Raspust
neće biti produžen, đaci u klupama 24. februara
Neće biti dodatnog produženja zimskog raspusta, jer je
aktivnost virusa gripa u opadanju, tako da će se đaci u centralnoj Srbiji i
Vojvodini u školske klupe vratiti u ponedeljak, 24. februara. Ministar prosvete
Mladen Šarčević rekao je za Tanjug da je mera produženja raspusta zaustavila
širenje virusa gripa i da će u narednih nekoliko dana, dok su deca kod kuće,
situacija biti još bolja. Navodi da je bio u stalnom kontaktu sa ministrom
zdravlja Zlatiborom Lončarom, da je aktivnost virusa gripa u opadanju, da je
smanjen broj obolelih za 50 odsto i da nema razloga da deca dalje gube nastavu.
Smatra da nadoknada časova neće biti problem, da đaci u
centralnoj Srbiji treba da nadoknade četiri, a u Vojvodini pet radnih dana.
Njegova preporuka direktorima škola je da se što manje koriste radne subote
zbog predstojećih takmičenja koji se organizuju vikendom. “To može da se
nadoknadi predčasovima, posle časova, ali i da se produži čas na 60 minuta.
Znaju direktori škola to dobro”, kaže ministar.
Za đake u Vojvodini drugo polugodište počelo je 15.
janura, ali je zbog gripa prekinuta nastava pet radnih dana. U centralnoj
Srbiji i na Kosovu i Metohiji, đaci sa zimskog raspusta trebalo je da se vrate
18. februara, ali im je raspust produžen četiri radna dana, te će drugo
polugodište početi 24. februara.
Međunarodni dan maternjeg jezika
Svakog 21. februara slavi se Međunarodni dan maternjeg jezika, kao sećanje na studente koji su 1952. godine ubijeni u Daki, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični jezik.. Ovaj praznik ustanovio je UNESKO 1999. godine, a potom ga je priznala i Generalna skupština Ujedinjenih nacija.
U Srbiji Dan maternjeg jezika
obeležava se u Tršiću, rodnom mestu Vuka Stefanovića Karadžića, a u Kovačici biće,
tim povodom, otvorena izložba slikara naive i više prigodnih
manifestacija.
Elem, u svetu se govori oko 6.000
jezika, a prema prognozama lingvista, do kraja 21. veka više od polovine, čak i
do dve trećine će odumreti. Svake dve nedelje ugasi se po jedan jezik. Osnovno
za preživljavanje jezika je da se prenosi deci, da ima institucionalnu podršku,
svoje pismo, da se neguje u školama, medijima, podseća profesor Ranko Bugarski.
Status maternjeg jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama u Srbiji, dugo
nije menjan. “U skandinavskom modelu imate po sedam ili osam časova
nedeljno. U Grčkoj imate bezmalo devet časova. Kod nas je to od prvog do petog
razreda pet časova nedeljno, od šestog do osmog četiri časa nedeljno, u
srednjoj školi, gimnazijama najčešće četiri časa,dok je u stručnim školama još
zapostavljeniji”, rekao je profesor Filološkog fakulteta u Beogradu,
Veljko Brborić.
Na mađarskom u 66 OŠ u 27 lokalnih
samouprava
U Srbiji živi više od 30
nacionalnih manjina koje govore isto toliko jezika. Zakonom im je zagarantovana
upotreba maternjeg jezika. Tako je npr. nastava na mađarskom jeziku
zastuplјena u 66 osnovnih kola u 27
lokalnih samouprava, i to u Adi, Apatinu, Bačkoj Topoli, Beloj Crkvi, Bečeju,
Žitištu, Zrenjaninu, Kanjiži, Kikindi, Kovačici, Kovinu, Kuli, Malom Iđošu,
Novoj Crnji, Novom Bečeju, Novom Kneževcu, Novom Sadu, Oyacima, Pančevu,
Plandištu, Senti, Somboru, Srbobranu, Subotici, Temerinu i Čoki.Ovom nastavom
obuhvaćeno je ukupno 1.318 učenika u 114 odelјenja, od kojih je 35 izdvojenih s
342 učenika.
Prosečan broj učenika u odelјenjima
na ovom nastavnom jeziku je, kao i lane,12. U odnosu na prošlu školsku godinu,
broj učenika smanjen je za 113, a broj odelјenja za tri. Za pet je smanjen i
broj nekombinovanih odelјenja, u kojima je, kao i lane, u proseku po 14
učenika, dok je kombinovanih odelјenja dva više nego lane, a u njima, kao i
prošle godine, u proseku sedi po tri učenika. Za manje od 15 učenika nastava se
organizuje u 61 odelјenju. Izborna nastava iz predmeta mađarski jezik s
elementima nacionalne kulture, sa po dva časa nedelјno, organizovana je u 26
lokalnih samouprava, u 71 osnovnoj školi, a pohađa je 492 prvaka, što je za 60
učenika manje nego lane.
Nastavu na slovačkom jeziku đaci slušaju u 11 LS
Nastavu na slovačkom jeziku, u 11
lokalnih samouprava (LS), i to u Alibunaru, Baču, Bačkoj Palanci, Bačkom
Petrovcu, Beočinu, Zrenjaninu, Inđiji, Kovačici, Novom Sadu, Odžacima i Staroj
Pazovi, u 16 škola pohađa 309 šaka u 20 odelјenja, sa prosekom od 15 učenika po
odelјenju. U odnosu na prošlu školsku godinu, broj učenika povećan je za dva, a
kako je broj odelјenja smanjen za četiri, u proseku je po dva učenika po
odelјenju više nego lane. Od ovih učenika, samo 10 ih je u izdvojenim
odelјenjima. Nekombinovanih odelјenja je 14, što je za četiri manje nego lane,
u njima ima 290 prvaka, a prosečan broj učenika po odelјenju je 21, što je za
pet više nego lane. Kombinovanih odelјenja je, kao i prošle godine šest, u
njima je 19 đaka, s prosekom od tri po odelјenju, što je za jednog učenika
manje nego lane. Za manje od 15 učenika nastava se na ovom jeziku organizuje u
sedam odelјenja. Izborna nastava slovačkog jezika s elementima nacionalne
kulture ostvaruje se u 11 lokalnih samouprava, u 31 školi, za 151 prvaka, to
jest za 51 đaka više nego prošle školske godine.
Na rumunskom jeziku nastava u devet LS
Na rumunskom jeziku nastava je zastuplјena u devet lokalnih samouprava, i
to u Alibunaru, Beloj Crkvi, Vršcu, Žitištu, Zrenjaninu, Kovačici, Pančevu,
Plandištu i Sečnju, u 15 škola i to u 11 matičnih škola za 64 učenika i u sedam
izdvojenih odelјenja sa 17 đaka. U proseku u odelјenju ima pet đaka, što je po
jedan manje nego lane.U odnosu na prošlu školsku godinu, na ovom nastavnom
jeziku ima čak 38 prvaka i dva odelјenja manje.Nekombinovanih odelјenja s
nastavom na rumunskom ove godine je šest, dva manje nego lane, a u njima je 54
učenika i to, u proseku devet po odelјenju , što je za jednog učenika manje
nego lane. U 12 kombinovanih odelјenja, što je isto kao lane, ove godine je 27
učenika, to jest prosečno po dva, što je za jednog učenika manje nego lane.
Nastava na rumunskom jeziku, za manje od 15 učenika prvog razreda, ostvaruje se
u 17 odelјenja. Izborna nastava rumunskog jezika s elementima nacionalne
kulture ostvaruje se u sedam lokalnih samouprava, u 12 osnovnih škola, za 68
učenika, što je, u odnosu na prošlu školsku godinu, sedam prvaka više.
Na rusinskom jeziku u Vrbasu i Kuli
Nastava na rusinskom jeziku
organizovana je u Vrbasu i Kuli za 28 prvaka u dva nekombinovana odelјenja, što
je, u poređenju s prethodnom školskom godinom, za tri učenika i jedno odelјenje
manje. Zato je prosečan broj učenika po odelјenju povećan sa 10 na 14, mada je,
u stvarnosti, u jednom od ovih odelјenja manje od 15 učenika. Izborna nastava
rusinskog jezika s elementima nacionalne kulture organizovana je u šest
lokalnih samouprava, u 18 osnovnih škola, za 43 prvaka, što je za 14 učenika
manje nego prošle školske godine.
Nastava na hrvatskom samo u Subotici
Nastava na hrvatskom jeziku
zastuplјena je samo u Subotici i to u četiri osnovne škole za 18 učenika, od
kojih je šest u tri škole u sedištu, a ostali su u dva izdvojena odelјenja.
Prosečan broj učenika po odelјenju je četiri, što je za dva učenika manje nego
prošle školske godine. U odnosu na prošlu školsku godinu, broj učenika smanjen
je za 19, a odelјenja za jedno. Za jedno je smanjen i broj nekombinovanih
odelјenja, pa ih je sada dva, s ukupno 11 učenika. Kombinovanih odelјenja je,
kao i lane, tri sa sedam đaka. Izborna nastava hrvatskog jezika s elementima
nacionalne kulture organizovana je u pet lokalnih samouprava, u 10 škola, za 55
učenika, to jest za 22 đaka više nego lane.
Koliko dece
izučava maternji jezik?
Mada nema organizovane kompletne nastave, u vojvođanskim školama,
pripadnici romske, bunjevačke, bugarske, češke i ukrajinske nacionalne
zajednice svoj maternji jezik s elementima nacionalne kulture mogu da izučavaju
kao izborni predmet dva časa nedelјno. U ovoj školskoj godini romski jezik sa
elementima nacionalne kulture, u prvom razredu organizoan je u Adi, Alibunaru,
Bačkoj Palanci, Bečeju, Žablјu, Zrenjaninu, Kikindi, Kovačici, Kovinu, Novoj
Crnji, Odžacima i Sremskoj Mitrovici u 20 škola, za 95 učenika, što je za 34
učenika manje nego prošle školske godine.
Ukrajinski jezik u Vrbasu, Kuli i
Novom Sadu u četiri škole uči 11 prvaka, osam više nego prošle školske godine.
Bunjevački u sedam subotičkih škola uči 26 prvaka,to jest 12 manje nego lane.
Češki jezik u tri škole u beloj Crkvi sluša 32 učenika što je u odnosu na
prošlu školsku godinu povećanje za šest učenika. Makedonski jezik zastuplјen je
u Vršcu i Pančevu u dve škole samo za četiri učenika što je za čak 10 manje
nego lane. U ovoj školskoj godini nijedan prvak ne uči bugarski, a lane ih je
bilo troje.
Manjinama
za projekte u obrazovanju 30 miliona dinara
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
raspisalo je javni konkurs za dodelu sredstava iz budžetskog fonda za
nacionalne manjine za finansiranje programa i projekata iz oblasti obrazovanja,
izjavio je ministar Branko Ružić. Prema njegovim rečima, iz Fonda za manjine 30
miliona dinara namenjeno je za nove projekte i programe. “U prethodne tri
godine finansirali smo više od 200 projekata iz oblasti službene upotrebe
jezika i pisma, kulture i na taj način unapredili položaj svih pripadnika nacionalnih
manjina u Srbiji upravo u tim oblastima”, rekao je Ružić za Tanjug.
Ministar je istakao da nacionalne manjine predstavljaju dragocenost naše zemlje
i činjenica da je preko pola miliona građana upisano u posebni birački spisak
za izbore za izbor nacionalnih saveta nacionalnih manjina, govori u prilog tezi
da Srbija ima zaista visoke standarde kada je reč o zaštiti i očuvanju prava
nacionalnih manjina. “Ove godine poseban akcenat će biti na obrazovanju,
što je dogovoreno u koordinaciji sa nacionalnim savetima nacionalnih
manjina”, rekao je Ružić.
Pravo učešća na konkursu imaju ustanove, udruženja,
fondacije, privredna društva i druge organizacije čiji su osnivači nacionalni
saveti nacionalnih manjina, kao i organizacije civilnog društva upisane u
odgovarajući registar, a čiji se ciljevi ostvaruju u oblasti zaštite i
unapređenja prava i položaja pripadnika nacionalnih manjina, te zadužbine,
fondacije i konferencije univerziteta, odnosno akademija strukovnih studija.
Konkurs će biti otvoren do 18. marta. “Uveren sam da ćemo u oblasti
obrazovanja napraviti još više iskoraka u pogledu zaštite prava nacionalnih
manjina u Srbiji”, rekao je Ružić. Ružić je dodao da je cilj da se svake
godine finansiraju kvalitetni programi i projekti, koji će unaprediti položaj
pripadnika nacionalnih manjima. Sredstva se dodeljuju godišnje, u jednoj od
četiri zakonom utvrđene oblasti: kultura, obrazovanje, informisanje i službena
upotreba jezika i pisama nacionalnih manjina. Konkretnu oblast za datu godinu
utvrduje Savet za nacionalne manjine na predlog, tj. u saradnji sa nacionalnim
savetima nacionalnih manjina. Savet za nacionalne manjine usvojio je predlog da
prioritetna oblast za finansiranje programa i projekata iz Fonda u ovoj godini
bude obrazovanje.
Isplata stipendija nadarenim učenicima i studentima
Isplata
četvrte i pete mesečne rate stipendija izuzetno nadarenim učenicima, za školsku
2019/2020. godinu, počela je u sredu19.
februara, saopštilo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
U sredu je
počela i isplata druge i treće mesečne rate stipendija izuzetno nadarenim
studentima, za školsku 2019/2020. godinu. Mesečni iznos stipendije za izuzetno
nadarene učenike je 15.000 dinara, dok je mesečni iznos stipendije za studente
osnovnih i master studija 24.000 dinara. Za studente doktorskih studija,
mesečni iznos stipendije je 30.000 dinara, navedeno je u saopštenju.
Akademska zajednica uz Teodorovića
Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) koja okuplja
pripadnike akademske zajednice, osudila je nove medijske napade na profesora
Saobraćajnog fakulteta Dušana Teodorovića u kojima ga, kako ističu, kritičari
bez stručnih kvalifikacija, moralnih skrupula i ijednog argumenta optužuju za
nestručnost, plagiranje i izostanak patriotizma. – Optužbe
protiv akademika Teodorovića svakim danom su sve prizemnije, ali dolaze od
ljudi koji, osim što nemaju potrebne kvalifikacije da procenjuju naučne radove,
nemaju ni elementarnu pristojnost. Svedoci smo optužbi da je „prešao na stranu
agresora“, da je „najgluplji od svih akademika“, da je plagijator, a vrhunac su
bolesne pretnje koju je Teodoroviću uputio Vojislav Šešelj.
Akademska
zajednica ne sme ćutke da prelazi preko ovakvih uvreda i diskreditacija. Napadi
koji su mu upućeni imaju isti pečat – nijedan nije argumentovan, a svi su
usmereni na diskreditovanje ličnosti i sadrže prećutnu pretnju upućenu svima
koji javno iznose svoje mišljenje, smatraju članovi MASA.
Novi ciklus
takmičenja Brainfiniti: Prijave do 1. marta
Učenici od
petog do osmog razreda iz svih škola u Srbiji i njihovi nastavnici mogu da se
prijave do 1. marta za učešće u novom ciklusu takmičenja Brainfinity. Reč je o jedinstvenom takmičenju u rešavanju problema, namenjenom
učenicima starijih razreda osnovne škole koji žele da se oprobaju u kreativnom
rešavanju logičkih zadataka i da za to osvoje vredne nagrade. Takmičenje
organizuje Institut za moderno obrazovanje, a učešće je besplatno. – Ekipu čini četiri učenika i jedan nastavnik kao mentor. Timovi mogu
biti sastavljeni od učenika različitih škola i razreda, pri čemu će se
takmičiti u konkurenciji ekipa najstarijeg člana. U okviru takmičenja prvo se
održava Brainfinity izazov 14. marta, a zatim i Brainfinity finale, koje će
biti 25. aprila – kaže za Danas profesor Ivan Anić, autor ovog zanimljivog
takmičenja i jedan od članova žirija.
Za učešće
u prvom delu takmičenja dovoljno je da se ekipa okupi u bilo kom prostoru i da
ima na raspolaganju računar ili tablet i internet konekciju. Sve prijavljene
ekipe mejlom dobijaju tri zadatka na srpskom i engleskom jeziku koja rade dva
sata, a rešenja zatim šalju žiriju. Pet najboljih ekipa iz svakog razreda
prolazi u finale, koje se održava u prostorijama Instituta za moderno
obrazovanje u Beogradu, gde ih čekaju novi logički izazovi. Anić objašnjava da su problemi koje rešavaju uvek konkretni, iz neke
oblasti bliske deci, ali za rešavanje zahtevaju da učenici upotrebe znanja iz
različitih predmeta i oblasti. Na taj način đaci shvataju kako da znanja koja
stiču u školi kreativno primene u realnom životu. – Rešavanje problema je jedna od najefikasnijih nastavnih metoda za
razvoj učenika. Zato su na Brainfinity takmičenju učenici izuzetno angažovani,
rešavaju zadatke bez stresa i straha od greške, jer ne postoji samo jedan
ispravan odgovor. Oni su detektivi, mali istraživači, putnici kroz vreme,
preduzetnici koji imaju zadatak da reše određen izazov. Umesto „štrebanja“ i
mehaničkog učenja, Brainfinity ujedinjuje znanje, snalažljivost i timski rad.
Ovde se deca hvataju ukoštac sa realnim problemima, a matematika na ovaj način
postaje funkcionalno primenljiva – ističe Anić. Zainteresovani đaci i nastavnici mogu da se prijave na www.challenge.institut.edu.rs .
Kula: Nova
oprema za sportsku halu u Sivcu
Pokrajinski sekretar za sport i omladinu Vladimir Batez, zajedno s
predsednikom Opštine Kula Damjanom Miljanićem, nedavno je obišao sportsku halu
u Sivcu, za koju je preko konkursa Pokrajinskog sekretarijata za sport i
omladinu obezbeđena nova sportska oprema vredna dva miliona dinara. Batez je
istakao da današnja poseta Sivcu predstavlja nastavak saradnje resornog
sekretarijata i kulske opštine na daljem unapređenju uslova za razvoj sporta.
Posebno je značajno, kako je naglasio, što se time utiče na veće učešće školske
dece u sportskim aktivnostima i programima usmerenim na omladinski aktivizam.
Opština Kula jedna je od vojvođanskih opština koja je najviše uložila u
sportsku infrastrukturu, poput ovog ozbiljnog sportskog objekta u MZ Sivac.
Resorni sekretarijat je podržao nabavku moderne opreme za ovu halu, a reč je o
plafonskom elektropodiznom košu i setu za odbojku i tenis. Zadovoljan sam kako
je ugrađena ova kvalitetna sportska oprema, koja je sada na raspolaganju svim
generacijama, rekreativcima i profesionalnim sportistima, a cilj je bio da oni
imaju mnogo bolje uslove za bavljenje sportom, istakao je Batez.
On je
rekao da je ovo samo jedan od projekata realizovanih u protekle četiri godine i
podsetio da je Pokrajinski sekretarijat za sport u opštini Kula u tom periodu
uložio 21,7 milion dinara. Tim sredstvima opremljene su dve osnovne škole –
„Isa Bajić“ u Kuli, gde je izgrađen multifunkcionalni teren i „Vuk Karadžić“ u
Crvenki, gde je zamenjen pod u sportskoj sali. Batez je dodao da je u okviru
tih sredstava resorni sekretarijat izdvojio i značajan deo od preko 10,2
miliona dinara za prvu fazu sanacije i adaptacije sportske hale u Crvenki,
važne za vojvođanski sport jer su upravo u njoj stasavali veliki šampioni našeg
rukometa.
Predsednik
Opštine Kula Damjan Miljanić istakao je da je saradnja resornog sekretarijata i
ove opštine na izuzetnom nivou, kao i da su podsticaji koji dolaze iz Pokrajine
veoma značajni ne samo u finansijskom smislu već i zbog kontuinuiranog
razumevanja, stručne podrške i efikasnosti u rešavanju svih pitanja vezanih za
razvoj sporta u ovom kraju. S novom opremom koju smo dobili od Pokrajinskog
sekretarijata za sport i omladinu, danas je ova sportska hala, koja je prošle
godine otvorena, potpuno zaokružila svoju funkciju. Sada je sala opremljena da
se predviđeni sportovi, a to su košarka, odbojka i tenis, bez problema
odvijaju, istakao je predsednik Opštine Kula.
Somborski
gimnazijalci prikupili sredstva za medicinske aparate
Gimnazijalci iz Sombora su i ove godine mnogima dali lekciju humanosti,
prodavajući čestitke po gradu, oni su prikupili sredstva i donirali neophodne
medicinske aparate Domu zdravlja. Maturanti Gimnazije “Veljko
Petrović” uručili su Odeljenju pedijatrije Doma zdravlja “Dr Đorđe
Lazić” u Somboru medicinsku opremu i igračke za decu. U humanoj akciji je
učestvovalo dvadesetak srednjoškolaca koji su kupili oksimetar za bebe i malu
decu, kao i profesionalni inhalator. Srednjoškolci su za ovu akciju prikupili
88.000 dinara tako što su prodavali čestitke po gradu, koje su u toku slobodnog
vremena sami izrađivali. “Na ideju smo došli tako što smo shvatili da neke
svoje kreativne strane možemo primeniti i da od toga zaradimo novac i pomognemo
deci u Somboru” rekla je Olivera Delić, učenica četvrtog razreda Gimnzaija
“Veljko Petrović” u Somboru. “Prošle godine smo bili na
Odeljenju za decu, a tokom prethodnih godina posetili smo i Dom za nezbrinutu
decu i pomogli smo jednoj devojci…”dodala je Mia Tumbas, učenica istog
razreda.
Zaposleni
pedijatri pozdravili su humani gest somborskih gimnazijalaca, a uručena
medicinska oprema i te kako im je potrebna u lečenju dece. “Mnogo će nam
značiti ovi aparati, jer su dosadašnji plućni oksimetri bili namenjeni
odraslima. Ovo je profesionalni inhalator koji će omogućiti pravilnu distribuciju
leka, koji dolazi u disajni put, a isto tako će skratiti vreme i inhalacije,
što je za naš uzrast vrlo dragoceno” ocenila je za RTV dr Lidija
Banaković, načelnica u Dispanzeru za predškolsku decu. “Vrlo smo ponosni i
dirnuti ovom njihovom akcijom, jer smatram da je za veliku pohvalu njihov
entuzijazam i ideja humanosti, koju su pokazali u ovako mladoj dobi
“potvrdio je dr Emeše Uri direktor Dom zdravlja “dr Đorđe
Lazić.” Učenici somborske Gimnazije već pet godina organizuju slične
akcije, a u njima su prikupili 350.000 dinara za humane namene. Ovo je svakako
lekcija humanosti čiji primer treba slediti.
Čepom do
osmeha u Mitrovici: Tableti za dečake obolele od autizma
Udruženje
„Čepom do osmeha“uručilo je trojici dečaka Luki Vasiljeviću (13) iz Laćarka,
Vukašinu Đurašinoviću (14) iz Mačvanske Mitrovice i Mihajlu Miljkoviću (6) iz
Sremske Mitrovice, koji boluju od autizma, biti uručena tri tablet računara.
Kako podsećaju organizatori, mogućnosti koje nudi IT tehnologija u vidu
različitih aplikacija i sadržaja, mogu u velikoj meri da pomognu u komunikaciji
deci sa autizmom i savladavanju jezičkih barijera, kao i da doprinesu razvoju
motoričkih sposobnosti i pomognu inkluziji. Zahvaljujući prijateljima akcije,
navode organizatori, kompanijama BeotelNet i Intek, tačnije njihovoj
senzibilisanosti i tome što su prepoznali Udruženje kao sigurnog i pouzdanog
partnera, uspeli su da obezbede tri tablet računara za Luku, Vukašina i
Mihajla, za koje se nadaju da će pomoći u njihovom daljem opštem i socijalnom
razvoju. Uručenju pomagala prisustvovali su načelnik Gradske uprave za zdravstvenu i
socijalnu zaštitu, Vojislav Mirnić, njegova zamenica, kao i deca iz udruženja
“Autizam govori srcem”.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u petak 21. februara 1997. godine na vanrednoj sednici
Opštinskog odbora sindikata radnika obrazovanja Vranja (predsedavao Živojin Jančić)
razmatrajući Saopštenje ROS od 20. februara, prosvetari su prihvatili i
Sporazum koji su sa Vladom Srbije potpisali Tomislav Banović i Dobrica Savić.
Na istoj, vanrednoj sednici, data je podrška ROS, da nastavi dalјe pregovore sa
Vladom Srbije. Od Republičkog odbora se, takođe, zahteva da pregovarački tim
čine isklјučivo članovi ROS. Odlukom koju su vranjanski prosvetari doneli 21.
februara, u svim školama u Vranju prekida se obustava rada prosvetnih radnika.
Tako je i zvanično prekinut štrajk, bolјe rečeno njegov pokušaj. Jer, obustavu
su u Vranju podržale i ispoštovale (nekoliko dana) samo sindikalne organizacije
u dve srednje škole (Ekonomsko-trgovačka i Tehnička). Uprkos odluci OO učenici
srednjih škola su nastavili bojkot započet 7. februara. Uprkos pokušajima, pa i
javnom pozivanju putem RTV Vranje da se vrate na nastavu, srednjoškolci
nastavlјaju svoj protest šetnjom ulicama.
Obustava rada u obrazovnim
ustanovama Vojvodine je nastavlјena “sve dok Vlada ne potpiše sporazum sa
Pregovaračkim timom”. Najniža cena rada u obrazovanju mora biti procentualno
vezana za prosek privrede za prethodni
mesec, zaklјučeno je na sednici Pokrajinskog odbora Sindikata
obrazovanja Vojvodine toga 21. februara.
POS je zatražio da se 24. februara sastane ROS obrazovanje Srbije. Članovi
Pokrajinskog odbora ne prihvataju sporazum Vlade i predstavnika Saveza
sindikata Srbije i ne smatraju da je Vlada ispunila sve zahteve prosvetnih
radnika. Kako je rečeno koeficijenti nisu ni bili predmet zahteva nastavnika i
profesora već vezivanje najniže cene rada za prosek privrede.
Dr Milorad Mijatović, predsednik
Gradskog odbora Sindikata obrazovanja Novog Sada, ukazao je da na pregovorima u
Vladi (20. februara) nije vršen pritisak na Pregovarački tim. Vladi je
Pregovarački tim Sindikata ponudio dve varijante da se spor reši. Predstavnici
Vlade su, međutim, jednostavno rekli: varijanti više nema, sporazum je
potpisan, a mi ćemo kao Vlada učiniti sve da deca mogu da idu u školu. GOS
Novog Sada zaklјučio je da se od škola koje su nagovestili da će od 24.
februara početi da rade (osam), traži da preispitaju svoje odluke, odnosno da
nastave sa štrajkom. GOS daje punu podršku Pregovaračkom timu i saglasan je da
štrajk može prestati tek kad Pregovarački tim potpiše sporazum sa Vladom.
Nakon što su pregovori 20. februara neuspešno završeni
već sutradan dešava se još
jedna nova izdaja od strane „državnog“ sindikata – nastalu situaciju koristi Dušan Vatović, sekretar koordinatora
pregovaračkog tima Jagoša Bulatovića koji šalje svim školama falsifikovano
saopštenje pregovaračkog tima na osnovu koga se traži preispitivanje odluke o
štrajku. To dovodi do zabune među prosvetnim radnicima, a u jednom broju škola
započinje svakodnevno preispitivanje odluke o obustavi nastave.
Direktore škola svaki dan sazivaju načelnici okruga koji su takođe
toga dana bili u Vladi gde se se
dogovarali kako da okončaju, milom ili silom, štrajk. Načelnici okruga će potom
davati direktorima konkretne
instrukcije o načinima delovanja u cilju suzbijanja štrajka i ne samo to već
će i vršiti direktan pritisak na
direktore škola, ucenjivati i pretiti smenama. U taj petak 21.02.1997. Vlada
uključuje sva raspoloživa sredstva za zaustavljanje štrajka. Protivno odlukama
štrajkačkih odbora direktori stavljaju obaveštenja na škole da će nastava
početi od ponedeljka 24.02.1997, sazivaju sastanke i nastavnička veća subotom,
pa čak i nedeljom. RTS satanizuje prosvetu i poziva decu u škole. Prve počinju
da rade škole koje se rukovode informacijama iz „državnog“ sindikata. U mnogim
školama dolazi do nesloge i razbijanja jedinstva kolektiva.
Vremeplov: UmroSpinoza
Na današnji dan 21. februara 1677 godine umro je holandski filozof
jevrejskog porekla Baruh de Spinoza, tvorac monističkog determinizma. Izdržavao
se brušenjem optičkih sočiva i odbio je
katedru u Hajdelbergu, jer je želeo da očuva potpunu intelektualnu nezavisnost.
U mladosti je isključen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je
govorio o telesnoj prirodi Boga. Dokazivao je da filozofija “nema druge svrhe
osim istine”, dok religija teži jedino pokoravanju. Znatno je uticao na
francuske prosvetitelje. Za života je objavio “Teološko-politički traktat” i
“Principe filozofije Renea Dekarta”, a posthumno je objavljeno njegovo
kapitalno delo “Etika”.
Vremeplov: Objavljen Komunistički manifest
“Komunistički manifest” Karla Marksa i Fridriha
Engelsa objavljen je na današnji dan 21. februara 1848.
Vremeplov: Umropapa Julije II
Na današnji dan 21. februara 1513.
godine umro je papa Julije II, izvorno sveštenik Đulijano dela Rovere, od 1503.
do smrti 1513. papa Julije II, najveći pokrovitelj umetnosti među poglavarima
rimokatoličke crkve. Od Mikelanđela Buonarotija, svog bliskog prijatelja,
naručio je izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, uključujući
džinovski “Strašni sud”, od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra u
Vatikanu, a Rafael je oslikao njegove privatne odaje.
Vremeplov:
Rođen Raša Plaović
Nemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je
1906. godine uveo metodu pregleda krvi, pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa
rođen je na današnji dan 21. februara
1866. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i
bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica.
Vremeplov: RođenMilan Kašanin
Na današnji dan 21. februara 1895. godine rođen je Milan Kašanin, srpski
književnik, muzeolog, esteta, istoričar umetnosti, prevodilac. Rodio se u Belom
Manastiru (Baranja) a gimnaziju je završio u Novom Sadu. Studirao je na
pariskoj Sorboni estetiku i istoriju umetnosti. Radio je u Ministarstvu
prosvete, zatim kao upravnik Muzeja savremene umetnosti. Godine 1936. Muzej
savremene umetnosti i Istorijsko-umetnički muzej su spojeni i oformljen je
Muzej kneza Pavla i za direktora je postavljen Kašanin. Zbirku Muzeja savremene
umetnosti oformio je sam knez namesnik Pavle, iz privatnih sredstava, takođe
veliki zaljubljenik u umetnost. Kao lični prijatelj Kneza Pavla, posle Drugog
svetskog rata Kašanin je živeo potpuno skrajnuto, od retkih prevodilačkih
poslova – nepotpisanih, da bi docnije bio postavljen za rukovodioca
novoosnovane Galerije fresaka. Bio je pokretač i glavni urednik izuzetnog
časopisa “Umetnički pregled” (1937-1941) koji je uživao svetski ugled. I kao
književnik bio je izuzetan stilista. Dela: “Jutrenja i bdenja”,”Slučajna
otkrića”, “Zarobljenici”, “Kamena otkrića”, “Srpska književnost u srednjem
veku”, “Srpska umetnost u Vojvodini”.
Vremeplov: Rođen Segovija
Španski gitarista Andres Segovija, najveći
majstor tog instrumenta u 20. veku rođen je na
današnji dan 21. februara1893. Već sa sedam godina počeo je da priređuje
koncerte širom sveta, izvanredno tumačeći dela klasičnih majstora, čime je
gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike.Transkribovao je za
gitaru niz kompozicija Johana Sebastijana Baha. Mnogi kompozitori posvetili su
mu dela koja su komponovali za gitaru
Vremeplov: Proglašen Ustav – uvod razbijanje SFRJ
Na današnji
dan 21. februara 1974. godine u Skupštini SFRJ proglašen je Ustav za koji je
rečeno da je “nova etapa u razvitku jugoslovenskog socijalističkog
samoupravljanja”, kojim je zemlja konfederalizovana, a Srbija dezintegrisana,
pretvaranjem njenih pokrajina Kosova i Metohije i Vojvodine u svojevrsne
“države u državi”. Ustavno rešenje iz 1974. omogućilo je i pripremilo
razbijanje Jugoslavije početkom devedesetih 20. veka.
Četrnaestogodišnjak
ubio dva psa, ukrao auto, ovcu, jagnje, jare…
Pripadnici
Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su maloletnika iz Bačkog Petrovog
Sela, zbog postojanja osnova sumnje da je, u ovom mestu, učinio više krivičnih
dela krađa i teška krađa. Sumnja se da je, pre tri dana, iz nezaključane kuće,
ukrao torbicu sa dokumentima, dva mobilna telefona i ključeve od automobila
kojim se odvezao i zatim ga ostavio, bez jedne registarske tablice.Ovaj
četrnaestogodišnjak se, takođe, tereti za krađu manje kase sa novcem iz jednog
automobila, kao i za krađu raznog alata iz drugog.Sumnja se i da je, iz štale
jednog meštanina, ukrao ovcu, jagnje i jare.
On je
osumnjičen i da je provalio u kuću u Bačkom Petrovom Selu i da je ukrao iz nje
nameštaj i garderobu. Sumnja se da je, pritom, ubio dva psa u dvorištu, pa ga
krivična prijava tereti i za krivično delo ubijanje i zlostavljanje životinja. Maloletnik
je priveden nadležnom sudiji Višeg suda u Zrenjaninu koji mu je odredio
pritvor, do 30 dana.
Tinejdžerka
iz Beograda četiri noći igrala igrice i završila u bolnici
Za vikend
je jedna tinejdžerka od 17 i po godina danju spavala, a noću je sa drugaricom
igrala igrice i gledala filmove na mobilnom telefonu i posle četiri dana to je rezultiralo
konvulzivnim napadom, rekla je za RTS doktorka Ivana Stefanović iz beogradske
Hitne pomoći To, prema njenim rečima, i dalje ne znači epilepsiju, ali mora da
se sprovede detaljna dijagnostika. “Ono što jeste činjenica da danas
postoje termini TV epilepsija, napadi prouzrokovani video-igricama”, rekla
je doktorka i pozvala roditelje da obrate pažnju na to koliko im deca provode
vremena na kompjuterima i telefonima.
Društvene
mreže, kompjuterske igre ili nedostatak volje – samo su neki od razloga što su
mladi fizički neaktivni. Ovakav način života, osim do gojaznosti, dijabetesa
ili poremećaja sna, tinejdžere vodi i u depresiju, pokazuju najnovija
istraživanja. Naime, vežbanje podiže nivo neurotransmitera kao što je glutamat,
a čiji nedostatak često dovodi do neraspoloženja, pa i težih poremećaja u
ponašanju, naročito kod mladih.
Studija je
pokazala i da je, na primer, svakih 60 minuta dodatne neaktivnosti dnevno
tinejdžere približavalo depresiji za novih 11 procenata. Za smanjenje ovog
rizika nije nužna intenzivna fizička aktivnost, već je dovoljna i povremena
rekreacija, umesto kontinuirane pasivne posvećenosti mobilnim telefonima i
kompujerskim igrama, naglašavaju stručnjaci.
Krivična
prijava protiv direktora Centra zbog zanemarivanja dece iz Novog Kozjaka
Protiv direktora Centra za socijalni rad iz Alibunara Zorana Prebiračevića i stručnih radnika tog centra biće podnete krivične prijave zbog propusta u radu u slučaju šestoro maloletne dece iz Novog Kozjaka, koja su bez oca i majke živela u trošnoj kući bez osnovnih uslova za život, objavila je juče Radio-televizija Srbije (RTS). Osim postupaka krivične odgovornosti Skupštini opštine Alibunar biće dostavljena inicijativa za razrešenje direktora Centra zbog propusta u radu. Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku saopštio je da je, na osnovu inspekcijskog nadzora i nadzora nad stručnim radom, Komisija konstatovala da će direktoru biti naloženo da utvrdi odgovornost zaposlenih i da će biti iniciran postupak pred Etičkim odborom Komore socijalne zaštite radi utvrđivanja povrede kodeksa profesionalne etike stručnih radnika, naveo je RTS. Kako je navedeno u saopštenju Pokrajinskog sekretarijata, inicijativa o smeni direktora biće dostavljena opštini Alibunar. Pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić je nakon urgentnog zbrinjavanja šestoro dece iz Novog Kozjaka rekao da će javnost biti upoznata sa ishodom inspekcijskog nadzora i nadzorom nad stručnim radom i predloženim merama prema odgovornim licima. U izveštaju se navodi da je Centar za socijalni rad načinio pet grubih propusta time što nije zaštitio decu, što im nije pružio materijalnu podršku, ali i zato što nisu kontinuirano praćene potrebe dece, a uočeni su i propusti u vođenju slučaja u organizovanju zaštite dece. Navedeno je da direktor Centra za socijalni rad u Alibunaru nije obezbedio zakonitost rada Centra u skladu sa Pravilnikom o organizaciji, normativima i standardima rada centra za socijalni rad, čime je onemogućeno ostvarivanje prava korisnika. Direktor Centra nije postupao saglasno propisanoj odgovornosti u upravljanju i organizovanju radnog procesa, niti je preduzimao mere u kontroli postupanja prema zaposlenima. Komisija je konstatovala da će se protiv direktora i stručnih radnika inicirati postupak krivične odgovornosti, da će biti naloženo direktoru da utvrdi odgovornost zaposlenih i da će biti iniciran postupak pred Etičkim odborom Komore socijalne zaštite radi utvrđivanja povrede kodeksa profesionalne etike stručnih radnika. Pored pokretanja krivične odgovornosti Skupštini opštine Alibunar biće dostavljena inicijativa za razrešenje direktora Centra zbog propusta u radu.