Ivić: Nisu ispunjeni
zahtevi Strategije obrazovanja
Ministar prosvete Mladen Šarčević u četvrtak je istakao da je tim koji radi s njim uspeo da u potpunosti izvrši zahteve Strategije razvoja obrazovanja do 2020. godine, koja je još uvek aktuelna. – Mi smo negde krajem 2019. godine od Evropske komisije, odnosno Komesarijata za obrazovanje, dobili ocenu da je njena realizacija sto odsto. Bilo je teško to raditi jer nije postojao akcioni plan kako to treba da izgleda. Na izradi nove strategije radi se više od osam meseci, i to u velikim timovima koji su obuhvatili stručnjake iz visokog obrazovanja, akademske zajednice, instituta, zavoda, osnovnih i srednjih škola. Tu su i ljudi iz Evropske komisije koji nam pomažu da strategija dobije izgled kakav treba da ima – rekao je ministar u uvodnom izlaganju na konferenciji za novinare kojom je zvanično započeta procedura predstavljanja buduće strategije za obrazovanje i nauku do 2030. godine.
Ova ohrabrujuća priča ministra Šarčevića, međutim, ne prolazi na ispitu
kod prof. dr Ivana Ivića, jednog od glavnih koordinatora u izradi Strategije
obrazovanja do 2020. godine, inače prvog strateškog dokumenta naše države kojim
je obuhvaćeno kompletno obrazovanje od jaslica do doktorskih studija. –
Apsolutno je netačno da je ispunjeno ono što je strategijom predviđeno, kao i
da nije postojao akcioni plan za sprovođenje strategije razvoja obrazovanja.
Postojao je. Vlada ga je usvojila i – zaboravila. Nema nikakvog dokumenta
Evropske unije koji potvrđuje da je strategija ispunjena, postoji njihov
interni dokument o tome gde oni tvrde da je ostvarena sto odsto što, ponavljam,
nije istina. Kao jedan od dva glavna koordinatora u izradi Strategije razvoja
obrazovanja do 2020. tvrdim da ne samo da nije ostvarena nego je veliki broj
mera koje je sadašnje ministarstvo donelo u suprotnosti sa strategijom koju smo
uradili – negodovao je profesor Ivić.
Na naše pitanje da tvrdnje potkrepi primerima, on navodi da se u aktuelnoj
strategiji, recimo, ne spominje dualno obrazovanje, koje je ovoj vlasti udarna
tačka, iako je suprotno osnovnim intencijama strategije gde je naglasak na
višim nivoima i kvalitetu obrazovanja. Prema poslednjim zvaničnim podacima,
više od 80 odsto učenika trogodišnjih srednjih stručnih škola na PISA
testiranju ne dostiže osnovni nivo pismenosti, podseća Ivić u nameri da
ilustruje u kojoj se meri insistira na kvalitetu obrazovanja. – Ako vam treba
još jedna ilustracija, izvršena je velika centralizacija. Sve je stavljeno u
ruke ministra, što je opet protivno intencijama strategije koja je zagovarala
autonomiju institucija i pedagošku autonomiju nastave – navodi naš sagovornik.
Ivić zamera što se nova strategija radi u tajnosti jer o tome nema
opširnih zvaničnih informacija u javnosti. – Za dve godine dok smo mi radili
strategiju, imam čitavu stranicu kakve mere smo preduzimali, koliko ljudi i
koliko javnih mehanizama je bilo angažovano da se to uradi što kvalitetnije
moguće. Sad to u potaji rade ljudi koji teško da imaju ijedan naučni rad iz
oblasti obrazovanja. Kada smo mi radili strategiju, sve je bilo otvoreno i
dostupno javnosti uz strogu kontrolu ovdašnjih i stranih recenzenata. Kao
glavni kontrolni mehanizam postojao je savet za izradu strategije koji su
činili ministar, državni sekretari i članovi svih nacionalnih saveta za
obrazovanje – ukazuje profesor Ivić.
Šta donosi strategija obrazovanja do 2030. godine biće predstavljeno u
više segmenata da bi se u to uključila šira javnost, kako je najavio ministar
Šarčević. Početkom februara biće predstavljen deo koji se odnosi na predškolsko
i osnovno obrazovanje, u martu srednje obrazovanje, u aprilu učenički i
studentski standard i investicije. U maju slede nauka i tehnološki razvoj i u
junu visoko obrazovanje. – Za visoko smo ostavili poslednji termin zato što je
još dosta poslova u toku. U međuvremenu svi će moći, i stručna i opšta javnost,
da pogledaju, kritikuju, daju primedbe i sugestije. Nama je moto kvalitet
obrazovanja. U preduniverzitetskom sistemu ispred kvaliteta je vaspitna
funkcija ustanove, koju ćemo vratiti na velika vrata. Društvo zasnovano na
znanju kome težimo podrazumeva da imamo mnogo više kvalitetno visokoobrazovanih
ljudi. Nije cilj da imamo više ljudi s papirom o stečenom visokom obrazovanju
već nam je glavni zadatak da ono što se radilo ispod radara vratimo u zonu
kvaliteta. Cilj strategije do 2030. jeste da bude više od 40 odsto
gimnazijalaca jer iz dobre gimnazije dosta dece će otići na studije. To je
osnov priče – pojasnio je Šarčević.
Za početak bez priče o novcu
U prvih pet-šest predstavljanja nove strategije obrazovanja, ministar
Šarčević unapred kaže da javnost neće čuti „koliko će čega biti u finansijskom
delu jer to bi odvuklo pažnju javnosti s onog bitnog dela”. O nekadašnjim,
trenutnim i budućim izdvajanjima za obrazovanje i nauku govoriće se tek u
septembru.
Trinaest tipova gimnazija
Šta konkretno donosi buduća strategija za svaki segment obrazovnog sistema
biće predočeno u predstojećem periodu, za sada je istaknuto tek da će biti
redizajniran obavezan predškolski program koji pohađa 98 odsto predškolaca, a
nijednom nije evaluiran. Rečeno je i da bi do 2022. godine zadaci za malu
maturu mogli da se rade po ugledu na one sa PISA testiranja kao i da bi moglo
da se promeni bodovanje tako da na završnom ispitu i na osnovu uspeha iz
osmoletke deca mogu da zavrede po 50 bodova. U srednjem obrazovanju se očekuje
čak 13 tipova gimnazija, kao i da će državna matura biti jedina ulaznica za
fakultete. Namera je i da što više osnovnih i srednjih škola radi u jednoj
smeni, ali i da se uredi mreža škola.
PISA zadaci
umesto kombinovanog testa od 2022. godine
Od 2022. godine kombinovani test na maloj maturi zameniće PISA zadaci, a
najverovatnije će biti promenjen i način bodovanja za upis u srednju školu,
najavio je u četvrtak 16. januara ministar prosvete Mladen Šarčević. „Ideja je
da ukinemo kombinovani test i da postavimo neku drugu priču”, rekao je Šarčević
na konferenciji o planovima rada tog ministarstva. Uspeh iz srednje škole sada
nosi 60 bodova, dok na testovima đaci maksimalno mogu da osvoje 40 bodova. Ministar
je naveo da će se to bodovanje najverovatnije menjati, te da će tako uspeh iz
škole nositi 50 bodova, dok će na tri testa đaci maksimalno moći da osvoje 50
bodova.
Ove godine
đaci će polagati malu maturu kao i do sada. Jedina novina je što testovi neće
biti štampani u komercijalnim štamparijama, već u štampariji koja će biti u
Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja u Fabrisovoj ulici, pod okriljem
resornog ministarstva.
Novina je
i što će se testovi pregledati digitalno. Ministar prosvete kaže da je pri
kraju izrada softvera koju radi Fakultet organizacionih nauka. Rešeni testovi
će se skenirati i šalju se na jedan zajednički punkt koji će biti u Grafičkoj
školi na Novom Beogradu. Tu će se svi testovi digitalno pregledati.
Na novoj
Strategiji obrazovanja do 2030. godine, kako je rekao Šarčević, radi se više od
osam meseci i već početkom februara javnosti će biti predstavljeno šta je
planirano da se uradi u predškolskom i osnovnom obrazovanju. Za mart je
predviđeno da se prezentuje desetogodišnji plan razvoja za srednje škole, zatim
u aprilu učenički i studentski standard i investicije, u maju nauka, a u junu
visoko obrazovanje.
Ministar
je rekao da je aktuelna Strategija obrazovanja 2020, već u potpunosti
realizovana i da je u njoj predviđeno da 40 odsto učenika upisuje gimnazije. Nova
strategija, otkriva Šarčević, predviđa da 45 odsto učenika upisuje gimnazije.
Kaže da će u Srbiji biti 13 tipova gimnazija Navodi da su na neki način u
Srbiji bila zanemarena talentovana deca, i da su postojale samo gimnazije za
đake nadarene za matematiku i jezike. Slika se, kako kaže, već promenila, jer
su otvorena odeljenja za đake nadarene za fiziku, IT, biologiju i hemiju, a
sada su na red došla specijalizovana odeljenja istorije i geografije, kao i
sporta. „Sportske gimnazije će drugačije izgledati. One će imati kurikulum
opšte gimnazije, ali i mnogo programa vezanih za sport”, naglasio je ona.
Novina će
biti i što se tiče umetničkih gimnazija. „Do sada jer smo imali samo srednje
muzičke i jednu dizajnersku gimnaziju. Radićemo na modelima koji vode ka
kreativnim industrijama, dizajnu, scenskoj umetnosti, medijskoj pismenosti”,
zaključio je ministar, prenosi Tanjug.
“Mala matura”
u junu bez promena
Učenici osmog razreda u junu će da polažu završni ispit na isti način kao
i prethodne generacije. Za njih neće biti promena u samom konceptu najvažnijeg
nacionalnog testiranja koje je uslov za sticanje svedočanstva o stečenom
osnovnom obrazovanju i upis u srednje škole. Mala matura ostaje, kao i do sada,
trodnevna provera znanja na tri testa – iz maternjeg jezika, matematike i
kombinovanog iz pet predmeta: biologije, istorije, geografije, fizike i hemije.
I
bodovanje će biti identično dosadašnjem, što znači da na završnom ispitu osmaci
mogu da zavrede najviše 40 poena i maksimalno 60 bodova na osnovu opšteg uspeha
od šestog do osmog razreda osmoletke, kako je za naš list precizirano u Zavodu
za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, kući u kojoj se kroje zadaci
za završni ispit, kao i ključ po kome se testovi pregledaju i boduju. – Iz ugla
učenika koji polažu malu maturu 2020. godine, ni na koji način neće se menjati
procedura završnog ispita u školama. Pripremaju se promene u oblasti štampanja
i načina pregledanja testova. To su dve najvažnije i jedine novine, ali nijedna
od njih neće uticati na đake i nema razloga za zabrinutost ili nedoumice ni
dece ni roditelja. Zbirke zadataka za pripremu osmaka za malu maturu su urađene
i biće objavljene narednih dana. Timovi naših stručnjaka već rade i zadatke za
završni ispit. Sa naše strane postupak ide apsolutno identično kao i prošle
godine, dok ne dođemo do štampanja, a kasnije i pregledanja testova – naglašava
Branislav Ranđelović, direktor Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i
vaspitanja.
Imajući u
vidu da su najslabije karike u toku desetogodišnjeg sprovođenja završnog ispita
za kraj osnovnog obrazovanja upravo komercijalne štamparije, iz kojih su
testovi u dva navrata, 2013. i prošle godine, iscurili u javnost umesto da
ostanu u strogoj tajnosti, namera nadležnih je da štampanje ubuduće ostane pod
kapom obrazovnog sistema. To je u skladu sa preporukom zaštitnika građana
Zorana Pašalića i pri tom bi se osim povećanja bezbednosti procedure doprinelo
i smanjenju troškova koji iz prosvetnog budžeta idu za štampanje maturskih
testova.– U saradnji sa Ministarstvom prosvete, i uz podršku vladine
Kancelarije za informacione tehnologije i kabineta premijerke, namera je da se
unapredi kapacitet postojeće štamparije zavoda tako da se u njoj mogu štampati
i svi testovi za malu maturu. Intencija je da deo zavoda u kome su danas
smešteni Centar za ispite, Centar za obrazovne tehnologije i štamparija u
zavodu postane velika štamparija. I to sve može da se ostvari vrlo brzo, a
ukoliko tako i bude mi ćemo testove za probnu maturu u martu štampati kod nas,
da bismo isprobali novi sistem – objašnjava Ranđelović.
Vraćanjem
štampanja u okvir zavoda, ističe naš sagovornik, eliminisala bi se kritična
karika u realizaciji male mature, sigurnost bi bila dodatno pojačana jer bi se
ceo proces pripreme i štampe završavao pod istim krovom, odakle bi testovi bili
distribuirani u školske uprave i osmoletke.
Iz godine
u godinu prosvetni vrh ponavlja nameru da krene ka digitalizaciji maturskog
procesa, a prvi korak u tom smeru bio bi uvođenje elektronskog pregledanja
učeničkih radova koje se očekuje. – Uzdamo se u stručnjake Fakulteta
organizacionih nauka koji će za potrebe maturskog ispita izraditi softver za
skeniranje i elektronsko pregledanje učeničkih radova. Biće realizovana i
nabavka skenera kao i formiranje skening centra za ovu namenu. Ukoliko to bude
gotovo predstojeće probno testiranje biće prvo koje će se bodovati, da bismo
videli kako sve funkcioniše, kao provera sistema pre zvaničnog polaganja male
mature u junu – pojašnjava Ranđelović.
Ako bi se
prešlo na elektronski sistem pregledanja urađenih testova, ne bi bilo potrebe
da se organizuju komisije za pregledanje testova u školama. Skenirani testovi
slali bi se u elektronskoj formi timovima pregledača po celoj Srbiji,
koji ne bi znali čije su testove dobili jer će svakako bit pod šifrom. Bio bi
to dodatni vid zaštite od eventualnih nepravilnosti u ocenjivanju radova
učenika koji su se do sada pripisivali ljudskom faktoru.
Kraj Javne rasprave o Nacrtu strategije pametne specijalizacije
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević izjavio je
17. januara u Naučno tehnološkom parku Beograd da je Strategija pametne
specijalizacije značajan instrument za poboljšanje i razvoj inovacija i
istraživanja u Srbiji, kao i za razvoj ekonomije zasnovane na znanju i
inovacijama. Na početku konsultacija u okviru Javne rasprave o Nacrtu
strategije pametne specijalizacije u Republici Srbiji Šarčević je rekao da su prioritetne oblasti,
identifikovane kroz proces izrade ovog dokumenta. Reč je o oblastima u kojima
naša zemlja ostvaruje konkurentne prednosti i u koje je potrebno dalje
investirati. To su: informaciono-komunikacione tehnologije, hrana za budućnost,
kreativne industrije, mašine i proizvodni procesi budućnosti, rekao je on.
Prema njegovim rečima, cilj je da obrazovanje u Srbiji ide ka industrijama koje
donose zaposlenje i velike zarade.
Ministar
je naveo da ministarstvo intenzivno radi na novoj Strategiji razvoja
obrazovanja, vaspitanja i nauke do 2030
godine čiji je moto „Društvo zasnovano na znanju“, kao i da je poslednjih
godina urađeno mnogo toga kako bi se stvorio ambijent da se nauka razvija
kvalitetnije i brže.
Državni
sekretar Vladimir Popović istakao da se Strategije pametne specijalizacije
pominje i u članovima Zakona o Fondu za nauku. Rezultate ove strategije ćemo
koristiti i prilikom definisanja novih poziva Fonda za nauku, naveo je on.
Popović je kazao da je u 2020. godini planirano da se objavi program koji je,
između ostalog i baziran na Strategiji pametne specijalizacije. Mi ćemo neke od
rezultata ove Strategije koristiti prilikom definisanja tema za te pozive.
Ministarstvo je bilo nosilac i Strategije veštačke inteligencije koja je
doneta. Radićemo strategiju otvorenih inovacija u saradnji sa Privrednom
komorom Srbije. I sve te tri strategije će biti osnova za veliku strategiju o
kojoj je govorio ministar – Strategiju razvoja obrazovanja, vaspitanja i nauke
do 2030 godine, naveo je on.
Ministar
Mladen Šarčević i državni sekretar Vladimir Popović istakli su veliku
angažovanost pomoćnika ministra Viktora Nedovića u procesu izrade nacrta
Strategije pametne specijalizacije. Nedović koji je i koordinatora 4S procesa
istakao je da je tri godine rađeno na toj Strategiji. Trudili smo se da
uključimo što više ljudi iz svih segmenata društva. Urađena je opsežna analiza
stanja kako bi se definisalo koje su to oblasti privrede u kojima Srbija ima
potencijala i u koje treba dalje investirati kako bi brže razvijale. Definisane
su prioritetne oblasti, rekao je on.
Nakon
identifikacije prioritetnih oblasti izrađen je nacrt Strategije sa sveobuhvatnim
paketom mera za svaku identifikovanu oblast, kojima se će se uticati na
poboljšanje konkurentskog položaja srpskih kompanija na globalnom tržištu i
ostvariti pozitivan efekat na društveno-ekonomski razvoj. Nedović je kazao da
je važna saradnja privrede i nauke i da su definisane mere i aktivnosti koje
treba da daju podršku tim merama, kao i budžeti za implementaciju. On je rekao
da očekuje da kroz javnu raspravu stignu predlozi i sugestije kako bi se
unapredio nacrt strategije.
Javna
rasprava je trajala do danas 20. januara. Javne rasprave 17. januara su
istovremeno održane u Beogradu, Nišu i Novom Sadu. Učesnici konsultacija mogli
su putem video linka da prate obraćanje ministra i rektora univerziteta iz
Novog Sada, Niša i Beograda Dejana Jakšića, Dragana Antića i Ivanke Popović.
U okviru Ugovora o saradnji kojim je ustanovljen Program integrisanih
aktivnosti „Pavle Savić” („Partnerstvo Hubert Curien” – PHC), potpisanog u
Beogradu 16. juna 2003. godine od strane Ministarstva inostranih poslova
Republike Francuske i Ministarstva za nauku tehnologiju i razvoj Republike
Srbije (sadašnji naziv Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja)
održano je Deveto zasedanje srpsko-francuskog Mešovitog komiteta u Beogradu 14.
januara 2020. godine.
Mešoviti komitet je ustanovio da je na Javni
poziv za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Republike Srbije i
Republike Francuske za period 2020-2021, prijavljeno 72 predloga projekta koju su
zadovoljili uslove konkursa. Nakon razmatranja pristiglih predloga, te u skladu
s utvrđenim prioritetima i pravilima Javnog poziva, odobreno je za finansiranje
20 projekata, koji će biti realizovani počev od 15. januara 2020. godine do 31.
decembra 2021. godine.
Srpskom
stranom Mešovitog komiteta iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja je predsedavao pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju i evropske
integracije prof. dr Viktor Nedović, a
članovi su bili pomoćnik ministra za nauku dr Marina Soković, samostalni savetnik mr. Svetlana Bogdanović i
savetnik Nada Milošević. Francuskom stranom Mešovitog komiteta je predsedavao
Manuel Buar, direktor Francuskog instituta u Srbiji, a članovi su bili Bertran
Mije, ataše za saradnju Ambasade Francuske u Srbiji Vesna Adamović, savetnik u
Francuskom institutu u Srbiji i Arno Odreši, ekspert i univerzitetski profesor
na Univerzitetu Rems Šampanj-Arden.
Prvi
sastanak Radne grupe za sekretare
Ministar
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević doneo je rešenje o
formiranju radne grupe čiji zadatak je da razmotri, analizira i izradi predlog akata kojima se bliže
uređuje rad, obaveze i odgovornosti,
sticanje i oduzimanje licence, stručno usavršavanje i napredovanje sekretara
ustanova do univerzitetskog
obrazovanja i razmotri,
analizira i izradi predlog akata
kojima se bliže uređuje rad zajedničke
stručne službe. Prvi sastanak Radne grupe održan je 16.01.2020. godine. Ministar je svojim prisustvom članovima radne
grupe u izlaganju ukazao na značaj rada sekretara u obrazovno-vaspitnim
ustanovama i grupi poželeo uspešan rad. Radna grupa će se u narednom periodu,
baviti analizom poslova, a pre svega, obavezama i odgovornostima sekretara,
sticanjem i oduzimanjem licence, stručnim usavršavanjem i napredovanjem
sekretara.
Razvoj
otvorene nauke u Srbiji u skladu sa incijativama u Evropi
Odlukom
Ministra Mladena Šarčevića formiran je Tim za Otvorenu Nauku u Srbiji (TONuS),
a prvi radni sastanak održan je 16. januara 2020. godine. Na sastanku su
definisane osnovne teme kojima će se TONuS baviti, kao i njihovi koordinatori. Otvorena
nauka je postala stvarnost i potreba svih disciplina u istraživačkoj zajednici
u Republici Srbiji. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je
donošenjem Platforme za otvorenu nauku (2018) i Zakonom o nauci i
istraživanjima (2019) iskazalo opredeljenost za primenu otvorene nauke u
Srbiji. U prethodne dve godine prepoznate su i brojne promene i aktivnosti koje
treba preduzeti radi efikasne implementacije principa otvorene nauke u Srbiji (
APC, bodovanje deponovanja podataka, edukacija na svim nivoima, uključivanje
Srbije u EOSC)
Sastav
TONuS-a čine državni sekretar zadužen za nauku i tehnološki razvoj prof. dr
Vladimir Popović i svi resorni pomoćnici ministra prof. dr Viktor Nedović, dr
Marina Soković, dr Saša Lazović, kao i šira grupa istraživača i eksperata iz
ove oblasti. Zadatak TONuS-a je da u narednih nekoliko godina definiše,
prepozna i uredi sve promene koje otvorena nauka donosi, kao i da iste što
ranije uvede u istraživačku zajednicu Srbije.
Najbolji na
bilbordima: Marina Cvetkova, Nikola Bukvić i Marko Moićević
Marina Cvetkova, Nikola Bukvić i Marko Moićević u prošloj školskoj godini
pohađali su Osnovnu školu „Jovan Popović”. Na bilbordu su se ove godine našli
zbog uspeha na republičkim takmičenjima iz više predmeta.
Marko
Moićević učenik je sedmog razreda. U protekloj školskoj godini osvojio je drugo
mesto na Republičkom takmičenju iz fizike. Marina je bila najbolja u svojoj kategoriji
na Republičkom takmičenju iz ruskog jezika, ali je osvojila i treće mesto na
međunarodnom takmičenju iz likovne kulture. Školovanje nastavlja na Smeru
fizioterapeutski tehničar u Medicinskoj školi „7. april“ u Novom Sadu. – Volim
jezike, ali sam htela da upišem Smer fizioterapeuta – kaže Marina Cvetkova.
– Želim da nastavim školovanje na Medicinskom
fakultetu i budem hirurg. Nikola Bukvić učenik je osmog razreda. U protekloj
školskoj godini osvojio je drugo mesto na Republičkom takmičenju iz istorije. –
Volim istoriju, zato sam i odlučio da svoje znanje proverim na takmičenjima –
navodi Nikola. – Još se nisam opredelio za životni poziv, ali planiram da
upišem gimnaziju i sebi „kupim” još malo vremena do odluka o tome kuda i šta
dalje.
Projekat „Učim
+ Znam = Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti,
nastavljen je i ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu i Sremskim Karlovcima
postavljeni su novi bilbordi. Na njima je predstavljeno gotovo 300 učenika
osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj godini ostvarili
najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i
međunarodnoj sceni. Generalni sponzor ovog projekta i ove godine je Erste
banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope – OPENS 2019.
Novi Sad: Treći
dečiji sajam u Sokolskom domu
Treći
dečiji sajam okupio je mališane koji su tri dana u Sokolskom domu živali u
lutkarskoj radionici, predstavi i društvenim igrama. Prva aktivnost – lutkarska
radionica – održana je u subotu, kada su deca uz pomoć Slavice Bogdanović, koja
je vodila radionicu, pravili lutke za pozorišne predstave. Mališani su lutke,
koje su sami izabrali, pravili od sunđera, dok je specijalni gost bio lutkar i
reditelj iz Zrenjanina Jovan Caran Denis. Kako je navela Slavica Bogdanović, on
je deci pomagao u izradi lutaka, da bi nakon toga odigrao dve lutkarske
predstave, čime su deca imala priliku da vide kako njihovi radovi izgledaju i
na sceni.
Nedelja je
bila predodređena za društvenu igru „Bez straha do šaha”, a organizatori su
obezbedili deset šahovskih tabli na kojima su tu igru igrala, ali i učila,
radoznala deca. – Mališani su bili potpuno neupućeni u šah, međutim, vrlo brzo
su savladali pravila: konj jede seno, ali ga ne zanima brod koji može da potopi
top, dok lovca jedino zanima soko… dakle, radi se o kombinaciji šahovskih
figura i sličica koje se koriste u društvenim igrama – objasnio je idejni
tvorac tih programa Radmilo Mulić, i dodao da je ovogodišnji Dečji sajam
najbogatiji baš u vreme raspusta, kad deca imaju više slobodnog vremena. –
Počeli smo u oktobru, programom „Uhvati zvezdu”, kad smo uz pomoć astronoma i
pravih teleskopa gledali nebo. Treća aktivnost bila je mnogima i omiljena jer
se radilo o lutkarskoj predstavi „Tri praseta” u kojoj su učestovali Jelena
Bursać, Dušan Đuričin, Veljko Jovanović, Dragiša Babin, Vera Vujanov i drugi.
Dečiji
sajam, u organizaciji Udruženja „Slovo”, Sokolskog kulturnog centra i knjižare
„Mala velika knjiga” podržala je Gradska uprava za kulturu.
Studenti PMF-a organizovali humanitarne večeri o Holandiji i Argentini
„Hladno je za Štrand – idemo u
Nederland“ i „Tango zapleši – Argentini se nasmeši!“ su dva nova humanitarna
projekta koje u okviru predmeta Animacija i logistika u turizmu, pripremaju
studenti treće godine Hotelijerstva Departmana za geografiju, turizam i
hotelijerstvo Prirodno matematičkog fakulteta. Naime, praktični deo ispita se
sastoji od organizovanja tematskog događaja i do sada je priređeno gotovo 50
takvih manifestacija u okviru kojih su studenti predstavljali razne narode i
države, odnosno njihove turističke vrednosti i u isto vreme pomogli
udruženjima, institucijama ili onima kojima je u tom periodu pomoć bila
potrebna. Obe manifestacije se održavaju u restoranu „Ribarac” na Ribarskom
ostrvu. Tematsko veče „Hladno je za Štrand – idemo u Nederland“ zakazano je za
28. januar, od 20 sati. Cilj projekta je da prikaže Nizozemsku/Holandiju kao
izuzetnu turističku destinaciju, s posebnim akcentom na njen turistički
potencijal i kulturno-istorijsko nasleđe. Prikupljeni novac će se preko
Fondacije „Tate Novosađani“ usmeriti za Nikolinino i Kostino lečenje. Devojčica
i dečak boluju od leukemije i potrebna im je pomoć.
Veče „Tango zapleši – Argentini se
nasmeši!” biće održano u utorak, 4. februara, od 20 časova. Cilj te tematske
večeri je da gosti kroz celovečernji program upoznaju Argentinu kao izuzetnu
turističku destinaciju, kroz njene specifične običaje, s posebnim akcentom na
ples tango. Prikupljeni novac će se usmeriti Udruženju „Hanina nada” koje je
osnovano 2004. godine s ciljem da pomogne i pruži podršku porodicama s decom sa
smetnjama u razvoju i invaliditetom.
Siromašnim đacima uručeni paketići
Deci iz socijalno ugroženih
porodica, koja pohađaju osnovne škole „Jovan Jovanović Zmaj” u Sremskoj
Kamenici i „Sveti Sava” u Rumenki, uručeno je 150 paketića u kojima su se našle
igračke i slatkiši. Dodeli je prisustvovao i načelnik Južnobačkog upravnog
okruga Milan Novaković, koji je podsedio na to da taj okrug svake godine posvećuje
posebnu pažnju najmlađim sugrađanima. – Ove godine, u dogovoru i saradnji s
Aktivom direktora osnovnih škola, obišli smo OŠ „Jovan Jovanović Zmaj” u
Sremskoj Kamenici i „Sveti Sava” u Rumenki i učenicima skromnijeg materijalnog
stanja uručili paketiće – kazao je Novaković, i dodao da je u toku priprema za
veliku akciju prikupljanja školskog pribora za decu na Kosovu i Metohiji, koja
se organizuje sedmi put. – Akcija je izuzetno značajna jer nam pruža mogućnost
da poklonimo pažnju najmlađim sugrađanima koji će nakon završenog školovanja,
nadam se, postati lekari, profesori, inženjeri, učitelji, sportisti. Sve
opštine Južnobačkog okruga, kao i Novi Sad, s gradonačelnikom Milošem Vučevićem
na čelu, nastoje da misle o najmlađim članovima društva, da im pomažu, a da se
nadležne institucije bave decom.
Direktor OŠ „Jovan Jovanović Zmaj”
Dejan Merdanović rekao je da je 100 đaka u toj školi dobilo paketiće koji će im
sigurno izmamiti osmeh na lica. On je pojasnio da su razredne starešine, koje
najbolje poznaju i decu i roditelje, dale predloge kojim mališanima da se
pomogne. Merdanović se zahvalio načelniku Okruga što je izdvojio vreme da
učestvuje u podeli, Aktivu direktora
koji je odlučio da baš u tu obrazovnu ustanovu stignu paketići, kao i
Gradu, a učenicima poželeo da u novoj godini marljivo uče, slušaju nastavnike i
roditelje i da školsku godinu završe uspešno.
Vremeplov: Veliki štrajk
Na današnji dan 20. januara 1997. godine GSPRS „Nezavisnost“ je dostavio zahtev ministru prosvete i sporta, prof. dr Dragoslavu Mladenoviću. Zahtev je u ime „Nezavisnosti“ potpisala Jelena Hristodulo. „Nezavisnost“ je tražila da se cena rada utvrdi u iznosu od 800 dinara, što je bio zahtev za najveće povećanje, koji je bilo koji od sindikata ispostavio Vladi. Tadašnja cena rada iznosila je 220 dinara, a koeficijenti za one koji su zainteresovani da izračunaju plate zaposlenih u to vreme, bili su: 7,267 za direktora, 5,59 za profesora, 4,68 za nastavnika, 4,16 za učitelјa do je domar imao koeficijent 3,12, a spremačica 2,015. SPRV je tražio cenu rada od 396 dinara, a Sindikat radnika obrazovanja, nauke, kulture i umetnosti je tražio cenu rada od 60% prosečno isplaćene zarade u privredi Republike Srbije, što će se kasnije pokazati kao „kukavičije jaje“ budućih pregovora. „Nezavisnost“ je još tražila da ministar podnese ostavku, ali i da se hitno izmene Zakon o osnovnoj i srednjoj školi, a prema predlogu, koji je ranije dostavlјen od strane SPRV nadležnim organima.
Tri dana ranije 17. januara održan je sastanak načelnika Zapadnobačkog okruga Mileta Đapića, načelnice odelјenja Ministarstva prosvete u Somboru Božane Tomić sa direktorima škola opštine Sombor, a povodom potpune obustave rada svih škola u Somboru. Pismo u kome direktori ne podržavaju štrajk, niti poziv na potpunu obustavu u drugom polugodištu u drugim sredinama, upućen je Vladi Republike Srbije i Ministarstvu prosvete. Okuplјeni na ovom skupu podržali su zahtev za redovnošću isplata zarada zaposlenih, zahteve za povišicama zaposlenima, založili se da u Budžetu prosveta dobije prioritet. Poslednji zahtev, koji je potpisalo dvoje načelnika, a u ime direktora somborskih škola Mira Lončarević (direktorka Gimnazije), Mira Malivuk (direktorka OŠ „Ivo Lola Ribar“) i Đorđe Hristov (direktor Srednje polјoprivredno-prehrambene škole), je bio da se mora obezbediti redovnost u isplati materijalnih troškova, iako je nejasno zašto je upućen Ministarstvu, pošto se radilo o obavezi opštine Sombor.
Vremeplov: UmroNedeljko Čabrinović
Na današnji dan 20. januara 1916. godine umro je srpski
nacionalni revolucionar Nedeljko Čabrinović, tipografski radnik, jedan od
atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. Atentat je poslužio kao izgovor za napad
na Srbiju i početak Prvog svetskog rata. Čabrinović je umro od posledica
torture u tamnici u Terezinu u Češkoj, oko 60 kilometara severno od Praga.
Punoletni atentatori, učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su
odmah na smrt i obešeni, a maloletnici Princip, Čabrinović i gimnazijalac
Trifko Grabež osuđeni su na robiju na kojoj su umrli od posledica torture ne
dočekavši poraz i raspad Austro-Ugarske.
Vremeplov: Rođen Amper
Francuski
fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je
teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi sa elektricitetom i pronašao i proučio
uzajamno dejstvo električnih struja rođen je na današnji dan 20. januara 1775.
godine Napisao je više dela iz fizike, matematike i filozofije. Njemu u čast
jedinica za jačinu struje nazvana je amper (skraćeno A), jedinica za
naelektrisanje (količinu elektriciteta) ampersekunda (skraćeno As) i amperčas
(skraćeno Ah), a instrument za merenje jačine struje ampermetar.
Vremeplov:Prvi put se sastao Parlament
Na današnji dan 20. januara 1265. godine prvi put se
sastao engleski Parlament – čime je plemstvo uspelo da ograniči vlast monarha.
Donji dom koji je sazvao Simon de Monfor – sačinjavala su dva predstavnika
nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a
Gornji dom baroni i više sveštenstvo. De Monfor je sazvao Parlament u ime
kralja Henrija III, koga je 1264. zarobio posle pobede nad njegovim snagama.
Vremeplov: Umro vojvoda Mišić
Na današnji dan 20. januara 1921. godine
umro je vojvoda srpske vojske Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije
od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata.
Vojno obrazovanje stekao je na Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj
Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu od 1898. do 1904. predavao
je strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. uspešno je
komandovao bataljonom, kao i u Srpsko-bugarskom ratu 1885. a 1904. je
penzionisan zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen prema
oficirima-zaverenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića. Zbog
situacije u kojoj se Srbija našla posle austrougarske aneksije Bosne i
Hercegovine aktiviran je 1909.
Vremeplov: Kenedi
postao najmlađi šef SAD
Demokrata Džon Kenedi inaugurisan
je na današnji dan 20. januara 1961.
godine u 43. godini za predsednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj
istoriji.
Vremeplov: Umro vojvoda Bojović
Na današnji dan 20. januara 1945. godine umro
je srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918. Kao pitomac
Artiljerijske škole učestvovao je u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878, a
u Srpsko-bugarskom ratu 1885. istakao se hrabrošću u borbama na Vrabči,
Slivnici, u Dragomanskom tesnacu, kod Pirota i Caribroda (sadašnji
Dimitrovgrad).
Kako ne
sagoreti na radnom mestu?
Sindrom
sagorelosti, odnosno “burnout”, predstavlja stanje hroničnog stresa
koje vodi do fizičke i emotivne iscrpljenosti, kao i osećanju neefikasnosti uz
nedostatak postignuća, rečeno je “Na kafi s psihologom”. Trenutno ne
postoji studija sagorelosti u Srbiji, ali prema evropskim istraživanjima,
procenti govore da je 25 odsto zaposlenih obololeo od ovog sindroma i da nakon
toga nisu bili u mogućnosti da adekvtano obavljaju svoju delatnost. “Kada
zaposleni dođe u takvo stanje, to ne znači da treba da menja posao ili da traži
drugi, već da potraži pomoć psihologa, što je u Srbiji i dalje tabu tema”,
rekla je sinoć “Na kafi s psihologom” psihološkinja i docentkinja na
odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milica Vukelić.
Vodeća konsultantkinja Olga Svoboda objasnila je koji
su to simptomi sindroma sagorelosti – zaposleni kasne, nisu u stanju da rade,
ne dolaze na posao, uzimaju bolovanje i samim tim ne postižu da urade sve ono
što je u opisu njihovog radnog mesta. “Pojavljuje se i osećaj manje
vrednosti i dolazi do pada u svakom pogledu. Svaka kompanija kojoj je stalo do
toga da bude uspešna, mora da zna da može da bude uspešna samo onda ako su
zaposleni zadovoljni. Odatle kreće potreba da se radnicima ukaže stručna pomoć
na vreme kako ne bi došlo do sagorelosti”, rekla je Svoboda.
Na radnom mestu je najvažnija atmosfera saradnje, a ne
traženja krivca i problema. Postoje primeri zaposlenih koji se na posao nakon
sindroma sagorelosti, nisu vratili. Neki od njih i danas imaju ozbiljnih
zdrastevnih problema i nisu u stanju da rade, dok su drugi morali da promene
radno mesto. “Nažalost, u Srbiji opasnost od sagorevanja još nije
prepoznata kao pojava koja nas obuzima. U inostranstvu, u velikim kompanijama
jeste, jer su tamo zaposleni ključni resurs, pogotovo u vremenu gde se dobri
radnici ne nalaze lako, a i ako se nađu, teško se zadržavaju”, kazala je
Svoboda.
Kako bi se javnost ohrabrila da u ovakvim situacijama
potraži pomoć stručnjaka, Hemofarm Fondacija je pokrenula projekat “Na
kafi sa psihologom”. “Ovo je druga sezona, a teme koje smo do sada
obrađivali su depresija, stres na poslu, zavisnost, jer smo shvatili da je su
ovakve tribine velika društvena potreba. Svi razgovori su objavljeni na Jutjubu
i one imaju veliku gledanost, neki čak i preko 100.000 pregleda”, navela
je direktorka Hemofarm fondacije Suzana Đorđević.
“Na kafi sa psihologom” je projekat koji
Hemofarm Fondacija realizuje u partnerstvu sa Udruženjem građana Dorćol Platz i
uz podršku Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Novi
razgovor će biti u decembru mesecu, a tema je “Praznična euforija vs
praznična depresija”.