Ove godine mala matura ostaje nepromenjena, a za dve godine biće sasvim novi digitalni sistem polaganja”, najavio je juče ministar prosvete Srbije Mladen Šarčević. Ovo što će biti promenjeno ove godine jeste način na koji će se distribuirati i pregledati testovi, objašnjava ministar za “Blic”. “Ovogodišnji osmaci će polagati kao i do sada, prema važećem pravilniku o programu završnog ispita na kraju osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Učenici na kraju osmog razreda polažu tri testa – test znanja iz srpskog jezika, test znanja iz matematike i kombinovani test koji obuhvata pitanja iz istorije, geografije, biologije, hemije i fizike”, ističe ministar čime je praktično demantovao da će novi testovi već sada biti stavljeni pred đake.
Ministar objašnjava da će prelaz ka novom sistemu polaganja biti postepen
i da će za to biti pripremani i đaci i nastavnici. “Cilj je da 2022.
godine imamo novi i digitalni sistem kao i u modernim evropskim državama, na
kom će se zaista proveravati znanje i neće biti moguće da neko prođe bolje, a
poseduje manje znanja”, rekao je ministar. On je dodao da će u ovoj godini
biti novih mera koje se odnose na tehnički deo male mature. Ka potpunom redizajniranju
testa i male mature koraci su i nabavka kompjutera za sve đake, a kako kaže,
ove godine biće još 35.000 novih računara za đake. Kada je reč o tehničkom delu
sada ima 17 centara sa Kosovom i Metohijom.
Ministar objašnjava da će se testovi štampati u novoj štampariji koja će
biti u Fabrisovoj ulici u Beogradu, a koju su dobili ministarstvo i Zavod za
vrednovanje kvaliteta. “Radimo sigurne testove, imamo kamere, neće biti
policije. Testove neće pregledati nastavnici tamo gde su polagani već će svi
biti poslati pod pratnjom u školske uprave gde će se skenirati. Odatle idu na
ocenjivanje u Beograd i to će biti u Grafičkoj školi u kojoj ima najviše
prostora i zadovoljava uslove”, kaže ministar. Kada je reč o sadržini
testova koji će biti promenjeni od naredne godine, a potpuno od 2022. ministar
kaže da se u prethodnim godinama pokazalo da test koji se koristi ne ispunjava
u dovoljnoj meri očekivanja koja imamo od završnog testa. On napominje i da je
između ostalog i broj pitanja po predmetima jako mali da bi na osnovu njega
mogli da zaključujemo o znanju učenika. Ministarstvo prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja je dalo nalog Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i
vaspitanja da na osnovu dosadašnih evaluacija kombinovanog testa izradi modele
za unapređenje kvaliteta završnog ispita, objašnjava Šarčević.
Kako kaže, na osnovu analize je ponuđeno nekoliko modela od kojih je, kako
su se složili i eksperti i donosioci odluka, jedan najprijemčljiviji aktuelnim
potrebama sistema i trendovima u obrazovanju i evaluaciji postignuća učenika.
Naredne godine će biti probni pilot projekat sa PISA pitanjima.
“Doneta je odluka da se u narednim godinama kombinovani test zameni novim,
da se testovima iz srpskog jezika i matematike pridruži test koji bi bio
pripremljen po uzoru na PISA testove – zadatke i koji bi merio funkcionalna
znanja iz više oblasti. S obzirom da je reč o ozbiljnoj novini moguća su neka
prelazna rešenja”, navodi ministar. On kaže da tu podrazumeva i izradu
zbirke zadataka za pripremu učenika za ovu vrstu testa u kojoj bi određen
procenat zadataka bio isti kao zadaci na završnom ispitu, slično kao što je
bilo urađeno prilikom uvođenja postojećeg završnog ispita.
Šta očekuje učenike na državnoj maturi?
Mešovita pitanja različitog tipa, otvorenog i zatvorenog, obavezni i
izborni predmeti, ono je što bi trebalo da očekuju učenici na državnoj maturi,
koja će, kako je najavljeno, biti prvi put organizovana u junu 2022. godine.
Predsednik Evropskog udruženja nastavnika Srbije i direktor Šeste beogradske gimnazije
Rade Zejak, pojasnio je Tanjugu da državna matura podrazumeva da je svi učenici
završnih razreda srednjih škola polažu istovremeno, kao što to sada rade
osnovci, a da je fakulteti priznaju za upis umesto prijemnog ispita. “Struktura
mature će imati obavezni i izborni deo, a sadržaj i koncept testiranja biće
jasno definisani pre samog ispita, kao i sam način polaganja mature. Ranije je
najavljeno da će test na državnoj maturi imati 40 zadataka, od toga će 10 biti
sa osnovnog nivoa, 20 sa srednjeg i 10 sa naprednog nivoa. Ispit ce trajati
četiri sata, a broj bodova biće različit u odnosu na nivo zadataka”,
objasnio je Zejak.
Iskustva drugih zemalja u regionu, odnosno Evropi, predstavljaju pitanja
različitog tipa.
“Tako
se daje mogućnost učenicima da pokažu kako se snalaze u različitim situacijama.
Nekome odgovaraju zatvorena pitanja, nekim ponuđeni odgovori, odnosno
čekiranje”, navodi Zejak. Postoje već komisije gde su angažovani prosvetni
radnici od strane Ministarstva koji su se prijavili za učešće na izradi
testova. “Kolege u saradnji sa Zavodom za vrednovanje kvaliteta
obrazovanja uveliko rade na osmišljavanju testova”, naveo je Zejak i
ukazao na važnost toga gde će se raditi testovi, a i kako će se dostavljati, o
čemu Ministarstvo prosvete još nema jasno utvrđen plan. “U zemljama
regiona radi se tako da se tačno zna gde se i kako se materijal dovozi, a onda
ga pregledaju nastavnici, koji su konkursom zainteresovani da budu pregledači.
Ministarstvo još nije izašlo sa jasnom definicijom kako bi to bilo kod
nas”, kazao je Zejak.
Prema njegovim rečima, još nije jasno definisano kako će izgledati
polaganje srednjih stručnih škola. “Zato je neophodno da se održi pilot
projekat da bi se videlo kako to funkcioniše, jer će oni, u zavisnosti od toga
na koje će fakultete konkurisati, i polagati dodatne ispite”, rekao je on.
Konkretizovana će biti i prohodnost na visokoškolske ustanove, pa će tako
fakulteti već na početku godine morati da izađu sa okvirnim planom koliko će
biti mesta i koji izborni predmeti će biti neophodni da se polažu.
Brnabićeva u Raški u OK “Samousluga za mlade”
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić obišla je juče kontrolnu zgradu i postrojenje u fabrici
za preradu otpadnih voda u Raški. Pored premijerke Brnabić obilasku su prisustvovali
i ministar zaštite životne sredine Srbije Goran Trivan, šef delegacije Evropske
unije u Srbiji Sem Fabrici i predsednik opštine Raška Ignjat Rakitić.
U 13:45, nakon posete fabrici predsednica vlade prisustvovala je otvaranju
“Samousluge za mlade” u prostorijama Omladinskog kluba u Raški.
“Samousluga za mlade” se otvara sa idejom da nezaposlenim mladim
osobama koje nisu u procesu školovanja na jednom mestu pružiti sve informacije
o dostupnim mogućnostima za njihovo aktiviranje. Omladina u Raški će u ovom
jedinstvenom prostoru imati priliku da sazna na koji način može da iskoristi
veštine koje poseduje, koje su njihove mogućnosti za zapošljavanje ili
samozapošljavanje, ali i da stekne nove veštine kroz program Učenička kompanija
ili kroz praksu u lokalnim kompanijama.
Srpska deca Hrvatskoj
bez ćiriličnih udžbenika
Deca
srpskog porekla u Vukovaru, koja pohađaju OŠ “Nikola Andrić” i na
početku drugog polugodišta još nemaju udžbenike na maternjem jeziku, a jedan od
roditelja uputio je tim povodom otvoreno pismo hrvatskoj Vladi, narodnom
pravobranitelju i pravobranitelju za prava dece. Zamenik gradonačelnika
Vukovara iz srpske zajednice Srđan Milaković kaže da je razlog kašnjenja
prevoda udžbenika sa hrvatskog na srpski jezik, što je, inače, obaveza
predviđena zakonom.
Otac
jednog od učenika te škole, Dragan Crogorac, u otvorenom pismu istakao je da
njegovo dete i drugi đaci Vb razreda, na primer, imaju samo udžbenik i radne
sveske za hrvatski, srpski i engleski jezik, dok sve ostale predmete – geografiju,
istoriju, muzičku kulturu, likovnu kulturu, prirodu, matematiku, informatiku i
tehničku kulturu – uče iz beleški sa nastave. Crogorac ukazuje da je to
nedopustivo, pogotovu u okolnostima u kojima se govori da druga deca u
Hrvatskoj dobijaju besplatne udžbenike o trošku budžeta. “Za to vreme,
naša deca od početka godine sve pišu u sveske i iz njih uče ili uz pomoć
nastavnika dobiju kopirane listiće iz nekih radnih svezaka”, ističe
Crnogorac u pismu dostavljenom medijima, i dodaje da im ne treba milostinja,
niti besplatni udžbenici, već da ih ima, te mogućnost da ih kupe. Crnogorac je
najavio i da će se obratiti za pomoć i podršku matičnoj zemlji, Srbiji.
Milaković:
Srpski đaci bez udžbenika zbog “prevođenja” na srpski
Učenici prvog i petog razreda osnovnih škola u Hrvatskoj, koji nastavu
pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, još uvek su bez udžbenika, a
zamenik gradonačelnika Vukovara iz srpske zajednice Srđan Milaković kaže da je
razlog kašnjenje sa prevodom udžbenika sa hrvatskog na srpski jezik, što je,
inače, obaveza predviđena zakonom.
Milaković
je objasnio da problem ne postoji samo u Vukovaru, već i u istočnoj Slavoniji,
Baranji i zapadnom Sremu, gde se sprovodi potpuna nastava na srpskom jeziku i
ćiriličnom pismu, i gde deca takođe nemaju nikakve udžbenike. Milaković je
izjavio da je ceo proces okasnio najpre zbog prevoda, a potom, kada su prevodi
završeni, u proceduri odobravanja udžbenika. “Nije mi potvrđeno do kraja,
ali jedna informacija je da Komisija koja treba da odobri prevedene udžbenike
nije to učinila, jer, navodno, nisu bili terminološki usklađeni sa srpskim
jezikom”, kazao je Milaković.
Prema
njegovim rečima, postavlja se pitanje da li će i u drugom polugodištu ta
procedura biti završena, jer udžbenici nisu još otišli ni u štampu i nije baš
realno očekivati da to u neko dogledno vreme bude završeno. “To su strašni
propusti koji su se dogodili, a za koje niko neće preuzeti odgovornost”,
ističe Milaković. Dodaje da nije siguran da je u Hrvatskoj od nadležnih to neko
doživeo kao ozbiljan problem, a i ako budu tako nešto komentarisali prebaciće
priču, uveren je, na formalno – pravnu proceduru, uz objašnjenja da oni ne mogu
da utiču na greške koje su se desile.
Kostić: Rad SANU se ne vidi dovoljno, imali smo 350 aktivnosti
Predsednik Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU) Vladimir Kostić rekao
je danas da je SANU, iako postoji čujan komentar da “akademija ne radi
ništa”, prošle godine realizovala oko 350 skupova, predavanja, koncerata. “Mnogo
toga se događa u okviru SANU, a opet i dalje postoji čujan komentar da
‘akademija ne radi ništa’, i u tome vidim i našu vrstu krivice što aktivnosti
koje smo preduzimali nisu bile dovoljno vidljive”, rekao je Kostić.
Predstavljajući kratak uvid o aktivnostima prošle godini, naveo je da je
održano oko 350 skupova, predavanja, izložbi, okruglih stolova i koncerata. Kostić
ističe da je lane u SANU održano je 67 naučnih skupova, sa velikim brojem
stranih predavača oko 50, a kako kaže, broj gostiju iz inostranstva je bio
daleko veći. Prema njegovim rečima, Galerija je zabeležila neočekivani rekord
jer je izložbu slika Ljube Popovića posetilo oko 60.000 ljudi, a u toku je
izložba duhovnog i kulturnog nasleđe Manastira Studenica “Drevnost,
savremenost, postojanost”.
Planovi za ovu godinu su mnogobrojni i od januara do maja SANU čeka, kako
kaže, prilično zgusnust program. Samo jedan deo je 23 koncerta u galeriji SANU,
izložba posvećena Zahariju Orfelinu i Vlahu Bukovcu, zatim naučni skupovi,
srpsko-nemački simpozijum, a baviće se između ostalog i pitanjima promene
klime. Biće i predavanje o Nikoli Tesli, brojne konferencije o obrazovanju i
strateškim pravcima razvoja Srbije. “Od ove godine dva puta ćemo
progovoriti i o ključnim problemima ovog društva, odnosno Kosova i Metohije.
Jedan deo toga je demografija, mogućnost zapošljavanja, problemi kulture i
obrazovanja”, rekao je Kostić, koji smatra da je dve ovo neophodno, jer
ulazimo “u jednu vrstu učmalosti i jednoobrazja”.
Napominje da u razmatranje tih
problema imaju u planu da uključe i stručnjake iz inostranstva, ali i
nestomišljenike. “Počećemo 15. i 16. aprila i nadam se da će rezultati tih
diskusija, razmena mišljenja i stavova, biti od izvesne pomoći celom društvu.
Pogotovo danas kada nam se čini da se ponovo neke stvari pojednostavljuju i
grupišu u nekakvim ideološkim i partijskim pravcima”, istakao je Kostić.
Završeno “Raspustilište”
Multimedijalna manifestacija “Raspustilište”, koja je počela
24. decembra i u okviru koje su organizovane brojne besplatne radionice i programi
za decu od 4 do 14 godina, u utorak 14.
januara je završena bogatim programom. Niz multimedijalnih, umetničkih,
kreativnih, edukativnih radionica, pozorišnih predstava, susreta sa
književnicima, glumcima i pevačima obeležilo je svakodnevnicu novosadskih
osnovaca koji su svoje slobodne dane tokom zimskog raspusta proveli na
Raspustilištu. Kako kažu, upravo im je ono nametnulo poštovanje prema
umetnosti, kreativnosti i kulturi. Za sve dane koliko je trajalo raspustilište,
pored edukativnih radionica, kako kažu organizatori, najbitnije je to što je
uspostavljena interakcija sa decom. “S obzirom na to da smo u novom
prostoru, moramo priznati da smo zadovoljni, iz dana u dan su nam dolazila nova
deca i to nam je jako drago, sve u proseku je bilo između 80-100 dece svaki
dan, što je za ovaj novi prostor sasvim u redu”, ističe Teodora Tasić,
portparolka Novosadskog dečjeg kulturnog centra.
Poslednjeg
dana manifestacije, u goste je došao Dečji kulturni centar iz Beograda kako bi
poklonio deci iz Novog Sada zabavno-edukativni program “Na dvoru kod
despota Stefana” iz ciklusa “Srednjovekovna Srbija”. U okviru
programa izvedena je i predstava “Kraljević Marko” po tekstu
Slobodana Stanišića, koju izvodi glumac Goran Joksić. https://www.youtube.com/watch?v=dGNWgppjSOo&feature=emb_logo
Novi Sad dobija nove vrtiće
Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević potvrdio je za Blic da je za
predškolsku ustanovu “Radosno detinjstvo” iz budžeta Grada Novog Sada
ove godine izdvojeno 540.607.000 dinara. Od te sume je za izgradnju, dogradnju,
obnavljanje i opremanje vrtića obezbeđeno 496.987.000 dinara, dok je za
ostvarivanje predškolskog vaspitanja opredeljeno 43.620.000 dinara, saopšteno
je iz Grada Novog Sada. “Grad je obezbedio 265.500.000 dinara za izgradnju
objekta na Adicama, bruto površine oko 2.200 kvadratnih metara, koji će primiti
250 mališana, a projektuju se i nova obdaništa i na Sajlovu, u Veterniku i na
Jugovićevu. Zahvaljujući daleko većem budžetu, koji je gotovo duplo veći u
odnosu na 2012. godinu, Grad može da izdvoji dodatni novac, da se bori za veći
natalitet i da pomaže porodicama sa najmlađim sugrađanima, ali da se radi i na
razvoju grada. Uspeli smo da obezbedimo besplatan boravak za nešto više od
16.000 mališana u 70 objekata PU “Radosnog detinjstva” na teritoriji
grada, izgradnja vrtića u Orahovoj ulici na Klisi napreduje. Reč je o objektu
površine 2.620 kvadratnih metara, a očekuje se da će u njemu boraviti oko 245
mališana” precizira Vučević.
On dodaje da je za nastavak izgradnje i opremanje ovog objekta iz gradske
kase ove godine namenjeno 139.496.000 dinara, da će biti izgrađena
saobraćajnica i uređeno dvorište. “Ovaj vrtić će dobiti novu opremu, u
skladu sa savremenim standardima i zakonima za predškolsko vaspitanje i
obrazovanje. To će biti najbolje izgrađeno obdanište u Novom Sadu do sada i
biće standard više u odnosu na obdaništa koja su do sada građena. Ova
investicija je izuzetno bitna jer u ovom delu grada nema obdaništa, a osim toga
čitav kvart se menja i stvaraju se bolji uslovi za život građana. Pored toga,
iz gradske kase obezbedili smo novac za rekonstrukciju vrtića u ulicama
Svetozara Miletića i Laze Kostića, u šta će biti uloženo nešto više od 82
miliona dinara, dok će objekat u Kaću biti dograđen i opremljen, za šta je
izdvojeno 9. 6911. 000 dinara”, navodi prvi čovek Novog Sada.
Najbolji na bilbordima: Ivana Radin i Jovan Zličić
Ivana Radin i Jovan Zličić kao učenici Srednje škole
“Svetozar Miletić” u prošloj školskoj godini osvojili su republičke nagrade iz
stručnih predmeta. Ivana je osvojila prvo mesto na Republičkom takmičenju iz
usluživanja – barsko poslovanje. – Ostala mi je još jedna godina srednje škole,
pa planiram da upišem Prirodno-matematički fakultet, smer hotelijerstvo –
navodi Ivana Radin. – Želela bih da se po završetku studija bavim
ugostiteljstvom. Jovan Zličić osvojio je prvo mesto na Republičkom takmičenju
iz usluživanja, na nacionalnom festivalu “Srpski sto posne hrane”. – Na takmičenju
se ocenjuje rad konobara, postavka, pripremni radovi. Ocenjuje se tok služenja
hrane, pića i svega ostalog, a na kraju se ocenjuju završni radovi. Tu se
takmiči dosta učenika, a ja sam osvojio prvio mesto. Pripreme su trajale
tri-četiri meseca. U budućnosti vidim sebe kao menayera ili vlasnika restorana
– ističe Jovan Zličić.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju
društvene odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu
i Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na njima je predstavljeno
gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj
godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i
umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor ovog projekta je i
ove godine Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope –
OPENS 2019.
Izložba
“Re.vizija” u Svilari
Izložba
“Re.vizija” završnih radova diplomiranih studenata master studija
generacije 2016/17. i 2017/18. svečano je otvorena u sredu 15. januara, u
Kulturnoj stanici “Svilara” sa početkom u 19 časova. Učesnici
izložbe: Aleksandra Kovačević, Mladen Stojanović, Marijana Buljovčić, Kristina
Palanjuk, Sandra Janjatović, Dragutin Jegdić, Sonja Jo, Milica Milinović,
Leonija Milisavljević, Đorđe Ćorić, Milena Cvetković, Vanja Ignjac, Srđan
Šarović, Aleksandar Topić, Danica Jevđović, Jelena Vasiljević, Jelena Grubor,
Natalija Simić, Luka Prstojević. Izložba je za sve posetioce otvorena do 20.
januara 2020. Ulaz je slobodan.
Nesvakidašnji dar devojčice iz Zrenjanina – priča i čita unazad
Katarina Mišić je osmogodišnja devojčica iz Zrenjanina koja poseduje
nesvakidašnji dar koji je otkrila pre par godina. Katarina zna da obrne svaku
reč i izgovori unazad. “Aj mas Aniratak Ćišim …. Ja sam Katarina Mišić. Pričam
unazad i to sam saznala kad sam imala 6 godina i počela sam da pričam unazad
dok sam čitala reklame u toku vožnje automobilom“. Mnogi su sumnjičavi kada je
njen talenat u pitanju i zadaju joj razne reči da izgovori unazad što njoj ne
predstavlja nikakav problem. Na svako postavljeno pitanje u trenu odogovara
rečima unazad, a osim što govori Katarini nije problem ni da otpeva omiljenu
pesmicu unazad.
U porodici Mišić već su navikli da Katarina na pitanja često odgovara unazad,
iako je ne razumeju uvek navikli su na njen način govora. “Ona niti vežba,
niti uči, niti je neko forsira u vezi toga. Ona priča unazad kada hoće da se
svađa i onda tako glumi pa se svađa i priča unazad kada je neko nešto pita
pošto je to ljudima interesantno. Nama kod kuće bude interesantno samo što smo
mi navikli na to i nama je to normalno, ali daleko od toga da je to normalno
jer ona priča prosto takvom brzinom da ljudi ne mogu da veruju”, rekla je
Jelena Mišić, majka.
Katarina Mišić živi život obične osmogodišnjakinje, pohađa Osnovnu školu
“Dr Jovan Cvijić”, član je Kulturno umetničkog društva, ali nigde ne
vežba svoju nesvakidašnju naviku da govori unazad, a to kako kaže može da
iskoristi i da izgovori neke svoje tajne.
Izvorna
narodna muzika u izvođenju desetogodišnjeg Vida
Izvorna narodna muzika ostala je večna tako što se pronosila s generacije
na generaciju. Danas retko možemo videti da se, mimo kulturno-umetničkih
društava i manifestacija, ona negde neguje. Još je ređi slučaj da se deca za nju
interesuju. Ipak, u porodici Vašalić, koja živi u Banatskom Velikom Selu u
blizini Kikinde, stara pesma još uvek može da se čuje i to u izvođenju jednog
desetogodišnjaka. Kada nije u školi i u drugim obavezama, Vid Vašalić svoje
vreme provodi vredno vežbajući ritmove, koji se umnogome razlikuju od onoga što
njegova generacija voli. Ono što uvežbava voli i da sluša, a sve je poteklo baš
iz kuće. “Lepo mi je kad to čujem. Svi smo voleli kad tata svira. Okupimo
se, pa slušamo. To je nešto što mi u našoj porodici zaista volimo. To opisuje
našu porodicu”, izjavio je Vid.
Prve
muzičke taktove, Vid je naučio od svog oca Milana, najpoznatijeg gajdaša sa
prostora Severnog Banata. Tako se u njihovom domu u Banatskom Velikom Selu
nadomak Kikinde, negovalo i čuvalo sećanje na zavičaj, što je ušlo u krv mladom
muzičaru. “Ništa to nije nametano samo po sebi. To je bio način na koji je
on svakodnevo bio okružen mojim trudom i radom, tačnije uživanjem u muzici.
Kada nešto volite, takvu frekvenciju prepozna neko u najbližoj okolini, pre
svega, tvoje dete”, ističe Milan Vašalić. Vid ima u druga interesovanja.
Trenira boks, a osim tradicionalne muzike, slobodu traži i u pop-rok zvucima.
Ipak, kada treba da izabere šta je srcu najbliže, dileme nema. “Više bih
se pronašao u narodnoj tradiciji, nego u popularnoj muzici. Zbog tate sam joj
više okrenut i više je volim. To mi stvarno leži”, kazao je Vid.
Vid i tata
Milan već su nastupali zajedno, što je za obojicu bio i više nego poseban
osećaj. Kako ističu, muzika ih iz dana u dan sve više zbližava kao porodicu,
budući da mama Milka i mlađa sestra Mirjana lepo pevaju. Vašalići na ovakav
način pokazuju ono što je istorija već potvrdila: da se ne zaboravlja samo ono
što je nastalo iz velike ljubavi.
Skupovi u
SANU o ključnim problemima države i društva
Predsednik
Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Vladimir Kostić izjavio je 15.
januara 2020. da će SANU od ove godine bar dva puta godišnje organizovati
skupove o ključnim problemima društva, vezanim za Kosovo, demografiju, rodne
razlike, zapošljavanje, kulturu, pismo i sport. Prvi skup biće održan 15. i 16.
aprila, a biće posvećen secesiji, sa stanovišta unutrašnjeg i međunarodnog
prava, dok će se u septembru raspravljati o očuvanje kulturne i umetničke
baštine na Kosovu i Metohiji, rekao je Kostić.
Vremeplov: Veliki štrajk
Nakon školske
1995/96. godine – godine nekoliko manje-više uspešnih štrajkova, i nakon
višemesečnih priprema i organizovanja alternativne sindikalne scene (uz
“državni” – samostalni sindikat i sindikat “Nezavisnost”, pojaviće se i
Sindikat prosvetnih radnika Vojvodine, kao objedinjena organizacija sindikata
prosvetnih radnika osnovnih škola u Vojvodini i sindikata prosvetnih radnika
srednjih škola u Vojvodini) koji je organizovao i 15. januara 1997. godine počeo
prvi (nažalost i poslednji – svi kasniji štrajkovi su bili uglavnom sa
spornim načinom organizovanja, odnosno sa minimumom rada u kućama znanja, prim. HZMK) jedini Veliki
štrajk u srpskom obrazovanju.
Značajno je i da
je svo ovo vreme u više gradova Srbije
trajao i građanski protest demokratske Srbije koji je počeo 17. novembra
1996. godine i koji je trajao 88.
dana i studentski protest https://www.youtube.com/watch?v=6h6mVFTYcsE koji je počeo 22. novembra i bio
još duži (trajao je ukupno 117. dana), kao i da je kulminacija
nezadovoljstva počela sa početkom drugog polugodišta te školske
1996/97. odnosno kalendarske 1997. godine.
Velikom štrajkom, nezabeleženim i neponovljenim u Srbiji, nakon koga je
de facto i de jure prosveti, ali i drugim delatnostima suspendovano pravo na
štrajk. NSPRV i na ovaj način podseća na 23-tu godišnjicu Velikog štrajka koji
je nesumljivo promenio našu zemlju. https://www.youtube.com/watch?v=Y3tQ-RDN8L0
Vremeplov:
UmroĐorđe
Andrejević-Kun
Slikar i grafičar Đorđe Andrejević-Kun,
član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po monumentalnim realističnim
kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vreme
Drugog svetskog rata i motive iz obnove i izgradnje Jugoslavije umro je na današnji dan 17.
januara
1964 . Ilustrovao je i opremio brojna
književna dela.
Vremeplov: Izašle “Novine srbske”
Na današnji dan 17. januara 1834 u Kragujevcu
su izašle “Novine srbske”, prvi srpski informativni list štampan u zemlji ali i
službeno glasilo tadašnje Kneževine Srbije (Knjažestva). Prvi urednik bio je
Dimitrije Davidović, nacionalni radnik, rodonačelnik srpskog novinarstva.
Vremeplov:Umro
Pavle Simić
Srpski
slikar Pavle Simić, koji je najviše oslikavao ikonostase, uglavnom na prostoru
današnje srpske Vojvodine umro je na današnji dan 17. januara 1876. Najpoznatija dela: “Majski
sabor 1848.”, “Ilija Birčanin predaje harač”, “Hadži-Ruvim”, “Hadži-Đera”,
“Nemanjina smrt”, “San sv. Save”, portreti “St. Jovanović”, “J. Probojčević”,
“Milica Stojadinović Srpkinja”, “Žena s belim okovratnikom”.
Vremeplov: Rođen Bendžamin Frenklin
Na današnji dan 17. januara 1706 godine rođen je
američki političar i fizičar Bendžamin Frenklin, borac za američku nezavisnost,
jedan od tvoraca “Deklaracije o nezavisnosti”. Najpoznatiji je po pronalasku
gromobrana. Bio je štampar, knjižar, novinar, guverner Pensilvanije, poslanik u
Londonu i Parizu, član Kraljevskog društva u Londonu. Osnovao je prvu javnu
čitaonicu u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i “Akademiju” koja je
prerasla u Pensilvanijski univerzitet. Učestvovao je u pisanju ustava SAD.
Dokazao je postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, pronašao gromobran
i otkrio tok i karakteristike Golfske struje. Dela: “Novi eksperimenti i
opažanja o elektricitetu”, “Život Bendžamina Frenklina”.
Vremeplov: Mornar Popaj
Mornar Popaj, delo američkog strip autora
Elsia Segara pojavio se na današnji dan 17. januara 1929. Popaj se prvi put se
pojavio u stripu “Timbl teatar” kao novi lik u stripu koji je prethodno Segar
radio desetak godina.
Vremeplov: Rođen Muhamed Ali
Na današnji dan 17. januara 1942 godine rođen je
američki bokser afričkog porekla Kasijus Klej, poznat kao Muhamed Ali, jedini
koji je tri puta osvajao titulu prvaka sveta u teškoj kategoriji.
Vremeplov:Rođen Dejvid Lojd Džordž
Engleski državnik Dejvid Lojd Džordž (David Lloyd George), ministar u vladi liberala 1905-15. i u koalicionoj vladi 1915-16, premijer 1916-22. rođen je na današnji dan 17. januara 1863. Jedan je od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva kojim su uvedeni osmočasovno radno vreme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje. Bio je jedan od glavnih učesnika mirovne konferencije u Versaju posle Prvog svetskog rata i znatno je uticao na prilike u posleratnoj Evropi.
Fizičkim
izgledom zadovoljno samo 40 odsto dece
Istraživanje o navikama u ishrani, koje je sproveo institut
“Batut” među decom uzrasta od 11 do 15 godina, pokazalo je da oko 25
odsto devojčica smatra da treba da smrša, dok 13 odsto dečaka veruje da im je
potrebno više mišićne mase. Oko 60 odsto dece u pomenutom uzrastu, zadovoljno
je svojim zdravstvenim stanjem, dok je fizičkim izgledom zadovoljno tek 40
odsto ispitane dece. Čak trećina dečje populacije svakodnevno i u većim
količinama konzumira slatkiše, dok 20% dece svakodnevno pije zaslađene bezalkoholne
napitke. Nasuprot tome, kako odrastaju, voće i povrće unose u sve manjim
količinama, a preskakanje doručka je takođe jedna od loših navika školaraca.
“Govorim za Republiku Srbiju na ovom našem uzorku koji je ispitan, deca
petog i sedmog razreda, svega 60% dece. Tu se misli pored onog da popiju jogurt
ili mleko ujutru, da konkretno doručkuju. Oko 30% doručkuje povremeno u toku
nedelje, a 7% dece uopšte ne doručkuje. Svega 40% dece konzumira voće i povrće
svakodnevno, u našoj sredini. Neki mali procenat, iskreno, 5-7% apsolutno ne
konzumira voće i povrće, što mislim da je alarmantan podatak”, ističe doc.
dr Radmila Velicki, Institut za Javno zdravlje Vojvodine.
Osnova
zdrave ishrane za decu školskog uzrasta su redovna tri obroka i dve manje užine
u toku dana, a balansiranim unosom vitamina i minerala, moguće je preduprediti
i poremećaje u ishrani, kao što su gojaznost, anoreksija i bulimija. “Ako
postoje jasne indikacije, ako se radi o predgojaznom i gojaznom detetu, negde
oko 20% populacije dece školskog uzrasta u našoj sredini je predgojazno, negde
oko 6% je gojazno. Postoje indikacije za izmene u određenom režimu ishrane, to
nikako ne treba da budu rigorozne dijete, ova naša istraživanja pokazuju da čak
17% devojčica u našoj sredini drže rigorozne dijete”, napominje doc.dr
Velicki. U očuvanju discipline u ishrani, veliku ulogu ima i porodica, odnosno
socijalizacija koja nastaje kroz zajednički provedeno vreme za stolom za
ručavanje, dodaju stručnjaci.
Zvanično proglašen trg Nikole Tesle u Nijagari
U kanadskom gradu
Nijagari zvanično je proglašen Trg Nikole Tesle. Ime trga proglašeno je
proklamacijom koja je 13. januara uručena direktoru Srpske škole “Nikola
Tesla” u Nijagari Borislavu Živkoviću i predstavniku Kanadskog Teslinog
tehničkog muzeja Nemanji Jevremoviću. U proklamaciji se ističe da je svojim
izumima Nikola Tesla pokrenuo tehnološki napredak, a upravo se u Nijagari desio
taj veliki korak za čovečanstvo krajem 19. veka izgradnjom prve hidroelektrane
po modelu Teslinog polifaznog sistema. Danas se skoro sva električna energija
na svetu proizvodi po tome principu. Živković kaže da ta lepa vest dolazi u
godini u kojoj škola obeležava dva jubileja – deceniju postojanja i 10 godina
obeležavanja Dana Nikole Tesle u Nijagara Falsu.”Ovaj uspeh nas obavezuje
da istrajemo na putu očuvanja našeg srpskog jezika, vere, kulture i tradicije,
kao i čuvanju lika i dela najvećeg sina našeg naroda koji je ostavio neizbrisiv
trag i na području gde danas živimo”, istakao je on.
Ta škola i kanadski Teslin tehnički muzej sredinom
prošle godine nadležnim kanadskim institucijama uputili su predlog za naziv
Trga Nikole Tesle. Zajedničkom saradnjom ove dve značajne organizacije srpske
iseljeničke zajednice, koja je treća po brojnosti u Nijagari, rođendan
američkog naučnika srpskog porekla 10. jula u ovom gradu se obeležava kao Dan
Nikole Tesle. Cilj udruženja je, kako kaže Borislav Živković, da upravo u
Nijagari osnuju Muzej Nikole Tesle. Trg Nikole Tesle, koji obuhvata područje od
Teslinog spomenika do stare hidroelektrane, uskoro će biti “vidljiv“ na
svim elektronskim prezentacijama i katalozima ovog turističkog mesta, a biće
ucrtan u državni katastar, topografske i turističke karte. U okviru novog trga
je i plato iznad velikog vodopada kojeg godišnje poseti 12 miliona turista iz
celog sveta.
Srpska zajednica u Kanadi organizuje brojne
manifestacije posvećene naučniku. Tako se već za 29. februar i 1. mart u
Burlingtonu najavljuje “Tesla gala vikend”. U tom gradu nedaleko od
Toronta pre tri godine je jedan od bulevara koji je povezan sa glavnim
autoputem dobio naziv Bulevar Nikole Tesle. Ovaj bulevar i najnoviji trg neki
su od više stotina trgova, bulevara, ulica, škola, instituta i spomenika koliko
ih je nazvano po Nikoli Tesli na području Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Kompjuter na
Kembridžu vodio debatu sam sa sobom
Univerzitet
u britanskom Kembridžu, domu najstarijeg debatnog kluba na svetu, video je ove
nedelje demonstraciju onoga što budućnost može doneti: Kompjuter američke
firme IBM “Prodžekt dibejter” (Project Debater) – robot koji je već
raspravljao s ljudima, prvi put je vodio debatu sam protiv sebe. Sala je zaćutala tokom te rasprave u Društvu
“Kembridž junion”, dok su “dve strane” veštačke
inteligencije iznosile svoje pažljivo sastavljene uvodne reči. Tema je bila:
“Da li bi veštačka inteligencija mogla doneti više štete nego
koristi?”. Veštačka inteligencija “neće moći da donese
moralno ispravnu odluku, jer je moral jedinstveno svojstven ljudima”,
rekao je računar veštačkim, pomalo ženskim glasom. “Računar ne može
lako donositi moralne odluke, a može dovesti do katastrofe. Veštačka
inteligencija može naneti mnogo štete”, nastavio je kompjuter. Rekao je da veštačka inteligencija može
donositi samo odluke za koje je programirana, a “nije moguće programirati
je za sve scenarije, to mogu samo ljudi”.
Zatim je mašina promenila stranu, iznoseći
protivargumente. Veštačka inteligencija “biće velika prednost, jer
će ljudima osloboditi vreme koje sada troše na svakodnevne zadatke koji se
ponavljaju”, rekao je kompjuter drugim glasom koji je ritmično talasao
plavi oblik na ekranu dva metra visokog elegantnog monolitnog stuba.
Članovi Debatnog kluba koji je tokom svoje dvestogodišnje istorije ugostio
znamenite ličnosti, među kojima britanskog premijera Vinstona Čerčila, Dalaj
Lamu i osnivača “Majkrosofta” Bila Gjetsa, bili su očarani svojim
prvim gostom koji nije čovek. IBM je najpre, prošle godine, tu
tehnologiju prvi put pokrenuo protiv izazivača-čoveka, da bi utvrdio kako se
veštačka inteligencija bori sa suprotstavljenim argumentima, i uspešno prikazao
napredak te tehnike. Za razliku od te prethodne rasprave koja se
oslanjala na analizu ogromnog broja članaka iz novina i časopisa, istraživači
su ovog puta zatražili i dobili priloge od 1.100 studenata Kembridža i time
“nahranili” računar. Želeli su da saznaju “da li se
tehnologija može upotrebiti da se napravi ubedljiv ‘narativ’ koji će donosiocu
odluka pomoći da donese bolji sud”, rekao je naučni vodja projekta Noam
Slonim.
Sistem je morao da identifikuje i razvrsta na čijoj je strani svaki iz mnoštva priloga studenata, da rangira najbolje argumente, da ispravi pravopisne i gramatičke greške, a zatim da na osnovu svega toga sastavi i iznese uverljivu petominutnu izjavu. IBM je rekao da je njegovom kompjuteru za ceo taj proces bio potreban svega jedan minut. Potencijalne primene te tehnologije uključuju pomoć nekoj kompaniji ili vladi da obradi ankete ili da analizira povratne informacije dobijene od klijenata. Veče s jednim kompjuterom u ulozi dveju strana, nije proteklo sasvim bez ljudi. Računar, “Prodžekt dibejter” je izlaganje okončao rekavši: “Pređimo na problem blizak mom veštačkom srcu: Tehnologija” i izazvao smeh publike. Tada su ljudi-debateri preuzeli reč i rezimirali i zaključili raspravu, šaleći se s kompjuterom kojeg su nazvali “Sveznalica”. Na kraju su se članovi Kluba glasanjem svrstali uz debatnu stranu koja je rekla da veštačka inteligencija donosi više koristi nego štete i da ima sigurnu budućnost, bar za sada.