Pravdanje
troškova prevoza neobavezujuće i … besmisleno!
Sindikat
pravosuđa Srbije uputio je u petak 31. januara molbu Vrhovnom kasacionom sudu
za objavljivanje stava o pravdanju putnih troškova zaposlenih, jer Sindikat
smatra da je pravdanje troškova prevoza besmislena obaveza. Prema stavu
Sindikata, mišljenje Ministarstva finansija o pravdanju putnih troškova nije
obavezujuće i ne može da bude iznad zakona. Sindikat je ukazao da Zakon o
porezu na dohodak, iako je izmenjen, ni u
jednoj svojoj odredbi ne propisuje da zaposleni podnosi račun ili zahtev za
isplatu putnih troškova.
“Prisustvo
zaposlenog na poslu dovoljno je ‘opravdanje’ da se isti nije teleportovao na
mesto rada, već da je imao neki trošak za dolazak na posao. Suština tog prava i
jeste da poslodavac isplati sredstva kako bi zaposleni došao na posao”,
ističe se u saopštenju. Sindikat smatra da je spisak zaposlenih o prisustvu na
poslu validan dokument.
Prema
slovu zakona, navodi Sindikat, zaposleni ima pravo na naknadu troškova za
dolazak na rad i odlazak sa rada a troškovi se nadoknađuju u visini cene
mesečne pretplatne karte u gradskom, prigradskom, odnosno međugradskom
saobraćaju. “Dakle, zakon ne propisuje obavezu zaposlenog da za
ostvarivanje svog zakonskog prava na troškove prevoza mora da podnosi
rukovodiocu poseban zahtev ili račun”, istakao je Sindikat.
Srpske škole
u PISA ogledalu
Piše: Vesna Andrić*
Šta su pokazale sekundarne analize jednog od najcenjenijih istraživanja učeničkih postignuća Srpske škole u PISA ogledalu – izostanci, manjak kompjutera, lošije opremljene učionice Rezultate PISA istraživanja domaća javnost prati isključivo kroz rang koji Srbija zauzme među ostalim zemljama i procente broja funkcionalno nepismenih učenika, i tu se uglavnom priča o nalazima ove studije završava. Ali PISA nudi i obilje zanimljivih podataka o brojnim faktorima koji na posredan ili neposredan način mogu uticati na učenička postignuća i koji mogu biti od velike pomoći pri trasiranju obrazovnih politika svake zemlje. Zahvaljujući finansijskoj pomoći Fonda za otvoreno društvo Srbija je ove godine učestvovala programu PISA Lead analyst, koji je omogućio da ujedno sa podacima o postignuću naših učenika saznamo i o drugim relevantnim analizama za obrazovni sistem Srbije, kaže za Danas dr Marina Videnović, vodeća analitičarka u PISA 2018 u Srbiji.
Rezultati
te analize, u koju je naš list imao uvid, svedoče da je izostajanje sa nastave
veliki problem u školama u Srbiji i po tome smo znatno iznad proseka OECD
zemalja koje su učestvovale u istraživanju. Statistika pokazuje da je četvrtina
naših učenika neopravdano izostala iz škole najmanje jedan dan tokom dve
nedelje pre nego što su radili PISA test; 41 odsto je izostalo najmanje sa
jednog časa, a 61 odsto učenika je bar jednom zakasnilo na nastavu iz
neopravdanih razloga. Izostanci su češći kod petnaestogodišnjaka koji imaju
niže postignuće na skali čitalačke pismenosti (ispod nivoa 2). U ovoj grupi 47
odsto je propustilo bar neki čas, a 31 odsto ceo dan. Najviše neopravdanih izostanaka
prave đaci koji pohađaju četvorogodišnje srednje stručne škole.
Zabrinjava
podatak da se svaki četvrti učenik u Srbiji ne slaže sa tvrdnjom da je važno
truditi se u školi. Sličan procenat ne veruje da će im trud u školi pomoći da
dođu do dobrog posla. Nešto je veća vera u povezanost između uspeha u školi i
upisa dobrog fakulteta. Kada se ukrste odgovori na ova pitanja izdvaja se 10
odsto učenika koji ne veruju da će im školski uspeh pomoći kasnije u životu, ni
u slučaju da izaberu fakultet, niti u slučaju da budu na tržištu rada. U
poređenju sa OECD zemljama, primetno je da učenici u Srbiji znatno manje veruju
u to da je naporan rad u školi važan. Devojčice nešto više vrednuju školu od
dečaka. Marina Videnović ukazuje da su problemi izostajanja i niskog
vrednovanja škole međusobno povezani, jer olako izostajanje ukazuje na to da
učenici, verovatno i njihovi roditelji, ne veruju da se nešto bitno propušta
ukoliko dete ne ode u školu.
Većina
naših učenika (62 odsto) očekuje da će završiti fakultet, što je slično
procentu u OECD zemljama (56 odsto). Nivo obrazovnih aspiracija je povezan sa
ekonomskim statusom učenika: 87 odsto učenika sa najvišim ekonomskim statusom
očekuje da će završiti fakultet u poređenju sa 41 odsto onih koji imaju najniži
ekonomski status. Videnović kaže da je otvoreno pitanje koliko su ta očekivanja
realna i dodaje da dečaci imaju niže obrazovne aspiracije od devojčica.
Analiza je
pokazala i da su srpskih petnaestogodišnjaci zadovoljniji životom od vršnjaka
iz OECD zemalja, što je ohrabrujući podatak. Razlike u zadovoljstvu životom
povezane sa socioekonomskim statusom izražene su u većini zemalja koje
učestvuju u PISA studiji. U Srbiji, slika je slična onoj dobijenoj u OECD
zemljama. Učenici nižeg socioekonomskog statusa nešto su manje zadovoljni
životom od ostalih đaka. Razlika nije velika, ali je statistički značajna.
Istraživači
su analizirali da li se učeničko zadovoljstvo životom može predvideti, ako
znamo kako se on oseća u školi i kako je doživljava. Utvrđeno je da su đaci koji
ne osećaju da pripadaju školi, češće izloženi nasilju, disciplina na času je
lošija, opažaju da imaju manju podršku i zainteresovanost nastavnika za njih, a
manje su zadovoljni i sopstvenim životom. Drugim rečima, mere koje su usmerene
na poboljšanje, uopšteno govoreći, klime u školi mogu značajno doprineti
poboljšanju dobrobiti učenika. Uočeno je i da na zadovoljstvo učenika najviše
utiče ako imaju osećaj pripadanja školi i da su njihovi nastavnici za njih
zainteresovani.
Oko 80
odsto đaka koji su učestvovali u PISA istraživanju, imaju osećanje pripadanja
školi i pozitivne odnose sa svojim vršnjacima. Ipak, u Srbiji svaki četvrti
učenik ne oseća da pripada školi, svaki peti sebe doživljava kao stranca u
školi, dok se 17 odsto oseća usamljeno. Nedostatak ili nepostojanje adekvatnih
didaktičkih sredstava ometa odvijanje nastave 50 odsto škola u Srbiji, a u
sličnom broju obrazovnih ustanova problem je nedostatak ili nedovoljan kvalitet
fizičke infrastrukture, procenjuju direktori škola. Marina Videnović ukazuje da
u odgovorima na pomenuta pitanja direktori nisu iskazivali svoje zadovoljstvo
nastavnim i materijalnim resursima, nego su procenjivali koliko njihov
nedostatak ometa nastavu. Zbog toga se, dodaje, može pretpostaviti da postoje
škole koje nemaju dovoljno resursa, ali je procena direktora da taj nedostatak
ne utiče negativno na nastavu.
S druge
strane direktori visoko ocenjuju kompetencije nastavnika. Prema njihovim
procenama samo pet odsto učenika pohađa škole u kojima nedostatak nastavnog
osoblja ili njihova nestručnost utiču negativno na nastavu. S druge strane,
svaki peti đak ide u školu koja nema ili nema dovoljno stručnih saradnika, dok
samo dva odsto đaka pohađa školu u kojoj su stručni saradnici neadekvatni ili
nedovoljno kvalifikovani. Drugim rečima, vidljiva je potreba za povećanjem
broja stručnih saradnika u školama.
Približno
polovina učenika u Srbiji pohađa školu u kojoj direktori nisu zadovoljni brojem
digitalnih uređaja koji su povezani na internet (46 odsto), kao ni brojem
uređaja koje mogu koristiti u nastavi (57 odsto), kvalitetom internet mreže
(39) i kvalitetom uređaja koji poseduju (51). Takođe, većina učenika (59 odsto)
pohađa školu koja nema dostupnu onlajn platformu za učenje. Rezultati pokazuju
i da je broj računara dostupnih učenicima u našoj zemlji znatno niži od OECD
proseka.
U Srbiji
je 44 odsto učenika prijavilo je da je tokom prethodnih 12 meseci najmanje
jednom bilo izloženo nekom od oblika školskog nasilja. Dečaci su u odnosu na
devojčice statistički značajno više izloženi nasilju. Prednjači verbalno
nasilje (33 odsto), dok je svaki peti učenik bio žrtva fizičkom nasilju. Kada
se uporede različiti tipovi škola, dolazi se do podatka da su đaci koji
pohađaju trogodišnje škole više izloženi nasilju nego učenici iz OECD zemalja.
S druge strane, deca koja pohađaju gimnazije, medicinske i ekonomske škole su
manje izložena nasilju od proseka u OECD zemljama. Ohrabrujući je podatak da se
više od 70 odsto učenika u Srbiji slaže sa tvrdnjama koje negativno govore i
osuđuju školsko nasilje.
U Srbiji
je oko 77 odsto učenika izjavilo da njihov nastavnik srpskog jezika postavlja
jasne ciljeve za učenje, što je na nivou proseka u OECD zemljama. Oko 60 odsto
đaka kaže da na početku svakog časa nastavnik ponovi ono što su naučili na
prethodnim, dok je prosek u OECD zemljama niži i iznosi samo 44 procenta. Nešto
manje od polovine učenika (42 odsto) izjavilo je da nastavnik menja sadržaj
lekcije ili teme koja je za većinu učenika teško razumljiva, što je na nivou
proseka drugih država. Polovina učenika u Srbiji izjavljuje da nastavnici
prilagođavaju lekcije potrebama odeljenja, dok je procenat učenika u OECD
zemljama oko 56 odsto. U pogledu prilagođavanja podučavanja individualnim
potrebama učenika, đaci iz Srbije su procenili da je takav pristup njihovih
nastavnika nešto manje prisutan (52 odsto) nego kod nastavnika u OECD zemljama
(54 procenta).
– Što se
tiče pružanja povratne informacije, primećujemo da oko polovine učenika na svim
ili gotovo svim časovima dobija povratnu informaciju od svojih nastavnika.
Detaljna, jasna i motivišuća povratna informacija smatra se jednom od
najvažnijih komponenti uspešne nastave. Ipak, polovina učenika u Srbiji tokom
nastave ne dobija ovu vrstu podrške pri radu. Dobijeni procenti su slični onima
u OECD zemljama, što ukazuje na to da većina zemalja sa savremenim obrazovanjem
mora da poboljša nastavu u smeru poboljšanja povratnih informacija koje učenik
dobija. Važno je napomenuti da kvalitet povratnih informacija nije bio predmet
ove studije – navodi Videnović.
Ona dodaje
da su kao posebno osetljiva grupa u PISA 2018 izdvojeni učenici iz trogodišnjih
škola. NJih čak 80 odsto ne uspeva da dostigne osnovni nivo pismenosti. – Jedno
tumačenje ovih rezultata koje možemo očekivati u javnosti jeste da za zanate ni
treba osnovni nivo pismenosti. Ali to nije tačno, jer će ubrzani razvoj
tehnologija pred ove učenike postaviti izazov da se snađu na turbulentnom
tržištu rada. Podaci ukazuju i da je reč o učenicima koji su u ozbiljnom
zaostatku. Princip visokog uspeha i odličnih ocena je doprineo tome da se
učenici koji zaostaju u savladavanju gradiva ne identifikuju na vreme i da im
se zbog toga ne pruži adekvatna podrška. Takođe, rezultati ukazuju da je sa
stanovišta kurikularnih promena potrebno u nastavu trogodišnjih učenika uvesti
sadržaje koji doprinose razvoju osnovnog nivoa pismenosti – kaže Videnović.
*Danas
Vršac:
60 mladih na obukama za rad
Školski centar “Nikola
Tesla” u Vršcu, u partnerstvu sa Univerzitetom Politehnika u Temišvaru,
realizuje Projekat ”Znanjem do posla i pametnog razvoja Banata” u okviru
poziva CBC Rumunija Srbija. Vrščani su u prvoj fazi Projekta nabavili i svu
savremenu opremu za kvalitetnije i modernije obrazovanje svojih učenika, u
vrednosti od 55 hiljada evra, što je skoro četvrtina ukupne vrednosti projekta.
Uz novi 3D štampač, i uređen i opremljen kabinet sa računarima namenjen
savremenim nastavnim programima u oblasti IT-a, kao možda najznačajnija,
nabavljena je savremena CNC mašina kao nastavno sredstvo za praktičnu obuku
đaka i njihovo brzo uključivanje u procese rada. Prvenstveno na smeru tehničar
za kompjutersko upravljanje. “Oni na trećoj godini imaju rad na CNC
strugu, pisanje programa za kompjuterski upravljane mašine, odnosno CNC
strugove, i nismo to mogli realno da realizujemo nego su to radili virtuelno –
ispisivali programe i na simulaciji gledali kako to izgleda. Sada će moći u
realnosti da realizuje svoje zadatke i sve u potpunosti urade na mašini”,
objašnjava Miroslav Lepir, nastavnik mašinske grupe predmeta u ovoj školi.
Čitav projekat pokrenut je jer je uočeno da deca koja
izađu iz obrazovnog sistema nemaju dovoljno znanja iz novih, posebno
informacionih tehnologija, koje su sve prisutnije u svim oblastima rada. U
partnerstvu sa Univerzitetom Politehnika u Temišvaru održane su radionice za
profesore, a drugi deo predviđa ovakav tip obuke za učenike. “U poslednje
vreme sve više stranih firmi otvara pogone kod nas, i nije dovoljno samo dati
im plac, kredite, itd. jer se javlja problem radne snage. Država je taj problem
uočila, i otvara se desetak trening centara pri školama, gde će deca naučiti da
rade sa savremenim tehnologijama. Mi nismo među tih deset gradova, ali se naš
projekat lepo poklopio sa time”, kaže direktor Školskog centra
“Nikola Tesla”, Željko Ivković.
Tako će naredna dva meseca, 60 mladih – učenici iz
Vršca, studenti iz Temišvara i zaposleni u lokalnim preduzećima, pohađati obuke
u Primeni i radu CNC mašina, IT tehnologijama, 3D modeliranju i štampanju, i
preduzetništvu. “Kod naše dece postoji zaista veliko interesovanje za te
obuke, i oni će popuniti veći deo raspoloživih mesta. Što se tiče održivosti
projekta, u planu je uspostavljanje kontakta sa Nacionalnom službom za
zapošljavanje, kako bismo kadrove koji su već izašli iz naše ili sličnih škola
prekvalifikovali, odnosno naučili da rade na novim mašinama”, dodaje
Ivković.
Vladimir Ćurčin i Jovana Mihajlović najbolji su đaci
Osnovne škole „Jovan Jovanović Zmaj” iz Srbobrana. Ćurčin je školsku godinu
2017/2018. završio kao đak generacije, a tokom školovanja učestvovao je na
brojnim takmičenjima iz biologije, matematike i srpskog. – Najviše uspeha imao
sam na takmičenjima iz biologije. Školovanje sam nastavio u Vojnoj gimnaziji u
Beogradu, a svi ovi predmeti iz kojih sam se takmičio potrebni su mi i u
nastavku školovanja, posebno matematika – navodi Vladimir. – Želeo bih da
postanem oficir jednog dana, jer je to, po mom mišljenju, najčasniji posao na
svetu, i tu sam se pronašao.
Jovana Mihajlović izabrana
je za đaka generacije u prošloj školskoj godini. Kao učenica srbobranske škole
učestvovala je na mnogim takmičenjima, a najznačajnje uspehe ostvarila je iz
biologije, istorije, ali i u recitovanju. – Dosta vremena sam provodila učeći i
istražujući, ali to nije bilo teško, jer sam imala podršku porodice – kaže
Jovana. – Želim da budem anesteziolog. To je prvobitno bila ideja moga oca, ali
se i meni se svidelo i sada težim ka tome.
Projekat „Učim + Znam =
Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti,
realizovan je i 2019. godine u Novom
Sadu i šest opština u Vojvodini: Sremskim Karlovcima, Srbobranu, Bačkom
Petrovcu, Žablju, Temerinu i Beočinu u kojima je predstavljeno više od 370 đaka
osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj godini 2018/2019.
ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na
domaćoj i međunarodnoj sceni, ali i one koji su zbog svojih uspeha izabrani za
đake generacije.
Generalni sponzor ovog projekta je Erste banka.
Naučna konferencija u čast 225 godina Karlovačke
bogoslovije
Nastavljajući obeležavanje jubileja, 225 godina
Bogoslovskog učilišta u Sremskim Karlovcima, započeto u novembru prošle godine
na praznik Svetog Arsenija, zaštitnika te crkveno-prosvetne ustanove, u
Karlovačkoj bogosloviji je održan dvodnevni naučni skup posvećen školi.
Konferencija je počela 1. februara, na dan kada je 1794. godine održan i prvi
čas u učilištu. Zbog iznenadne posete državnog vrha manstiru Hopovo, episkop
sremski Vasilije izostao je s jučerašnjeg skupa, ali je pročitana njegova
poruka u kojoj je podsetio, između ostalog, na to da je u tom učilištu u kojem
je arhimandrit Petar Jovanović Vidak održao prvi čas, i u kojem se, s manje ili
više prekida, održava nastava i sluša reč Božja do danas, znanje sticalo više
od 4.500 učenika. Istakao je da je u njemu predavalo više od 300 profesora, kao i da je škola dala više od 50 arhijereja Karlovačkoj mitropoliji
i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, među kojima su „spomena dostojni patrijarsi
Georgije Branković i Lukijan Bogdanović, a treba istaći da je znanje o Bogu
sticao i patrijarh Ujedinjene Srpske pravoslavne crkve German”. Po mišljenju
vladike Vasilija, škola u prvom redu trajanje duguje Bogu, a onda mnogobrojnim
časnim Srbima, sveštenicima, profesorima, episkopima i svima onima koji su i
najmanjim zalaganjem pomogli da ona živi i da bude svetlost koja svetli u tami.
Dvanaest učesnika skupa
juče je s različitih aspekata, počev od početaka srpske kulture na tlu Srema do
crkvenog pojanja kao odlike škole, govorilo o Karlovačkoj bogosloviji, prvoj
pravoslavnoj bogoslovskoj školi koja je postojala i radila u nekoj
zapadnoevropskoj državi, u okviru zapadnocivilizacijske tekovine. Među njima su
bili v. d. rektora Karlovačke bogoslovije protojerej mr Jovan Milanović,
profesori Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dr Boris Stojkovski i dr Svetozar
Boškov, profesorka Filološkog fakulteta u Beču dr Ana Krečmer, monah mr
Ignatije Marković, profesorka Bogoslovskog fakulteta Pravoslavnog
Svetotihonovskog državnog univerziteta u Moskvi dr Natalija Suhova, upravnik
Patrijaršijskog arhiva dr Radovan Pilipović, direktor Arhiva SANU u Karlovcima
dr Žarko Dimić, katiheta Karlovačke gimnazije đakon Petar Nikolić, te profesori
Bogoslovije Jovan Stojanović, Nenad Stojanović i Bojan Grujičić.
Radni deo konferencije
završen je u subotu kasno posle podne, a učesnici su u nedelju, posle svete
liturgije u Sabornoj karlovačkoj crkvi, kenuli u oblizak manastira u Krušedolu,
Grgetegu, Velikoj Remeti i Kovilju.
Nova učila i džepni računari za titelsku školu
Po konkursu Pokrajinskog
sekretarijita za obrazovanje titelska OŠ „Svetozar Miletić” dobila je pet
projektora i pet pametnih tabli, u vrednosti od oko 5.000 evra. Kako nam je
rekao direktor škole mr Petar Kojić, table i projektori biće postavljeni u
svaku zgradu, odnosno, u svako izdvojeno odeljenje škole. Samim tim nastava će
biti daleko olakšana te će učenici moći na nov savremeniji način da je prate.
Druga veoma vredna donacija su mikrobit džepni računari. Naime, direktor Kojić
je u ime škole prisustvovao donatorskoj konferenciji u Beogradu i od
ambasadorke Velike Britanije Šan Makleod primio 40 mikrobit džepnih uređaja
koji su namenjeni učenicima radi upotrebe u nastavnim i vannastavnim
aktivnostima, a koji razvijaju ne samo veštine kodiranja već i njihovo kritičko
mišljenje i veštine rešavanja problema.
Rekonstrukcija
Palate SANU do 2024.
Palata Srpske akademije nauka i
umetnosti (SANU) u beogradskoj Knez Mihailovoj biće rekonstruisana do 2024,
stogodišnjice postojanja na tom mestu, a izrada projekta adaptacije već je u
toku i trebalo bi, zajedno s projektom za izvođenje, da bude gotova do januara
iduće godine, piše “Politika”. Zadatak da urade projekat
rekonstrukcije dobile su arhitekte konzorcijuma kompanija “Bureau cube
partners” i “AG instituta”, a šef tima projektanata Milan
Rašković kaže za list da zdanje neće biti dograđeno, niti će mu se menjati
postojeće dimenzije i oblik. “Reče je, pre svega, o intervenciji na
unutrašnjem prostoru da bi palata bila prilagođena savremenom načinu
korišćenja, tako da i građani mogu da dožive najvišu naučnu i umetničku
ustanovu u Srbiji”, rekao je Rašković. On je naveo da će najveći
graditeljski zahvat biti u dvorišnom delu zgrade, jer je ideja da se atrijum
pretvori u koncertnu dvoranu i poveže s drugima celinama akademije.
“Politika” podseća da je ovo prva veća
intervencija na zgradi posle 70 godina, otkako je obnovljena prema projektu
arhitekte Grigorija Samojlova, ruskog emigranta. Monumentalna Palata SANU, sa
fasadama na tri ulice, izgrađena je po projektu arhitekata Andre Stevanovića i
Dragutina Đorđevića iz 1912. godine, a koncepcijski je oblikovana akademski sa
elementima neobaroka i secesije. U katalog kulturnih dobara upisana je 1992.
godine.
Leposavić:Učenički
dom najveća investicija na severu Kosova i Metohije
U nedelju 2. februara je
položen kamen temeljac za Učenički dom u okviru Poljoprivredne škole Priština s
privremenim sedištem u Lešku, a zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i
Metohiju Damjan Jović kazao je da će dom biti izgrađen novcem Vlade Srbije, te
da je to verovatno najveća investicija koju će Srbija ove godine realizovati na
severu KiM. On je naveo da je u pitanju projekat vredan 237 miliona dinara.
“Cilj Vlade Srbije, kao vlade koja brine o svome
narodu, prvenstveno je da mladi ljudi ostaju ovde, da imaju dobre uslove za
život, da imaju dobre uslove da uče i studiraju i da ovde zasnivaju svoje
porodice. Kada se ovaj objekat završi, biće najreprezentativniji objekat te
vrste u Srbiji”, rekao je Jović. Naš narod na severu KiM je prepoznao da
je investicioni plan koji je pokrenut na inicijativu predsednika Srbije i Kancelarije
za KiM velika razvojna prilika za sve koji žive u tom delu pokrajine, kazao je
Jović. “Našem narodu je ovde stalo i do razvoja i do novih projekata i do
toga da njihova država sve više bude prisutna na ovim prostorima. Kao što
vidite ovde se ne čeka početak građevinske sezone nego se i u februaru radi
punom parom. Trud i napor Vlade Srbije su ljudi ovde prepoznali i zato je ona
jedina vlada u koju naš narod na KiM veruje i jedina na koju će naš narod moći
da se osloni”, rekao je Jović.
Vremeplov:Rođen Viktor Novak
Jugoslovenski
istoričar Viktor Novak, profesor Zagrebačkog, potom Beogradskog univerziteta,
član Srpske akademije nauka i umetnosti i osnivač Istorijskog instituta SANU
rođen je na današnji dan 04. februara 1889. godine .Diplomirao je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, a latinski i pomoćne istorijske nauke specijalizovao je u
Vatikanskoj školi u Rimu. Na Beogradskom univerzitetu od 1924. do 1959.
predavao je latinsku paleografiju, diplomatiku i metodologiju nastave istorije.
Objavio je veliki broj rasprava i studija iz istorije jugoslovenskih naroda i
istorije književnosti. U kapitalnom delu “Magnum crimen”, objavljenom ubrzo
posle Drugog svetskog rata, dokumentovao je zločin genocida hrvatskog ustaškog
režima nad Srbima u “Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”. Bio je veoma aktivan i u
muzičkom životu kao predsednik Prvog beogradskog pevačkog društva i inicijator
osnivanja Južnoslovenskog pevačkog saveza u Beogradu i Sveslovenskog pevačkog
saveza u Pragu. Ostala dela: “Antologija jugoslovenske misli i narodnog
jedinstva”, “Latinska paleografija”, “Vatikan i Jugoslavija”, “Scriptura
Beneventana”, “Evangeliarium Spalatense”, “Masarik i Jugosloveni”, “Iz rimske
književnosti”, “Sveslovenska misao”, “Dva antipoda”, “Franjo Rački”, “Valtazar
Bogišić i Franjo Rački”, “Nikola Vulić, naučnik i čovek”.
Vremeplov: Rođen Goce Delčev
Na današnji dan 04. februara 1872. godine rođen je Goce Delčev. U Sofiji
je izbačen iz vojne škole pošto je bio socijalistički orjentisan. Kasnije, zbog
niskog rasta nije primljen na Vojnu akademiju u Beogradu. Dve godine bio je
učitelj, a 1896. je s malom četom počeo borbu protiv Turaka. Zalagao se za
federaciju balkanskih zemalja. Poginuo je u borbi protiv Turaka u maju 1903.
tri meseca pre izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao s pravom
smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen. Makedonci ga smatraju svojim
nacionalnim junakom, ali i Bugari.
Vremeplov: Rođen
Dragoslav Stojanović
Dragoslav
Stojanović, srpski slikar, karikaturista i novinar rođen je na današnji dan 04. februara 1890.godine Bio je saradnik lista “Ošišani
jež”, autor je poznatog zaglavlja s ježom koji se ogleda u ogledalu. U
međuratnom periodu radi u beogradskom listu “Vreme” i predaje dekorativno
slikarstvo na Umetničkoj školi u Beogradu. Godine 1942. nakon povratka iz
logora u Nirnbergu, radi u listu Nedićeve vlade “Novo vreme”. Streljan je 1945.
zbog plakata “Majko Srbijo pomozi” koji je vlada Milana Nedića, naručila kako
bi uticala na javnost Srbije s ciljem zbrinjavanja izbeglica iz ustaške
Hrvatske, što je okarakterisano kao saradnja “na polju propagande sa nemačkim
fašističkim okupatorom”. Okružni sud u Beogradu 2007. doneo je Odluku o
njegovoj rehabilitaciji.
Vremeplov:
Rođen Žak Prever
Na današnji dan
04. februara 1900. godine rođen
je francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan “pesnik Pariza”. Počeo je pod
uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i
sažete forme. Njegovu poeziju karakteriše revolt, mladalački cinizam, ismevanje
autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najlepših u francuskoj
kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea “Obala u magli”, “Hotel
Sever”, “Dan se rađa”, “Ljubavnici iz Verone”, “Deca raja”, “Vrata noći”. Dela:
zbirke pesama “Reči”, “Veliki prolećni bal”, “Kiša i lepo vreme”.
Vremeplov: Umro Svetozar Miletić
Srpski
pisac, novinar i advokat Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za
nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi
protivnik klerikalizma umro je na današnji dan 04. februara 1901. godine. Bio je pokretač i vodeća
ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne
slobodoumne stranke. Gimnaziju je pohađao u Novom Sadu, Modri i Požunu (sada
Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama
imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je za poslanika
Srpskog crkvenog sabora izabran 1864. a za poslanika u Hrvatsko-slavonskom i
Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista osuđen je 1870. na
godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhapšen i posle godinu i po dana u
istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio
političkoj borbi, pisao je i pesme – najznačajnija je “Spasova noć”, a
najpoznatija “Već se srpska zastava svuda vije javno”. Literarni rad počeo je
slobodarskim stihovima u časopisu “Slavjanka”, čiji je bio urednik i izdavač.
Bio je prvi urednik lista “Zastava”, koji je okupljao brojne srpske pisce i
nacionalne radnike tog doba.
Vremeplov: Rođen Peđa
Milosavljević
Na današnji
dan 04. februara 1908. godine rođen je
srpski slikar Predrag-Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i
umetnosti. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u
Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju je stekao 1937. na izložbi u
Parizu na kojoj je dobio “Gran pri”. Napisao je eseje “Između trube i tišine” i
dramu “Zopir”.
Vremeplov:Rođen Borislav Pekić
Srpski
pisac Borislav Pekić, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje,
psihološku i društvenu analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svetu rođen je
na današnji dan 04.
februara 1930. godine.Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji “Savez
demokratske omladine Jugoslavije” posle Drugog svetskog rata, proveo je
nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača obnovljene Demokratske stranke
1989. godine. Dela: romani “Vreme čuda”, “Hodočašće Arsenija Njegovana”,
“Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana”, “Kako upokojiti vampira”, “Zlatno
runo”, “Atlantida”, “Novi Jerusalim”, “Argonauti”, “Pisma iz tuđine”, “Godine
koje su pojeli skakavci”, “Besnilo”, drame “Kako zabaviti gospodina Martina”,
“Na ludom belom kamenu”, scenario za film “Dan četrnaesti”.
Vremeplov:Umro serdar Janko
Na
današnji dan 04. februara 1927. godine umro je serdar Janko Vukotić.
Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. Sandžačkom
vojskom, i verovatno je presudno uticao na pobedu u bici kod Mojkovca. Bio je
pristalica ujedinjenja Srba u jednu državu i protivio se Nikoli Petroviću i
njegovoj politici uperenoj protiv ujedinjenja Srba.
Vremeplov:Rođen Čarls Ogastas Lindberg
Američki pilot Čarls Ogastas
Lindberg, koji je prvi preleteo Atlantski okean rođen je na današnji dan
04. februara 1902. godine. Avionom “Duh Sent Luisa” u maju 1927.
preleteo je za 33 časa i 32 minuta 5.856 kilometara od Njujorka do Pariza, što
je pravi podvig jer tada nije bilo ni radara ni sigurnih radio-veza. Posle
otmice i ubistva njegovog sina Čarlsa 1932, u SAD je donesen tzv. Lindbergov
zakon kojim je za otmicu predviđena smrtna kazna. Po dolasku na vlast u
Nemačkoj Adolfa Hitlera, javno je ispoljavao simpatije za nacizam i protivio se
ulasku SAD u Drugi svetski rat protiv Sila osovine.
SMS „otkucava” roditeljima da đak
nije u školi
U školi na pet kilometara od
centra Niša pre gotovo dve i po godine nastavnici i porodice učenika
uspostavili su direktnu i vrlo korisnu vezu. Osoblje Osnovne škole „Desanka
Maksimović” u Čokotu, selu u dolini Južne Morave, ima zahvaljujući operaterima
mobilne telefonije i SMS-u svakodnevni kontakt s roditeljima đaka i javlja im
ukoliko se dete nije pojavilo u školi ili, eventualno, iskrsne neki drugi
problem. Kako nam je rečeno, ovakva komunikacija izuzetno je značajna za
sigurnost dece, a svodi se na to da podatak da đak nije stigao na čas biva
odmah unet u kompjuter, a potom i prosleđen na telefon oca ili majke, koji za
ovakvo obaveštavanje ne plaćaju nikakvu dodatnu naknadu.
– Veliki broj učenika, osim onih koji su iz samog
Čokota, putuje na nastavu iz okolnih sela do naše osmogodišnje škole koja je
jedna od najvećih u ovom delu Srbije. Osim matične u Čokotu, imamo još devet
škola, odnosno isturenih odeljenja u susednim seoskim naseljima i ukupno 750
đaka. S obzirom na to da je svima, i nama u školi, a i roditeljima učenika,
prioritet bezbednost dece, veoma je važna ova naša stalna međusobna veza.
Servis funkcioniše preko programa koji je osmislio naš kolega iz škole,
profesor informatike i računarstva Filip Klain i omogućava roditeljima, na
primer, dobijanje SMS-a s informacijom o tome da je njihovo dete odsutno s
nastave u roku od samo pola sata posle početka nastave – objasnio nam je
direktor ove škole Miljan Bojanić.
Istovremeno SMS servis, kaže
direktor Bojanić, obezbeđuje i školi i roditeljima da u svakom trenutku znaju
gde su im deca, kako bi ona bila zaštićena od svih mogućih opasnosti i izazova
savremenog društva. – Uveli smo ovaj sistem početkom oktobra 2017. i zaista je
i bez ikakvih problema odlično funkcionisao i u prošloj i pretprošloj školskoj
godini, ali i u ovoj. Nekoliko škola iz više gradova u Srbiji uvidelo je da je
ovo primer dobre prakse i preuzele su od nas ovaj način informisanja roditelja.
Nadamo se da će naš sistem, koji interno zovemo „Desankin SMS servis”,
prepoznati i iskoristiti nadležne prosvetne i druge institucije i primeniti ga
da bi se povećala bezbednosti učenika. Ne treba ponavljati, to je činjenica, da
se u poslednje vreme dosta polemiše upravo o stanju u obrazovnim ustanovama i
bezbednosti dece i zato smatramo da naša inovacija može bolje i na pravi i
efikasan način da se iskoristi, kako bi moglo da se pravovremeno reaguje na sve
nepredviđene situacije – dodaje direktor Miljan Bojanić. Stalna veza nastavnika
i roditelja posredstvom „Desankinog SMS sistema”, sem povećane bezbednosti
dece, donela je još nešto vrlo značajno i dobro – smanjila je bežanje sa
časova, kojeg u ovoj osmoletki sada maltene uopšte nema.
Feketić:
Đaci i studenti ostali bez prevoza
Početkom godine ukinuta je
redovna autobuska linija Feketić- Segedin uz obrazloženje da je nedovoljan broj
putnika. Ipak, mnogi negoduju zbog ukidanja linije koju su održavali
„Bečejprevoz” i „Suboticatrans”, te je pokrenuta peticija koju je potpisao i
predsednik Skupštine AP Vojvodine i Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor.
Peticiju koju je pokrenulo Udruženje građana „So-Besed” je do sada potpisalo
više od 1300 građana iz naselja opština Bačke Topole i Malog Iđoša. Ištvan
Pastor je potpisujući peticiju istakao da je svima u interesu da vladaju
normalni uslovi za život, a deo toga je i da svako na predvidljiv način može
stići od jedne do druge destinacije. -Zainteresovani smo da obezbedimo onima
koji studiraju ili rade u Segedinu da mogu kontinuirano da putuju, kao i da
dolaze svojim kućama – rekao je Pastor.
Ukidanjem autobusa posebno su pogođeni srednjoškolci i
studenti koji se školuju u Segedinu. Jedna studentkinja rekla je da radnici
možda i mogu da se snađu, ali đacima i studentima koji ne mogu da putuju
kolima, ova linija je bila jedino rešenje i put nije predstavljao nikakvu
brigu.
Predsednik
Skupštine opštine Mali Iđoš Ištvan Siđi potvrdio nam je da je direktna linija
Feketić – Segedin ukinuta 6. januara:- Autobus je na toj liniji kretao u 5.40
časova, dok je iz Segedina polazio nazad u 15.40, svakog dana. Civilna
organizacija „So-Besed” koja izdaje do šest primeraka lokalnih novina godišnje,
(u prevodu „Rekla kazala”, pokrenula je peticiju uz koju su stale sve mesne
zajednice ove opštine, Mali Iđoš, Feketić i Lovćenac, a traži se uspostavljanje
redovnog saobraćaja- kaže Siđi.
Peticiju su potpisali i građani Bajše, Stare Moravice i
drugih naselja opštine Bačka Topola jer im je ta linija takođe značajna kao
veza sa Suboticom i Segedinom. Inicijativu je podržalo i Opštinsko veće Malog
Iđoša, ali sve zavisi od prevoznika. – Osim đaka i studenata, liniju su
koristili i drugi građani. Zvaničan razlog ukidanja linije nije poznat lokalnoj
samoupravi, ali smo nezvanično čuli da prevoznicima nije isplativo da voze-
kaže Siđi. -Voleli bi da se linija vrati,
da li sa podizanjem cene karata ili bar da bude nekoliko dana tokom
nedelje.
Iz Subotice postoji prevoz za Segedin, ali nije usklađen
s redom vožnje autobusa koji vozi od Feketića do Subotice, pa se korigovanje
reda vožnje razmatra kao moguće rešenje, iako lokalna samouprava tu nema
nadležnosti, rekao nam je predsednik Skupštine opštine Mali Iđoš Ištvan Siđi.
Kako nezvanično saznajemo, linija je ukinuta zbog malog broja putnika, a ideja
je da linija saobraća ponedeljkom i petkom, kako bi đaci i studenti stigli na
vreme u školu i predavanja i da se za vikend vrate kući.
Požar
u Domu učenika srednjih škola u Somboru
U sredu 29. januara je izbio
požar u Domu učenika srednjih škola na Staparskom putu, a svi učenici koji su u
tom momentu bili u zgradi na vreme su i bez panike evakuisani. Još uvek se ne
zna šta je izazvalo požar u kotlarnici ovog zdanja, a uprava Doma je nakon
konsultacija sa nadležnima u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja, Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, propise, upravu i
nacionalne zajednice, te Školskoj upravi Sombor, donela odluku da se učenici
pošalju kućama.
Nakon utvrđivanja štete i potpunog pregleda objekta, u
saradnji sa upravljačima, biće doneta odluka o povratku učenika u dom i samim
tim i na nastavu. Kako su naveli u Domu, prvo upozorenje na požar je stiglo od
detektora za dim, koji su postavljeni oktobra prošle godine u sklopu novog
protivpožarnog sistema, pa je evakuacija učenika na plato pored zgrade izvedena
za samo dva minuta, što je zasigurno doprinelo tome da niko nije povređen.
Oštećen je deo kanalizacionih i električnih
instalacija, pa je ceo objekat bez struje, što je i uslovilo odluku da se deca, učenici
somborskih srednjih škola, pošalju svojim kućama, do trenutka, za sada još
neizvesne, obnove opožarenog dela zgrade u kojem svoj privremeni dom ima preko
250 srednjoškolaca.