Počela isplata stipendija za nadarene
učenike i studente
Isplata prve, druge i treće
mesečne rate stipendija izuzetno nadarenim učenicima, za školsku 2019/2020.
godinu počela je u petak, 24. januara 2020. godine. Istog dana, počela je i
isplata prve mesečne rate stipendija izuzetno nadarenim studentima, za školsku
2019/2020. godinu. Mesečni iznos stipendije za izuzetno nadarene učenike je
15.000 dinara, dok je mesečni iznos stipendije za studente osnovnih i master
studija 24.000 dinara. Za studente
doktorskih studija, mesečni iznos stipendije je 30.000 dinara.
Podeljena sredstava za nabavku interaktivnih
tabli za škole u APV
Pokrajinski sekretarijat za
obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice
23.01.2020, a po sprovedenom Konkursu za
finansiranje nabavke opreme – interaktivnih tabli sa projektorom za ustanove
osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja i učeničkog standarda sa
teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine u 2020. doneo je Rešenje o raspodeli sredstava za nabavku
opreme – interaktivnih tabli sa projektorom za ustanove osnovnog i srednjeg
obrazovanja i vaspitanja i učeničkog standarda sa teritorije Autonomne
pokrajine Vojvodine u 2020. godini.
Za sve nivoe obrazovanja
ukupno se dodeljuje 70.400.000,00 dinara,
a u okviru toga za ustanove osnovnog obrazovanja 58.700.000,00 dinara,
za ustanove srednjeg obrazovanja 10.900.000,00 dinara i za ustanove učeničkog
standarda 800.000,00 dinara. Više na http://www.puma.vojvodina.gov.rs/etext.php?ID_mat=10358
Uručene nagrade u okviru svečanosti
„Energija je svuda oko nasˮ
Zamenik pokrajinskog sekretara za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Milan Kovačević uručio je u četvrtak 23. januara diplome i nagrade najuspešnijim školama, mentorima i učenicima u okviru završne manifestacije „Energija je svuda oko nas 2019ˮ. Cilj projekta jeste da na interesantan način zainteresuje i aktivira mlade i da ukaže na to da energije nema u izobilju, ali da oko nas postoje razni izvori, kao i razne mogućnosti – koje do sada nismo koristili – da se do nje dođe. „Ove godine prijavilo se više od osamdeset vaspitno-obrazovnih ustanova. Neki će reći da je to mali, a neki da je to dovoljan broj učesnika. Apelujem na to da se sledeće godine prijavi još više učesnika, da se uključe u borbu za našu planetu. Velika prednost jeste slobodno vreme koje učenici kvalitetno iskoriste kako bi saznali šta su obnovljivi izvori energije. Veoma mi je drago što u okviru ovog projekta učestvuju i naši najmlađi, jer je vaspitanje i obrazovanje za racionalno korišćenje energije efikasnije ako se počne od najranijeneg doba.ˮ – izjavio je Milan Kovačević, pozdravljajući učesnike u holu Pokrajinske vlade.
Projekat „Energija je svuda
oko nasˮ odvija se od školske 2009/2010. godine, pod pokroviteljstvom
Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine
– nacionalne zajednice. Organizator manifestacije jeste Centar za razvoj i
primenu nauke, tehnologije i informatike, dok su sponzori za 2019. godinu
Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment u Novom Sadu – FIMEK, Tehnološki
fakultet Novi Sad i građevinska industrija „Simprolitˮ iz Beograda.
Kikinda: Konkurs za zapošljavanje
prosvetnih radnika
Prema
najavama iz Ministarstva prosvete, do kraja januara trebalo bi da bude raspisan
prvi konkurs za zapošljavanje prosvetnih radnika. Na tom konkursu, šansu za
posao dobiće svi oni koji su do kraja 2015. godine počeli da rade u prosveti,
ali uz angažman na određemo vreme, odnosno na ugovor. Naredni konkursi, kako je
nagovešetno, trebalo bi da budu raspisani u februaru, pa potom i u martu. Nakon
zabranje zapošljavanja krajem 2013-te i godina rada na određeno, prosvetari će
konačno dobiti mogućnost zaposlenje. Škole su dužne da Ministarstvu prosvete
dostave adekvatne analize i zahteve za takva radna mesta. “Svaka školska
uprava ima svoju radnu grupu, u čiji su rad uključeni predstavanici
Ministarstva, sindikata. Oni će razmotrioti da li su to opravdani zahtevi škola
za raspisivanje konkursa i samo uz odobrenje radne grupe konkuzresi će biti
raspisani”, rekao je Tihomor Farkaš, direktor OŠ “Žarko
Zrenjanin” Kikinda.
“Ono slobodnih mesta
što trenutno ima na čitavoj teritoriji Srbije, ali napominjem 100 posto, puna
norma, to su radna mesta koja će biti obuhvaćena konkursom”, izjavio je
Tomislav Bartolić, direktor Ekonomnsko-trgovinske škole Kikinda.
Da je bio krajnji trenutak
da se u prosveti ukine zabrana zapošljavanja, pokazuje i primer iz kikindskih
škola. “U kikindskim školama sada treba 9 ili 10 punih normi matematičara.
Taj konkurs je mogao biti raspisan odvno, profesora nema, pa nema. Konkursi će
biti raspisani i ti ljudi će biti primljeni u radni odnos”, zaključio je
Tomislav Bartolić.
Najavljeni konkursi daju mogućnost da prosvetari, pre svega oni koji su u sitemu, regulišu svoj status. “I sada će to biti dobro razmatrano da se ne bi desilo da dođemo u situaciju da imamo priliv radnika, odnosno zapošljavanje koje nema opravdanosti. Mi moramo zaštiti ljude koji su usistemu”, rekao je Tihomor Farkaš.
Naredni konkursi za
zapošljavanje u prosveti trebalo bi da budu raspisani u februaru, pa potom i u
martu. Kako je naglasio ministar Šarčević, bilo kakve eventualne zloupotrebe
prilikom zapošljavanja neće biti dozvoljene.
Opada
interesovanje za osnovne studije
Predstavljajući
analizu o upisu studenata na fakultete UB, prorektor UB Petar Bulat je rekao da
opada interesovanje za osnovne studije, ali ne drastično, ilustrujući to
podatkom da je na budžetu ostalo nepopunjeno 7,5 odsto mesta, a 28 odsto za
samofinansirajuće studente. Na master studijama prazno je ostalo pet odsto
budžetskih i 54 odsto mesta na samofinansiranju dok na doktorskim studijama na
budžetu nije popunjeno 11 odsto budžetskih i 62,78 odsto mesta za
samofinansirajuće akademce.
Bez
„prelivanja“ budžetskih mesta
Prorektor
UB Petar Bulat je obavestio Senat da je Ministarstvo prosvete formiralo
komisiju koja priprema upis za narednu školsku godinu i da je planirano da se
budžetska mesta ne dodeljuju fakultetima već po studijskim programima. To znači
da će „prelivanje“ budžetskih mesta sa jednog na drugi studijski program biti
zaustavljeno. Bulat kaže da će to voditi ka promenama u načinu finansiranja,
ali da će uprava UB insistirati da se zadrže studijski programi od važnosti za
državu, bez obzira na interesovanje studenata za upis. Rektorka Ivanka Popović
je kazala da ne očekuje da će fakultetima biti smanjeni prihodi koje dobijaju
od države i dodala da sa predstavnicima Ministarstva prosvete ima konstruktivne
razgovore.
Najbolji na bilbordima: Mia Pješčić i
Jelena Palačković
Tehnička
škola „Mileva Marić Ajnštajn” u protekloj školskoj godini imala je mnogo
učenika koji su na takmičenjima osvajali prestižne nagrade. Ove godine iz te
škole pet učenica je promovisano na bilbordima u okviru bilbord kampanje „Učim
+ Znam = Vredim”, zbog izuzetnih rezultata. Danas predstavljamo dve. Mia
Pješčić je prošle školske godine, kao učenica četvrtog razreda, osvojila prvo
mesto u obrazovnom profilu Tehničar za oblikovanje grafičkih proizvoda na 24.
republičkom takmičenju učenika iz područja rada hemije, nemetala i grafičarstva
za Grupu grafičarstvo. – Zadatak je bio da napravimo plakat za određene teme –
kazala je Mia. – Mislim da je dizajn doneo nagradu. Vežbale smo u školi na
praksi i to mi je pomoglo. Želja mi je da se bavim grafičkim dizajnom. Najviše
me zanimaju plakati i ambalaža.
Jelena Palačković takođe je
u protekloj školskoj godini, kao učenica završnog razreda te škole, osvojila
prvo mesto iz oblasti dekorativne dendrologije i cvećarstva na 22. republičkom
takmičenju iz području rada šumarstva i obrade drveta. – Lep je poziv i smer, a
za rad i učešće na takmičenju bila sam inspirisana profesorima koji su me
bodrili konstantno – kazala je Jelena. – Upisala sam psihologiju, ali to je
veoma lep poziv i možda ga jednog dana nastavim.
Svetosavska
svečanost u Kulturnom centru u Pećincima
Tradicionalna Svetosavska svečanost
pod nazivom “Pojte mu Srbi, pesmu i utrojte“ biće održana u nedelju 26.
januara u sali Kulturnog centra sa početkom u 17.00 časova, a ulaz za posetioce
je slobodan. Manifestaciju organizuje Kulturni centar Pećinci i ove godine pod
pokroviteljstvom opštine Pećinci u saradnji sa Arhijerejskim namesništvom
pećinačkim, U bogatom kulturno-umetničkom programu posvećenom Svetom Savi, učestvuju
studentkinja Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Bojana Radivojević i
student Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu Nedeljko Anđelić koji će
svečanost otvoriti izvedbom Himne Svetom Savi, učenici sve tri osnovne i
srednje škole sa teritorije opštine Pećinci, članovi Dečjeg orkestra Gradskog
tamburaškog orkestra u Rumi, studentkinja književnosti na Filološkom fakultetu
u Beogradu i pesnikinja Kristina Arsenijević, članice Etno grupe “Kolevka“
u Staroj Pazovi i Društvo za negovanje narodne tradicije “Pećinci“ u
Pećincima.
Bečejski
gimnazijalci u naučnom projektu Evropske unije
Dvadeset četvoro đaka Gimnazije
Bečej od prvog do trećeg razreda, raspoređenih u ekipe od po šestoro, ove i
naredne godine boraviće u Španiji, Poljskoj, Turskoj i Finskoj u sklopu
dvogodišnjeg “Erazmus plus” projekta međunarodne razmene “Voda –
obilazak resursa planete Zemlje” koji je finansijski podržala Evropska
unija sa 27.000 evra. Bečejska Gimnazija jedna od prvih škola u Srbiji u kojoj
se realizuje ovaj program čiji je cilj da proširi znanja đaka o zaštiti životne
sredine, o klimatskim promenama i o društveno odgovornom ponašanju prema
okolini. “Osim sticanja novih poznanstva, radujem se što ću raditi na
ekološkom projektu koji se bavi vodom. U okviru tog projekta, mi smo
istraživali temu mini hidroelektrana na Staroj planini i otkrili mnogo
različitih stvari koje do sada nismo znali. Utvrdili smo da postoji dosta
prednosti i mana tih mini hidroelektrana i sve smo ih uključili u našu
prezentaciju koju ćemo prikazati našim drugarima iz četiri inostrane
države”, objasnila je učenica Gimnazije Bečej Mirjana Kolundžija.
Bečejski gimnazijalci će u maju
nedelju dana boraviti u Finskoj, u oktobru u Poljskoj, a sledeće godine u
Turskoj i Španiji. Početkom februara ugostiće đake te četiri države sa kojima
će zajednički istraživati vodene resurse naše okoline. “Unutar vode kao
teme, naša centralna tema karakteristična za Bečej. Bavićemo se žutom, arteškom
vodom. Planiramo da sa našim gostima posetimo Palićko jezero i Novi Sad, a u
okviru konkretnih projektnih aktivnosti analiziraćemo dva uzorka – jedan iz
arteških bunara u Bečeju, a drugi iz bečejskog vodovoda”, pojasnio je
profesor u Gimnaziji Atila Galfi, ujedno koordinator projekta.
Gimnazija
Bečej osam godina unazad učestvuje u projektima međunarodnih učeničkih razmena,
a kako je Srbija prvi put ove godine dobila pravo da kao partnerska zemlja
učestvuje u projektima Evropske unije i koristi njene fondove, ova srednja
škola odlučila je da proširi svoje i vidike svojih učenika. “Međunarodne
razmene su nešto čime se zaista ponosimo. One opisuju slogan naše ustanove –
“škola nisu samo zidovi, škola je ceo svet”. Mislimo da učionica daje
određena znanja, ali su iskustva koja naši učenici steknu kada izađu iz ove škole,
ako ne vrednija onda makar jednako vredna kao i znanja stečena iz
udžbenika”, ponosno ističe direktor bečejske gimnazije Miodrag Basarić.
Iako će jubilarnih 95 godina
postojanja Gimnazija Bečej zvanično proslaviti 27. oktobra, škola će tokom
čitave godine organizovati brojne aktivnosti i manifestacije u čast velikog
jubileja. Prva takva je Svetosavska akademija u petak 24. januara čiji je
ovogodišnji domaćin upravo bečejska gimnazija. Program će biti održan u
Gradskom pozorištu Bečej sa počekom u 17.30. Nakon ove svečanosti, u Gimnaziji
Bečej biće prikazana izložba fotografija koja će ilustrovati 95 godina
postojanja ove škole.
Škola nudi
svoj servis – SMS obaveštenje kada dete stigne u školu
Iz Osnovne škole „Desanka
Maksimović“ iz Čokota pored Niša već dve godine obaveštavaju roditelje kada
dete ne dođe na prvi čas. Nakon nedavne
otmice devojčice na putu do škole u Brzom Brodu, žele da pomognu i ostalima da
naprave ovakav servis, jer smatraju da će učenici tako biti bezbedniji, a
roditelji mirniji. Kako pišu Južne
vesti, „Desankin SMS servis“ radi već dve godine – roditeljima stiže
poruka kada dete ne dođe u školu.
Osmislio ga je profesor informatike
i računarstva Filip Klain, a funkcioniše tako što roditelji u roku od pola sata
od početka časa dobijaju SMS sa obaveštenjem. Nakon nedavne otmice
12-godišnjakinje Monike Karimanović, koja je nestala na putu do škole, a
roditelji su to saznali i prijavili tek kada se nije vratila kući na kraju
smene, odlučili su da pozovu i druge da uvedu ovakav servis i nude im pomoć.
Jedan od bitnih razloga za uvođenje ovog servisa je činjenica da mnogi učenici
putuju iz okolnih sela do škole. Takođe, roditelji se osećaju sigurnije kada
znaju da će ih škola automatski obavestiti ukoliko su dete poslali u školu, a
ono se tamo nije pojavilo. „Desankin SMS servis“ treba da obezbedi da i škola i
roditelji u svakom trenutku znaju gde su im deca kako bi ona bila zaštićenija
od svih opasnosti i izazova savremenog društva – poručuju.
Direktor Miljan Bojanić kaže da su
do sada pomogli školi u Novom Pazaru da uvede ovakav sistem, kao i da je
zainteresovana niška škola „Carica Jelena“. „Apelujemo da mogu da nas
kontaktiraju i druge škole i mi ćemo im pomoći u realizaciji. Procedura je
veoma jednostavna i traje dvadesetak minuta, posebno ako škola ima samo jednu
zgradu“, dodaje. Roditelji čija deca idu u školu u Čokotu su veoma zadovoljni
što uvek znaju kada dete nije tu, a direktor kaže da je to posebno važno jer
ima mnogo đaka putnika.
Na lečenje u inostranstvo lane
upućeno oko 800 dece
Zahvaljujući pre svega
sredstvima koja su izdvojena iz budžeta Srbije na lečenje u inostranstvo tokom
prošle godine upućeno je 649 dece iz Srbije, za još pedesetoro njih sredstvima
je obezbedio Budžetski fond Ministarstva zdravlja, a 143 bolesna mališana potražila
su pomoć u inostranstvu zahvaljujući sredstvima koje su prikupile humanitarne
organizacije, putem donacija i sms poruka.
Najčešća oboljenja zbog
kojih je odobravano lečenje u inostranim centrima su, kako je rečeno Tanjugu,
neurološke bolesti, cerebralna paraliza, teška oboljenja krvnih sudova mozga,
bolesti lokomotornog sistema, hemato-onkološka oboljenja, stečena oboljenja
očiju kod prevremeno rođene dece… “Republički fond zdravstvenog
osiguranja je u toku 2019. godine odobrio 649 zahteva radi lečenja dece u
inostranstvu i u navedenom periodu u te svrhe isplatio iznos od oko 419 miliona
dinara”, navedeno je iz Fonda Tanjugu.
Predsednik lekarske komisije
Budžetskog fonda , koji je osnovan 2014. godine za lečenje bolesti koje se ne
mogu uspešno lečiti u Srbiji, Vladislav Vukomanović naveo je da je lane, ovaj
fond poslao oko 50 dece na lečenje i da je za to izdvojeno oko 330 miliona
dinara. On kaže da postepeno raste broj bolesnika čiji su slučajevi upućuju
budžetskom fondu i za to je, kaže, zaslužna bolja informisanost, pre svega
lekara, zdravstvenih ustanova, a i roditelja. “Javnost sada zna da može da
se osloni na našu instituciju i komisiju RFZO”, rekao je Tanjugu
Vukomanović. On je poručio da roditelji bolesne dece treba da imaju poverenje u
zdravstveni sistem Srbije, lekare i zdravstvene ustanove.
Objašnjava da je
administracija veoma jednostavna i da je dovoljno mišljenje stručnjaka da je li
je potrebno uputiti nekoga na lečenje u inostranstvo. Zahtev se prvo upućuje u
RFZO, ako tamo dobije negativno mišljenje onda sledi Budžetski fond.
“Ukoliko je potrebno, lekarski konzilijum referentne zdravstvene ustanove
doneće odluku da je neophodno dete uputiti na lečenje u inostranstvo. Taj
tročlani konzilijum upućuje svoj dopis budžetskom fondu zajedno sa molbom
roditelja”, objašnjava Vukomanović
On dodaje da se dešavalo se
da se deca šalju na lečenje u inostranstvo za nešto što može ovde da se leči i
da je zbog toga neophodno stručno mišljenje da li je potrebno lečenje u
inostranstvu. Odlazak dece na lečenje u inostranstvo, pomažu i fondacije koje
sredstva obezbeđuju putem donacija i SMS poruka, a menadžer fondacije
“Podrži život” Katarina Danojlović kaže da su oni tako prošle godine
finansirali lečenje pedeset dvoje mališana. “Za razliku od prethodnih
godina, možemo se pohvaliti činjenicom da je broj dece koju smo poslali na
lečenje udvostručen. Izdvojeno je 20.196 miliona dinara, 423.515 evra i 71.197
dolara, od toga je deo sredstava obezbeđen od sredstava koja su građani
uplatili putem 4,5 miliona SMS poruka na humanitarni broj 5757”, istakla
je Danojlović.
Humanitarna fondacija
“Budi human – Aleksandar Šapić” je pokrila prošle godine troškova
lečenja za 91 obolelo dete. “U 2019. godini poslato je ukupno 1,1 miliona
SMS poruka na podbrojeve Fondacije 3030 otvorene za decu. Uplaćeno je oko 400
miliona dinara donacija na račune fondacije”, naveli su iz ove fondacije.
Fondacije nisu prihodovale samo od SMS poruka, već je većinski broj donacija od
fizičkih i pravnih lica pristigao uplatama na njihove dinarske i devizne
račune.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na
današnji dan 25. januara 1997. godine nastavljena je obustava rada u školama u
desetak vojvođanskih gradova. Veliki štrajk počeo je sa početkom nastave u II
polugodištu 15. januara te 1997. godine kada je 28 somborskih škola obustavilo
rad. Na taj
način somborci su potpalili fitilj nezadovoljstva svih srpskih prosvetara koje
je eksplodiralo početkom 2. polugodišta u vidu najvećeg i nezabeleženog štrajka
u istoriji srpske prosvete, doduše do špica
štrajka je potrajalo je zbog toga
što su drugi delovi Srbije bili još na raspustu, pa su somborski, a potom i
drugi vojvođanski prosvetari su bili pred izazovom da istrpe brojne pritiske,
vlasti, prosvetnih vlasti, neobjektivnih medija, roditelja, javnosti, …
Ali nisu posustali. „Ćerali
smo se do sada, a ćeraćemo se i dalje… na duhovit i ironičan način obratio se
kolegama na proširenoj sednici Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata predsednik
profesor Zdravko Kovač. „Zbog katastrofalnog, mizernog položaja zaposlenih u
školama, koji se i dalje pogoršava, kao i zbog drakonskog novog Zakona o radnim
odnosima (koji direktorima daje gotovo neograničena ovlašćenja ) prekidamo rad.
Jesmo prvi, ali očekujemo da će nam se i u drugim sredinama širom Republike
pridružiti kolege, koje su, zbog kliznog raspusta, još uvek na odmoru“, rekao
je tada Kovač.
„Opštinskoj vladi prosvetni
radnici su se takođe obratili sa nekoliko zahteva. Na prvom mestu traže
urgentnu finansijsku pomoć za sve zaposlene u školama. Nezavisni sindikat je
beskućnik, i da se sednice više ne bi održavale pod vedrim nebom, prosvetni
radnici očekuju da će im opštinska vlada pomoći u rešavanju i ovog, za dalji
rad Sindikata i te kako važnog pitanja“, prenele su Somborske novine.
Vremeplov: Umro narodni učitelj Vasa Pelagić
Na današnji dan 25. januara 1899. godine umro je srpski
socijalista Vasa Pelagić. Ideju socijalizma u njenoj utopijskoj verziji
prihvatio je u Rusiji, gde je boravio od 1864. do 1866. Na Moskovskom
univerzitetu studirao je medicinu, istoriju i političku ekonomiju. U Brčkom,
gde je bio učitelj, osnovao je srpsku
čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Bio je arhimandrit i upravnik Srpske
pravoslavne bogoslovije u Banja Luci, odakle ga je 1869. turska vlast prognala
u Malu Aziju. Odatle se uz rusku pomoću spasao 1871. i tada dolazi u Srbiju.
Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku 1875. Raščinjen je, a zbog širenja
socijalističkih ideja proterivan je i iz Srbije. Izvesno vreme proveo je i u
psihijatrijskoj ustanovi a umro je u Požarevačkom zatvoru. Njegove knjige,
popularne u svim srpskim krajevima, štampane su još za njegovog života u
neverovatnih 250.000 primeraka. Dela: “Istorija bosansko-hercegovačke bune”,
“Odgovor na četiri društvena pitanja”, “Spas Srbije i srpstva”, “Socijalizam i
osnovni preporođaj društva”, “Nauka i radni narod”, “Blagodatnik”, “Preobražaj
škole i nastave”, “Nova nauka o javnoj nastavi”, “Umovanje zdravog razuma”,
“Poslanica Bogu”, “Koliko nas košta Bog i gospodar”, “Narodni učitelj”,
“Rukovođa za srpsko-bosanske, hercegovačke, starosrbijanske i makedonske
učitelje”.
Vremeplov: Prvi put korišćena reč “robot”
Reč “robot” prvi put se javno čula na današnji dan 25. januara 1921. godine u Narodnom pozorištu u Pragu na premijeri
izvođenja komada “RUR” Karela Čapeka, gde je označila likove radnika koji se
pojavljuju u predstavi, a potekla je od stare češke reči “robota”, koja je
nekad označavala ropski rad, a sada samo rad ili posao.
Vremeplov:Rođen Robert Bojl
Na
današnji dan 25.
januara 1627. godine rođen je irski hemičar i fizičar Robert Bojl, koji je
otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi je utvrdio razliku
između smeše i hemijskog jedinjenja.
Vremeplov: Rođen Luj Lagranž
Na današnji
dan 25. januara1736 godine rođen je francuski matematičar,
mehaničar i astronom Luj Lagranž, koji je s 19 godina postao profesor
matematike na Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom je radio u Akademiji nauka
u Berlinu i na Politehničkoj školi u Parizu. Objavio je niz radova iz oblasti
teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske
mehanike, sferne astronomije. Mnoga Lagranžova otkrića nose njegovo ime. Dela:
“Analitička mehanika”, “Teorija analitičkih funkcija I-II”, “O libraciji
Meseca”, “O teoriji Jupiterovih satelita”.
Vremeplov:Rođena Virdžinija Vulf
Engleska književnica Virdžinija Vulf rođena je
na današnji dan 25. januara 1882 godin.
Primenjivala je tehniku unutrašnjeg monologa i pisala je veoma istančanim
intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših
slojeva engleskog društva. Osetljiva, zgrožena ratom 1941. je izvršila
samoubistvo. Dela: romani “Izlet na svetionik”, “Gospođa Delovej”, “Godine”,
“Talasi”, “Orlando”, eseji “Sopstvena soba”, “Između činova”, “Smrt moljca”,
“Običan čitalac”.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na
današnji dan 26. januara 1997. godine nastavljena je obustava rada u školama u
desetak vojvođanskih gradova. Veliki štrajk počeo je sa početkom nastave u II
polugodištu 15. januara te 1997. godine kada je 28 somborskih škola obustavilo
rad. Na taj
način somborci su potpalili fitilj nezadovoljstva svih srpskih prosvetara koje
je eksplodiralo početkom 2. polugodišta u vidu najvećeg i nezabeleženog štrajka
u istoriji srpske prosvete.
Zbog pritisaka i u Somboru štrajk je načet, “ispala” je škola OŠ “Petar
Kočić” Riđica, a iz zaposleni
Tekstilno-kožarske škole bi da pređu na nastavu sa minimumom procesa
rada. U Apatinu lokalna vlast “kupuje” prosvetare – dobijaju prvi deo januarske
plate, kredit od 1.200 dinara, 700 dinara regresa i 300 dinara za paketiće
(poređenja radi prosečna plata bila je te godine u novembru 741,00 dinar, a u
decembru (koji je inače “mesec sa najdebljim kovertama” – zbog bonusa i drugih
nagrada, 843,00 dinara, prim HZMK).
Vremeplov: Karlovački mir
Na današnji dan 26. januara 1699. godine potpisan je
Karlovački mir, kojim je nakon 16 godina vojevanja okončan Veliki bečki rat
(1683-1699). Mirom koji su u Sremskim Karlovcima sa Osmanskim carstvom sklopile
Austrija, Rusija, Poljska i Venecija, Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju,
Liku i Baniju, zadržavši severno od Save i Dunava samo Banat i deo Srema do
Mitrovice. Venecija je dobila delove Dalmacije (zaleđe) Boku Kotorsku do Risna
i Moreju (Peloponez).
Vremeplov: Rođen Kirilo Savić
Kirilo Savić,
šef katedre za železnice i puteve Tehničkog fakulteta u Beogradu, projektant,
graditelj, naučnik rođen je
na današnji dan 26. januara 1870 godine. Odlučujuće je uticao na sistem
razvoja železničke mreže Srbije (i Jugoslavije) u međuratnom periodu. Tehnički
fakultet završio je u Beogradu 1892. a potom se usavršavao u Berlinu i širom
Rusije. Kao rezervni oficir, inženjeriski kapetan, učestvovao je u balkanskim
ratovima 1912/1913. Njegovo ogromno iskustvo građevinskog stručnjaka bilo je
veoma dragoceno srpskoj vojsci tokom I svetskog rata. Formirao je školu koja je
postala rasadnik vrsnih inženjera, njegovi udžbenici i danas, 50 godina od
izdavanja važe kao neprevaziđeni, što je prava retkost u tehničkim naukama. Kao
gest priznanja ovom velikanu srpske nauke Železnički institut promenio je svoje
ime 1969. u Naučno-istraživački Institut “Kirilo Savić”.
Vremeplov:Umro Nikolaus Oto
Na
današnji dan 26.
januara 1891. godine umro je nemački inženjer Nikolaus August Oto, koji je
1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. izumeo je četvorotaktni motor sa
unutrašnjim sagorevanjem, poznat kao “Oto motor”.
Vremeplov: Rođen general Makartur
Američki general Daglas Makartur rođen je na
današnji dan 26.. januara 1880. godine. U
Drugom svetskom ratu bio je komandant američkih trupa na Dalekom istoku i u ime
SAD u septembru 1945. bio je sapotpisnik kapitulacije Japana. Potom je
postavljen za komandanta savezničkih snaga u toj zemlji a na početku rata u
Koreji komandovao je snagama UN, ali je smenjen u aprilu 1951. zbog namere da
rat prenese na teritoriju Kine.
Vremeplov: Umro Edvard Džener
Na današnji
dan 26. januara 1823 godine umro je engleski lekar Edvard Džener, pronalazač
vakcine protiv boginja. Uočio je da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju
velike boginje ni u vreme epidemija i posle dve decenije rada 1796. razvio je
vakcinu, koja je ubrzo u celom svetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od
smrtonosnih boginja.
Popović:
Jedna neovlašćeno preuzeta rečenica iz tuđeg teksta predstavlja plagijat
Obaveza je da sve doktorske disertacije pre odbrane idu na proveru originalnosti teksta, a samo tri fakulteta Beogradskog univerziteta imaju program kojim može da se otkrije da li smo prepisali delove nečijeg rada, rekla je u četvrtak ujutro za RTS rektorka Ivanka Popović. Ona je za RTS pričala o tome koliko je u Srbiji rasprostranjeno plagiranje diplomskih, master i doktorskih radova i koja su moguća rešenja za taj problem. Kako je Popović objasnila, obaveza po Zakonu u celoj zemlji je da sve doktorske disertacije pre odbrane idu na proveru originalnosti teksta. „Što se tiče nižeg nivoa studija, ja mogu da Vam kažem samo za Univerzitet u Beogradu, trenutno ga imaju tri fakulteta i mnogi fakulteti razmišljaju da to nabave, ali isto tako moram da kažem da je to dosta skupo i za mnoge fakultete nepristupačno. Država je već u okviru razgovora Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Konusa dogovorila da zapravo država finansira pregledanje svih doktorskih disertacija na nivou Republike Srbije, sada možemo polako da pregovaramo za dalje, ali kažem vam to su vrlo ozbiljna sredstva“, navela je Popović.
Svaka
neovlašćeno preuzeta rečenica iz nečijeg tuđeg teksta je sama po sebi plagijat,
istakla je rektorka. „Bilo kakvo kvanitatvino definisanje šta je plagijat, šta
nije, je potpuno bespredmetno. Zapravo, već jedna rečenica ako je ključna, ako
je preuzeta neovlašćeno iz tuđeg teksta predstavlja plagijat, tako da ne možete
to na administrativni način rešiti. Dužnost je mentora i nastavnika da utvrdi u
kojoj meri preuzimanje tuđih rezultata i teksta predstavlja prekršaj“,
objasnila je Popović.
Rektorka
Popović je za RTS objasnila i proceduru kako se postupa ako mentor ne radi svoj
posao na adekvatan i odgovoran način. „U smislu etičkog ponašanja može se pokrenuti
postupak protiv mentora ili nastavnika, da li je postupio na etički način i to
se radi u okviru, makar u Univerzitetu u Beogradu, našeg kodeksa profesionalne
etike, dakle procedure postoje“, kazala je ona. Za plagiranu doktorsku
disertaciju ministra Siniše Mlaog, rektorka je rekla da će se oni povinovati
odluci Upravnog suda, ali da da su dokazi o plagijatu čvrsti. „Upravni sud može
da donese određene odluke koje može proceduralno da utiče na tu celu proceduru,
ali što se tiče sadržaja, verujte, taj nalaz je prilično konačan za akademsku
zajednicu. Mi ćemo se naravno povinovati odluci Upravnog suda, to se ne dovodi
u pitanje, ali činjenice i dokazi su prilično jasni i dostupni svima“, istakla
je Popović.
Burne
reakcije u Šapcu nakon postavljenja naprednjačke direktorke
U Šapcu
uzburkala se šira javnost nakon postavljanja za v.d. direktora OŠ „Jevrem
Obrenović“ Svetlane Stanković, učiteljice iz druge škole i odbornice SNS u
Gradskoj skupštini. Pred Novu godinu Ministarstvo prosvete nakon vanrednog inspekcijskog
nadzora smenjuje direktorku Jelenu Jevrić navodno zbog lažnog prikazivanja
broja učenika, netačnog i neblagovremenog vođenja evidencije. Roditelji učenika
ove škole su ogorčeni ovakvim potezom Ministarstva, pojedini od njih nisu
dozvoljavali svojoj deci da idu na nastavu, a neki najavljuju da će ispisati
decu iz škole. Nastavnici su listom stali uz bivšu direktorku, a časovi se
održavaju u skraćenom obimu za prezentovanje gradiva. Jelena Jevrić se javno
oglasila putem šabačkih medija i najavila tužbu Pravnom sudu protiv zaposlenih
u odeljenju Ministarstva prosvete u Valjevu.
Kako je navela, vanredni
inspekcijski nadzor sproveden je nezakonito, a sam Zapisnik sadrži niz
falsifikata. Inspektorka
nikad nije izvršila kontrolni nadzor, a nije donela ni rešenje o izvršenju mera
čime je uskraćena mogućnost žalbe. Uvećanje broja zaposlenih jeste nezakonito, ukazuje
Jevrić, i time je oštećen budžet države, ali za to su odgovorne tadašnja i
sadašnja savetnica za finansije u Školskoj upravi Valjevo kao i prethodna
direktorka, jer je to urađeno za vreme njenog mandata. Navedene nezakonitosti Jelena Jevrić
prijavila je Ministarstvu prosvete, u martu prošle godine, ali ništa nije
preduzeto. Neistina je, kaže ona, i tvrdnja inspekcije o lažnom broju učenika,
što se lako dokazuje školskom dokumentacijom. Nalazi u vezi zapisnika i školskog
programa doneti su na osnovu falsifikata i netačno i protivzakonito utvrđenih
činjenica u zapisniku.
O političkim pritiscima dovoljno
govori i to što su u oktobru i novembru zaposlenima u školi protivzakonito
obustavljene zarade, a isto to desilo se i pred Božić. Takođe vrši se i
pritisak na zaposlene anonimnim telefonskim pozivima.
U otvorenom pismu u šabačkim
medijima roditeljka Nataša Jovanović, inače prosvetni radnik, navodi se da je
v.d. direktora Svetlana Stanković osmog januara pretila đacima da će zvati
policiju ako ne uđu u školu. O njenim prevelikim ambicijama govori i to da je
prilikom konkurisanja za direktora u svojoj školi „Stojan Novaković“, dobila
svega pet glasova zaposlenih. Takođe, postavlja se i pitanje sukoba interesa
jer ona obavlja i dužnost odbornika. S druge strane Jelena Jevrić je Filozofski
fakultet u Beogradu završila sa prosekom 9,83, autor je i koautor brojnih
udžbenika i priručnika iz istorije. Pored svega OŠ „Jevrem Obrenović“ beleži
vredne uspehe učenika, i jedna je od najboljih škola u Srbiji.
Tri
predstavke roditelja inspekciji
Gradskoj prosvetnoj inspektorki
Šapca dostavljene su tri potpisane predstavke roditelja učenika OŠ „Jevrem
Obrenović“ zbog, kako se navodi, nezakonite smene Jelene Jevrić i nezakonitog
postavljanja za vršioca dužnosti direktora škole Svetlane Stanković. Prosvetna
inspektorka obavestila je školu o predstojećem inspekcijskom nadzoru, koji će
početi u utorak.
Škola u
Poljskoj zabranila đacima žalbe i kukanje
Osnovna škola br. 143 u Varšavi odlučila je da po svaku cenu nauči Poljake optimizmu i kao prvi korak, u nadi da će njen primer slediti i druge škole, zvanično je zabranila bilo kakve žalbe, negativne primedbe i kukanje. “Zabrana da se đaci žale obavezuje od praga škole. Podsećamo sami sebe da treba da gledamo ono što je dobro, pozitivno, a ne da kukamo”, objasnila je poljskoj privatnoj televiziji TVN24 bizarnu zabranu učiteljica te škole u Varšavi Aneta Puhala.
Direktorka
škole Kristna Jakubovska veruje da će na taj način naučiti đake, učitelje i
roditelje da se zamisle da li vredi samo kukati ili je bolje primetiti šta je
pozitivno, a takav način učenja optimizmu od malih nogu uslediće nakon raspusta
i u jednoj osnovnoj školi i obdaništu u mestu Tihi na jugu Poljske.
“Poljaci vekovima vole da pišu o sebi kako su prljavi, neuredni, ne
poštuju pravila. Svi znamo te stvari. To je trajna poljska slika vlastite
zajednice. Ali kukamo manje nego pre 30 godina”, kazao je TVN24 sociolog
Adam Leščinski.
Poljski psihijatar Marek Jurašek upozorio je da su o toj sklonosti Poljaka da kukaju, žale se i s pesimizmom gledaju na svet i društvo napisane i knjige, a da se takav tip junaka pojavljuje često i u literaturi. “Postoji zaraza kukanjem koje izaziva stres. U društvu sa više simpatija gledamo na onog ko se žali. A ako neko priča – super, kupio sam kola, idem na letovanje, na takve osobe se gleda sa antipatijama i ne volimo ih”, kazao je psihijatar Marek Jurašček. Eksperiment učenja optimizmu od malih nogu u te dve poljske škole za sada ima jednu manu – ne predviđa nikakve kazne za onog ko zabranu prekrši.