objašnjava ministar, mogao bi da polaže test sa pitanjima iz geografije i
istorije. Isto bi bilo i za prirodne nauke. “Konačan model još nije
definisan, ali tim stručnjaka radi na tome”, objašnjava ministar Šarčević.
Druga novina je način pregledanja testova iz koga želimo u najvećom meri da
isključimo ljudski faktor. Urađeni testovi će se skenirati i pregledati
automatski, uz pomoć specijalnog softvera koji je već u izradi.
U praksi
to znači da će iz svih škola u Srbiji testovi stizati u školske uprave, gde će
se skenirati i slati u Beograd na pregledanje. Ministar naglašava da će svih 17
školskih uprava dobiti skenere za obradu testova. Tako skenirane testove
pregledaće i ocenjivaće kompjuterski program. “Namera je da se što više
smanji mogućnost manipulacije, dodavanja bodova, grešaka u ocenjivanju”,
naglašava. “Fakultet organizacionih nauka radi na softveru koji ćemo
koristiti za ocenjivanje završnog ispita. Centar za pregledanje najverovatnije
će biti u jednoj novobeogradskoj školi”.
Ministar
najavljuje i novine u štampanju testova, kako bi se povećala bezbednost i
smanjila šansa da zadaci budu “provaljeni” kao prošle godine. U
Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja u Fabrisovoj ulici biće oformljena
štamparija čiji će posao biti štampanje završnog ispita. I do sada su u
štampariji ovog zavoda štampani testovi, ali samo na jezicima nacionalnih
manjina i za slabovide učenike, jer nisu imali veći kapacitet. Sada će njihove
tehničke mogućnosti biti znatno povećane, pa se zadaci neće štampati u
komercijalnim štamparijama, najavljuje ministar Šarčević. “Još razmišljamo
o modelu transporta urađenih testova od škola do školskih uprava. Najbolje bi
bilo da tu uslugu vrši “Pošta”, jer već imaju vozila na teritoriji
cele Srbije, kojima bi mogli bezbedno da prebace testove”, ocenjuje
Šarčević.
Novosadski
studenti inovatori kod ministra Popovića
Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović sastao se 10.
januara sa studentima Fakulteta
tehničkih nauka i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, koji su
pobedili na međunarodnom takmičenju u inovativnoj primeni tehnologija u
obrazovanju, Global Competition in Design for Future Education, u Pekingu. Ministar
je tom prilikom izjavio da Srbija veliku pažnju poklanja ovom području jer su
obrazovne tehnologije presudne za razvoj kadrova za jačanje industrije.
“Inženjersko
obrazovanje uz primenu najnovijih tehnologija ključni je resurs koji Srbija
danas ima. Upravo zbog toga Vlada Republike Srbije je u poslednje tri godine
intenzivirala napore u cilju podizanja svesti o značaju inovacija i u drugim
resorima”, kazao je Popović. Ministar je rekao da su napori uloženi u
razvoj inovacionog ekosistema počeli da vraćaju uloženo i da su pobednici ovog
takmičenja budući osnivači startap kompanija.Popović je izrazio uverenje da će
unapređivanje znanja iz različitih strukovnih oblasti omogućiti studentima da
kroz realizaciju svojih inovativnih ideja direktno utiču na povećanje
preduzetničkog duha kod mladih, kako bi pokretanjem sopstvenog biznisa
doprineli jačanju privrednog sektora i društva u celini.
Za
pobedničku ideju proglašen je egzoskelet u kombinaciji sa virtualnom realnosti.
Takmičenje je organizovao Pedagoški univerzitet u Pekingu uz podršku kompanije
Net Dragon, čiji je predsednik izjavio da su inovativnost i kreativnost najjači
srpski aduti na putu razvoja privrede.
Najbolji na bilbordima: Teodora Stanišić
Teodora
Stanišić učenica je Gimnazije “Jovan Jovanović Zmaj”. U prošloj školskoj godini
osvojila prva mesta na Republičkom takmičenju iz matematike i Republičkom
takmičenju “Književna olimpijada”, kao i treće mesto na republičkom finalu
matematičkog takmičenja “Misliša”. – Neko će reći da prirodne i društvene nauke
nisu srodne, ali ja ne mislim da su toliko razdvojene. Zapravo, mislim da su
dosta povezane – navodi Teodora Stanišić. – O daljoj budućnosti trenutno ne
razmišljam. Za sada planiram da upišem Fakultet tehničkih nauka, pa ću videti
šta ću dalje.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje
Udruženje za promociju društvene odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na
43 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na
njima je predstavljeno gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj
školskoj godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke
i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Generalni sponzor ovog projekta je i ove godine
Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope – OPENS 2019.
Ministarstvo:
U OŠ ,,Jevrem Obrenović“ u Šapcu normalna nastava
Na osnovu
utvrđenih nezakonitosti u vanrednom inspekcijskom nadzoru izvršenim nad radom u
OŠ ,,Jevrem Obrenović“ u Šapcu, u decembru, razrešena je direktorka Jelena
Jevrić. U nadzoru je, na osnovu činjenica utvrđen niz kvalifikovanih povreda
zakona koje su direktna posledica nezakonitog postupanja, a i propuštanja
direktora da preduzme radnje i mere iz svoje nadležnosti. Direktorka je bez
saglasnosti ministarstva povećala broj odeljenja sa 46 na 48 i povećala 0,5
izvršilaca pomoćnika direktora, 0,5 stručnog saradnika i 0,5 referenta čime je
oštetila budžet države i za ovakvu vrstu prekršaja podnosi se krivična prijava.
Lažno je prikrivala i nije prijavila tačan broj učenika u Školi, zloupotrebila
je prava učenika sa smetnjama u razvoju, zbog čega se prema zakonu odmah
razrešava dužnosti.
Na osnovu
nadzora utvrđeno je da direktorka škole nije sprovodila sledeće: nije
blagovremeno i tačno unosila podatke u evidenciju o učenicima, nije obezbedila da se uredno vode matične knjige i
podaci o kretanju učenika Škole, nije utvrdila sastav stručnih organa Škole u
skladu sa Statutom i Godišnjim planom rada Škole za tekuću školsku godinu, nije
obezbedila da se Školski program sačini, u pogledu obaveznog sadržaja, u skladu
sa Zakonom, nije obezbedila uredno vođenje dokumentacije i evidencije o radu
svih stručnih organa, timova i pedagoškog kolegijuma, kao i da zapisnici o
njihovom radu budu zavedeni odgovarajućim delovodnim brojem, potpisani i pečatirani
pečatom škole. Evidencija o radu organa Škole nije bila jasna, precizna i
obrazložena kako bi se stekao uvid u njihov rad.
Tim za inkluzivno obrazovanje nije pratio Plan rada Tima koji je sastavni
deo usvojenog Godišnjeg plana rada Škole za školsku 2019/2020. godinu.
Direktorka nije utvrdila da li je Tim za inkluzivno obrazovanje izradio
individualne obrazovne planove za učenike na osnovu prethodno ostvarenih,
evidentiranih i vrednovanih mera individualizacije i izrađenog pedagoškog
profila učenika.
Direktorka
nije obezbedila da se u Informacioni sistem Ministarstva prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja – “Dositej” u pogledu broja učenika i učenika koji
obrazovanje stiču po individualnom obrazovnom planu, unesu podaci koji
odgovaraju činjeničnom stanju. Broj učenika Škole je osnov za formiranje
odgovarajućeg broja odeljenja. Suprotno odgovoru rukovodioca nadležne Školske uprave kojim se odbija zahtev Škole
za priznavanje manjeg broja učenika u odeljenju od propisanog, direktorka je
formirala veći broj odeljenje od dozvoljenog sa manjim brojem učenika.
Nije
obezbedila da se raspored časova učenika petog razreda, početak i završetak
nastave, uskladi sa Godišnjim planom rada Škole, tako da učenici jednog
odeljenja petog razreda jednog dana u nedelji nastavu počinju od petog časa,
tri dana imaju po 7 časova, a jednog
dana čak 8 časova. Učenici drugog odeljenja petog razreda, petkom nemaju prva
četiri časa, ali zato dva puta nedeljno imaju po osam časova. Mnogi prekršaji
koje je napravila primećeni su i u drugim školama, ali većina nije za krivičnu
kaznu.
Na osnovu
svih utvrđenih činjenica nakon inspekcijskog nadzora, odnosno nezakonitosti u
radu i odgovornosti, predložena je smena direktorke. Nova v.d. direktorka
Svetlana Stanković, organizuje ostvarivanje programa obrazovanja i vaspitanja i
svih aktivnosti ustanove, bez obzira na manjinu roditelja i razrešenu
direktorku, koji se okupljaju ispred Škole i ometaju obrazovno-vaspitni proces.
Ne postoji
zakonski osnova niti uslovi da se Jelena Jevrić vrati na mesto direktora, jer
su utvrđene mnoge nezakonitosti u njenom radu. S druge strane, pojedini
roditelji onemogućavaju redovno pohađanje nastave i obavljanje drugih školskih
obaveza svojoj deci, bez zakonskog osnova.
Svi sindikati su učestovali u donošenju ZOSOV-a prema kome ministar postavlja direktore i smenjuje i za tri godine nije bilo manipulacija i pokušaja politizacije. Direktori moraju da imaju licence da bi obavljali funciju kao i kompetencije i stručnost. Redovna procedura izbora direktora u OŠ ,,Jevrem Obrenović“ u Šapcu biće sprovedena putem konkursa i prednost će imati zaposleni u Školi, a u međuvremenu se postavlja v.d. direktor iz druge škole.
Vremeplov: Seča srpskih knezova
Na
današnji dan 15.
januara
1804. godine počela je seča srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom
pašaluku, posle žalbe knezova turskom sultanu Selimu III zbog zuluma dahija. Uz
pomoć jednog trgovca iz Zemuna Dahije su saznale imena knezova koji su
potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 vidjenijih ljudi u
Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka
Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Djeru, pogubljenog šest dana pred početak seče
knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor i spreče oslobodilački pokret Srba,
ali je seča samo podstakla srpske prvake da ubrzaju dizanje Prvog srpskog
ustanka kao i izbor Karađordja u Orašcu mesec dana kasnije za ustaničkog vožda
(vođu).
Vremeplov: Ubijeni Roza Luksemburg i Karl Libkneht
U Berlinu su na današnji dan 15. januara 1919. godine, posle
neuspelog ustanka, ubijene vođe nemačkog komunističkog pokreta Roza Luksemburg
i Karl Libkneht. Likvidirani su prema nalogu nemačkih vlasti i ubice su ostale
nekažnjene.
Vremeplov: Osnovana Balkanska komunistička federacija
Na trećoj konferenciji balkanskih
socijaldemokratskih partija u Sofiji na današnji dan 15. januara 1920. godine osnovana je Balkanska komunistička
federacija – Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca i Rumunije – kao deo Komunističke internacionale.
Vremeplov: Rođen Martin Luter King
Na
današnji dan 15.
januara
1929. godine rođen je afroamerički baptistički sveštenik Martin Luter King,
vođa pokreta protiv rasizma. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. Postoji
ocena FBI prema kojoj je on “opasnost za američko društvo” što možda
jeste nagoveštaj odakle potiče njegov ubica. Nezavisna istraga je ustanovila da
čovek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije
mogao da počini ubistvo.
Vremeplov: Rođen Prudon
Na današnji dan 15. januara 1809. rođen je francuski ekonomista i politički
filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih
i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom – svojina to je krađa, u delu
“Šta je svojina” zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da
komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti video je u
slobodi kao “trećoj formi društva”, što je teorijski razradio u delu
“Sistem ekonomskih protivrečnosti ili filozofija bede”. Njegova dela
poslužiće kao predložak za različite radikalne političke koncepcije i na
levici i na desnici.
Vremeplov:Vikipedija
započela sa radom
Vikipedija,
svojevrsna, istina nepouzdana, on lajn enciklopedija započela je s radom na
današnji dan 15. januara 2001. godine. Njen osnivač Amerikanac Džimi Vejls
nameravao je da ubrza njenu prethodnicu Nupediju, čiji su okviri bili prestrogi
jer se od saradnika tražilo da imaju doktorat iz područja o kojem pišu, a
tekstovi su morali da prolaze kroz nekoliko faza provera. Prvobitna Vejlsova
Vikipedija imala je isključivo verziju na engleskom.
Vremeplov: Henri VIII postao poglavar Crkve
Engleski
kralj Henri VIII uzeo je na današnji dan 15. januara 1535. godine titulu
“poglavara Crkve” u Engleskoj i raskinuo je veze s rimokatoličkom
crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i ženidbu
Anom Bolen. Majka kraljice Elizabete I Ana Bolen bila je druga od šest žena
Henrija VIII, a pogubljena je 1536. pod optužbom za izdaju. Henri VIII se ženio
više puta pošto nije imao muških naslednika.
Vremeplov:Exit najbolji evropski festival
Na današnji dan 15. januara 2014. godine novosadski Egzit (Exit) proglašen je za
najbolji evropski festival na dodeli Evropskih festivalskih nagrada (EFA) u
Groningenu, Holandija. Više od 360 festivala iz 34 zemlje učestvovalo je u
konkurenciji, a u glasanju je učestvovalo više od 620.000 ljudi. O pobedniku su
zajednički odlučivali glasovi publike i žirija EFA.
Oprezno sa spuštanjem granice krivične odgovornosti
Ministarka pravde Nela Kuburović smatra da se pitanju smanjenja granice
krivične odgovornosti sa 14 na 12 godina, koje se zbog učestalog vršnjačkog
nasilja sve češće pominje u javnosti, mora pristupiti vrlo ozbiljno i da ne
treba donositi ishitrene odluke. Misli da se problemom vršnjačkog nasilja, među
maloletnicima može boriti i na drugi način. Ona je za Tanjug napomenula da,
iako se zahtev za smanjenje granice krivične odgovornosti sa 14 na 12 godina, u
poslednje vreme često spominje u javnosti, Ministarstvo pravde još nije dobilo
nijedan zvanični predlog za izmenu Krivičnog zakonika (KZ). Upozorila je da kod
ovog zahteva treba biti vrlo oprezan jer postoje i predlozi da se u drugim
oblastima granice povećavaju.
Tako se, kako kaže, u
predlogu za izmenu Porodičnog zakona, predlaže ukidanje postojeće mogućnosti da
maloletna lica od 16 godina stupaju u brak. “Time se dolazi u potpunu
koliziju – kako neko može biti krivično odgovoran sa 12 godina, a da mu ne date
mogućnost stupanja u brak pre navršene 18 godine”, naglasila je Kuburović
i ukazala da ovo nije pitanje samo za Krivični zakonik, već i za niz drugih
kojima se reguliše status dece, mlađih ili starijih maloletnika.
Ministarstvo pravde je, kako
je ukazala, član radne grupe Vlade Srbije Radne grupe za prevenciju i
suzbijanje nasilja u školama, koja svoje aktivnosti usmerava vršnjačko nasilje
i nasilje prema zaposlenima, a kojom predsedava Ministarstvo prosvete.
Kuburović očekuje da u narednom periodu svaki nadležni resor izađe sa
konkretnim predlozima šta treba da se radi na ovom polju. Ona je najavila da
Ministarstvo pravde ove godine očekuju i izmene i dopune Zakona o maloletnim
učiniocima krivičnih dela i napomenula da su 1. decembra stupile na snagu
izmene KZ-a koje pooštravaju kaznenu politiku za nasilje, a odnose se i na
izricanje kazni maloletnicima.
Škulić: Spuštanjem granice krivične odgovornosti ništa
se ne bi postiglo
Zagovaranja da se granica
krivične odgovornosti maloletnika spusti sa 14 na 12 godina neprihvatljiva je
ideja i za profesora Pravnog fakulteta u Beogradu Milana Škulića. “Kada bi
se kod nas granica krivične odgovornosti spustila na 12 godina ništa se ne bi
postiglo, već bi se bez potrebe veliki broj dece uveo u krivično-pravnu oblast,
a sankcije bi bile praktično onakve, kakve se i sada mogu postići merama
socijalne zaštite”, upozorio je profesor na panelu 32. Skupa
“Kopaoničke škole prirodnog prava-Slobodan Perović”, održanog
sredinom decembra na Kopaoniku. Ukazao je da je u Evropi, kao i u svim državama
nekadašnje SFRJ, standardna granica krivične odgovornosti 14 godina. U nekim
evropskim državama ima i nižih granica, kao i viših granica od 15 ili 16 godina.
“Ali tamo gde je ta granica niža, to je tradicija koja traje dugi niz
godina. U Engleskoj i Škotskoj starosna granica je 10 godina, ali ni kod njih
nije moguće izricanje tipične krivične sankcije i ne vodi se tipičan krivični
postupak prema deci koja imaju tako malo godina”, naglasio je Škulić. Tamo
se, kako je naveo, odgovornost te dece samo formalno “krsti” kao
krivična odgovornost i vodi se navodni krivični postupak, koji za tako malu
decu više liči na ono što je kod nas postupak socijalne zaštite, a navodne
krivične sankcije u osnovi su tipične socijalne sankcije i decu niko ne tera u
zatvor.
Zbog toga smatra da bi
snižavanjem granice odgovornosti maloletnika, Srbija bez potrebe išla na
represiju, što, kako je naglasio, nije dobro jer bi bila bez potrebe odbačena i
u Evropskoj uniji i Evropi kao država koja “stalno insistira na represiji
i hoće da što više goni”. Bila bi takođe jedina država na prostoru bivše
Jugoslavije koja bi išla na tako nisku starosnu granicu odgovornosti za
krivično delo, napomenuo je Škulić ističući da bi se povrh svega toga, dodatno
opteretili i organi gonjenja iz krivičnog postupka. “Krajnje je vreme da
budemo malo oprezniji u promenama krivičnog zakonodavstva i da shvatimo da nije
sve u represiji i da njom ne treba pošto poto menjati mehanizme”, ukazao
je Škulić.
Devojčica u autu držala natpis “Upomoć, ona nije moja mama”, šest patrolnih kola krenulo u poteru, a kad ih je policija stigla …
Poruka devojčice
alarmirala celokupnu gradsku policiju! Uznemireni vozači pozvali su policiji
kad su na autoputu u severnoj Kaliforniji videli devojčicu u vozilu sa ručno
ispisanim papirom na kojem je stajalo: “Upomoć, ona nije moja mama,
upomoć!”. Policija je nakon poziva zaustavila automobil kod Stoktona.
Međutim, ispostavilo se da je u pitanju neslana šala
devojčice. – Ona je mislila da će to biti zabavno – navela je policija, preneo
je “Sakramento bi”. Majka devojčice, koja je vozila automobil, nije
učestvovala u podvali i bila je potpuno nesvesna šta njena ćerka radi. Incident
se dogodio u subotu uveče, a nakon što su policajci utvrdili da je reč o
“šali”, pustili su majku i ćerku. – Ovo je podsetnik da roditelji treba da budu
svesni šta njihova deca rade na zadnjem sedištu svo vreme. Šest patrolnih kola
je poslato na ovu prijavu umesto da se jave na druge legitimne pozive ili da
patroliraju svojim putem – rekli su u policiji. Na “Fejsbuku” su
uz post o ovom događaju postavljeni haštagovi #notfunny (nije smešno) i #why
(zašto).
Austrija: Žalba na zabranu marama u školama
Islamska verska zajednica u Austriji podnela je
Ustavnom sudu žalbu na zabranu nošenja marama u školama. Od tekuće školske
godine je u osnovnim školama širom Austrije zabranjeno “nošenje verski
obeležene odeće, koja je vezana za skrivanje glave”. Nova austrijska vlada
namerava da tu zabranu proširi na devojčice do 14 godina starosti.
Islamska verska zajednica smatra da zabrana krši
osnovno pravo na slobodu veroispovesti, kao i pravo roditelja na vaspitavanje
dece. Od stupanja na snagu zabrane, odnosno od početka školske godine do kraja
novembra, širom Austrije bilo je svega osam slučaja da su devojčice došle u
hidžabu na nastavu, a u svim slučajevima su roditelji prihvatili poštovanje
zakona nakon što im je na to ukazala direkcija škole. Inače, zakon predviđa
kaznu, odnosno direkcija škole mora podneti prijavu kod nadležne opštinske
ustanove, koja potom može da izrekne novčanu kaznu u visini do 440 evra.
Naučnici: I vikinzi pisali o klimatskim promenama
Jedan napis “runskim
pismom” iz vikinške ere, uklesan u kamen i čuven među stručnjacima, možda
je zapis o strahovanju od klimatske katastrofe u Skandinaviji iz 9. veka,
pokazalo je novo istraživanje tima švedskih univerzitetskih stručnjaka. Na steni nazvanoj “Rok”, kod jezera Vatern
u centralnoj Švedskoj, uklesan je, kako se veruje, najduži poznati “runski
napis” na svetu. Sastoji se od više od 700 “runa” – slova
abecede staronemačkog jezika. Istraživači dugo smatraju da je ta stena od pet
tona, visoka 2,5 metra, spomenik mrtvom sinu, s napisom o junačkim pričama o
vikinškim kraljevima i bitkama u kojima su se borili. Ali, četvorica švedskih
naučnika koja su se udružila da protumače taj napis, u radu objavljenom ove
nedelje pišu da se u nekoliko delova tog teksta pominje prirodna opasnost, a ne
vojna bitka.”Verujemo da se tu govori o kosmičkoj ravnoteži”, rekao
je profesor Univerziteta u Geteborgu, Per Holmberg, koji je predvodio studiju.
“Možda smo se do sada previše fokusirali na važnost vojne sile u tom
tekstu, ali da u tom napisu je važnija religijska moć – da se kosmos održi
zajedno”, dodao je Holmberg.
Napis na steni o “smrti sunca pre devet generacija” mogao bi se odnositi na ekstremno hlađenje klime 535-536. godine, koje je prouzrokovalo izostanak roda useva i glad širom sveta. “Moćna elita vikinškog doba sebe je videla kao garante dobre žetve”, rekao je Olof Sundkvist, profesor istorije religije na Univerzitetu u Stokholmu. “Oni su bili vođe kulta za koji se verovalo da održava krhku ravnotežu svetlosti i tame”, objasnio je on. “Norska” – svernogermanska mitologija opisuje “Fimbulvinter” – brutalnu zimu koja je prethodila “kraju sveta”. U 9. veku je bilo razloga da Vikinzi strahuju da će takva zima doći i zbrisati sav život na Zemlji, rekao je profesor arheologije sa Univerziteta u Upsali Bo Graslund. “Pre no što je podignut runski kamen Rok, bilo je mnogih događaja koji su verovatno izgledali krajnje zloslutno: jaka solarna oluja obojila je nebo u dramatične nijanse crvene, prinosi useva su bili mali zbog izuzetno hladnog leta, a kasnije je pomračenje Sunca nastupilo jednog jutra odmah posle svitanja dana”, rekao je Graslund. “Čak i samo jedan od tih događaja bio bi dovoljan da među Viknzima stvori strah od drugog ‘Fimbulvintera’ “, rekao je on.