Raspust
se, zbog gripa, produžava: U skamijama ponovo 24. februara!
U cilju prevencije širenja gripa u populaciji dece i mladih, a imajući u vidu aktuelne epidemiološke podatke nadležnih organa, tela i službi, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja donelo je juče odluku da se produži zimski raspust u osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji. Raspust će biti produžen do petka 21. februara 2020. godine, a prvi nastavni je ponedeljak 24. februar 2020. godine. Prethodno je juče Ministarstvo zdravlja dalo preporuku Ministarstvu prosvete da se produži zimski raspust, kako bi se smanjilo širenje virusa gripa Upitan da li se planira promena kalendara raspusta, Šarčević je rekao da lično nije baš najzadovoljniji kalendarom raspusta, ali da će se “vremenom razmišljati i o tome”. Inače, zimski raspust prekinuo je širenje virusa gripa u mnogim okruzima u Srbiji.
Šarčević:
Časovi biće nadoknađeni
Odluka da li će zimski raspust zbog gripa biti produžen za
đake u centralnoj Srbiji biće doneta danas, izjavio je juče ministar
obrazovanja Mladen Šarčević. “Danas oko 12 ili 13 sati imaćemo brifing sa
Ministarstvom zdravlja, ako situacija bude kao juče, donećemo meru da se
produži raspust i u centralnoj Srbiji i na KiM za đake koji rade po našem
nacionalnom programu”, rekao je Šarčević za Prvu televiziju. On je rekao
da će časovi u Vojvodini i u centralnoj Srbiji, ukoliko raspust bude produžen,
biti nadoknađeni. Upitan da li se planira promena kalendara raspusta, Šarčević
je rekao da lično nije baš najzadovoljniji kalendarom raspusta, ali da će se
“vremenom razmišljati i o tome”. Odluku o produženju raspusta donosi
Ministarstvo prosvete na osnovu preporuke Instituta za javno zdravlje Srbije
“Dr Milan Jovanović Batut”, koji prati epidemiološku situaciju u
Srbiji. Juče je odlučeno da deca u Vojvodini neće ići u školu i u vrtiće od 12.
do 21. februara, zbog gripa, dok će odluka o načinu nadoknade časova biće
doneta naknadno. Inače, zimski raspust prekinuo je širenje virusa gripa u
mnogim okruzima u Srbiji.
Deca
u Vojvodini od srede ne idu u vrtiće i škole
Deca u Vojvodini srede ne idu u vrtiće i škole zbog
proglašene epidemije gripa, odlučila je Pokrajina. Odluka je doneta na osnovu
nalaza epidemiologa. Nastava će u Vojvodini biti obustavljena do 21.
februara. Naknadno će se odlučiti kako će deca nadoknaditi ovo gradivo. Grip je u Vojvodini u proteklih nedelju dana
bio široko rasprostranjen i sve više građana je obolelo, a naročito je aktivan
kod dece predškolskog i školskog uzrasta, pokazuje novi izveštaj nadzora
Instituta za javno zdravlje Vojvodine.
Privremeno
obustavljeni đački polasci
Zbog proglašene epidemije gripa u Vojvodini
i obustavljanja nastave u školama, od srede 12. februara privremeno se
ukidaju polasci koji su u redu vožnje označeni kao “đački”. Kako je
saopšteno iz JGSP “Novi Sad”, ovi polasci ponovo će biti na snazi od
24.02.
Nisu svi
odlikaši i najbolji đaci
Iako bi
samo đaci koji postižu izuzetne rezultate trebalo da budu nagrađeni diplomom
„Vuk Karadžić”, iz osmoletki Srbije sa ovim priznanjem izlazi svaki sedmi
učenik. U pojedinim školskim upravama i okruzima procenat je i veći, tako da
isto priznanje dobije svaki peti, odnosno šesti učenik – činjenice su iz
poslednjeg izveštaja Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja
(ZVKOV) o rezultatima završnog ispita školske 2018/19. Da li se to nehotice u
senci važnijih reformi pretvara u standard? Naime, izgleda kao da iz godine u
godinu analitičari istu konstataciju samo prepisuju iz izveštaja u izveštaj.
Malo drugačije formulisan, suštinski istovetan zaključak nameće se i u
publikacijama ZVKOV-a od pre dve, tri, pet ili sedam godina, otkako se
donosiocima odluka u obrazovanju konstantno ukazuje na „neočekivano”,
„prilično”, „kao i svih godina ranije” – veliki broj vukovaca.
Uslovi za
sticanje diplome „Vuk Karadžić” trebalo bi da budu veoma zahtevni da bi se
laureati u generaciji izdvojili kao izuzetni po znanju, ali i dodatnom
angažovanju, upotpunjeno najmanje jednom nagradom s takmičenja. Uprkos tome,
Vukova diploma se i dan-danas zavređuje po istim kriterijumima koji su pre
bezmalo dve decenije propisani Pravilnikom o diplomama za izuzetan uspeh
učenika u osnovnoj školi. Iz tog dokumenta, iz 1993. godine, datira pravilo
koje i vrapci znaju – da se „Vuk Karadžić” dodeljuje učeniku za izuzetan opšti
uspeh u učenju i primernom vladanju, ako od petog do osmog razreda na kraju
svake školske godine postigne odličan uspeh iz svih predmeta i pored toga
zavredi najmanje jednu posebnu diplomu ili neku od prve tri nagrade na
opštinskom ili gradskom takmičenju.
Isti
pravilnik predviđa i javnosti manje znani kriterijum koji škole mahom
zanemaruju. To je da se ovo priznanje, izuzetno, može dodeliti učeniku koji iz
objektivnih razloga ne postigne odličan uspeh iz predmeta, kao što su muzička,
likovna kultura i fizičko vaspitanje, za koje je pored zalaganja potrebna i
odgovarajuća sposobnost.
Statistika
potvrđuje da osmaci lako ispunjavaju uslove za Vukovu diplomu, uprkos tome što
bi ona trebalo da bude kruna uspeha u školovanju i na takmičenjima. Od ukupno
63.544 đaka koji su osmoletku završili na srpskom jeziku i u junu prošle godine
polagali malu maturu, 8.530 su vukovci, dakle vanrednim rezultatima istakao se
svaki sedmi osmak. Na jezicima nacionalnih manjina završni ispit lane polagalo
je 3.999 osmaka, među kojima je bilo ukupno 249 vukovaca, što znači svaki šesti
u generaciji.
Više puta
je istaknuto da procentualna zastupljenost vukovaca i odlikaša na kraju osmog
razreda i njihovog uspeha na završnom ispitu pokazuju da su ocene nedovoljno
informativne i ne ulivaju poverenje. Zaduženi za vrednovanje kvaliteta
obrazovanja primećuju da je opšti uspeh đaka na kraju osnovnog obrazovanja
izuzetno visok jer je gotovo svaki drugi osmak u generaciji odličan, a svaki
peti sa svim peticama. Razlozi za takav skor mogu biti raznovrsni, na primer,
veća motivacija učenika, pojačano angažovanje nastavnika, dodatne vannastavne
aktivnosti, pa i neobjektivno i popustljivo ocenjivanje.
Da se
nastavnici ne pridržavaju striktno pravilnika o ocenjivanju i da im se
kriterijum prilično razlikuju, svedoče i rezultati spoljašnjeg vrednovanja koji
ukazuju da je samo u oko 40 odsto škola ostvaren propisan standard koji se
odnosi na kvalitet ocenjivanja. Neujednačenost u vrednovanju đačkog uspeha
ocenom dovodi u pitanje pravičnost selekcije učenika pri upisu u srednju školu,
i pritom u najnepovoljniji položaj stavlja osmake koji ostvaruju vrlo dobre i
odlične rezultate u školama s visokim kriterijumima. Stručnjaci, takođe, naglašavaju
da narušavanje principa pravičnosti u ocenjivanju, osim direktnih posledica,
ima i indirektan loš uticaj jer se đacima na taj način šalje poruka kojom se
degradira vaspitna uloga škole.
Najmanje
Vukovih diploma u Valjevu
Kad se
uporede podaci iz izveštaja ZVKOV-a od 2011. do 2019. godine jasno je da
postoje ozbiljne razlike u prosečnom broju vukovaca po školskim upravama.
Šampioni po najvećem broju osmaka s Vukovom diplomom godinama zaredom su
Leskovac, Niš i Jagodina, a najmanje vukovaca izlazi iz osmoletki u Valjevu i
Užicu.
I odlikaši omanu
na “maloj maturi”
Kao što se
očekuje, prosečan uspeh vukovaca na maloj maturi viši je u odnosu na republički
prosek. Međutim, u nekim okruzima, kao što su Kosovsko-pomoravski, Borski i
Zaječarski, nosioci diplome „Vuk Karadžić” po broju osvojenih bodova prošle
godine nisu dostigli republički prosek iz srpskog, matematike i na kombinovanom
testu.
Uspešna saradnja Srbije i Japana
Ministar prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja Mladen Šarčević razgovarao je u utorak 11. februara sa
ambasadorom Japana Nj.E. Đunići Marujama. Na sastanku održanom u
Ministarstvu prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja ministar Šarčević istakao je da nedavna poseta Japanu bila
izuzetno uspešna i izrazio nadu da će se postojeća saradnja u oblasti
obrazovanja i nauke sa Japanom produbiti i nastaviti. On se zahvalio domaćinima
u Japanu na gostoprimstvu i podršci uz uverenje da će saradnja obrazovnih i
naučnih institucija Srbije i Japana ojačati.
Poseta naše delegacije
Japanu je bila samo početak realizacije već uspešne saradnje i predstavili smo samo deo naučnih aktivnosti.
Radimo na tome da uključimo sve bitne činioce iz naučne zajednice kako bi
napravili šire predloge saradnje sa Japanom. Neki će biti bazirani na
postojećoj, a neki zasnovani na novim vidovima saradnje kad je u pitanju nauka
– rekao je ministar. Državni sekretar prof. dr Vladimir Popović istakao je da
je poseta Japanu bila izuzetno uspešna i da će u cilju produbljivanja saradnje
Srbije i Japana, Ministarstvo pripremiti program kojim će se podržati
bilateralna saradnja i mobilnost istraživača. On je naveo da će se na takav način osnažiti naši istraživački
potencijali i pospešiti uspešna saradnja dve zemlje. Sastanku
su prisustvovali i pomoćnici ministra dr Marina Soković i prof.
dr Viktor Nedović.
„Iskustvo
rada iz prve ruke je u obrazovanju neprocenjivo“
Dualno
obrazovanje, kao model stručnog obrazovanja u kojem učenik istovremeno uči u
školi i na radnom mestu, opisuje se kao „učenje u realnom radnom okruženju“ –
to jest, prilika za učenike da usavršavaju konkretne veštine rada u preduzeću
uporedo sa školovanjem. Privredna komora Srbije je, u saradnji sa Ministarstvom
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, sredinom januara ove godine objavila da
sprovodi aktivnosti planiranja upisa učenika u srednje škole za školsku
2020/2021. po dualnom modelu – a jedan od poslodavaca koji je u fazi
akreditacije za ulazak u ovaj program je i kompanija Nestlé Adriatic S.
O odluci da se jedna od najvećih
kompanija za proizvodnju hrane i pića na svetu, koja kod nas uspešno vodi
fabriku u Surčinu, uključi među 600 onih koje u našoj zemlji već imaju status
poslodavca za Danas govorila je Jovana Uzelac, direktorka ljudskih resursa za
jugoistočno evropsko tržište kompanije Nestlé (tržište Adriatic regiona,
Bugarske i Rumunije).
Koja je
motivacija kompanije Nestlé da svojim učešćem podrži program dualnog
obrazovanja u Srbiji?Podrška
obrazovanju i započinjanju karijere mladih ljudi kako u Srbiji, tako i u drugim
zemljama u kojima Nestlé posluje, uvek je bila među prioritetima naše
kompanije.Našu ulogu kao poslodavca
u ovom procesu posmatram kao prirodni nastavak brojnih aktivnosti koje su
usmerene na unapređenje sticanja konkretnih veština kod učenika – onih koji im
otvaraju vrata za raznovrsne poslovne prilike. Tu mislim na naše programe
prakse, mentorstva, kao i širenja znanja u edukativnim institucijama širom
regiona…
Dualno obrazovanje vidimo kao
mogućnost da dodatno pomognemo mladima u Srbiji da unaprede svoju zapošljivost,
a naravno, i kao ulaganje u našu budućnost i zajednicu u kojoj poslujemo. Na
ovaj način, mi smo u prilici da pomognemo mladima da vide kako primeniti znanje
u praksi.Takođe, veoma nam je važno
da učenici koji uđu u ovaj program budu zaista spremni za njega, kao i da
samostalno donesu odluku o učešću. Na ovom putu mi, kao kompanija koja brine o
zajednici u kojoj posluje, verujemo da je praksa u radnom okruženju samo
dodatna vrednost teoretskoj nastavi koju imaju u svojim školama, i ohrabrujemo
ih da nastave svoje formalno obrazovanje nakon čijeg će sticanja biti apsolutno
spremni za svoje buduće poslove.
Osim toga, imamo i odlična iskustva
iz Bugarske, gde smo u program dualnog obrazovanja uključeni još od 2016.
godine. Tamo smo započeli sa profilom elektrotehničara, i 2019. već smo stigli
do praktičnog rada u kompaniji tri puta nedeljno i bliskog svakodnevnog rada
učenika sa mentorima. Rezultati su odlični i zadovoljstvo ovim procesom je
obostrano – i kompanija i učenici su na dobitku.
Gde se
trenutno nalazi Nestlé, kada govorimo o programu dualnog obrazovanja u Srbiji?Nestlé već neko vreme blisko sarađuje sa Službom za
dualno obrazovanje i obrazovnu politiku Privredne komore Srbije, kako bi
ozvaničio ulogu kao poslodavca u ovom procesu.Zajedno sa ovom institucijom, potvrdili smo profil i broj učenika,
konkretno, trebalo bi da započnemo sa jednim profilom, tehničarima mehatronike,
sa šest učenika iz škole Politehnika – škola za nove tehnologije.
Po ovom pitanju smo veoma otvoreni,
a naši sledeći koraci su formalna akreditacija kao poslodavca u okviru programa
dualnog obrazovanja, zatim obuka internih instruktora, i potpisivanje ugovora
sa školom i roditeljima učenika.Kvalitet
obuke, kao i budućnost i zapošljivost učenika su za nas prioritet – u tom
smislu smo se za početak fokusirali na jedan profil, a upravo profil
mehatroničara je jedan od najperspektivnijih za budućnost. Već samo u našoj
fabrici, učenici obrazovani za ovaj profil mogu da rade u sektoru proizvodnje
uz operatera fabrike, kao i u sektoru održavanja.
U javnosti
se često ističe da se prednosti dualnog obrazovanja ogledaju u opštem povećanju
potencijala za zaposlenje svršenih učenika, ali i o neophodnosti da se formalni
obrazovni sistem prilagodi potrebama privrede. Da li mislite da je ovo efikasan
način da se postignu ti ciljevi?Iz pozicije
poslodavca, mogla bih dugo da govorim o tome koliko je važna praksa – oprobati
se u konkretnom, svakodnevnom radu, u radu sa kolegama i u timu, treba da bude
neizostavan deo iskustva svake mlade osobe.
Teorija je važan deo, ali u praksi
se pokazuju sve one nijanse posla koje se „na prvu loptu“ ne vide, stiče se
iskustvo iz prve ruke, koje onda svakako olakšava kako inicijalno zaposlenje,
tako i svako sledeće.Dualno
obrazovanje je svakako u potpunom skladu sa ovim idejama, i predstavlja jedan
od zaista efikasnih načina da se obrazovni profili prilagode radnim mestima u
industriji.
Kako se u
ovu priču „uklapa“ Nestlé Alliance for YOUth?Kao i naše učešće u programu dualnog obrazovanja, i
program Nestlé Alliance for YOUth, koji smo pokrenuli sa nekoliko evropskih
partnera, usmeren je u potpunosti na mlade i njihove mogućnosti na tržištu
rada.Ideja je da poboljšamo
dostupnost radnog iskustva i praksi, i u tom cilju smo od 2014. okupili 340
poslovnih partnera i ustanovili 1.100 programa mentorstva širom Evrope, a samo
u okviru Nestlé Adriatic regije (koja obuhvata područje bivše Jugoslavije)
zaposlili smo 194 osobe mlađe od 30 godina.Takođe, kroz naše programe prakse prošlo je njih čak 168 od kojih je 35
odsto i ostalo u kompaniji u radnom odnosu nakon završetka programa. Dodatno,
125 mladih osoba uspešno je prošlo kroz stručno usavršavanje u našoj kompaniji.Posebno bih naglasila naše letnje
prakse koje su već postale poznate među studentima – na jednom od sajmova
zapošljavanja uvršteni smo u top pet najpoželjnijih poslodavaca.Priča je na taj način zaokružena:
ostajemo posvećeni mladima koji su budućnost kako naše, tako i drugih industrija,
i bez čije nove energije, entuzijazma i preduzimljivosti ne bismo mogli da
napredujemo tempom koji nas čini najvećom kompanijom za proizvodnju hrane i
pića na svetu.
Dan
Fakulteta za pravne i poslovne studije “Dr Lazar Vrkatić“
U sredu,
12. februara 2020. godine, u 13.00 časova, pokrajinski sekretar za visoko
obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost prof. dr Zoran Milošević obratio se
na svečanoj akademiji povodom obeležavanja Dana Fakulteta za pravne i poslovne
studije „Dr Lazar Vrkatić“ u Novom Sadu. Svečana akademija je održana u
amfiteatru zgrade Fakulteta (Novi Sad, Bulevar oslobođenja 76).
Najbolji na
bilbordima: Hrubikova i Zvarecova ponos Petrovca
Ana Hrubik i Elena Zvarec, u prošloj školskoj godini pohađale su Osnovnu
školu „Jozef Marčok Dragutin” u Gložanu. Ana Hrubik je išla na mnogo takmičenja
– iz biologije, geografije i osvojila treće mesto na okružnom takmičenju iz
srpskog jezika kao nematernjeg, te treće mesto na okružnom takmičenju iz
tehničkog i informatike. Zadovoljna je što je škola zbog ostvarenih uspeha
kandidovala za bilbord promociju. – Korisno je biti na bilbordu jer se drugi
podstiču da krenu tim stopama – kaže Ana. – Za sada još nemam posebnih planova
čime ću se baviti u budućnosti, ali ima još vremena da se odlučim.
Elena
Zvarec proteklu godinu završila je kao đak generacije škole u Gložanu, a uspesi
koje je ostvarivala na takmičenjima ranije, dovele su je u poziciju da dva puta
bude predstavljena na bilbordima. U prošloj školskoj godini osvojila je treće
mesto na Republičkom takmičenju iz srpskog jezika kao nematernjeg, drugo mesto
na Biblijskoj olimpijadi, a iza sebe ima i učešće na takmičenjima iz
matematike, biologije i engleskog jezika. – Volim da testiram svoje znanje, a
takmičenja su dobra prilika za to – navodi Elena – Upisala sam Medicinsku školu
u Novom Sadu, smer Laboratorijski tehničar, jer sebe u budućnosti vidim u belom
mantilu.
Projekat
„Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene
odgovornosti, i 2019. godine realizovan je u Novom Sadu i šest opština u
Vojvodini: Sremskim Karlovcima, Srbobranu, Bačkom Petrovcu, Žablju, Temerinu i
Beočinu u kojima je predstavljeno više od 370 đaka osnovnih i srednjih škola
koji su u protekloj školskoj godini 2018./2019. ostvarili najznačajnije uspehe
na takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni,
ali i one koji su zbog svojih uspeha izabrani za đake generacije.
Rodno
mesto Pupina do kraja godine posetilo oko 12.000 posetilaca
U rodnom mestu
Mihajla Pupina (1854-1935) u Idvoru, neguje se uspomena na život i delo slavnog
naučnika, a sve je sadržajniji i bogatiji kulturni život, kojem ton daju Dom
kulture „Mihajlo Pupin“ i institucije sa kojima sarađuje. Idvor sve češće
posećuju đačke ekskurzije, ali i drugi turisti, pa je po posećenosti ova godina
rekordna. Direktor Doma kulture „Mihajlo Pupin“ Svetislav Zakić saopštio je da
je oboren rekord, jer je već u novembru u Idvoru zabeleženo 10.500 posetilaca,
a prethodni rekord iz 2017. godine je bio 10.200 posetilaca. – Očekujemo da će
u ovoj godini Idvor imati posetu i do 12.000 turista, što najviše do sad.
Raduje nas da raste interesovanje za posetu našem mestu – rekao je tom prilikom
Zakić.
Posetioci ovde
obiđu Pupinovu rodnu kuću, Muzej i druge sadržaje zavičajnog kompleksa „Mihajlo
Idvorski Pupin“, u vreme kada se obeležavaju godišnjice rođenja i smrti
naučnika, ili organizuju razne prigodne manifestaciji u njegovu čast. Tako je
bilo dosta dešavanja u okviru „Oktobarskih svečanosti“. Prvi put je priređena
atletska trka „Sa pašnjaka do naučenjaka i pobednika“, nazvanoj po Pupinovoj
autobigrafiji za koju je prvi sa naših prostora dobio prestižnu Pulicrovu
nagradu, a učesnici su trčali na stazi dugoj pet kilometara od Narodnog doma do
Pupinovih pašnjaka. U saradnji sa Fondacijom „Mladen Selak“ obeležen je
rođendan Pupina „Oktobarskim susretom pronalazača“, kada se dodeljuju nagrade
najuspešnijim učenicima na državnim i međunarodnim takmičenjima, a profesorima
i istraživačima Pupinove medalje. Pridružila se i Matica srpska iz Novog Sada,
s kojom je Pupin tesno sarađivao, izložbom fotografija i dokumenata iz fundusa
Rukopisnog odeljenja, a kopije ostaju kao poklon Pupinovom domu u Idvoru, da
budu dostupne posetiocima ovog mesta.
Pupin je bio
dobrotvor Matice srpske. Predavanje o Pupinu je održala dr Aleksandra Ninković
Tašić, jedna od najboljih poznavalaca opusa slavnog naučnika, a upriličena je i
promocija najznačajnije knjige objavljene ove godine o Pupinu „Tekstovi Mihajla
Pupina u američkoj štampi od 1912. do 1920. godine“ priređivača Đorđa Lopičića
i Miroslava Stamenkovića, objavljene u izdanju Gradske biblioteke Novog Sada.
Održan je i 19. Susret ljubitelja pisanih reči, što je bio osvrt na literarno
delo Mihajla Pupina i prilika za novo okupljanje pesnika iz opštine Kovačica i
drugih mesta Banata.
Na sceni Doma
kulture „Mihajlo Pupin“ godišnje se prikaže i desetak predstava, uglavnom
namenjenih deci, ali posećuju ih i odrasli.
Najmlađi
korisnici Kreativnog centra Gradskog pozorišta Bečej su polaznici Škole glume.
Uključena su deca od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, a oni stariji
nastavljaju u Dramskom studiju mladih. – Zatekli ste nas tokom čitajuće probe
nove predstave „Kako je mačak naučio galebicu leteti“, koju je napisao eko-
aktivista i poznati čileanski pisac Luis Sepulveda – rekla nam je edukatorka
Škole glume Mirjana Kolundžić Kuzmanović.
– Svi polaznici, a 17 ih je ove godine,
angažovani su u predstavi.. Uskoro će se anasambl preseliti na samu scenu, gde
će se realizovati scensko-tehničke probe, jer valja predstavu pripremiti da
selektor Majskih igara može da je vidi i odluči da li kvalitetom zadovoljava
kriterijume najstarijeg festivala dečijeg scenskog stvaralštva u nas. – Intezivno
radimo i očekujemo da ćemo početkom aprila imati premijeru. Cilj nam je da
izvadimo vizu za Majske igre, uz napomenu da smo pretprošle godine osvojili
„Srebrnog paža”.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u četvrtak 13.
februara 1997. godine odvija se protest ispred,
a pregovori u zdanju Vlade. Pregovorima
predsedava Mirko Marjanović, premijer, vidno nervozan i ljut na samostalce “šta
ste mi doveli ove zviždače”. Na vladinoj strani „stari“ tim ovaj put pojačan sa
ministrom Draganom Tomićem i budućim ministrom prosvete Jovom Todorovićem
(prisustvovao je i odlazeći ministar Gane Mladenović, „čovek koji je protiv
sebe ujedinio sve prosvetare“) koji nije ovaj put progovorio ni reč, napustio
je pregovore jer “ima sastanak sa dekanima i direktorima”. U sindikalnom
timu(!) je i Tomislav Banović, predsednik Veća SSSS, koji treba da utiče na predstavnike
samostalaca da „prelome“ ostale sindikate i prihvate ponudu Vlade. Sve smo dalje od dogovora.. Štrajk je
kulminirao, protesti su preneli na ulice i proširili i na
kolebljive sredine – 90 odsto prosvetara
u Republici Srbiji je u totalnoj obustavi.
Vremeplov: Umro Stefan Nemanja
U Hilandaru je, na današnji dan,
13. februara 1199. godine umro Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića
koja je vladala Srbijom dvesta godina. Veliki župan od 1166. godine postavio je osnove državne
samostalnosti Srbije i njene političke moći. Povukao se sa prestola 1196. u
korist sina Stefana (kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog) i
zamonašio se pod imenom Simeon u manastiru Studenici. Srpska pravoslavna crkva
slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog sveca iz loze Nemanjića.
Vremeplov: Umro Ruđer
Bošković
Na
današnji dan 13. februara 1787. godine
umro je Ruđer Bošković, matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik,
univerzitetski profesor. Osnivač je Brerske astronomske opservatorije pored
Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan je od najvećih
umova u istoriji nauke uopšte. Bio je srpskog porekla – njegov otac Nikola, trgovac,
pisao je o svom poreklu i o srpskim manastirima Raške oblasti. U 15. godini
otišao je iz rodnog Dubrovnika u Rim, gde je završio isusovački kolegijum.
Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca,
geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile,
pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima,
sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je
dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem
okaca u saću. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po
čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Dela: “Theoria philosophiae naturalis
redacta ad unicam legem virium in natura existentium”, “Opera partientia ad opticam
et astronomiam”, “Elementorum universae matheseos”, “O morskoj plimi”, “O
zakonu sila u prirodi”, “O svetlu”, “Teorija konusnih preseka”, “Elementi
matematike”.
Vremeplov: UmroLubarda
Slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih
umetnika 20. veka umro je na današnji dan, 13. februara 1974. godine.
Vremeplov: Rođen Krilov
Ruski pisac
Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama sledio grčkog pisca Ezopa, ali se
inspirisao i ruskim folklorom rođen je na današnji dan 13. februara 1768. godine. Pored basni, pisao je
satirična “pisma” i komedije. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga
njegova “naravoučenija” su prerasla u poslovice. Znatno je uticao na evropsku
literaturu. Dela: zbirke basni, komedije “Modna trgovina”, “Lekcija kćerima”,
“Književnik u predsoblju”, komične opere “Histerična porodica”, “Kafana”.
Vremeplov:
Inkvizicija uhapsila Galileja
Na današnji dan 13. februara 1633. godine rimokatolička inkvizicija
uhapsila je u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja zato što je
dokazivao prednost kopernikanskog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim
sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod pretnjom smrću, potom prisilio da to
učenje proglasi zabludom.
Vremeplov: Rođen Jovan Ristić
U Srbiji
je na današnji dan 13. februara 1831.
godine rođen je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa Liberalne
stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata uopšte, član Društva srpske
slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, dva puta član namesništva
maloletnim vladarima i četiri puta predsednik vlade Srbije. Po okončanju
studija u Francuskoj i u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je
postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu. Tokom boravka u Turskoj od
1861. do 1867. uspešno je okončao pregovore o opozivanju turskih garnizona iz
utvrđenih gradova Srbije. Ministar inostranih poslova je u razdoblju od 1867.
do 1888. predsednik vlade Kneževine i Kraljevine Srbije u više navrata.
Namesnik maloletnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868. a od 1889.
maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao namesnik kneza Milana najviše je
doprineo donosenju novog ustava 1869. a 1878. uspešno je zastupao Srbiju na
Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše sporazum sa Austro-Ugarskom,
smatrajući da će Srbiju učiniti ekonomski zavisnom od Dvojne Monarhije, zbog
čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i
kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u
Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je
položaj regenta napustio 1893. pošto je kralj Aleksandar uz podršku radikala
izvršio državni udar. Dela: “Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872”,
“Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i
nezavisnost 1875-1878”.
Vremeplov: Umro Momčilo Nastasijević
Srpski pisac
Momčilo Nastasijević, jedna od najsnažnijih pesničkih ličnosti srpske
literature između dva svetska rata i preteča moderne srpske drame umro je na današnji dan 13. februara 1938. godine. Krasio ga veoma specifičan stil
i izuzetna jezička invencija. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do
smrti 1938. godine. bio profesor gimnazije. Pisao je lirske pesme, drame i
pripovetke sa starosrpskim motivima. Dela: pesme “Lirski krugovi”, pripovetke
“Iz tamnog vilajeta”, libreto “Međuluško blago”, drame “Kod večne slavine”,
“Nedozvani”, “Gazda-Mladenova kći”.
Vremeplov:UmroRihard
Vagner
Na današnji
dan 13. februara 1883. godine umro je
nemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac nemačke muzičke drame, uz
Đuzepea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. veka. Pisao
je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz nemačke mitologije.
Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i
učenjima nemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši
“jedinstveno umetničko delo” (Gesamtkunstwerk), u kojem su sjedinjeni tekst,
muzika, igra, slika i inscenacija. Umesto široko raspevanih arija,
upotrebljavao je dramatični ariozo, a orkestar je postao osnovni činilac u
tumačenju događaja. Dela: muzičke drame “Parsifal”, “Tanhojzer”, “Holanđanin
lutalica”, “Rienci”, “Tristan i Izolda”, “Loengrin”, “Nirnberški majstori
pevači”, “Nibelunški prsten”, koji se sastoji od četiri drame – “Rajnsko
zlato”, “Valkira”, “Zigfrid”, “Sumrak bogova”, muzičko-filozofske studije
“Umetničko delo budućnosti”, “Umetnost i revolucija”, “Opera i drama”.
Vremeplov:UmroČelini
Italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini umro
je na današnji dan 13. februara 1571. godine . Njegova autobiografija
“Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom”, na srpski prevedena pod
naslovom “Moj život”, značajan je dokument kulturne istorije renesanse. Autor
je i dela “Traktat o zlatarstvu” i “Traktat o vajarstvu”. Živeo je nestalno,
radio je u Firenci i Rimu, a u Parizu je boravio kao dvorski zlatar francuskog
kralja Fransoa I. Napravio je mnoštvo minuciozno urađenih likova i sitnih
zlatarskih predmeta, ali i skulpture i reljefe velikog formata, poput “Perseja
sa glavom meduze”, “Kozima Medičija”, “Nimfe iz Fontenbloa”.
Vremeplov: Rođen Taljeran
Francuski sveštenik i diplomata Šarl Moris de Taljeran
Perigor, vešt i beskrupolozan političar rođen je na današnji dan 13. februara 1754. godine. Kao predstavnik
trećeg staleža i predsednik Ustavotvorne skupštine koja je zasedala od 1789. do
1791. izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u
nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije postajao je sve umereniji i
emigrirao je posle proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vreme
Direktorijuma i vladavine cara Napoleona I bio je šef diplomatije. Predviđajući
Napoleonov slom izdao ga je i stupio u kontakt sa ruskim carem Aleksandrom I i
austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio
je 1814. i 1815. predsednik vlade, a u vreme Julske monarhije ambasador u
Londonu od 1830. do 1834. godine.
Vremeplov:Umro Petar
Hektorović
Na današnji dan 13. februara 1572.
godine umro je Petar Hektorović, renesansni pisac sa dalmatinskog ostrva Hvar,
autor speva “Ribanje i ribarsko prigovaranje”, jednog od
najoriginalnijih dela renesansne književnosti. U spev je uneo više srpskih
narodnih pesama, uključujući epsku pesmu “Kraljević Marko i brat mu
Andrijaš”. Preveo je spev “Remedia amoris” rimskog pesnika
Ovidija.
Rastojanje
između dve kladionice veće od 100 metara
Udaljenost
između dve kladionice, odnosno između kladionice i automat kluba ili igračnice,
neće moći da bude manje od 100 metara, predviđeno je Predlogom zakona o igrama
na sreću koji je u skupštinskoj proceduri. Novi zakon predviđa da takvi lokali
i dalje neće smeti da budu bliži od 200 metara nekoj školi. Predviđeno je da
priređivanje igara na sreću mora biti društveno odgovorno i usmereno ka zaštiti
maloletnika, prevenciji bolesti zavisnosti kod učesnika u igrama na sreću i ka
zaštiti podataka o ličnosti učesnika u igrama na sreću.
Precizirano je da su priređivači
dužni da na najefikasniji način sprovode zabranu učestvovanja maloletnika u
igrama na sreću. Obaveza je svakog priređivača da unutar objekta u kome
priređuje igre na sreću u neposrednoj blizini ulaznih vrata istakne poster veličine
100 puta 80 santimetara, na kojem je odgovarajući tekst o prevenciji bolesti
zavisnosti, kao i kontakt podaci ustanove koju je Ministarstvo zdravlja
sertifikovalo za lečenje bolesti zavisnosti od igara na sreću. Predviđeno je da
uz oglašavanje i reklamiranje klasičnih i posebnih igara na sreću ide i
obaveštenje o zabrani učestvovanja maloletnih lica u igrama na sreću i
odgovarajući tekst upozorenja o prevenciji bolesti zavisnosti.
Panel-diskusija
“Zavisnost od interneta – dijagnoza?”
Deca u Srbiji u proseku, poput vršnjaka u drugim evropskim zemljama,
provode tri sata dnevno na internetu, vikendom između četiri i sedam časova
dnevno, a prekomerna upotreba interneta i prevencija zavisnosti od digitalnih
tehnologija bila je tema ovogodišnjeg panela povodom 11. februara – Dana za bezbedniji
internet. Državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i
telekomunikacija Tatjana Matić upozorava na to da deca i mladi, odnosno njihovi
roditelji i nastavnici još uvek ne prepoznaju na vreme problem prekomerne
upotrebe tehnologija. Matić je za Tanjug rekla da je prema rezultatima
prošlogodišnjeg istraživanja “Deca Evrope na internetu”, koje je
uključilo i učenike u Srbiji, veliki broj dece ugrožen, ali još uvek nije
potražio pomoć.
Matić je
navela da je to istraživanje pokazalo da čak trećina učenika u Srbiji ima
probleme zbog količine vremena koje provodi na internetu i da zbog toga ulazi u
sukobe sa porodicom ili prijateljima. Nešto manje od polovine bezuspešno
pokušava da provodi manje vremena na internetu i zapostavlja druženje i
obaveze, loše se oseća kada ne može da bude na internetu, a skoro petina zbog
interneta, uglavnom zbog video igara, zanemaruje osnovne biološke potrebe kao
što su potreba za hranom ili snom. Kako je rekla, pored onlajnpredatora, krađe
podataka, i drugih učestalih problema na internetu, jedna od ozbiljnih
opasnosti je i prekomerna upotreba.
Ministarstvo
trgovine, turizma i telekomunikacija ovogodišnji Dan bezbednog interneta
obeležava danas organizovanjem interaktivnom panel-diskusijom “Zavisnost
od interneta – dijagnoza?”, a Matić kaže da je cilj Dana za bezbedniji
internet, koji se danas obeležava pod sloganom “Zajedno za bolji
internet”, da ukaže na pozitivnu stranu novih tehnologija i načine za
odgovornu upotrebu digitalnih platformi. Navela je da se Ministarstvo trgovine,
turizma i telekomunikacija pridružilo Međunarodnoj inicijativi Dan bezbednog
interneta, koju je 2004. pokrenula mreža Insejf-Inhoup uz podršku Evropske
komisije, i u duhu međunarodne poruke “Zajedno za bolji internet” nastoji
da uključi što više tema i partnera u zajedničkoj misiji podizanja svesti o
tome koje su to sve i prednosti i opasnosti korišćenja novih tehnologija.
“Smatramo da je upravo prevencija od svih tehnoloških rizika ključ za
uspešno informaciono društvo, pri čemu je prioritet razvoj digitalnih veština
bez kojih mladi ne mogu biti pripremljeni za poslove budućnosti, niti mogu da
praktikuju bezbedno onlajn ponašanje”, kaže za Matić.
Podsetila
je da je pre tri godine uspostavljen Nacionalni kontakt centra za bezbednost
dece na internetu, čiji su partneri, pored MUP-a, Tužilaštva za
visokotehnološki kriminal, prosvete i Centara za socijalni rad, i Ministarstvo
zdravlja. “Pored toga što smo sa domovima zdravlja stalno na vezi i
prosleđujemo im prijave građana o uočenim problemima koje njihova deca imaju
usled prekomerne upotrebe, sproveli smo i obuke u 27 domova zdravlja, u koje je
bilo uključeno 150 zdravstvenih radnika”, rekla je Matić.