Spisak lepih želja: Sindikati traže
korekciju plata, stanove, nagrade…
Tri reprezentativna sindikata (Unija je opet po strani i tera po svome, prim, ured.) u obrazovanju u ponedeljak su zatražila od Vlade i nadležnih ministarstava(!) hitnu korekciju koeficijenata u obrazovanju od drugog do šestog stepena, izjednačavanje cene rada za sve zaposlene u tom sektoru, isplatu novogodišnjih nagrada i izgradnju stanova pod povoljnijim uslovima.
U obrazloženju potpisnici ovih zahteva Sindikat obrazovanja Srbije, GSPRS “Nezavisnost” i Sindikat radnika u prosveti Srbije navode da su plate zaposlenih od drugog do šestog stepena na nivou minimalca, a da je cena rada u visokom obrazovanju i studentskom standardu niža od one u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i u učeničkom standardu, zbog čega traže da one budu izjednačene. Takođe, tri sindikata podsećaju da je pravo na novogodišnju nagradu garantovano posebnim kolektivnim ugovorima.
Pred
poslanicima set zakona iz oblasti obrazovanja
Poslanici Skupštine Srbije započeli su u ponedeljak 20. januara 2020. godine novu vanrednu sednicu na kojoj će razmatrati set zakona iz oblasti obrazovanja. Na dnevnom redu sednice su Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Nacionalnom okviru kvalifikacija Srbije, Predlog zakona o žigovima, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju, koje je podnela Vlada Srbije.
Skupština
će razmatrati i Predlog zakona o potvrdjivanju Sporazuma izmedju vlada Srbije i
Francuske o statusu Francuske škole u Beogradu, Predlog zakona o potvrdjivanju
Marakeškog ugovora za omogućavanje pristupa objavljenim delima od strane lica
koja su slepa, slabovida ili na drugi način onemogućena da koriste štampane
materijale, kao i Predlog zakona o potvrdjivanju Sporazuma izmedju vlada Srbije
i Makedonije o saradnji u oblasti obrazovanja, nauke i tehnologije, koji je
takodje podnela Vlada.
Šarčević: Usklađivanje
sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti
Ministar
prosvete nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević rekao je u Skupštini
Srbije da se Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kao krovni
zakon, menja pre svega zbog uskladjivanja sa odredbama novog Zakona o zaštiti
podataka o ličnosti. To se pre svega odnosi na Jedinstveni informacioni sistem
u kojem učenici još u predškolskom uzrastu dobijaju poseban broj koji ih prati
do kraja školovanja, podaci se čuvaju u jedinstvenom registru i sada su brojne
procedure pojednastavljene, rekao je ministar.
Obrazlažući
pred poslanicima Zakon o nacionalnom okviru o kvalifikacijama, Šarčević je
pohvalio rad državne Agencije za kvalifikacije i rekao da su u njenu nadležnost
prešlo i priznanje stranih visokoškolskih diploma, kao i da će procedure
nostrifikacije diploma biti ubrzane. „Izjednačeni su modeli neformalnih i
formalnih vidova obrazovanja i sticanje sertifikata podrazumeva da se formiraju
posebni centri za takozvano doživotno učenje“, rekao je Šarčević.
Ministar
prosvete je istakao da su formirani srednjoškolski resurs centri u deset
gradova u kojima poslodavci lakše nalaze kadrove koji su im potrebni.
Govoreći o
izmenama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, ministar je rekao da se on
usaglašava sa dva zakona koja je skupština već donela – o dualnom srednjem
obrazovanju koji se već primenjuje, kao i o dualnim studijama koji još nije u
primeni. Šarčević je pohvalio sistem dualnog obrazovanja kao onaj koji nudi
više prakse učenicima i rekao da poslodavci shvataju da što pre treba da
potpišu ugovore sa školama. Ministar je kratko obrazložio izmene Zakona o
žigovima kojim se nacionalni model uskladjuje sa svetskim, kao i potvrdjivanje
sporazuma sa Francuskom i Severnom Makedonijom u oblasti obrazovanja. Ministar
prosvete predložio je i potvrdjivanje Marakeškog ugovora koji će omogućiti
pristup slepim i slabovidim licima iz više zemalja da pristupe materijalima
štampanim Brajevim pismom.
Vlada potvrdila Konvеnciju o
mеđunarodnom ostvarivanju izdržavanja
Vlada
jе na sеdnici održanoj u petak 17. januara utvrdila Prеdlog zakona o
potvrđivanju Konvеncijе o mеđunarodnom ostvarivanju izdržavanja dеcе i drugih
članova porodicе, kako bi sе unaprеdila saradnja izmеđu država u poglеdu
mеđunarodnog ostvarivanja izdržavanja dеcе i drugih članova porodicе, kao i
zbog potrеbе da sе na еfikasniji način postignu rеzultati koji bi bili
dostupni, brzi, dеlotvorni i еkomični. Primеnom Konvеncijе obеzbеdićе sе
standardizovan i modеrniji sistеm saradnjе izmеđu država u ovoj oblasti,
jеdinstvеn cеntralni organ koji prima i šaljе zahtеvе, prеcizni i razumni
rokovi za obavеštavanjе o statusu zahtеva i uspostavićе sе obavеza nadlеžnih
organa da postupaju еfikasno u svim postupcima koji sе vodе.
Kako
do ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama?
– Ideja pametne specijalizacije
veoma je privlačna, značajna i interesantna ne samo za naše univerzitete, nego
i za čitavo društvo, a zahvaljujući nacrtu strategije o kojoj počinjemo javnu
raspravu, ona dobija i vidljivu formu – rekao je juče u Novom Sadu rektor
Novosadskog univerziteta profesor dr Dejan Jakšić.
Rektor
Univerziteta u Nišu profesor dr Dragan Antić podsetio je na to da je ovu
strategiju tri godine pripremala radna grupa Vlade Srbije kojom je koordiniralo
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, te da bi ona trebalo da
doprinese kvalitetnijem razvoju saradnje nauke i privrede. Po rečima rektorke
Beogradskog univerziteta profesorke dr Ivanke Popović, ova strategija je još
jedna od koristi uključivanja naših univerziteta u Erazmus programe, a još
značajnija je u svetlu činjenice da je naša zemlja poslednja u Dunavskom
regionu koje je donosi.
Direktorka
Tehnološkog parka Beograd Gordana Danilović Grković ocenila je da će ova
strategija pomoći da se od Novog Sada, koji već ima veliko iskustvo, preko
Beograda do Niša, uz uključivanje svih drugih
univerzitetskih centara, uspostavi “pametna kičma” Srbije.
–
Između pametne specijalizacije i ekonomije zasnovane na znanju je znak
jednakosti, a deviza Vlade Srbije je društvo zasnovano na znanju – rekao je
ministar prosvete Mladen Šarčević. – I do sada smo puno uradili da se nauka u
Srbiji razvija kvalitetnije i brže a ova strategija je još jedan od koraka u
tom smeru.
Strategija
pametne specijalizacije je, po oceni njenih kreatora, važan instrument za
poboljšanje inovacionog i istraživačkog ekosistema u Republici Srbiji, kao i za
razvoj ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama. Prioritetne oblasti,
identifikovane kroz proces izrade ovog dokumenta, a u kojima naša zemlja ostvaruje
konkurentne prednosti i u koje je potrebno dalje investirati su
informaciono-komunikacione tehnologije, hrana za budućnost, kreativne
industrije, mašine i proizvodni procesi budućnosti.
Nacrt
koji je upravo ušao u javnu raspravu, za
svaku identifikovanu oblast, predviđa sveobuhvatni paket mera kojima se će se
uticati na poboljšanje konkurentskog položaja srpskih kompanija na globalnom
tržištu i ostvariti pozitivan efekat na društveno-ekonomski razvoj.
Javna
rasprava o Nacrtu strategije pametne specijalizacije u Republici Srbiji održana
je juče istovremeno u Novom Sadu, Beogradu i Nišu zahvaljujući novoj opremi za
komunikaciju na daljinu, instaliranoj na univerzitetima u ova tri grada. Ova
oprema stigla je zahvaljujući projektu Erazmus+ KA2 – Interdisciplinarni
program kratkih ciklusa u oblasti Kreiranja i analize javnih politika.
Najbolji
na bilbordima: Njegoš Katanić, Teodora Tomić, Sara Korica, Kosta Đermanov
Škola za dizajn „Bogdan Šuput” u
protekloj školskoj godini imala je mnogo učenika koji su na takmičenjima
osvajali prestižne nagrade. Ove godine iz te škole četiri učenika je
promovisano na bilbordu u okviru bilbord kampanje „Učim + Znam = Vredim”, zbog
izuzetnih rezultata postignutih na „Danima ćirilice”.
Njegoš
Katanić osvojio je prvo mesto za ilustraciju na temu „Zemlja”. – Nacrtao sam
bojno polje i vojnike – kaže Njegoš. – Poruka koju sam hteo da pošaljem tim
radom je da su ljudi za svoju zemlju spremni da se bore da je odbrane, ne
žaleći ni svoj život. Voleo bih da se u budućnosti bavim dizajnom video-igara.
Teodora
Tomić učenica je četvrtog razreda škole „Bogdan Šuput” i osvojila je drugo
mesto za literarni rad. – Tema rada bila je „Moja zemlja” – navodi Teodora. –
To nam je, zapravo, bio domaći koji isprva nisam znala kako da uradim, ali
sam napisala iz duše i ispalo je
najbolje.
Sara
Korica, učenica je četvrtog razreda. – Osvojila sam prvo mesto iz veza na
„Danima ćirilice”– ističe Sara. – Planiram da upišem arhitekturu i da se u tom
smislu bavim umetnošću.
Kosta
Đermanov ide u treći razred i osvojio je prvo mesto na Međunarodnom takmičenju
iz ilustracije. Učestvovao je i na takmičenju iz fotografije, gde je prošao u
finale.
– Dobio sam nagradu za ilustraciju
inicijala – kaže Kosta. – Mi učimo kaligrafiju, ali ovo je bilo više apstraktno
viđenje kako bih sebe likovno predstavio. U budućnosti bih voleo da se bavim
dizajnom, još nisam odredio kojim, ali bih voleo da to bude grafički ili modni
dizajn. Voleo bih da se se bavim i fotografijom. Mada me zanimaju i dizajn
enterijera, slikanje, crtanje… Planiram da upišem fakultet u inostranstvu. Za
početak, planiram da upišem likovnu akademiju.
Projekat
„Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene
odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu i
Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na njima je predstavljeno
gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj
godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i
umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor ovog projekta i
ove godine je Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope
– OPENS 2019.
Povratak
školskim menzama za zdraviji podmladak
Dan kada
će đaci u Srbiji, kada doručkuju, užinaju i ručaju u svojim osnovnim školama,
na meniju imati organski proizvedenu hranu, na prvom mestu voće i povrće, ne bi
morao preterano dugo da se čeka. Prethodno je potrebno dosta da se uradi: da se
naprave zakonske izmene kojima bi se to omogućilo, da se uspostavi veza
porizvođača i škola bez posrednika, da lokalne samouprave reše da dotiraju
razliku u ceni koju nosi korišćenje potpuno zdrave hrane, do toga da se razvije
svest, kako roditelja, tako i dece, o važnosti zdrave ishrane. Sudeći po onome
što se čulo na nedavno održanom forumu u Novom Sadu, u Osnovnoj školi „Đorđe
Natošević“: “Mogućnost snabdevanja osnovnih škola u Srbiji organskim voćem i
povrćem“ sve strane nadležne i uključene u ovaj, za zdravlje podmlatka važan poduhvat,
jesu za ove izmene. I škole i proizvođači organske hrane, i, kada je reč o
gradu Novom Sadu, lokalna zajednica. Proizvodi već uveliko postoje tu, u
okolini, Grad i Pokrajina delom subvencionišu njihovu proizvodnju, kako su sami
i istakli na ovom skupu, a i rukovodioci škola spremni su da učine dodatni
napor za dobro svojih đaka.Načelnica Gradske uprave za obrazovanje dr Lidija
Tomaš za „Dnevnik“ kaže da se Grad Novi Sad, kao drugi po veličini u Srbiji,
ovom temom već duže bavi – još dok je Pravilnik o bližim uslovima načina
organizovanja ishrane u osnovnim školama bio u proceduri donošenja.
Ovaj projekat je tada krenuo paralelno i na neki način je i uticao na
formiranje tog Pravilnika. U njegovoj izradi učestvovali su i Institut za javno
zdravlje Republike Srbije, nutricionisti i drugi stručnjaci. Prema Pravilniku,
svaki dan u ishrani trebalo bi bude zastupljeno sveže voće i povrće i namirnice
koje su neprerađenog porekla. Odnosno, zabranjuje se upotreba prerađevina od
mesa, i drugih proizvoda s aditivima, koncentrati, prerađeni sokovi,
emulgatori… Ide se praktično na industrijski neprerađenu i svežu hranu.
Školama to komplikuje stvar, s obzirom na to da je mnogo lakše obezbediti
ponudu koja se sastoji od lisnatog testa, pomfrita ili raznih testenina, nego
nabavljati sveže proizvode i termički ih obrađivati.
U sve to
treba da se uključi i grad, ističe Lidija Tomaš i kaže da Centralnoj kuhinji,
koja je najmodernija u regionu novosadska deca predškolskog uzrasta već imaju
ishranu po standardima Pravilnika. Međutim, još uvek ne govorimo o organskoj
hrani jer nismo našli pravi način i zakonski uvedemo organsku hranu i da njena
cena bude subvencionisana. U to svakako treba da se uključe i drugi resori.
Nastojaćemo da pokrenemo tu inicijativu kako bi se ova vrsta proizvoda mnogo
lakše našla u školama. Potrebne su i izmene u sistemu javnih nabavki, kako bi
organski proizvedeno voće i povrće bilo izuzeto od određenih procedura. Tako bi
se proizvođači organskog voća i povrća direktno ili preko svojih zadruga javljali
školama da im isporučuju svoje proizvode. I nije samo ponuditi obroke, treba
kroz edukaciju razvijati i svest i navike devce o upotrebi organaske i zdrave
hrane, navodi Tomaševa.
U projektu
uvođenja organski proizvedenog voća i povrća u ishranu đaka u Srbiji učestvuje
30 škola koje je izabralo Ministarstvo prosvete. Jedna od naših osnovnih uloga
je da se brinemo o deci, o zdravlju dece, a jedan ovakav projekta nam omogućava
da stupimo u kontakt s proizvođačima organeske hrane. Da stvari uredimo tako da
imamo sigurnu dostavu i sgurno zdravu hranu, takođe i standardizovanu cenu.
Jer, kada znaju da imaju gde i kome da plasiraju svoje proizvode, proizvođači
će držati i dogovorenu cenu i kvalitet. Znaju da bi u suprotnom ispali iz
posla, kaže direktor Osnovne škole „Đorđe Natošević“ Nedeljko Đorđić koja ima
mogućnosti i sama sprema obroke za svoje đake. Kada je reč o aktuelnom stanju,
po rečima Đorđića, većina škola, jer nije u mogućnosti sama da priprema obroke,
prinuđena je da za ishranu dece anagažuje privatno ketering snabdevanje. To je
dovelo do pada kvaliteta ishrane. Uglavnom se radi o ugljenohidratnoj hrani:
raznim testeninama, picama… Deca to vole, ali, što se tiče nutritivnih i
kalorijskih vrednosti, to svakako nije zadovoljavajuće. On ističe i da se već
15 godina ne menja iznos od 2.760 dinara po detetu koji se obezbeđuje iz
lokalnog budžeta, a treba da pokrije 60 obroka mesečno u školama koje imaju
organizovanu ishranu, odnosno produženi boravak. Kroz ovaj projekat stekli smo
uvid u to kakvo je stanje i sagledali smo šta možemo da unapredimo, pošto cena
ishrane ostaje ista. Naišli smo na razumevanje gradskih čelnika, da vidimo šta
može da se uradi u okvirima te cene. Da li možemo da izbegnemo velike
dobavljače koji su se ugradili svojom cenom, a na čiji kvalitet često ne možemo
da utičemo. Ideja je da lokalni proizvođači snabdevaju namirnicama škole, što
pojeftinjuje ceo postupak. Načelnica je dala lepu ideju da se školama, koje
koriste organsku hranu, razlika u ceni pokriva dotacijama. To bi bila lepa
podrška, kaže Đorđić.
Za
kvalitetnu, ne samo najjeftiniju hranu
Jedan smo
od 30 partnera na velikom evropskom Streng2Food projektu. U njemu je pet
partnera iz Srbiji, među kojima je i Ministarstvo prosvete. Reč je o projektu
unapređenja ishrane u osnovnim školama, kroz saradnju s lokalnim
poljoprivrednim proizvođačima, zatim unapređenje sistema javnih nabavki kako bi
škole kupovale kvalitetniju, ne samo najjeftiniju hranu, kaže Ratko Bojović,
direktor Evropske trening akademije koja je nosilac ovog projekta. Školama
pomažemo, dodaje naš sagovornik, kroz razne aktivnosti, kao što su
standardizacija i unapređenju postojećih menija, merimo kvalitet postojeće
hrane, pratimo koliko preostane neisokrišćene hrane, radili smo s kuvarima u
školama na unapređenju njihovih veština. Pravili smo ankete sa decom i
roditeljima, o tome šta deca vole da jedu, kakvi su stavovi roditelja i navike
vezane za ishranu, kako bismo sutra znali da adaptiramo menije, kako bi deca
imala nutritivniju hranu koja bi se racionalno koristila, kazao je Bojović.
Neguju
istraživački pristup nastavi: Igrom do nauke i novih znanja
U osnovnoj školi „Miroslav Antić” u
Futogu godinama se neguje istraživački pristup nastavi, stoga su nastavnici pre
šest godina došli na ideju da pokrenu projekat na nivou škole, da bi učenici
samostalno, na njima zanimljiv i interesantan način, a primenom naučnih metoda,
dolazili do određenih saznanja. Projekat je organizovan tako da su đacima na
mesečnom nivou nuđeni jednostavni ogledi koje su rešavali, a svoje rezultate su
prezentovali na završnoj manifestaciji „Festival nauke”, koji se tradicionalno
realizuje u školi.
Po
rečima nastavnice hemije te škole i koordinatora predmeta Igrom do nauke
Adrijane Sarić, nakon šest godina su otišli korak dalje ne bi li ispunili svoj
cilj da se učenici naučno opismene i proširili delovanje projekta i na slobodne
nastavne aktivnosti, te se od ove godine đaci mogu opredeliti i za predmet
Igrom do nauke. – Kroz taj predmet učenici rade jednostavne oglede, a bavili
smo se raznim temama, poput zagađenja bukom, obnovljivim izvorima energije,
klimatskim promenama, dakle svim onim što praktično utiče na našu životnu
okolinu – rekla je za naš list Adrijana Sarić. – Uključeni su učenici od petog
do sedmog razreda, koji prolaze kroz sve faze naučne metode, s ciljem da se
naučno opismene kroz naučnoistraživački rad. Praktično, radeći svoje oglede,
oni moraju da prođu od postavke ogleda preko realizacije, a svaki deo ogleda
mora da se dokumentuje, izvede zaključak i na osnovu toga učenici naprave vord
dokument ili „power point” prezentaciju i prikažu svoje rezultate.
Po
njenim rečima, đaci petih razreda se bave temom koja je u vezi sa zagađenjem
bukom, šestaci se bave izučavanjem i uzročnicima klimatskih promena, dok
sedmaci rade na obnovljivim izvorima energije. Upustva i sam ogled pripremi
Adrijana, dok deca na času realizuju zadatak. Svaki ogled je praktičan i radi
se po principu eksperimenta. – Predmet je vrlo lepo prihvaćen od učenika i u
sva tri razreda imamo grupu od 30 učenika, s tim što u petom imamo dve takve
grupe – priča nastavnica. – Tokom rada, đaci su podeljeni u manje grupe od po
dva do tri učenika, da bi svako od njih mogao učestvovati u realizaciji ogleda.
Na sledećem času obrađujemo rezultate koje su dobili, dok poslednji čas oni
prezentuju šta su postigli i iz toga naučili. Tako već sad budimo ekološku
svest kod njih i nadam se da će se ona održati i kada budu odrasli ljudi.
Kako
kaže, sada rade na izučavanju zvuka kao uzročnika buke, ispituju vibracije, i
to su sve jednostavni ogledi, koji se izvode s jednostavnim materijalima,
dostupnim svima u kući. – Izučavanje vibracija smo radili tako što smo uzeli
dva štapića od sladoleda, špatule koje se koriste u Domu zdravlja i uzeli smo
slamčice koje su isekli, povezali su ih gumicom, spojili s dve špatule i duvali
u njih – kaže naša sagovornica. – Ukoliko sve dobro odrade, gumica počinje da
vibrira, a oni su sami morali da dođu do zaključka o tome kako se zvuk pomera u
zavisnosti od rastojanja. U planu je na samom kraju, kada sve savladaju i
potpuno se obuče, da koriste aplikaciju na telefonu ili školski bukomer koji
imamo, te ćemo ići po Futogu i meriti nivo buke na raskrsnicama u frekventnom i
manje frekventnom delu dana, zatim u školi, u zatvorenom ili otvorenom prostoru
i slično, da bismo imali dovoljno materijala za upoređivanje rezultata.
Po njenim rečima, učenici koji idu
na predmet Igrom do nauke takođe će biti deo završnog „Festivala nauke”.
Inđija
nagrađuje vukovce
Opština
Inđija javno je pozvala mlade koji su stekli Vukove diplome u srednjim školama
van teritorije opštine Inđija, da se jave do kraja januara. Ova sremska opština
već godinama nagrađuje vukovce laptop računarima, a od ove godine nagradiće i
one mlade sugrađane koji su srednje škole završili u nekoj od srednjih škola
Republike Srbije. Na šalteru 8 Opštinske uprave potrebno je priložiti ličnu
kartu i fotokopiju Vukove diplome, uz original na uvid.
Talentovani učenici i na bilbordima širom Srbije
Na 38
lokacija širom Srbije Ministarstvo prosvete je postavilo bilborde na kojima su
prikazani mladi talentovani učenici koji su osvojili brojne nagrade na
internacionalnim takmičenjima. Bilbordi sa fotografijama uspešnih učenika su
postavljeni u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Užicu, Kragujevcu i Čačku. U
Ministarstvu prosvete su za Tanjug rekli da je cilj postavljanja bilborda da se
ukaže na rezultate izuzetnih učenika, kako bi oni postali vidljivi u društvu.
Na bilbordima su osvajači medalja iz oblasti informatike, robotike, hemije,
fizike, matematike… Tako su na fotografijama učenici Matematičke gimnazije u
Beogradu, Jelena Ivančić, Jovan Toromanović i Miloš Milićev, koji su na
Međunarodnoj olimpijadi iz matematike u Velikoj Britaniji osvojili zlatnu, bronzanu
i srebrnu medalju. Među izuzetnim učenicima su i Luka Carević i Aleksa
Đorđević, koji su na 15. Juniorskoj naučnoj olimpijadi u Bocvani osvojili
bronzane medalje, kao i Igor Eskić, osvajač bronzane medalje na Svetskoj
geografskoj olimpijadi u Hong Kongu. Na bilbordima su i Vojin Ivković,
Aleksandra Petković i Dušan Igić, Momčilo Tošić, Maja Cvetković, osvajači
bronzanih medalja na međunarodnim takmičenjima iz fizike u Poljskoj, Mađarskoj
i Italiji. Tu su i učenici Kragujevačke gimnazije i Osnovne škole “Kralj
Petar II” iz Užica, Mihailo Šundović,Vuk Lazović i Dušan Tenjović, koji su
osvojili 2. nagradu iz robotike u Šangaju, kao i Luka Majkić, Andrej Stevanović
i Dragica Gavrilović, koji su na istom takmičenju osvojili 3. nagradu. Među
istaknutim učenicima su nagrađeni i mladi sportisti, učenici muzičkih i
baletskih škola.
MOS:
Kompleti sportske opreme za tri škole u Beogradu
Ministarstvo
omladine i sporta (MOS) nastavilo je akciju podele kompleta sportske opreme u tri
Osnovne škole u Beogradu. Nove sportske rekvizite 16. januara dobili su osnovci
u školama “Ljuba Nenadović” u Žarkovu i “Stefan Dečanski” i
“Braća Jerković” u Železniku.
Kompleti sportske opreme opreme i
rekvizita za fiskulturne sale sadrže nove rukometne golove, koševe, mreže i španere
za odbojku, kao i po 40 lopti za navedene sportove – za najbolje uslove za
školski sport i stvaranje zdravih navika kod dece.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na jučerašnji dan 21. januara 1997. godine štrajk sa potpunom nastavom koji
je započeo 15. januara u Somboru i
okolini se proširuje na još desetak
gradova u Vojvodini, koji su u taj ponedeljak trebali započeti nastavu u drugom
polugodištu. U isto vreme ministar Dragoljub Gane Mladenović ponašao
se kao da je sve u najboljem redu.
Prosvetari mu, neđutim, nisu opostili njegovu,
sada već po zlu čuvenu, izjavu datu pred profesorima gimnazija
Srbije “trpeli ste mnogo – istrpite još malo”, a koju je za istoriju
sindikalizma i prosvetarskog besčašća
ranije zabeležila “Naša borba”
(22. decembra 1995.godine) i prosvetari
polako ali sigurno iskazuju svoje
hronično nezadovoljstvo koje će kulminirati početkom drugog polugodišta te školske 1996/97. godine i dovesti do Velikog
štrajka. Veliki štrajk je “oduvaće” i ministra Mladenovića, a na “Dositejev
tron” dovešće Jovu Todorovića, ni krivog ni dužnog, a sve zbog toga što se
slučajno našao na čelu kolone nezadovoljnih studenata koji su ga izvikali, a
tada svemoćni Slobodan Milošević to
protumačio kao da ga studenti podržavaju.
Vremeplov:
Rođen Toma Rosandić
Na današnji dan 22. januara 1878 rođen je srpski
vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član
Srpske kraljevske akademije. Kamenorezački zanat učio je u Splitu, a vajarstvo
u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja dela stvorio u
drvetu, s izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je više
javnih spomenika, uključujući veliku grupu “Igrali se konji vrani” ispred
zdanja doma Skupštine Srbije u Beogradu kao i skulpturu “Umorni borac” na
Kalemegdanu.
Vremeplov: Rođen Sava
Šumanović
Srpski slikar Sava Šumanović, majstor
pejzaža, aktova i mrtve prirode, osobenih tonova, posebno intenzivnih na
slikama iz rodnog Srema rođen je na
današnji dan 22. januara 1896. godine. Na njegovim slikama dominiraju svetli
tonovi, uz izražen osećaj za osvetljenje. Dugo je živeo u Parizu, a poslednje
godine života boravio je u rodnom Šidu, gde su ga 1942. ubile hrvatske ustaše.
Šumanovićeve velike kompozicije “Doručak na travi” i “Pijana lađa” među
najznačajnijim su delima srpskog modernog slikarstva. Najbolja njegova dela
nalaze se u Narodnom muzeju u Beogradu, u zbirci Pavla Beljanskog i u galeriji
“Sava Šumanović” u Šidu.
Vremeplov: Umro Šah
Džehan
Na
današnji dan 22.
januara
1666. godine umro je indijski car Šah
Džehan iz dinastije Mogula, poznat i kao princ Haram, koji je najveći deo
vladavine od 1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb, posvetio izgradnji
mauzoleja Tadž Mahal u svojoj prestonici Agri na severu Indije. Velelepno
zdanje od belog mermera, koje je 20.000 radnika zidalo od 1631. do 1653.
posvetio je uspomeni na caricu Mumtaz Mahal i sam je posle smrti takođe
sahranjen u njemu. Premestio je 1648. prestonicu iz Agre u Delhi, gde je
izgradio novi grad Šahdžehanabad.
Vremeplov:Izgorela zgrada Srpskog narodnog pozorišta
U
Novom Sadu izgorela je, na današnji dan,
22. januara 1928. godine zgrada Srpskog
narodnog pozorišta. Reprezentativno zdanje srpskom teatru u Novom Sadu podario
je 1895. veleposednik Lazar Dunđerski. Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu
osnovanao je jula 1861. (tada u sastavu Austrije – od 1867. Austrougarska).
Gostovanje pozorišne družine Jovana Kneževića 1860. podstaklo je Jovana
Đorđevića da napiše više tekstova u novosadskom “Srbskom dnevniku” o potrebi
osnivanja Srpskog narodnog pozorišta. U pripremama za osnivanje učestvovali su
Svetozar Miletić, Stevan Branovački, Jovan Đorđević i Jovan Jovanović Zmaj.
Samo pozorište osnovano je na sednici Srpske čitaonice kojom je predsedavao
Svetozar Miletić. Srpska čitaonica ustanovila je potom Društvo za Srpsko
narodno pozorište koje je vodilo brigu o njemu i finansiralo ga. Konačna carska
dozvola usledila je tek 1865.
Vremeplov: Rođen Džordž Bajron
Engleski
pisac Džordž Gordon Bajron, jedan od rodonačelnika evropskog romantizma rođen
je na današnji dan 22. januara 1788. Njegova poezija oličavala je slobodarski
duh suprotstavljen društvenim normama. Bio je zaljubljen u antičku kulturu.
Veliku Britaniju napustio je razočaran 1816. i u Italiji je stvorio najveća
dela: “Čajld Herold”, “Kain”, “Manfred”, “Don Žuan”. Zaputio se 1823. sa ciljem
da pomogne borbu Grka za oslobođenje od Turaka, ali je ubrzo oboleo od malarije
i umro je u aprilu 1824, ne ostvarivši ideal da se bori za slobodu grčkog naroda.
Vremeplov: Rođen Frensis Bekon
Na današnji dan 22. januara 1561 godine rođen je engleski
filozof i državnik Frensis Bekon, jedan od osnivača modernog materijalizma u
filozofiji. Suprotstavljajući se neplodnosti sholastičkog mišljenja, izgradio
je opšti plan za obnovu nauke (Instauratio Magna). Uticao je na francuske
enciklopediste 18. veka i njemu je posvećena velika “Francuska enciklopedija”.
Njegova klasifikacija i kritika idola (zabluda) smatra se prvom kritikom
ideologije. Formulisao je dva principa značajna za shvatanje svrhe i zadatka
modernih nauka: pravo znanje je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje
čovekove moći nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog
mišljenja. Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano “Učeno
društvo”, čime je promovisana Bekonova zamisao da se ljudski napredak i
blagostanje mogu ostvariti, ne samo reformom društva, već i napretkom nauke. U
vreme kralja Džejmsa I, bio je lord kancelar od 1618. do 1621. Dela:
“Unapređenje nauke”, “Novi organon”, “Nova atlantida”, “Eseji ili saveti etički
i politički”.
Preporuka školama i vrtićima
Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije uputilo je preporuku
predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama da prate informacije o
zagađenosti vazduha u okruženju koje objavljuju relevantne ustanove i da rad
organizuju na najbolji način i u interesu očuvanja bezbednosti i zdravlja dece,
učenika i zaposlenih. U dopisu obrazovnim ustanovama navodi se da je potrebno
posebno voditi računa o vremenu i dužini boravka na otvorenom prostoru, pre
svega, u ranim jutarnjim i večernjim časovima.ž “Polazeći od opštih
principa obrazovanja i vaspitanja, a u skladu sa propisanom autonomijom
ustanova, ukazujemo da vaspitno-obrazovni odnosno obrazovno-vaspitni rad može
da se ostvaruje, između ostalog, kroz planiranje i ostvarivanje odgovarajućih
aktivnosti, programa i projekata poštujući specifičnosti lokalne sredine”,
navedeno je dopisu. Dodaje se da je u slučaju izmene školskog kalendara
potrebno obavestiti nadležnu školsku upravu.
Lončar: Zagađenja ima, ali nema razloga za paniku
Ministar
zdravlja Zlatibor Lončar kaže da zagađenja vazduha ima, ali da nema razloga za
paniku, jer, kako navodi, to ne može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih
posledica. On je za TV Pink rekao da zagađenja ima svake godine, ali da je
prethodnih godina javnost bila okupirana nekim drugim problemima kao što su
posao, plate. “Ovako će biti do subote, jer nema vetra. Još niko nije
izmislio da stvori vetar i da rastera zagađenje”, rekao je Lončar.
Ministar
je apelovao da deca, stari i hronični bolesnici nemaju fizičke aktivnosti
napolju u danima kada je povećano zagađenje vazduha. Ukoliko su napolju treba
da stave šal preko usta, kako bi zagrejali vazduh. “Provodite manje
vremena napolju. Vrtići i škole ne moraju decu da izvode napolje, mogu da
osmisle nešto drugo dok se ne promeni vreme. Ovo stanje ne može da dovede do
ozbiljnih akutnih ili bilo kojih drugih posledica”, naveo je on. Lončar
kaže nije povećan broj dece koji ostaju u bolnici zbog zagađenja vazduha i da
te podatke proveravaju na svakih nekoliko sati. “Mi smo možda pogrešili
što nismo na vreme izašli da to ljudima saopštimo, jer nije bilo ništa
alarmantno”, naveo je on. Dodaje da je napravljen tim koji će se baviti
pitanjem zagađenja vazduha. Ministar je ukazao da su veliki zagađivači vazduha
automobili i individualna ložišta.
Šarčević:
Mnogo propusta u radu Visoke medicinske škole u Ćupriji
Ministar prosvete Mladen Šarčević
kaže da je inspekcija tog ministarstva četiri puta kontrolisala Visoku
medicinski školu u Ćupriji i da je utvrđeno mnogo propusta u njihovom radu. On
kaže da je u toku vanredni nadzor Nacionalnog tela za akreditaciju u ovoj
obrazovnoj ustanov,i kako bi se utvrdilo da li državni sekretar MInistarstva
državne uprave Ivan Bošnjak, može da predaje u toj školi, pošto je po zanimanju
veterinar.
Visoka
medicinska škola u Ćupriji našla se na meti kritike pojedinih političara i
medija, jer su u toj ustanovikao predavači angažovani poslanici Aleksandar
Martinović i Vladimir Orlić, a da je osamprofesorki ostalo bez posla. Šarčević
kaže da je slučaj Ćuprije neko želeo da politizuje i naglašava da angažman
Martinovića i Orlića nema veze sa profesorkama koje su ostale bez posla. “Njima
je istekao ugovor. Kada vam istekne ugovor ne možete više da radite. Činjenica
je da se niko od njih nije žalio ustanovi, ni sudu”, naveo je ministar.
Propust
škole, kako kaže Šarčević, bio je taj što nije tražili saglasnost od matične
ustanove u kojoj rade profesori Martinović i Orlić, koje su angažovali za
dopunski rad. Zakon kaže da zaposleni koji radi u jednoj ustanovi 100 odsto i
želi dopunski da radi u drugoj, može to da uradi sa 30 odsto radnog vremena,
ali uz saglasnost matične ustanove. Dodaje da on ne može da vrati na posao
“nekoliko žena” koje su tako ostale bez posla, ali da može
“svojim autoritetom da zamoli upravu” da, kada budu analizirali
kadrove da vide da li neka od njih, kojoj je istekao ugovor, ispunjava uslove i
može da se vrati na posao.
Naučnici na korak od beskonačne energije
Kineski naučnici s Instituta za
fiziku Hefei objavili su da su u fuzijskom reaktoru EAST postigli temperature
veće od 100 miliona stepeni Celzijusovih, što je šest puta viša temperatura od
one u Suncu. Time su ostvarili novi rekord u fuzijskoj tehnologiji i približili
nas novom dobu komercijalno isplative energije. Naime, za razliku od fisijskog
reaktora, fuzijski ne bi zagađivao okolinu radioaktivnim materijalima, a bio bi
jeftin i gotovo neiscrpan izvor energije, piše Science Alert.
Međutim, proces fuzije je veoma
nezgodan. Kako bi se dobila energija iz atoma postupkom fuzije, potrebne su
izuzetno visoke temperature i pritisci. Duboko u unutrašnjosti Sunca,
fuzija se dešava tako što se atomi vodonika sjedinjuju jedni s drugima zbog
snažnog uticaja gravitacije i temperature od 15 miliona stepeni
Celzijusovih. “Ako želimo da postignemo isti rezultat na Zemlji,
moramo, a s obzirom na to da ne možemo da proizvedemo gravitaciju Sunca, da
stvorimo temperature skoro sedam puta veće nego što su one na Suncu i pritom
održavamo plazmu stabilnom. Ona ni u jednom trenutku ne bi smela da dođe u
dodir sa skladištem u kojem se odigrava fuzija. Kada bismo to uspeli, nastala
bi energetska revolucija, novo doba u fizici. Za razliku od fisijskog reaktora,
fuzijski reaktor gotovo uopšte ne bi zagađivao okolinu. “Otpad”
takvog reaktora većinom bi bio helijum koji nije štetan za floru i faunu”,
naveli su naučnici. https://www.youtube.com/watch?v=TLI9TDEy7Y0
Nemački naučnici nisu uspeli
Pre nekoliko godina, naučnici nemačkog Instituta Maks Plank za fiziku plazme uspešno su testirali eksperimentalni reaktor Vendelstajn 7-X, najnapredniji model fuzijskog reaktora tipa stelaratora. Uskoro su potvrdili da su uspeli da održe plazmu stabilnom unutar magnetskih navoja, a početkom ove godine uspeli su da zagreju helijum na impresivnih 40 miliona stepeni Celzijusovih. Napredak nemačkih naučnika na području razvoja procesa fuzije je u poslednjih nekoliko godina bio munjevit i hvale vredan, ali oni ipak nisu uspeli da se približe temperaturama koje su potrebne za proces fuzije. Kineski fuzijski reaktor koristio je manje stabilnu zaštitu tj. za stabilnost plazme upotrebio je magnetsko polje koje stvara sama plazma, ali je time uspeo da postigne visoke temperature koje su potrebne za proces fuzije.