Prvi ciklus zapošljavanja u prosveti za oko 5000
ljudi
Ministar prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja Mladena Šarčevića rekao je u petak 31. januara da je „
Vladina komisija usvojila danas odluku da se raspiše konkurs za zapošljavanje u
prosveti na neodređeno vreme. Kao što je i planirano, u prvoj fazi odobreno je
mesta za oko 5000 ljudi, koji u prosveti
rade na određeno vreme sa punom normom od 2014. i 2015. godine, a i ranije“. „Novi
krug zapošljavanja očekujemo već početkom februara i tada će biti raspisani
konkursi za one koji rade u prosveti od 2016. i 2017. godine. Ceo proces prate
sindikati, predstavnici aktiva direktora i školske uprave, a škole su u obavezi
da formiraju komisije koje će pratiti ceo proces izbora kandidata. Dobijanjem
posla za stalno mladi će dobiti sigurnost, a samim tim i šansu za zasnivanje
porodice. Svakako, ova mera Ministarstva i Vlade će doprineti povećanju
nataliteta“ rekao je Šarčević.
Brnabić:
Zaposlenima u vrtićima 1.900 ugovora za stalno
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave uputilo je dopis lokalnim samoupravama u kojem traži da daju ugovore za stalno svima koji u predškolskim ustanovama rade duže od godinu dana na određeno vreme. To je u četvrtak, 30.01.2020. u skupštini izjavila premijerka Ana Brnabić dodajući da je komisija za zapošljavanje dala saglasnost za 1.900 ugovora za stalno u predškolskim ustanovama, prenosi Tanjug. Odgovarajući na pitanje poslanice Pokreta socijalista Ane Karadžić o tome kada će vaspitači u predškolskim ustanovama koji su zaposleni na određeno vreme dobiti stalne ugovore, premijerka je rekla da je aktuelna Vlada mnogo radila sa predškolskim ustanovama i njihovim sindikatima i lokalnim samoupravama kako bi se poboljšali uslovi za rad. Dodala je da je sadašnja vlada mnogo uradila za osnovne i srednje škole, kao i za visoko školstvo, ali da će sledeća vlada morati ozbiljno da se bavi predškolskim ustanovama, uz konstataciju da sve što se uloži u predškolske ustanove posle se vrati društvu.
Premijerka je navela da i u prosveti i u zdravstvu ima
onih koji su godinama zaposleni na određeno vreme i ocenila je da njima ugovor
za stalno više znači nego povećanje plata. Cilj je, kako je rekla, da svi koji
su u prosveti zaposleni duže od godinu dana na određeno vreme budu prevedeni za
stalno i dodala da se ona zalaže da se to pravilo primeni i u zdravstvu. „Razgovarala
sam sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarem da to završimo i u zdravstvu”,
dodala je Brnabić.
Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku u
Subotici postao je pre nekoliko dana i zvanično samostalno pravno lice i na taj
način četrnaesta članica univerziteta u Novom Sadu. Tim povodom, tu obrazovnu
ustanovu posetio je 31. januara pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i
naučnoistraživačku delatnost, Zoran Milošević. Odluku o statusnoj promeni
Učiteljskog fakulteta na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici, donela je, i to
jednoglasno, Skupština Vojvodine krajem prošle godine.
Fakultet
je već i ranije imao preko 20 nastavnika koji su u naučnom zvanju, imao je
odgovarajuću infrastrukturu, ali tek sada, nakon upisa u Registar pravnih lica
konačno može samostalno obavljati poslove i raspolagati svojom imovinom u
potpunosti.
Ustanova sada ima i redovnog dekana, i to profesora
doktora Josipa Ivanovića. “Ta situacija nam daje mogućnost da se razvijamo
i da rastemo, da podmlađujemo kadar i da postoje perspektive koje u starom stanju,
kada nismo posedovali svojstvo pravnog lica, nisu postojale”, kaže dekan
Ivanović. Statusnoj promeni je predhodio jedan veliki i dugotrajan, zajednički
posao, rekao je pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku
delatnost. Zoran Milošević je istakao da je i realizacija ovog posla još jedna
potvrda dobrih odnosa Srbije i Mađarske. “Nihovo finansijsko ulaganje,
podrška jeste jedan krajnje korektan i produktivan odnos, u kome se neguje
nacionalna manjina, nacionalna zajednica Mađara u Srbiji i Mađarska je to
činila na jedan zaista način koji zaslužuje sve pohvale i komplimente i verujem
da će to i u buduće biti model našeg zajedništva ovde u Vojvodini i u
Srbiji”, istakao je Milošević.
U Novom Sadu u sredu 29. januara je otvoren moderan
Naučno-tehnološki park, zajednički projekat Vlade Republike Srbije i
Pokrajinske Vlade koji je podržao Grad Novi Sad i Fakultet tehničkih nauka.
Vrednost projekta je 26 miliona evra. Predstavnicima medija, akademske
zajednice i privrede u prisustvu visokih zvanica obratili su se predsednica
Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, predsednik pokrajinske Vlade Igor Mirović,
gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, dekan Fakulteta tehničkih nauka u Novom
Sadu Rade Doroslovački i šefica regionalnog predstavništva Evropske
investicione banke Dubravka Negre.
Uloga ovog
naučno-tehnološkog parka je da podržava razvoj inovativnih tehnologija, startap
kompanija, visoko-tehnološka preduzeća, ali i da jača saradnju nauke i
privrede. Naučno tehnološki park u Novom Sadu deo je mreže koju čine
naučno-tehnološki parkovi u Republici Srbiji, zajedno sa Beogradom, Nišom i
Čačkom. Cilj ovakve mreže je aktiviranje ljudskih potencijala u svim delovima
Republike Srbije kako bi zajednički rezultat doprinosio naučnom i tehnološkom
razvoju države. Formiranjem ovakve infrastrukture, Srbija je postala lider u
regionu u ovom domenu.
U ime Ministarstva
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
otvaranju su prisustvovali državna sekretarka Anamarija Viček i pomoćnik
ministra Saša Lazović.“
Reforma
obrazovanja ne može da počiva na promeni male mature
Da li kombinovani test na završnom ispitu treba da bude zamenjen PISA
zadacima?
Piše: Aleksandar Baucal*
Ministar
prosvete Mladen Šarčević je nedavno obavestio javnost da se razmatra promena
koncepta kombinovanog testa na maloj maturi i da on bude zamenjen testom koji
bi bio sastavljen od PISA zadataka.
Pošto
rezultati na maloj maturi u značajnoj meri utiču na šanse svakog učenika da
upiše željeni program srednjeg obrazovanja, neophodno je da javnost dobije
potpuniju informaciju.
Možda je
ministru lakše da samo saopšti javnosti šta će da uradi. Možda čak smatra da će
na taj način pokazati veliku efikasnost. Ipak, takva praksa nije dobra za
građane i društvo, a duboko verujem da ne može biti dobra ni za samog ministra
kome je valjda važno kakav će trag ostaviti iza sebe. Ministri dolaze i odlaze,
a posledice njihovih odluka trpe svi, zbog čega građani imaju pravo da budu
uključeni, a ministar obavezu da ih uključi.
U najmanju
ruku, ministar treba da objasni razloge zašto je neophodna promena kombinovanog
testa i zašto smatra da je najbolje rešenje da on bude zamenjen PISA zadacima.
Kada bismo imali te informacije, bolje bismo razumeli šta ministar želi da
postigne navedenom promenom i zašto je to bolje za učenike, roditelje i
obrazovanje. U toj situaciji možda bi ministar dobio široku podršku ili bi čuo
neke predloge koji bi mu pomogli da donese najbolju odluku. U nedostatku
dodatnih objašnjenja umesto da imamo razumnu javnu debatu imaćemo, nažalost,
„buku i bes“ zbog kojih ćemo ponovo samo uvećavati probleme u obrazovanju
umesto da ih rešavamo.
Dok čekamo
objašnjenja, treba da se podsetimo razloga zašto je kombinovani test uveden kao
deo mala mature. Podsećanje na ove razloge ne znači da kombinovani test ne
treba da se menja. Možda dati razlozi nisu više validni ili imamo podatke na
osnovu kojih smo shvatili da uvođenje kombinovanog testa nije ostvarilo
očekivane efekte. U svakom slučaju, odgovorna obrazovna politika uzima u obzir
razloge zašto je neka mera uvedena i šta su bili njeni efekti.
Moje
razumevanje je da je kombinovani test uveden iz dva razloga. Kada su u pitanju
učenici, uključivanje dodatnih predmeta je trebalo da omogući onima koji su
uspešniji u tim predmetima (geografija, istorija, biologija, fizika i hemija)
nego u matematici ili jeziku, da dobiju šansu da na maloj maturi pokažu svoje
znanje. Na taj način oni dobijaju priliku da im se vrednuje ono u čemu su dobri
prilikom upisa u srednje škole. Drugi razlog, koji se odnosi na obrazovni
sistem, jeste povezan sa činjenicom da je na taj način napravljena jača
povezanost male mature i programa osnovnog obrazovanja u kojem ovi predmete
imaju važnu ulogu.
Ovde ću se
osvrnuti samo na prvi razlog zato što je on od interesa za učenike i društvo.
Bilo bi dobro da ministar upozna javnost sa analizom koje pokazuju u kojoj meri
je kombinovani test zaista omogućio pravedniji upis u srednje škole. Ako bi se
pokazalo da je efekat kombinovanog testa mali, onda bi to bio dobar razlog da
se on izostavi iz male mature.
Ako bi se, pak, pokazalo da
je kombinovani test ostvario ovaj cilj, onda bi tu činjenicu trebalo uzeti u
obzir prilikom donošenja odluke. Na osnovu velikog broja istraživanja verujem
da je povezanost između rezultata učenika na tri testa relativno visoka, ali od
visine te korelacije zavisi da li kombinovani test doprinosi pravednijem upisu
u srednje škole. Ako bi ta povezanost bila veoma visoka (na primer preko 0,90),
onda bi to značilo da rezultati učenika na ovom testu praktično preslikavaju
njihove rezultate na matematici i jeziku i da ne doprinosi pravednijem upisu.
U tom
slučaju kombinovani test nepotrebno opterećuje učenike, a društvo nepotrebno
plaća dodatne troškove. Dok nas ministar ne obavesti o rezultatima relevantnih
analiza, svaki roditelj čije dete je polagalo malu maturu može da proveri grubi
test. Ako je njegovo ili njeno dete bolje uradilo kombinovani test u odnosu na
druga dva, onda je ono imalo benefit od kombinovanog testa kao dela male
mature.
Kada je
reč o nameri ministra da kombinovani test zameni PISA zadacima, bilo bi dobro
da znamo šta ministar želi da postigne na taj način. Razumem da je ministar
nezadovoljan što PISA rezultati pokazuju da naše obrazovanje ne omogućava
učenicima da se odmaknu od učenja činjenica i reproduktivnog znanja.
Pretpostavljam da ministar, takođe, misli da bi uključivanje PISA zadataka
dovelo do promene načina na koji nastavnici rade sa učenicima i načina na koji
učenici uče i da to bila „prečica“ do boljih PISA rezultata. U tom pogledu
ministar nije sasvim u krivu. Naime, pošto je mala matura veoma važna za
učenike, uključivanje PISA zadataka u završni ispit bi verovatno doprinelo
promeni načina na koji nastavnici rade i načina na koji učenici uče u našim
školama.
Ipak,
ministar treba da ima u vidu dva ogromna problema koja bi na taj način stvorio
i zbog kojih se u „normalnim“ zemljama tako nešto ne radi. Prvi se odnosi na
jednostavnu činjenicu da uključivanje PISA zadataka u malu maturu treba da bude
posledica reforme obrazovanja, a ne njen početak. PISA zadaci u maloj maturi
imaju smisla ako je pre toga izvršena reforma obrazovanja pošto matura treba da
ispita u kojoj meri su učenici uspešno ostvarili ciljeve programa obrazovanja.
Potpuno je besmisleno da učenici u školi uče na stari način, a da ih matura
ispituje da li su ostvarili ciljeve nekog drugog načina rada. Drugi problem je
činjenica da bi uvođenje PISA zadataka bez prethodne reforme dovelo do toga da bolje
stojeći roditelji angažuju privatne nastavnike da podučavaju njihovu decu za
malu maturu, a da deca onih građana koji to ne mogu da priušte budu „kažnjena“
pošto ministar nije uspeo da reformiše obrazovanje.
Sve u
svemu, možda postoje dobri razlozi da se ukine kombinovani test na maloj maturi
i dužnost ministra je da nas obavesti o njima, ali svakako ne postoje
prihvatljivi razlozi da se u ovom trenutku PISA zadaci uključe u malu maturu.
Kao što se kuća ne gradi od krova, tako i reforma obrazovanja ne može da počiva
na promeni male mature.
*profesor
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Otvoreni
konkursi za prijem u vojne škole
Konkursi za prijem u vojne
škole otvoreni su od 1. februara do 15. marta. Vojna akademija primiće 177
kadeta na šest studijskih programa, Medicinski fakultet Vojnomedicinske
akademije upisaće 25 kadeta na studije medicine, Vojna gimnazija upisaće 105
dečaka i devojčica u prvi razred, 15 učenika u drugi razred i 10 učenika u
treći razred. U Srednjoj stručnoj vojnoj školi izvršiće se prijem 50 učenika
oba pola iz građanstva. Konkursi za prijem u vojne škole sa svim detaljima o
uslovima za konkurisanje objavljeni su u magazinu “Odbrana” i na veb
sajtovima vojnih škola i Ministarstva odbrane. Osnovni razlozi za tradicionalno
veliko interesovanje mladih za upis u vojne škole je vrhunsko obrazovanje i
odlični uslovi školovanja, besplatan smeštaj i ishrana u internatima, celokupna
nastavna literatura i korišćenje savremenih kapaciteta za vannastavne aktivnosti.
Vojna akademija nudi savremeno visoko obrazovanje i
naučno-istraživački rad, posetu vojno-obrazovnim institucijama u regionu i
svetu, proveru stečenih znanja na terenima i praktičnim oblicima nastave,
razvijenu materijalnu bazu nastave uključujući savremene simulacione softvere,
učešće na naučnim konferencijama i seminarima u zemlji i inostranstvu,
negovanje i razvijanje tradicija i patriotizma u skladu sa maksimom Vojne
akademije “Čast je naša imovina”. Tokom karijere moguće je
usavršavanje u Školi nacionalne odbrane, master i doktorske studije.
Medicinski fakultet VMA kadetima i studentima obezbeđuje
vrhunsko obrazovanje u oblasti medicinskih nauka, podstičući istraživački duh,
samostalnost i odgovornost u radu, da bi kao stručnjaci u različitim oblastima
medicinske struke i nauke, svojim veštinama i znanjem, doprineli unapređenju
vojnog zdravstva.
Vojna gimnazija obezbeđuje sticanje opštih znanja
značajnih za nastavak školovanja na Vojnoj akademiji i Medicinskom fakultetu
VMA. Program redovne nastave u Vojnoj gimnaziji usklađen je sa nastavnim planom
i programom gimnazija opšteg smera u građanstvu. Specifičnosti čine obavezni
oblici koji se odnose na vojnu profesiju kao što su strojeva obuka, vojna
topografija, osnovi taktike, vojna obuka, naoružanje, gađanje i obuku u
skijanju.
Srednja stručna vojna škola omogućava sticanje opštih,
stručnih i vojnostručnih znanja i veština, a po završetku obezbeđuje siguran
posao na početnim dužnostima podoficira. Svi kadeti i učenici imaju mogućnost
učešća u brojnim naučnim, kulturnim i sportskim sekcijama i takmičenjima,
korišćenje najsavremenijih sportskih kapaciteta (streljane, atletske dvorane,
zatvorenog bazena, teretane, fitnes centra, terena za fudbal, košarku i
odbojku, sale za gimnastiku i borilačke sportove) i brojnih drugih pogodnosti
koje obezbeđuju vojne škole.
Po završetku vojnih škola polaznici dobijaju siguran
posao u okruženju koje omogućava uspešan profesionalni razvoj i stalno stručno
i karijerno usavršavanje.
Upis u vojne škole ove godine odvija se pod sloganom
“Čast, znanje, Srbija – Vojna akademija”. Biti vojnik u stroju
otadžbine oduvek je bila čast. Izazovan i odgovoran poziv oficira i podoficira
Vojske Srbije trajni je motiv koji privlači mlade ljude, tako da su vojne škole
pravi izbor za budućnost.žU akciji “Otvorena vrata”, učenici i
roditelji mogu posetiti vojne škole svake subote tokom trajanja konkursa, gde
će u razgovoru sa nastavnicima, kadetima i učenicima dobiti sve potrebne
informacije, obići smeštajni prostor, i učionice i kabinete gde se odvija
nastava.
Ministarstvo odbrane nizom aktivnosti promotivnog
karaktera, na televizijama, svojim veb sajtovima i profilima na društvenim
mrežama, štampanim i video materijalom i gostovanjima predstavnika vojnih škola
na televizijama, svakodnevno će obaveštavati učenike i njihove roditelje o tome
šta donosi vojni poziv i kako dobiti mesto u nekoj od vojnih škola za koju su
zainteresovani.
https://www.youtube.com/watch?v=H06qRegwmMo&feature=emb_logo
Stara
Pazova: Gimnazijalke oslikale kabinet za filozofiju
Zimski raspust vredne i kreativne gimnazijalke iz Stare
Pazove, provele su u školi, ali ne učeći, već oslikavajući kabinet za
filozofiju. U sklopu iste akcije pod nazivom “Šta nam teško”, je i druga
akcija – ulepšavanje prostora vrtića . https://www.youtube.com/watch?v=mMsCHd2amQ0&feature=emb_logo
ŠU
Novi Sad: Brojne novine iduće školske godine
U novoj školskoj godini
osnovci i učenici određenih gimnazija, prema najavama resornog ministra Mladena
Šarčevića, dobiće nove predmete, a u škole se vraćaju i bazični sportovi. O
izmenama za školsku 2020/2021. godinu, kao i o konkursu za zapošljavanje oko pet
hiljada prosvetara, koji za sada rade na određeno, u Jutarnjem programu naše
televizije, govorio je i načelnik Školske uprave za južnobački i sremski okrug,
Jovan Vučević. U pojedinim gimnazijama već postoje odeljenja za talentovane
učenike iz matematike, fizike, biologije i hemije, a u novoj školskoj godini,
biće otvoren razred za nadarene iz istorije i geografije. Zainteresovani za
upis u odeljenje za istoriju i geografiju, pre završnog, polagaće prijemni
ispit, a rang lista će se formirati sabiranjem bodova prijemnog i završnog
ispita sa bodovima iz šestog, sedmog i osmog razreda. U sklopu reformi, učenike
treće godine gimnazije, čeka šest novih izbornih predmeta.
“U prvom ciklusu pre dve godine su učenici mogli da
biraju dva izborna predmeta koja su mogli da slušaju u prvom razredu i mogli su
da ga menjaju tokom drugog razreda. U novom ciklusu, odnosno treći i četvrti
razred, učenik koji odabere određeni izborni predmet, a bira dva od šest koji
mu se nude, mora da sluša i treći i četvrti razred. To su primenjene nauke 1,
primenjene nauke 2, istorija civilizacije, ekonomija i biznis, osnove
geopolitike, i dva iz prethodnog ciklusa, to je obrazovanje i održivi razvoj i
umetnost i dizajn”, ističe načelnik Školske uprave za južnobački i sremski
okrug, Jovan Vučević.
U osnovnim školama, najavljeno je uvođenje informatike u
prvi, odnosno, programiranja u treći razred. Kako bi se podstakao pravilan
razvoj dece, u škole se vraćaju bazični sportovi, koji se neće ocenjivati.
Generalno, koncept reformi u školstvu do 2030-te, sprovodiće se sa ciljem da
kod đaka razvijaju kompetencije i stvore funkcionalno znanje. Takođe, očekuje
se da će oko 5.000 zaposlenih u prosveti krajem januara dobiti saglasnost za
zasnivanje radnog odnosa za stalno, a u toku je analiziranje i drugog kruga
prijavljenih, odnosno, onih profesora koji su radni odnos zasnovali pre dve ili
tri godine. https://www.youtube.com/watch?v=5zhtDXjCuG0&feature=emb_logo
Obrazovanje
kao spoj kreativnosti, inovacije i saradnje
Inovacija
u nastavi i praćenje novih trendova u obrazovanju, od ključne su važnosti za
školu 21-og veka. Zato je tim nastavnika iz kikindske Osnovne škole “Feješ
Klara”, nakon različitih edukacija u Italiji, odlučio da u toj obrazovnoj
ustanovi počne sa uvođenjem informaciono-komunikacionih tehnologija i
“Montesori” metode u svakodnevni rad. Cilj im je da deci, ali i
ostalim kolegama, prikažu da škola nije zatvorena institucija i da izlazak iz
šablona može doneti itekako dobre rezulate.
Projekat
“Obrazovanje kao spoj kreativnosti, inovacije i saradnje” realizovan
je u okviru Erazmus plus programa Evropske unije u kikindskoj Osnovnoj školi
“Feješ Klara”. U njemu je učestvovalo osmoro nastavika, koji su
pohađali kurseve za uvođenje novih metoda rada. Tako je jedna grupa obrazovnih
radnika boravila u Italiji, gde se upoznala sa različitim alatima
informaciono-komunikacionih tehnologija. “To mogu biti interaktivne mape
uma, lekcije podeljene na određenim obrazovnim portalima ili društvenim
mrežama, a to može da bude i online podrška učenicima koji su iz određenih
razloga izostali iz škole u određenom periodu”, rekla je Vesna Kralj
Damjanov, koordinatorka projekta.
Druga
grupa nastavnika pohađala je kurseve za uvođenje “Montesori” metoda u
svakodnevni rad. Budući da ovaj način edukacije podrazumeva školu bez zvona,
ocena i striktnih pravila, a koja donosi dobre rezultate, prema rečima
nastavnica, đaci su je lako prihvatili. “Mi smi uspeli da nekako to
implementiramo u našu nastavu i videli da deci nekako sijaju okice. Jako su
zainteresovani i kada im date mogućnost da sami biraju, uče i istražuju, to ih
zaista usrećuje i žele još da uče”, izjavila je učiteljica Inga
Atanacković. Tako je u školi stvoren i Montesori kutak, uz neizbežne
materijale, koji upotpunjuju ovaj način rada. Ceo projekat doneo je novu
energiju kikindskoj školi, ali tu ne treba stati. U projektu su, pored
nastavnika iz škole “Feješ Klara”, učestvovali su i prosvetni radnici
iz drugih evropskih država. https://www.youtube.com/watch?v=toTlFWJGEg4&feature=emb_logo
Najbolji na
bilbordima: Jana Vasić i Dane Zivlak
Flautisti Jana Vasić i Dane Zivlak u protekloj školskoj i takmičarskoj
godini, kao učenici Osnovne muzičke škole „Josip Slavenski”, ostvarilu su
brojne nagrade na republičkim i međunarodnim takmičenjima. Jana Vasić je u 4.
razredu Muzičke škole. U prethodnoj školskoj godini, između ostalog, osvojila
je prvu nagradu, pretkategorija, na Republičkom takmičenju muzičkih škola, prvu
nagradu na Međunarodnom takmičenju flautista „Miodrag Azanjac” u Beogradu, te
prvu ekipnu nagradu na Festivalu solfeđa „Slavenski”. – Svaki dan vežbam po dva
sata, a uoči takmičenja i duže jer za uspeh je potrebno mnogo vežbe – kaže
Jana. – Volela bih da nastupam u Parizu, ali i da me u budućnosti gledate u
Beču 1. januara na novogodišnjem koncertu.
Dane
Zivlak ide u šesti razred Muzičke škole. Među nagradama iz prošle takmičarske
sezone izdvajaju se prva nagrada, druga kategorija, na Republičkom takmičenju
muzičkih škola, prva nagrada, kategorija A, na takmičenju „Davorin Jenko“, te
prva 2 nagrada, druga kategorija, na trećem internacionalnom takmičenju
„Sirmijum mjuzik fest”. – Na takmičenju je poseban osećaj – kaže Dane. – Imam
potrebu da sve bude savršeno, a i ako ne bude tako, opet scena pruža poseban
osećaj. Voleo bih da nastavim da sviram flautu i u višim razredima i učestvujem
na takmičenjima.
Projekat
„Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene
odgovornosti, nastavljen je i ove godine. Na 43 lokacije u Novom Sadu i
Sremskim Karlovcima postavljeni su novi bilbordi. Na njima je predstavljeno
gotovo 300 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj
godini ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i
umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Generalni sponzor ovog projekta i
ove godine je Erste banka, a partner u realizaciji Omladinska prestonica Evrope
– OPENS 2019.
Beograd: Oko
1.200 vaspitača biće primljeno u stalni radni odnos
U stalni
radni odnos biće primljeno oko 1.200 zaposlenih u beogradskim predškolskim
ustanovama koji su radili na određeno vreme najmanje u prethodnih godinu dana,
izjavio je 31. januara gradski sekretar za obrazovanje i dečju zaštitu Slavko
Gak. Kako je preneo Beoinfo, Gak je rekao da je to moguće nakon što je Komisija
za odobravanje zapošljavanja Vlade Srbije odobrila zahteve Sekretarijata za
obrazovanje i dečju zaštitu za prijem u stalni radni odnos za predškolske
ustanove. Gak je objasnio da se odluka o zapošljavanju tiče svih profila
zaposlenih, kako vaspitača tako i drugih, te da će tim prijemom biti rešen
status više od polovine zaposlenih na određeno vreme. On je istakao da je u
više od 300 vrtića u 17 beogradskih predškolskih ustanova zaposleno oko 9.000
ljudi, od kojih većinu čine vaspitači i medicinske sestre – vaspitači.
Učenici Mlekarske škole iz Pirota
prikupljali pomoć za učenike iz Strelca
Mlekarsku
školu sa domom učenika „Dr Obren Pejić“ iz Pirota posetili su 24. januara
vršnjaci iz Osnovne škole „Dobrinka Bogdanović“ iz babušnićkog sela Strelac u
pratnji Snežane Đorđević, radnice škole. Povod za ovu posetu je
humanitarna akcija prikupljanja materijalnih sredstava za pomoć socijalno
ugroženim osobama, koja je u Mlekarskoj školi sprovedena na inicijativu
učeničkog parlamenta,saopšteno je iz Mlekarske škole.
Deca iz Strelca su obišla
prostorije škole, učionice, informatički kabinet, laboratorije, radionice…
Takođe su se upoznali sa prostorijama u domu učenika pri Mlekarskoj školi, kao
i uslovima života u domu. Uz zajednički ručak sa vršnjacima i osobljem
Mlekarske škole, deca nisu skrivala zadovoljstvo i zahvalnost zbog toplog
prijema. „Veoma mi je drago da su učenici Mlekarske škole pokazali solidarnost,
razumevanje i visok stepen empatije za vršnjake kojima je potrebna pomoć. Nadam
se da su se naši gosti danas osećali prijatno u našoj školi i da će ovaj dan
pamtiti po nečem lepom. Siguran sam da će novčanu pomoć iskoristiti na pravi
način i da će za sebe obezbediti ono što im je u ovom trenutku najpotrebnije.
Drago mi je što smo ovom aktivnošću upotpunili početak proslave školske slave
Svetog Save, koji je utemeljivač prosvećenja i humanosti“ – rekao je direktor
Mlekarske škole Nenad Đorđević.
Poziv
privrednicima: Uključite se u dualno obrazovanje
U Regionalnoj privrednoj komori
(RPK) za Šumadiju i Pomoravlje u Kragujevcu 30. januara je održan “Info
dan” dualnog obrazovanja, sa koga je upućen poziv privrednicima da se
uključe u dualno obrazovanje, a rok za dostvljanje izjava je 10. februara.
Prisustovao je veliki broj prestavnika kompanija, dekan Prirodno matematičko
fakulteta dr Srećko Trifunović, direktorka Poslovne akedemije Privredne komore
Srbije Mirjana Kovačevoć, viša savetnica za razvoj obrazovanja Aleksandra
Milićević, a “Info dan” je bio posvećen dualnom obrazovanju u
srednjem i visokm školstvu, saopšteno je iz RPK.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na
današnji dan u ponedeljak 3. februara 1997. godine u skladu da odlukom
„državnog sindikata“ počeo je štrajk i ovog sindikata i u toku narednih nekolko dana štrajk će se proširiti na preko 1.700 škola u Republici (u jednom momentu gotovo sve
škole su bile u obustavi rada – cca
1.800 škola, prim HZMK) čime će i ostati upamćen kao Veliki štrajk. Toga dana održan je i prvi
sastanak svih sindikata na kome je dogovoreno
da se sutradan 4. februara 1997. godine potpiše Sporazum o zajedničkom
nastupu prema Vladi Srbije.
Samostalni sindikat su na tom sastanku predstavljali
Jagoš Bulatović, predsednik ROS-a, Radojčić Nenad, Zlatković Dragan (iz
Gradskog odbora samostalnog sindikata) i
Vatović Dušan (iz centrale – Veća SSSS, prim HZMK), SPRV Zdravko Kovač i Radovan Pavlović, Inicijativni odbor beogradskih
škola u osnivanju i foruma beogradskih
škola predstavljali su Gordana Petrović,
Zorica Blagojević (forumi) i Jovanović, GSPRS „Nezavisnost“ Jelena Hristodulo i
Sveto Mihajlović, a Asocijaciju prosvetnih radnika Pančeva i Kovina Zorica Milošević. Od
govornika na zboru u velikoj sali Doma sindikata i onih koji su pokušali da
stvore koaliciju i Pregovarački tim u sastav nije ušao jedino Miloš Marinković
jer je procenjeno da njegova organizacija – Nezavisni sindikati Srbije je u
stvari fantomska i uopšte ne postoji, a kamo li da je relevantna. Bilo je reči
o svemu i svačemu, ali je dominirala tema saradnje sindikata, formiranje
zajedničkog pregovaračkog tima i
definisanje zahteva za buduće pregovore. Samostalci su insistirali da ih drugi
sindikati ne zovu „državnim sindikatom“, ali i da budu najbrojniji u
pregovaračkom timu.
Treba
napomenuti da je tada ipak većina škola bila u sastavu Samostalnog
sindikata, a da su SPRV i Nezavisnost bili podjednake snage i da, zajedno sa
drugim sindikatima u nastajanju, nisu imali više od 5-8% od ukupnog broja
škola. Ipak, ono što se desilo na skupu u Domu sindikata promenilo je,
definitivno, sindikalnu scenu zauvek – Samostalni sindikat izgubiće
reprezentativnost (tada je to bila većina, danas 10% od ukupnog broja zaposlenih, prim. HZMK),
a alternativni sindikati postaće reprezentativni i podeliće tarifni
(pregovarački) suverenitet sa državnim sindikatom.
Vremeplov: Umro Ljubomir Klerić
Na današnji dan 03. februara 1910. godine umro je srpski matematičar i
pronalazač Ljubomir Klerić, profesor mehanike na Velikoj školi u Beogradu, član
Srpske kraljevske akademije, ministar prosvete i privrede. Izumeo je više
naprava s primenom u rudarstvu. Bavio se uglavnom teorijskom mehanikom, napisao
je više naučnih radova i univerzitetski udžbenik “Teoriska mehanika”.
Vremeplov: Obešen Veljko Čubrilović
U Sarajevu je na
današnji dan 03.
februara 1915. godine obešen srpski
učitelj Veljko Čubrilović, jedan od atentatora 28. juna 1914. na austrougarskog
prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.
Vremeplov:
Tolstoj postao član Srpske kraljevske akademije
Na današnji dan
03. februara 1910. godine ruski
pisac Lav Tolstoj postao je član Srpske kraljevske akademije.
Vremeplov: UmroGutenberg
Johan
Gutenberg, pronalazač tipografije umro je na današnji dan 03. februara 1468.
godine. Prethodno se bavio brušenjem dragog kamenja i proizvodnjom
ogledala. Njegov izum označio je ogroman prelom u istoriji civilizacije –
omogućio je masovno štampanje knjiga. Prvi je došao na ideju da izliva slova iz
metala i od njih sastavlja redove, usavršio je štamparsku mašinu i osnovao
štampariju u rodnom Majncu. Prva knjiga odštampana njegovom tehnologijom je
Biblija – 1455. godine, do danas je sačuvano četrdesetak primeraka, celih ili
delimično.
Vremeplov: Održana prva sednica Društva naroda
Na današnji
dan 03. februara 1919. godine u Parizu
je održana prva sednica Društva naroda, devet dana posle osnivanja prve svetske
organizacije.
Mihajlović:
Podrška Fondaciji “Tijana Jurić”
Potpredsednica Vlade Srbije i predsednica Koordinacionog tela za rodnu
ravnopravnost Zorana Mihajlović izjavila je da pruža punu podršku radu
Fondacije “Tijana Jurić” i njenom osnivaču Igoru Juriću u borbi
protiv pedofilije koja je, nažalost, prisutna i u našem društvu. Mihajlović je
zahvalila Juriću na, kako je navela, istrajnoj borbi i posvećenom radu da deca
u Srbiji budu bezbedna, kao i policiji, koja je adekvatno i brzo reagovala da
se neki od tih pedofila već nađu iza rešetaka. “U vremenu u kojem se i
građani, ali i institucije, plaše da o ovom problemu govore javno, važno je da
se svi pridružimo i ohrabrimo decu i njihove roditelje da prijave svaki slučaj
zlostavljanja dece”, rekla je Mihajlović, saopštio je kabinet.
Ona je
istakla da je država čvrsto rešena da se izbori sa svakim oblikom nasilja, a
pedofilija jeste vid seksualnog nasilja i uznemiravanja, te predstavlja
najgrublje kršenje prava dece na normalan i dostojanstven život. “Zato
apelujem na sve da ne okrećemo glavu pred nasiljem i pedofilijom, ono nije
nečiji tuđi problem, nasilje je problem svih nas. Važno je da osluškujemo svoju
decu, da im verujemo i da, bez obzira na to šta će sredina reći, hrabro
istupimo i svako nasilje i zlostavljanje prijavimo. A država je tu da učini sve
da se problem reši i da naša deca žive i odrastaju bezbedno i bezbrižno”,
zaključila je potpredsednica Mihajlović.
Koordinaciono telo za rodnu
ravnopravnost i Fondacija “Tijana Jurić” potpisali su u novembru
2018. godine Memorandum o saradnji, sa posebnim fokusom na zaštiti devojčica od
nasilja i seksualnog uznemiravanja.
Novi Pazar:
Uhapšen zbog sumnje da je ucenjivao direktora škole
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih
poslova Novi Pazar lišili su 30. januara slobode F.Č. (32) iz tog grada, zbog
osnovane sumnje da je izvršio krivično delo ucena. Kako javlja indeksonline.rs,
F.Č. je duži vremenski period ucenjivao direktora jedne novopazarske srednje
škole, zahtevajući od njega da mu daje veće količine novca.
Delegacija Srbije posetila Mrkonjić Grad i Drvar
Tom prilikom, delegacija u čijem sastavu je bio i
posebni savetnik ministra prosvete nadležan za poslove srednjeg obrazovanja i
obrazovanja odraslih Aleksandar Pajić posetila je Mašinsku školu i Gimnaziju u
Mrkonjić Gradu za koje je Srbija obezbedila pomoć od 300.000 evra. Predsednik
Vučić je naveo je da Srbija radi projekte u svakom mestu u Republici Srpskoj i
izrazio zadovoljstvo jer je posetio divne ljude u Mrkonjić Gradu. I đacima i
nastavnom osoblju želim svako dobro i uspeh u životu. Znanje je moć i siguran
sam da deca u Mašinskoj školi to razumeju. Onoliko koliko možemo, kao država
Srbija, pomagaćemo i bićemo uz svoju decu i narod, napisao je Vučić u knjizi
škole. Predsednik Srbije je razgovarao sa srpskim članom Predsedništva BiH
Miloradom Dodikom i zvaničnicima Republike Srpske. Predsednik Aleksandar Vučić
prisustvovao je i otvaranju filijale „Komercijalne banke“ i pogona fabrike
„Jumko“ u Drvaru gde će biti zaposleno 80 radnika.
Deca
srebreničkih imama nisu išla u školu o Savindanu
Medžlisa Islamske zajednice Srebrenice saopštila je da
deca srebreničkih imama neće ići u školu, niti će prisustvovati svečanosti
povodom krsne slave Svetog Save, koja je proslavljena u osnovnoj školi u
Srebrenici i u ostalim školama u Republici Srpskoj. „Nama je žao da direktor škole i ostali zaposleni
ignorišu činjenicu da je većina naše dece u školi, a da naša deca,
ni na koji način nisu u nacionalnom ili verskom smislu prezentovana“,
kaže se u saopštenju koje prenosi portal Klix. Iz
MIZ su poručili: „Mi nemamo ništa protiv toga da se obeležava Dan škole,
ali to treba da bude datum koji svima odgovara i koji je neutralan, a ne
da se samo veže za srpski narod i srpske svece“. Ističu da je
neophodno da se odnos prema bošnjačkoj deci promeni. „Smatramo
da škola gde su deca jednog naroda većina, pa sve i da su u manjem broju
zastupljena, ne bi trebalo da su zapostavljena, niti da im se bilo šta
nameće od druge strane, o bilo kojem narodu da je reč“, poruka
je srebreničkih imama, čija djeca pohađaju Prvu osnovnu školu
u Srebrenici.
Oni ističu da je diskriminacija neprihvatljiva po bilo
kojoj osnovi, a pogotovo nacionalnoj i verskoj. Takođe dodaju da će
njihova deca koja pohađaju srednju školu biti na nastavi, ali neće
prisustvovati nikakvoj svečanosti. „Našim
sugrađanima koji slave današnji dan želimo sve najbolje, njima i njihovoj
deci svako dobro. Istovremeno, nadamo se da će predstavnici srpskog naroda
prihvatiti činjenicu da pored njih žive i drugi narodi, kao što
su vekovima živeli, uz obostrano uvažavanje“, zaključuje se u saopštenju.