Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji, Sretenje – Dan državnosti Srbije je državni praznik i praznuje se 15. i 16. februara.U Srbiji se 15. februar slavi kao Dan državnosti u sećanje na 1804. godinu kada je u Orašcu počela borba za oslobodjenje od Turaka, i kada je na isti dan 1835. godine, Skupština u Kragujevcu proglasila prvi Ustav Srbije. Tako je ovaj praznik i Dan ustavnosti Srbije. Skupština Srbije odlučila je 10. jula 2001. godine da Sretenje bude Dan državnosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić
odlikovaće predsednika Češke Miloša Zemana Ordenom Republike na lenti povodom
Sretenja – Dana državnosti Srbije, pišu “Novosti”. Nobelovac Peter
Handke i David Vujović, poslednji preživeli član “srpske sedmorke”,
grupe koja je radila na programu “Apolo”, poneće Orden Karađorđeve
zvezde prvog stepena, dok će isto priznanje drugog stepena ove godine pripasti
srpsko-američkoj bioinženjerki, profesorki biomedicinskog inženjerstva i
medicinskih nauka na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, prof. dr Gordani Vunjak
Novaković.
Karađorđev orden trećeg stepena ide u
ruke urologu akademiku Jovanu Hadži Đokiću i vaskularnom hirurgu prof. dr
Lazaru Davidoviću, koji je inostrani član Ruske akademije nauka i umetnosti.
Sretenjski orden prvog stepena
dobijaju Medicinski fakultet u Beogradu, koji ove godine obeležava
stogodišnjicu osnivanja, akademik Dušan Kovačević, Sportsko društvo
“Radnički” i Pravoslavno-hrišćansko sestrinstvo Sveta Lidija iz
grčkog mesta Asprovalta. Na ovaj način sestrinstvu se odaje posebna zahvalnost
za nesebičnu ljubav prema srpskom narodu. One su u našem narodu ostale
upamćene, između ostalog, i zbog toga što su tokom 1995. godine primile više od
1.000 izbegle srpske dece tokom akcije “Oluja”, napravile srpsku
školu, krštavale ih i odgajale.
Sretenjski orden drugog stepena
dobiće i dve gimnazije, leskovačka i Treća beogradska, isto priznanje trećeg
stepena pripalo je “Politikinom zabavniku”, Sigurnoj kući za žene
žrtve nasilja u porodici, zatim Milovanu Vitezoviću i Đorđu Kadijeviću za
seriju “Vuk Karadžić”. Isto priznanje dobiće i novine
“Jedinstvo” sa Kosova i Metohije, sa tradicijom dugom 75 godina,
zatim Kulturno-umetničko društvo “Gradimir”, Istorijski arhiv
Beograda, koji takođe obeležava 75 godina rada, Naučni institut za
veterinarstvo “Novi Sad”, Narodni muzej u Leskovcu i poznati arheolog
dr Marko Popović. Na listi za Orden srpske zastave trećeg stepena su počasni
konzuli Srbije u Osaki Naohide Uejama, Republici Kipar Kipros Ilijadis i na
Kefaloniji Viktor Ruhotas.
Orden belog orla sa mačevima (prvi
stepen) će i u ruke Petog bataljona Vojne policije Kopnene vojske Srbije,
jedinice koja je 1999. godine istrajno i uz velike žrtve branila državnu
granicu na karaulama Paštrik i Košare. Istim znamenjem okitiće se i Vojna
akademija, koja obeležava 170 godina od osnivanja i kontinuiranog rada. Vojnoj
gimnaziji pripašće isti orden, ali trećeg stepena.
Zlatna medalja za hrabrost
“Miloš Obilić” ide na grudi profesora iz Velike Plane Slavoljuba
Stojadinovića, koji je oteo pušku napadaču na školu (dobitnik Svetosavske
nagrade, i priznanja za najplemenitiji podvig godine, koje dodeljuju
“Novosti”). Među dobitnicima ove medalje je i En Pešić, koja je
devedesetih godina prošlog veka iz rata spasla 300 srpske dece. Na spisku
dobitnika zlatnih medalja za zasluge su, između ostalih, Anri Lakaj, predsednik
Memorijala Solunskog fronta, glumica Mira Banjac, kompozitor Radoslav Grajić,
teniski trener Nikola Pilić, novinarka RTS i autorka filma “Ratne priče sa
Košara” Slađana Zarić. Ovo državno odlikovanje posthumno će biti dodeljeno
i Šabanu Šauliću, pevaču narodne muzike, navode Novosti.
Svim našim članovima i posetiocima
našeg sajta želimo srećan praznik!
Novi protest studentskih organizacija
i litija do Orašca
Novi, peti
po redu protest podrške Srbima u Crnoj Gori i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, u
organizaciji Studentskog kluba Pravnog fakulteta i drugih studentskih
organizacija, je održan juče kod Crkve svetog Marka u Beogradu, nakon koga je
krenula litija do Orašca. Skup je počeo u 18 sati, a potom je sa platoa Crkve
Svetog Marka u Beogradu krenula litija koja je završena 70 kilometara dalje, u
Orašcu, u subotu u 20 časova. Skup i
litija održani su uz blagoslov patrijarha Irineja, saopštili su organizatori i
naveli da je glavni zahtev litije da se diplomatama Crne Gore otkaže
gostoprimstvo i smeštaj u oko 40 ambasada Republike Srbije u svetu.
Šta predviđa
nova strategija obrazovanja?
Nacrtom strategije obrazovanja do 2030. predviđeno je da u narednih pet
do sedam godina 95 odsto dece uzrasta tri do pet i po godina bude u vrtićima.
Broj dece koja su obuhvaćena predškolskim obrazovanjem i vaspitanjem porastao
je sa 52 odsto na 65,5 odsto u poslednje tri godine, rečeno je u četvrtak na
konferenciji povodom izrade “Nacrta strategije obrazovanja i vaspitanja do
2030. godine”. Nacrtom strategije obrazovanja do 2030. godine predviđeno
više dece i vaspitača u vrtićima Ministar prosvete Mladen Šarčević kaže da je
osim povećanja broja dece u predškolskim ustanovama važno povećati i prostor za
njihove akvitnosti. U tom kontekstu ministar je pomenuo da je u toku
realizacija kredita Svetske banke od 50 miliona evra, a investicionim programom
države do 2025. godine planirano je da se uloži još 60 miliona evra u vrtiće. Povećanje
broja dece u vrtićima, kako je rekao, mora pratiti i novo zapošljavanje.
Predsednica Vlade Ana
Brnabić već je najavila posao za još 2.000 vaspitača, a u narednom periodu
fokus će biti na njihovoj edukaciji. U Srbiji ima 445 predškolskih ustanova i
to 162 javne predškolske ustanove sa 2.464 objekta i 283 privatne predškolske
sa 378 objekata. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku obaveznim
pripremnim predškolskim programom obuhvaćemo je 65.067 dece, što iznosi 97,06
odsto.
Zamerke sindikata
Zamerke
predstavnika sindikata na skupu održanom u četvrtak
bila je što nije precizno definisano da
li se strategija odnosi na period od sedam ili deset godina. Primedbu su imali
i na to što nisu ranije dobili materijal o Nacrtu strategije kako bi mogli da
ga prouče i kako bi diskusija bila plodnija. “Ako ne bude adekvatne
podrške nastavnicima u ovom brzom, burnom tehnološkom razvoju neće biti uspeha
u realizaciji strategije. Decu ne uče učila nego nastavnici, a nastavnici bez
podrške ne mogu napredovati”, naveo je predsednik Granskog sindikata
prosvetnih radnika Srbije “Nezavisnost” Tomislav Živanović.
Predsednica
Unije Jasna Janković kaže da mora da se navede odakle se kreće sa novom
strategijom i da li je sve ispunjeno što se tiče stare. Podsetila je da je
Strategijom obrazovanja 2020 predviđeno da se za obrazovanje izdvaja šest odsto
od BDP-a, a da se trenutno izdvaja 4,15 odsto uključujući i nauku. Jankovićeva
napominje da će nastavnici i vaspitači u narednom periodu biti dodatno
opterećeni i da se mora govoriti i o poboljšanju njihovog materijalnog
položaja.
Šarčević
je rekao da je u pitanju radna verzija strategije, da su otvoreni za sugestije
i predloge koji se mogu ostaviti na sajtu ministarstva, a planirano je da u
oktobru bude organizovano javno slušanje i usvajanje predloga strategije.
NURDOR:
Širom Srbije biće obeležen Dan dece obolele od raka
Nacionalno
udruženje roditelja dece obolele od raka – NURDOR i ove godine će 15. februara
povodom Međunarodnog dana dece obolele od maligniteta u 30 gradova organizovati
skupove, a sva sredstva prikupljena tom prilikom biće usmerena na izgradnju još
jedne Roditeljske kuće. NURDOR navodi da im je cilj da 15. februara celu Srbiju
pretvore u zagrljaj jer su od dece koja su lečena naučili koliko je zagrljaj
važan i koliko može pomoći. Tim povodom pozivaju sve građane i medije da 15.
februara pruže podršku oboleloj deci. Centralna manifestacija pod sloganom
“Zagrli snažno!” biće na novosadskom Trgu Slobode od 12 do 14 sati.
Izlečena deca će u 13 sati, poslati jedno srce i mnogo zagrljaja podrške svima
koji se leče.
NURDOR
podseća da godinama radi na unapređenju pedijatrijske onkologije kako bi taj
sektor u Srbiji bilo nalik onom u razvijenim zemljama. Pored toga, NURDOR
godinama nastoji da unapredi odnos društva prema problemima obolele deca i
njihovih porodica. “U protekloj godini smo značajno radili na tom pitanju,
posebno kroz kampanju Pruži korak u kojoj je učestvovalo više od 560.000 ljudi
i preko 60 donatora”, navodi NURDOR i dodaje da je obezbeđeno pola miliona
evra za novu Roditeljsku kuću u Beogradu i da je cilj još jedna.
Nova kuća
će trajno rešiti pitanje potreba za smeštajem obolele dece i njihovih roditelja
koje zbog lečenja moraju duže da budu u Beogradu. Humantirane akcije NURDOR-a
biće organizovane u Nišu, Novom Sadu Kragujevcu, Čačku, Užicu, Subotici,
Priboju, Knjaževcu, Smederevu, Zrenjaninu, Šapcu, Smederevskoj Palanci,
Aranđelovcu, Ivanjici, Valjevu, Ubu, Rekovcu, Prijepolju, Somboru, Sremskoj
Mitrovici, Leskovcu, Vršcu, Pirotu, Vranju, Lebanu, Lazarevcu, Kruševcu,
Prokuplju, Novom Pazaru, Boru, Gornjem Milanovcu i Vrnjačkoj Banji.
Alibunar: Nadležni
napuštenoj deci nude smeštaj kod hranitelja
Posle
priče u medijima o šestoro nezbrinute dece
u Kozjaku koje je majka ostavila, dok je otac u zatvoru, stiže pomoć. Reagovale
su i nadležne službe. Obavljen je inspekcijski nadzor rada socijalne službe u
Alibunaru. Zaštitnik građana pokrenuo je nadzor Centra za socijalni rad u
Alibunaru. Deci iz Kozjaka koja žive bez oca i majke posle priče
RTS-a od ranog jutra stiže pomoć dobrih ljudi. Predstavnici Pokrajinskih službi
za socijalnu politiku razgovarali su sa decom, njihovom majkom i bakom na koji
način bi najbolje mogli da im pomognu. “Ovo su samo pripremne radnje
kako bismo mogli da na adekvatan način, u interesu dece, zbrinemo ovu veliku i
hrabru, ali nažalost siromašnu porodicu”, kaže Predrag Vuletić,
pokrajinski sekretar za socijalnu politiku. Pokrajinski inspektori socijalne
zaštite obavili su inspekcijski nadzor rada socijalne službe u Alibunaru. “Izostalo
je pravovremeno reagovanje sistema, odnosno Centra za socijalni rad i nemamo
kontinuirano praćenje rada na zaštiti dece. Mi ćemo sad preduzeti hitne mere na
zbrinjavanju ove dece”, navodi Maja Reljić Nikić, šef inspekcije
socijalne zaštite u Pokrajini. O deci svakodnevno brinu komšije i njihova baka,
ali oni ne mogu da im pruže veliku pomoć. “Ja sam im pomagala pre šest
meseci i ovih poslednjih osam od kad im se majka udala. Dolaze kod mene, hranim
ih i dajem šta treba. Brinem koliko mogu i žao mi je što je došlo do ovoga, i
što ih je majka ostavila”, kaže Magdalena Paun, baka napuštene dece.
Deca ne žele
da se razdvajaju
Predsednik
Opštine Alibunar ističe da se oni trude da pomognu ovakvim porodicama i da su
donedavno finansirali i porodičnog saradnika koji je obilazio decu i pomagao
im. “Zaista dajemo sve od sebe da bi ovakve stvari predupredili, ali to je
život i dešavaju se ovakve stvari. Zahvaljujemo se svima na ovako brzoj
reakciji i verujem da je sve to isključivo u korist i dobrobit dece”,
navodi predsednik Opštine Alibunar Dušan Dakić. Pokrajinske službe
ponudile su deci smeštaj u hraniteljskim porodicama ili u Dečjem selu u
Sremskoj Kamenici, ali ona tu pomoć odbijaju. “Ne želim da se razdvajamo i
da moje sestre budu na jednom mestu, a ja na drugom”, kaže
15-godišnji Stevan Paun.
Mile
Jurković, poznatiji kao stolar Mile, tvrdi da može da obezbedi novu kuću za ovu
decu. “Razgovarao sam sa nekim ljudima i možemo da im kupimo novu kuću, to
smo već nekoliko puta uspevali da uradimo. Do sad nije bilo problema i uspećemo
sigurno, gledam vas u oči i kad kažem da je sigurno, onda je tako”, kaže
Mile Jurković. Socijalne službe će razmotriti sve mogućnosti na koji način da
reše ovaj problem, jer deca ne smeju više nijedan dan da ostanu sama i
nezbrinuta. Zaštitnik građana Zoran Pašalić pokrenuo je nadzor
Centra za socijalni rad Alibunar. https://www.youtube.com/watch?v=ou4QFbC9mso&feature=emb_logo
Last News:
Deci iz Alibunara obezbeđen smeštaj
Šestoro dece, koja žive sama u Kozjaku kod Alibunara, 14. februara tokom
noći su smeštena u odgovarajuću ustanovu za nezbrinutu decu u Vojvodini,
nezvanično saznaje RTS. Prema nezvaničnim saznanjima RTS-a, deca koja žive bez oca i majke u Kozjaku zajedno
su tokom noći prebačeni u odgovarajuću ustanovu na teritoriji Vojvodine. Oni su
dobro i svi su na istom mestu, nisu razdvojeni, nezvanično saznajemo. Trebalo
bi da nadležne službe tokom dana provere njihovo zdravstveno stanje, nezvanično
saznaje RTS. Još nismo dobili zvanične potvrde ovih informacija.
Radio-televizija Srbije u sredu je objavila priču o šestoro dece koja se brinu
sama o sebi kod Alibunara, pošto ih je majka napustila a otac je u zatvoru.
Nakon toga, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Zoran Đorđević zatražio je od Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, da hitno
dostavi informacije o slučaju. Takođe je naložilo republičkoj inspekciji
socijalne zaštite da izvrši uvid u rad Centra za socijalni rad u Alibunaru.
Zatim je i
zaštitnik građana Zoran Pašalić, na osnovu saznanja iz medija, pokrenuo postupak kontrole rada Centra za
socijalni rad Alibunar. Zbog hitnosti slučaja, Centru je dao rok od 15 dana da
izvesti o svom radu. Republički i pokrajinski ombudsman zajedno rade na
ovom slučaju zbog teške situacije u kojoj se deca nalaze, ali i
zbog preplitanja nadležnosti na ovom slučaju. Stručni nadzor pokazaće ko je napravio propust u ovom slučaju.
Požega “pelcer” za dualno obrazovanje, znanje prenose
i na Priboj
Pionirski
poduhvat dualnog obrazovanja u požeškom kraju za devet godina pokazao se kao
model kako mladi mogu odmah po završetku školovanja da dobiju posao i ostanu u
svom kraju. Poput pelcera dobre prakse, taj koncept se širi i na Priboj,
dolaskom požeškog preduzeća koje je se bavi industrijskom robotikom –
proizvodnjom koja zahteva moderno obrazovanje.
Iako su na raspustu, učenici
Tehničke škole iz Požege, stipendisti preduzeća u kojem stiču veštine po modelu
dualnog obrazovanja, sa tim konceptom upoznali su vršnjake iz Priboja.
“To
je u suštini da mi praktično prvo prođemo kroz sve stvari i na kraju da
dopunimo literaturom”, kaže Nikola Đorđević, učenik požeške Tehničke
škole. Učenik Mašinsko-elektrotehničke škole u Priboju Marko Nijemčević ističe
da odlazak iz zemlje nije jedina opcija, kao i da može i ovde da se radi i
zaradi. “Od mogućnosti radnog prostora i mesta gde bih mogao da idem. Ako
bi ovde bili dobri uslovi, što ne bih ostao”, dodaje Slaviša Bogićević,
učenik Mašinsko-elektrotehničke škole u Priboju. I Mihajlo Otašević, učenik
pribojske Mašinsko-elektrotehničke škole, nada se mogućnosti da ostane u
zavičaju.
Dolazak
savremenih tehnologija
Pretvaranje
bivšeg pogona FAP-a u industrijski park i Slobodnu zonu omogućava da u
pribojski kraj dođu preduzeća koja koriste savremene tehnologije. “Ako se
nešto ovako ne bude širilo, odnosno ako Priboj ne bude imao više ovako dobrih
primera kao što je ‘Inmold’, bojim se da će mladi ljudi odlaziti. Čini mi se, i
ovo što sad FAP pokušava da radi sa vojskom i oklopnim vozilima, daveć postoji
nedostatak mlade radne snage”, objašnjava Zvonko Prijović, profesor
Mašinsko-elektrotehničke škole u Priboju. Dugoročno rešenje je dualno
obrazovanje po zahtevima privrede, kao u Evropi – stipendiranjem srednjoškolaca
i studenata koji na taj način imaju garantovan posao. “Mi se trudimo da
napravimo naš srpski dualni sistem obrazovanja koji će dati zavidne rezultate i
na koje možemo i mi da se ponosimo, da kažemo evo deca su tu, zainteresovana
su, zadržali smo decu kod sebe, ne zato što smo ih naterali već zato što su ona
tako htela”, poručuje Tomislav Miletić, glavni mentor praktične nastave. Uz
učenje i druženje doći će i do znanja, a u domaćim preduzećima koja investiraju
u školovanje tih radnika i stručnjaka zarade pariraju mnogim stranim
kompanijama u Srbiji.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u suboru 15. februara 1997. godine nastavljeni su štrajk i …
pregovori. Elem, u tu subotu u 16 časova u Vladi Srbije nastavljeni su pregovori u otprilike uhodanim
sastavima pregovaračkih timova. Novina je da je uz nezaobilaznog Tomislava
Banovića ovaj put pregovorima prisustvovao i Dušan Vatović iz Veća SSSS.
Popredsednik Vlade Slobodan Radulović nas je obavestio da je Vlada prihvatila
Sporazum (delo vrha „samostalaca“ i Vlade Srbije, prim. HZMK). Usledilo je
izjašnjavanje sindikalne strane gde su se svi sindikati listom izjasnili da je za njih Sporazum
neprihvatljiv.
Žestok je bio prof. dr Milutin Stojković: „Ovo su
neozbiljni pregovori. Očekivao sam da ćemo ovo potpisati. Ova generacija to vam
neće oprostiti.Ovo je klasičan način rušenja države i zloupotreba situacije. Mi
smo sve zahteve ispunili osim da koeficijente povećamo 60%. Ne mislite dobro
ovoj državi. Ovaj Sporazum je više od maksimuma“.
U sličnom tonu govorio je i ministar prosvete prof.
dr Jovo Todorović, koji je takođe rekao da sindikalni „zahtevi ruše Srbiju“.
Iako su sindikati odbili da protesti imaju političke konotacije, ta je ocena
ponovljena više puta od predstavnika Vladinog tima, a ponuda za 30% većom cenom
rada ocenjena kao maksimum.Ovo su sindikati glatko odbili. Samostalci su
tražili neku kompromisnu formulu kroz povećanje koeficijenata od 30% i povećanje cene rada za 10% čime bi se plata
povećala za 43%, što nije bilo prihvatljivo za nezavisne sindikate, ali ni za
Vladu.
Premijer Mirko Marjanović je bio decidan: „Ovo je
apsolutno neprihvatljivo. To ne možemo dati, to je čista inflacija. 30% je
principjelno – ne možete tražiti da se izjednačite sa medicinarima, jer vam
nisu isti uslovi i složenost rada. Nudimo istu osnovicu za sve od 242,00 dinara. Ako nećete da potpišete izaći
ćemo u javnost i sve objasniti ljudima. Krivica biće na vama. Novih pregovora
neće biti“. Nakon toga premijer Marjanović ljutito traži da nezavisni sindikati
napuste pregovore i da ostanu samo „samostalni“ i da potpišu. Vidljivo je besan:
„Što ste mi doveli ove što zvižde“ (na ulici su svih dana pregovora bili brojni
i dobro organizovani protesti prosvetnih radnika, prim. HZMK). (Obraća se
„samostalcima“) „Vi imate ugovor sa Vladom, ostajete i vi ćete potpisati
Sporazum“ decidan je Marjanović.
Epilog, ne samo da su predstavnici nezavisnih
sindikata napustili salu, već su među prvima „vrata zaglavili“ Jagoš Bulatović, predsednik ROSS i
njegov tim. Sa Marjanovićevom ekipom ostali su samo Banović i Vatović.
Predstavnici nezavisnih sindikata su se sa kolegama
iz SONKU odnosno RO toga sindikata dogovorili da se nađu posle nedelje i
dogovore šta ćemo dalje, a vrh SSSS će toga vikenda neovlašteno potpisati Sporazum i pozvati prosvetne
radnike (u centralnom dnevniku RTV Beograd, prim. HZMK) da se od ponedeljka 17.
februara vrate u škole i normalizuju nastavu. Umesto toga štrajk će potpuno
eksplodirati i ništa više neće biti kao
do tada. Haos u kućama znanja biće još veći, pritisci nesnošljivi, najblaže
rečeno neljudski, a rešenje još dalje.
Vremeplov: Rođen Galilej
U Pizi je, na današnji dan 15. februara 1564.
godine, rođen italijanski fizičar, filozof i matematičar Galileo Galilej.
Godine 1633. Galileo pred crkvenom inkvizicijom negirao danas opštepoznatu
činjenicu da Zemlja nije centar Svemira i da se s drugim planetama vrti oko
Sunca.
Vremeplov: Usvojen Sretenjski ustav
U Kneževini Srbiji na današnji dan 15. februara
1835. Usvojen je Sretenjski ustav, prvi Ustav u
modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga sekretar kneza Miloša Obrenovića Dimitrije
Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. Koristeći negodovanje
Austrije i Rusije, koje nisu imale razumevanja za liberalizam Davidovićevog
dokumenta, knez u martu ukinuo Ustav.
Vremeplov:
Prvi srpski ustanak
Na današnji dan
15. februara 1804. u Orašcu podignut Prvi srpski ustanak.
Vremeplov: Održan poslednji dan građanskih protesta
Opoziciona koalicija “Zajedno” održala je
na današnji dan 15. februara 1997.
poslednji, 88. dan protesta, pošto je 11. februara ispunjen njen osnovni
zahtev, priznanje rezultata lokalnih izbora u Srbiji iz novembra 1996.
Vremeplov: Umro Stanislav Binički
Na današnji
dan 15. februara 1942. umro srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički,
autor “Marša na Drinu”, direktor Beogradske opere. 1899. osnovao
Beogradski vojni orkestar, a sa Stevanom Mokranjcem Srpsku muzičku školu.
Komponovao prvu izvedenu srpsku operu “Na uranku”, na tekst
Branislava Nušića.
Vremeplov:Pogubljen Matija Gubec
U
Zagrebu je, posle sloma seljačke bune,
na današnji dan 15. februara 1573. godine pogubljen vođa ustanka Matija Gubec.
Vremeplov:Sokrat osuđen na smrt
Atinski filozof Sokrat je na današnji dan 15. februara 399. pne. osuđen na smrt.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u nedelju 16.
februara 1997. godine dešava se treća i
najveća izdaja od strane vrha državnog
(samostalnog) sindikata. Naime predsednik Veća saveza samostalnih sindikata
Srbije Tomislav Banović (neovlašćeno) potpisuje Sporazum sa Vladom Republike
Srbije. To je već viđen scenario iz 1992. godine. Potpisivanju se daje udarno
mesto u glavnom dnevniku RTS, a škole pozivaju da od ponedeljka 17. februara
normalizuju nastavu. Na BK televiziji Jagoš Bulatović, koordinator zajedničkog
pregovaračkog tima prosetnih sindikata demantuje vest o validnosti potpisanog
dokumenta. Kampanju gušenja štrajka svojim informativnim nasiljem pomaže RTS. Pritisci
na štrajkače se povećavaju.
Vremeplov: Osnovana Matica srpska
U Pešti je
na današnji dan 16. februara 1826.
godine osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i
bogatih srpskih peštanskih i budimskih trgovaca Gavrila Bozitovca, Jovana
Demetrovića, Josifa Milovuka, Petra Rajića, Andrije Rozmirovića i Đorđa
Stankovića. Najveći prilog prilikom osnivanja darovao je Knjaz Miloš. To
književno i kulturno društvo, koje je odigralo ogromnu ulogu u procvatu nauke i
kulture Srba uopšte a posebno u tada Habzburškoj srpskoj Vojvodini, ubrzo je
preraslo u najvažniju kulturnu institiciju srpskog naroda uopšte – uz mnogo
kasnije osnovanu Srpsku kraljevsku akademiju. “Letopis Matice srpske”,
najstariji je srpski časopis koji je uspeo da se održi do naših dana. Počeo je
da izlazi na samom kraju 1824. (za godinu 1825. “perva častica”) i tada je bio
jedini srpski časopis, pošto su oni pokrenuti ranije bili kratkotrajni. Prvi
urednik bio je Georgije Magarašević. Upravo iz kruga ljudi koji su vodili
tadašnji “Serbski letopis” izrasla je Matica srpska, a po uzoru na nju nastaće
kasnije i sve druge slovenske matice. Najveći dobrotvor Matice u njenoj
istoriji bio je grof Sava Tekelija, zatim Knjaz Miloš pa grof Jovan Nako.
Matica je 1864. godine preseljena u Novi Sad, gde se nalazi i sada.
Vremeplov: Rođen Radoje Domanović
Na današnji dan 16. februara 1873. godine rođen je
srpski pisac Radoje Domanović, satiričar. Oštro je prikazivao vlastodršce koje
je smatrao korumpiranim i brutalnim, ali i lažno rodoljublje i servilno
građanstvo. Nakon završetka Velike škole u Beogradu radi kao nastavnik u
Vranju, Pirotu, Leskovcu. Otpuštan je iz službe kao protivnik Obrenovića. Od
1905. do smrti, predvodi odeljenje korektora Državne štamparije u Beogradu.
Uređivao je satirični list “Stradija”. Osim opore satire pisao je i gotovo
idilične pripovetke iz seoskog života. Dela: satirične pripovetke “Stradija”,
“Vođa”, “Danga”, “Mrtvo more”, “Kraljević Marko po drugi put među Srbima”.
Vremeplov: Rođena Isidora Sekulić
Srpska
književnica Isidora Sekulić, izuzetan stilista širokog obrazovanja i visoke
kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i
prefinjenog duha, član Srpske kraljevske akademije rođena je na današnji dan
16. februara 1877. Kada je 1958. umrla jedan književni kritičar je ocenio da je
umro “literarno najkulturniji čovek našeg tla od Ćirila i Metodija do juče, do
danas, možda do prekosutra”. Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i
doktorirala u Nemačkoj. Bila je nastavnica i upravnica devojačke škole u
Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. S velikim uspehom bavila se i prevođenjenjem.
Dela: putopis “Pisma iz Norveške”, roman “Đakon Bogorodičine crkve”, pripovetke
“Hronika palanačkog groblja”, “Saputnici”, “Gospa Nola”, eseji “Analitički
trenuci i teme”, “Zapisi o mome narodu”, “Mir i nemir”, “Njegošu – knjiga
duboke odanosti”, “Govor i jezik kulturna smotra naroda”.
Vremeplov:
Rođen Nikolaj Ljeskov
Na današnji dan
16. februara 1831. godine rođen je ruski pisac Nikolaj Semjonovič
Ljeskov, izuzetan znalac jezika i suptilan stilista. Pisao je romane i
pripovetke o životu sveštenika i činovnika u ruskoj provinciji i opisivao je
nemilosrdnost ranog kapitalizma. Stvorio je nenadmašne književne likove
seljaka, zahvaljujući izvanrednom poznavanju ruskog sela. Dela: “Levak
Soborjane” (kod nas prevedeno kao “Đakon Ahila i crkovnjaci”), “Začarani
putnik”, “Nesmrtni glavonja”, “Ledi Makbet mscenskog okruga”, “Sitnice iz
arhijerejskog života”.
Vremeplov: Kastro predsednik vlade Kube
Vođa gerilaca Fidel Kastro – čije su snage 1.
januara 1959. zbacile diktatora Fulhensija Batistu postao je na današnji dan
16. februara 1959 predsednik vlade Kube.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u ponedeljak 17.
februara 1997. godine sporazum Banović-Marjanović odbacuju svi
sindikati prosvetnih radnika. Pregovarački tim je saopštio da nije učestovao u
donošenju sporazuma, niti je išta potpisao. Obustava rada nastavljena, a
zaposleni čvrsti u odluci da ih zastupa isključivo pregovarački tim.
Van pameti je bilo očekivati da će
u ponedeljak početi nastava u oko 1.300 škola u Srbiji. Saopštenje Republičke
vlade, objavljeno u Drugom dnevniku RTS, izazvalo je pravi haos i pometnju u
školama. Jedan broj roditelja poslao je decu u škole, pred nekim objektima
okupili su se samo roditelji, a u nekima samo prosvetari, bez đaka i bez
roditelja.
Žestoki su bili i granski sindikati
iz centrale samostalaca. Tri predsednika republičkih odbora sindikata
društvenih delatnosti (Stevan Đorđević, Jagoš Bulatović i Nјegoš Potežica)
napali su Banovića: „Ko je tražio da Tomislav
Banović potpiše Sporazum i u kom svojstvu je potpisnik Dobrica Savić? Da li je
jasno da se prihvatanje ovakvog Sporazuma zapravo poništavaju dogovori ovog
Saveza i četiri granska sindikata sa Vladom RS u periodu mart-maj 1996. godine
(oko tarifnog suvereniteta pregovaračkog tima i zajedničke platforme,
usaglašenosti koeficijenata; – da li je potpisnicima bilo poznato da su
pregovori oko iznosa NCR ( za XI 1996.) prekinuti zbog ponašanja tima Vlade i
da su dva ROS-a obavestila resornog potpredsednika Vlade Slobodana Radulovića
da u njihovo ime niko nema prava da pregovara? “Treba li ikome objašnjavati da
bi separatni sporazum Vlade sa Sindikatom u korist jednom na štetu ostalih
definitivno prokazao ovaj Savez kao saveznika Vlade protiv članstva Sindikata i
svih zaposlenih?! Na osnovu svega ovoga
će se donositi i odluke o ponašanju ROS prema Savezu. U pitanju je, dakle,
budućnost ovog sindikata, zaklјučuje se u pismu tri predsednika sindikata
obrazovanja, zdravstva i uprave i pravosuđa”, napali su Banovića njegovi.
Elem, umesto da se profesori i đaci od ponedeljka 17. februara vrate
u škole i normalizuju nastavu, štrajk će se nastaviti i … ništa više neće
biti kao do tada. Haos u kućama znanja bio još veći, pritisci nesnošljivi,
najblaže rečeno neljudski, a rešenje još dalje.
Umesto u učionicama, kako je naložila Vlada, u Sombora gde su
prosvetari prvi krenuli u štrajk još 15. januara, prosvetni radnici, roditelji i đaci okupili su se na Trgu Svetog
Trojstva. Oko 1.500 okupljenih se mirnom šetnjom
uputilo pred zgradu Županije, gde su ih pozdravili profesori Bogdan Dragaš i Mišo Ćosić, a skup je završen
proširenom sednicom IO SPRV opštine Sombor. U saopštenju sa ovog sastanka
potvrđena je odlučnost za istrajavanje u ispunjenju zahteva, od Vlade se
izričito zahteva da nastavi pregovore s pregovaračkim timom, direktori škola se
upozoravaju da moraju prestati sa nezakonitim pritiscima na zaposlene u
školama, a zatražena je i neopoziva ostavka Tomislava Banovića zbog
neovlašćenog istupanja i potpisivanja navedenog sporazuma s Vladom RS.
Vremeplov: Rođen Lukijan Mušicki
Na današnji dan 17. februara
1777. godine rođen je srpski književnik Lukijan Mušicki, monah, pesnik, pomalo
i filozof, srpski vladika. Studirao je prava u Pešti. Mitropolit Stratimirović,
čovek retke učenosti, uvideo je njegove kvalitete i protežirao ga je u dužem
periodu. Bio je profesor bogoslovije, izvesno vreme nastojatelj manastira
Šišatovac. Njegova poezija nadahnuta rodoljubljem i prosvetiteljskim idejama
imala je veliki uticaj na savremenike. Uklonjen je sa mesta upravnika Šišatovca
između ostalog zato što su njegove ideje bile suviše svetovne za ukus visoke
crkvene hijerarhije. Prijateljevao je sa Dositejem Obradovićem i Vukom
Karadžićem. Postao je vladika gornjokarlovački 1828. Bio je jedan od
najučenijih Srba svog vremena, govorio je čak deset jezika. Prevodio je
Horacija, njegovu “De arte poetica” znao je napamet. Dela: “Glas
harfe šišatovačke”, “Glas narodoljupca”, “Slaveno-srpska
gramatika”, sastavio je “Srpsku bibliografiju” kao i
“Životopis srpskih arhiepiskopa”, priredio je “Izbor
basana” (D. Obradovića).
Vremeplov:Umrla Eustahija
Arsić
Srpska književnica Eustahija Arsić,
“prva slavjanoserbska spisateljica” umrla je na današnji dan
17. februara 1843. godine. Od najranijeg obrazovanja u rodnom Irigu
vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo u njenom delu kroz koje
provejava duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica
školovanja žena. Napisala je dve poučne knjige u kojima se prepliću stihovi i
proza: “Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj” i
“Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh”.
Vremeplov: RođenJovan Dučić
Na današnji dan 17. februara
1871. godine rođen je srpski pisac i diplomata Jovan Dučić, član Srpske
kraljevske akademije, čija je lirika udarila pečat srpskoj poeziji u prvoj
polovini 20. veka. Diplomirao je prava u Parizu i od 1912. do 1941. bio je
diplomatski činovnik Kraljevine Srbije i Jugoslavije, na kraju i ambasador u
nekolicini evropskih prestonica. Već prvom pesničkom zbirkom
“Pjesme”, izdatom 1901. u Mostaru, predstavio se kao specifičan
liričar i vanredna pojava u srpskoj književnosti. Pisao je i prozu (“Jutra
sa Leotara”), putopise (“Gradovi i himere”, “Pismo iz
Ženeve”, “Pismo s Alpa”, “Pismo iz Španije”), eseje
(“Blago cara Radovana”, “Moji saputnici”, “Staza pored
puta”), studije (“Grof Sava Vladislavić”), političku
publicistiku (“Verujem u Boga i u srpstvo”). Umro je u SAD 1943.
duboko rezigniran stradanjima srpskog naroda tokom rata, posebno na teritoriji
takozvane NDH. Njegovi zemni ostaci počivali su šest decenija u varošici Geri u
državi Indijana, SAD, posle čega su preneseni u otadžbinu i položeni u kriptu
manastira Nova Gračanica iznad njegovog rodnog Trebinja.
Vremeplov: Spaljen Đordano Bruno
Na današnji dan 17. februara 1600. Italijanski filozof, astronom i
matematičar Đordano Bruno spaljen u Rimu kao jeretik, na osnovu presude
Inkvizicije.
Vremeplov: Rođen Arkanđelo Koreli
Italijanski kompozitor i violinista Arkanđelo
Koreli, osnivač bolonjske violinske škole i najznačajniji italijanski
kompozitor baroknih dela za gudačke instrumente u XVII veku rođen je na današnji dan 17. februara 1653. godine.
Vremeplov:
Umro Hajnrih Hajne
Na današnji dan
17. februara 1856. u Parizu umro nemački pesnik Hajnrih Hajne, jedan od
najvećih liričara XIX veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem
nemačkog romantizma, izvršila ogroman uticaj na evropsko pesništvo.
Vremeplov: Demonstracije zbog odbijanja da se prizna ilegalni Albanski univerzitet
Albanci u Tetovu, u Makedoniji, na
današnji dan 17. februara
1995. počeli masovne
demonstracije zbog odbijanja vlasti da prizna ilegalni Albanski univerzitet u
tom gradu. U sukobima s policijom poginuo jedan demonstrant, dosta njih
povređeno.
Studenti pomažu
u borbi protiv narkomanije u školama
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar sastao se u sredu sa studentima Farmaceutskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu, koji su izrazili želju da daju svoj doprinos u radu
Komisije za borbu protiv narkomanije u školama. Tom prilikom ministar zdravlja
pozdravio je inicijativu studenata i istakao značaj vršnjačke edukacije za
pravilno i pravovremeno edukovanje učeničke i studentske populacije. Pored
toga, ministar Lončar istakao je na sastanku da će Ministarstvo zdravlja
pružiti punu podršku formiranju Centra za edukaciju o štetnosti psihoaktivnih
supstanci pri Farmaceutskom fakultetu, navedeno je na sajtu Ministarstva
zdravlja. Studenti farmacije, zajedno sa dekanom ovog fakulteta prof. dr
Slađanom Šobajić i šeficom katedre za toksikologiju prof. dr Mirjanom Đukić,
izneli su predloge i ideje kako mogu da se uključe u programe prevencije koje
organizuje Komisija za borbu protiv narkomanije u školama. Oni su se zahvalili
ministru što ih je podržao da daju svoj doprinos izgradnji zdravog društva.