Neće biti dodatnog produženja zimskog raspusta, jer je
aktivnost virusa gripa u opadanju, tako da će se đaci u centralnoj Srbiji i
Vojvodini u školske klupe vratiti u ponedeljak, 24. februara. Ministar prosvete
Mladen Šarčević smatra da nadoknada časova neće biti problem, da đaci u
centralnoj Srbiji treba da nadoknade četiri, a u Vojvodini pet radnih dana.
Njegova preporuka direktorima škola je da se što manje koriste radne subote
zbog predstojećih takmičenja koji se organizuju vikendom. “To može da se
nadoknadi predčasovima, posle časova, ali i da se produži čas na 60 minuta.
Znaju direktori škola to dobro”, kaže ministar.
Za đake u Vojvodini drugo polugodište počelo je 15.
janura, ali je zbog gripa prekinuta nastava pet radnih dana. U centralnoj
Srbiji i na Kosovu i Metohiji, đaci sa zimskog raspusta trebalo je da se vrate
18. februara, ali im je raspust produžen četiri radna dana, te će drugo
polugodište početi 24. februara.
Elektronska
prijava za vrtić u još 122 opštine?
Elektronska prijava za upis dece u vrtiće uvedena je, pored Beograda, u 17 gradova i opština, i plan je da se tokom ove godine ta usluga omogući u još 122 opštine u Srbiji. Iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave kažu da se preko usluge eVrtić do sada prijavilo oko 48.000 dece za upis u predškolske ustanove. Državni sekretar Zoran Kasalović ističe za Tanjug da će sada većem broju roditelja biti olakšana prijava za upis dece u vrtiće i da oni više neće morati da čekaju u redovima na šalterima. Kako kaže, do pre 20 meseci elektronska prijava je bila dostupna u samo četiri lokalne samouprave, dok u ovom trenutku sve opštine u Beogradu pružaju tu uslugu. “Trenutno se sprovode aktivnosti kako bi ova usluga postala dostupna u svim gradovima i opštinama u Srbiji, i plan je da se dođe do 139 lokalnih samouprava”, rekao je Kasalović.
Elektronsku
prijavu za upis dece u predškolske ustanove, roditelji mogu obaviti preko
portala eUprava, a podnošenje prijave vrši se popunjavanjem elektronskog
obrasca. Kasalović dodaje da roditelji ne moraju da donose izvod iz matične
knjige rođenih, uverenja o prebivalištu i uverenja o zaposlenju. “Važno je
naglasiti da mnoge lokalne samouprave ovu elektronsku uslugu aktiviraju na
portalu samo u vreme trajanja konkursa za prijavu dece i to što ih možda u ovom
trenutku nema na portalu ne znači da one nemaju tu uslugu”, kaže
Kasalović. Prema njegovim rečima, konkurs počinje od aprila i traje do kraja
maja, ali svaka lokalna samouprava samostalno određuje početak, trajanje i
završetak konkursa za upis mališana u vrtiće. “Lokalne samouprave
prepoznaju značaj uvođenja ovakvih servisa i uviđaju sve benefite kolje eUsluge
donose građanima”, istakao je Kasalović. Lokalne samouprave imaju podršku
Vlade, Ministarstva i Kancelarije za IT koja nudi besplatnu platformu, obuke za
zaposlene u predškolskim ustanovama, kao i tehničku podršku. Iz Ministarstva
poručuju da su do sada obuke prošli zaposleni iz 100 lokalnih samouprava.
Dan
maternjeg jezika obeležen i na Filozofskom fakultetu
Na Filozofskom fakultetu u Novom
Sadu juče je u svečanoj sali obeležen Dan maternjeg jezika. Ovaj datum se obeležava
od 2000. godine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija priznala
Rezolucijom, a UNESKO 1999. godine proglasio 21. februar Danom maternjeg
jezika. Maternji jezik deo je kulturnog identiteta naroda, tačka prepoznavanja,
različitosti, ali i tolerancije i razumevanja. Republika Srbija je 2006. godine
ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Na osnovu
ove Povelje, manjinskim jezicima u Srbiji ne preti opasnost od izumiranja, U
Srbiji je registrovano više od 30 nacionalnih manjina (etničkih grupa), a
zakoni u oblasti obrazovanja posebnu pažnju pridaju osiguravanju kvaliteta
obrazovanja dece pripadnika manjinskih grupa. Cilj ovog praznika jeste da ukaže
na jezičku raznolikost i na potrebu za očuvanjem svakog jezika. Pored toga,
ovim obeležavanjem se ukazuje i na širenje svesti o jezičkim i kulturološkim
tradicijama širom sveta i tako podstiče na razumevanje, toleranciju i
komunikaciju.
Svi navedeni ciljevi se poklapaju sa
vizijom i misijom Filozofskog fakulteta. Filozofski fakultet u Novom Sadu je
jedna od retkih ustanova gde se može studirati na maternjim jezicima čak pet
nacionalnih zajednica. Studijski programi jezika i književnosti na mađarskom,
rumunskom, rusinskom, slovačkom i srpskom, odvijaju se na osnovnim, masterskim
i doktorskim studijama. U okviru programa proslave predstaviće se predstavnici
fakulteta sa pomenutih studijskih programa i to: Odsek za srpski jezik i
lingvistiku – Razvoj srpskog jezičkog standarda (prof. dr Isidora Bjelaković i
prof. dr Marina Kurešević); Odsek za hungarologiju – Mađarska poezija u
originalu i u prevodu, u izvođenju studenata Odseka; Odsek za slovakistiku –
Slovačka poezija, u izvođenju studenata Odseka; Odsek za rumunistiku – Rumunska
poezija, u izvođenju studenata Odseka; Odsek za rusinistiku – Pesma na
rusinskom jeziku, u izvođenju studenanta Odseka; prezentacija na temu Rusinski
u svetu.
Srbija sa
Kazahstanom u projektima u oblasti omladine i sporta
Ministar
omladine i sporta Vanja Udovičić sastao se u četvrtak sa novoimenovanim ambasadorom Kazahstana u
Srbiji Gabitom Sizdikbekovim i otvoreno razgovarao o mogućnostima unapređenja
odnosa, zajedničkih aktivnosti i projekata u oblastima omladine i sporta. Kako
se navodi u saopštenju ministarstva omladine i sporta, Srbija i Kazahstan, koji
ima više od 500 omladinskih organizacija, od 2018. godine imaju potpisan
Memorandum o saradnji u oblasti omladine, što je dobra osnova za još
dinamičniji i sveobuhvatniji razvoj aktivnosti.
Konstatovano je i da će nedavno
otvaranje Ambasade Kazahstana u Beogradu pružiti značajne mogućnosti za bržu i
konkretniju realizaciju daljih zajedničkih koraka i umnogome doprineti
produbljivanju dugogodišnjih prijateljskih odnosa dveju zemalja i naroda. Takođe,
razmotreno je i potpisivanje Memoranduma o razumevanju u oblasti sporta, što bi
zaokružilo odličnu postojeću saradnju na tom polju. Kazahstanski sportski
uspesi se ogledaju isključivo u pojedinačnim sportovima, kao što je boks, pa je
Sizdibekov istakao da bi saradnja sa našim trenerima iz kolektivnih sportova
bila od posebnog značaja za razvoj tamošnjeg sporta i da su srpski stručnjaci
veoma cenjeni u Kazahstanu.
Srbija 48.
na listi zemalja pogodnih za odrastanje dece
Nijedna
zemlja na svetu ne može svojoj deci da obezbedi i zdravo odrastanje i okruženje
pogodno za njihovu budućnost, navodi se u najnovijem izveštaju Svetske
zdravstvene organizacije (SZO). U izveštaju se navodi da klimatske promene i
loš marketing koji podstiče konzumaciju nezdrave hrane i maloletničko opijanje
predstavljaju poseban rizik za decu, prenosi BBC. SZO je zajedno sa UNICEF-om i
naučnim časopisom Lanset (Lancet) sastavio listu od 180 zemalja na osnovu
odlika koje imaju, a koje deci omogućavaju dobar razvoj i svetlu
budućnost. Neki od kriterijuma koji su
se uzimali u obzir prilikom izrade popisa su zdravlje, obrazovanje, način
ishrane i smrtnost dece, a zemlje su poređane i na osnovu količine ugljen
dioksida koji emituju, odnosno na osnovu svog doprinosa klimatskim promenama.
Stručnjaci
su zaključili da deca, ako se nastavi neodgovorno ponašanje prema planeti, neće
imati budućnost. “Svako dete na svetu danas se suočava sa egzistencijalnom
pretnjom zbog klimatskih promena i komercijalnih pritisaka. Države moraju da
promene svoj pristup prema zdravlju dece i mladih kako bi zaštitile svet koji
će njima ostaviti”, izjavila je Helen Klark iz Lanseta. Stručnjaci
upozoravaju i da će se do 2100. godine temperatura na svetskom nivou povećati
za četiri stepena, što će drastično uticati na zdravlje dece – podići će se
nivo okeana, toplotni talas će postati svakodnevnica, ljudi će se loše hraniti,
a proširiće se i infektivne bolesti.
Prvo mesto
na listi zemalja najboljih za razvoj i život dece zauzela je Norveška, drugo
Južna Koreja, dok je na trećem mestu Holandija. Na drugoj listi, koja u obzir
uzima količinu emitovanja ugljen dioksida po stanovniku, one su se, međutim,
našle na 156. (Norveška), 160. (Holandija) i 166. (Južna Koreja).
U regionu
najbolje mesto zauzela je Slovenija koja je na listi zemalja najboljih za
razvoj i život dece na 25. mestu i označena je, prema klasifikaciji Svetske
banke, kao zemlja s visokim primanjima. Ali, kada je u pitanju emisija ugljen
dioksida u atmosferu, ona je na 145. mestu jer emituje 159 odsto više ugljen
dioksida po glavi stanovnika nego što bi, prema globalnom proseku, trebala da
emituje do 2030. godine. Na drugom mestu je Hrvatska, koja se na
“pozitivnoj listi” našla na 28. mestu, ali je zato na popisu onih
koje dobro utiču na životnu sredinu čak na 114. mestu, jer emituje 51 odsto
više ugljen dioksida od globalnog cilja koji je postavljen za 2030, prenosi
portal Index.
Ipak, iako
je u drugoj polovini liste kad je u pitanju zagađenje, najbolje je rangirana u
odnosu na sve zemlje regiona. Crna Gora je zauzela 34. mesto među državama koje
su dobre za svoje mlade, a među zemljama iz regiona je druga na negativnoj
listi – nalazi se na 115. mestu, odmah iza Hrvatske, emitujući 54 odsto više
ugljen dioksida od globalnog desetogodišnjeg cilja. Za razliku od Slovenije i
Hrvatske, Crna Gora je smeštena u kategoriju zemalja sa srednje visokim
primanjima. Na 38. mestu pozitivne liste našla se Bosna i Hercegovina, koja je
prema visini plata smeštena u istu grupu kao i Crna Gora, ali je od zemalja iz
regiona najgore plasirana na “crnoj listi”, gde je zauzela 146.
mesto, jer emituje čak 181 odsto više ugljen dioksida od planiranog proseka.
Srbija je
na listi zemalja dobrih za razvoj i život dece na 48. mestu i smeštena je među
zemlje sa srednje visokim primanjima, dok se na listi zagađivača našla na 126.
mestu, jer emituje 89 odsto više ugljen dioksida po glavi stanovnika nego što
bi trebalo. Kako se navodi, zemlje koje su najmanje zagađene su Burundi, Čad i
Somalija, koje su zauzele prva tri mesta na “crnoj listi”, jer
emituju svega 0,05 odsto više ugljen dioksida u odnosu na postavljeni cilj za
2030. godinu.
Za plagijat
otkaz i … oduzimanje akademskog zvanja
Senat Univerziteta u Beogradu na sednici
održanoj 19. februara usvojio je izmenu Pravilnika o utvrđivanju
neakademskog ponašanja i izradi pisanih radova, po kome profesori za koje se
utvrdi da su plagirao naučni rad, će ostati bez zvanja univerzitetskog predavača
i prestaće im ugovor o radu. Rektorka Ivanka Popović rekla je danas na sednici
Senata da su stručslužbe napravile izmenjenu i dopunjenu verziju Pravilnika u
delu koji se odnosi na postupak oduzimanja zvanja u slučaju da Senat javno
osudi predavača za plagiranje “Nema kompetentnijeg tela od Univerziteta
koje može proceniti rad zaposlenih na Univerzitetu”, rekla je Popović.
Dekan
Pravnog fakulteta Zoran Mirković, koji je inicirao predlog prestanka radnog
odnosa u slučaju u6tvrđenog plagiranja objasnio je danas na sednici Senata, da
se nakon ovih izmena u budućnosti neće dešavati ono što se dogodilo na tom
fakultetu. “Inspektorka rada, suprotno odlukama donetim u okviru akademske
zajednice, svojim rešenjem je obustavila izvršenje odluke o otkazu ugovora o
radu profesoru Aleksandru Jakšiću koji je plagirao udžbenik i naložila Pravnom
fakultetu da ga vrati na posao.”, rekao je on.
Za
profesora Jakšića se odavno zna, navodi Mirković, da je plagijator, što su
nadležni univerzitetski organi u propisnom postupku i utvrdili,ali mu je
omogućeno da nastavi da predaje i ispituje studente, rekao je on i dodao da je
na vreme urađena izmena Pravilnika ne bi se dolazilo u ovakve situacija koje
štete ugledu akademske zajednice.
Dekan
Mašinskog fakulteta Radivoje Mitrović takođe smatra da je ova izmena pravilnika
jako važna. Kako kaže nije prvi put da se razgovara o takvim problemima i da se
već dešavalo da sve ono što se raščisti na akademskoj raspravi, kasnije bude
poništeno. “Iznenađen sam onim što se desilo na Pravnom fakultetu i znam
da ovo nije jedini slučaj. Bavimo se svim drugim, a najmanje onim za šta smo
izabrani i zato je važna “, naveo je Mitrović. Odredbama danas usvojen
pravilnika predviđeno je da sankcionisani predavač ima pravo žalbe u roku od
osam dana, a pre odlučivanja o žalbi, Senat može da zatraži od fakulteta
dodatno pojašnjenje u roku od 45 dana.
Festival
ljubavi i izložba dečjih radova u SZ Beljanski
U
Spomen-zbirci Pavla Beljanskog u subotu, 22. februara u 11 časova biće otvorena
izložba dečjih radova pod nazivom “Milica Zorić: vezilja snova”. Radovi su
nastali kao rezultat istoimenog programa održanog prethodne godine kojim je
nastavljena dugogodišnja saradnja muzeja i Predškolske ustanove “Radosno
detinjstvo“ Novi Sad, obuhvativši više od dve stotine polaznika novosadskih
vrtića.
Spomen-zbirka Pavla Beljanskog je u okviru
serije edukativnih programa prilagođenih deci predškolskog uzrasta prošle
jeseni pripremila program pod nazivom Milica Zorić: vezilja snova. Kroz program
koji je počeo vanmuzejskom interaktivnom radionicom Kustos u vrtiću, deci su
predstavljene tapiserije iz kolekcije Pavla Beljanskog i drugih muzeja,
prikazane na izložbi “Tapiserije Milice Zorić: sinteza nasleđa i
modernizma“ (12. septembar – 27. oktobar 2019). Nakon razgledanja postavke mali
učesnici su mogli da se oprobaju u praktičnom delu radionice, praveći skice u
različitim likovnim tehnikama, a kasnije i izradi tapiserija po uzoru na dela
Milice Zorić.
Kao i prethodnih godina, završna
izložba prikazaće rezultate ovih istaživanja, a publika će moći da pogleda
radove svih učesnika, iz sedam vrtića Predškolske ustanove “Radosno
detinjstvo“, Novi Sad: Veseli patuljci, Viljenjak, Kockica, Palčica, Veseljko,
Čika Jova, Zvončica. Program je realizovan zahvaljujući saradnji višeg kustosa
Spomen-zbirke – Milice Orlović Čobanov i stručnih saradnika za likovno
vaspitanje Predškolske ustanove “Radosno detinjstvo“ Novi Sad – Jelene
Tišme, Dragana Jajića, Viktorie Čikoš i Bojana Stankova, ali i kao rezultat
uspešne komunikacije sa vaspitačima i decom. Ulaz je slobodan.
Ruma: Novo
dečije igralište u Vognju
Mesna
zajednica Voganj dobila je novo dečije igralište, koje je urađeno na predlog
meštana ovog rumskog sela u okviru participativnog budžetiranja. Uređeni
park u centru ispred crkve obišao je danas predsednik Opštine Ruma Slađan
Mančić, koji je tom prilikom istakao da se Opština trudi da ulaže u seoska
naselja, a da kroz participativno budžetiranje osluškuje potrebe građana.
Radove na uređenju igrališta finansirala je Opština Ruma iz sopstvenih
sredstava u iznosu od skoro dva miliona dinara
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u subotu 22. februara 1997. godine u Novom Sadu sastali su
se IO SPRV i ŠO SPRV. Na tom sastanku je konstatovano da se štrajk polako, ali sigurno
osipa. Dilema je da li okončati štrajk i kako, s obzirom na je Vlada zauzela
tvrd stav da ne može dati više od onoga
prihvaćenog u „Sporazumu
Marjanović-Banović“ i da pritiska
„državni sindikat“ da taj Sporazum prihvati, te da će „oni to uraditi, ali da
to ne izgleda da su nas prodali“. Traži
se minimum koji bi bio prihvatljiv da se štrajk okonča (30% veća cena rada,
plus 30% veći koeficijenti). Deo IO iracionalno istrajava na odluci o štrajku
iako se u nastavu vraćaju i škole iz samostalnog, ali i iz nezavisnih
sindikata. Dešavaju se i prvi otkazi zbog učešća u štrajku, pa ŠO traži da se
ti direktori sankcionišu. Osovina Sombor-Novi Sad-Vršac-Zrenjanin se drži, ali
je pitanje koliko će dugo još izdržati. Predlaže se štrajk bar još nedelju
dana.
Potpisnici takozvanog Sporazuma nisu bili ovlašćeni da sa Vladom
pregovaraju u ime prosvetnih radnika, koje takav „sporazum“ ne obavezuje. Škole
treba da nastave obustavu rada, sve dok ovlašćeni pregovarački tim, koji
je dve nedelјe pregovarao s Vladom, ne postigne prihvatlјiv dogovor i ne
proglasi obustavu završenom.Prosvetni
radnici Vojvodine podržavaju pregovarački tim i
zahtevaju da istraju u njihovim zahtevima.
Vremeplov: RođenSvetozar Miletić
Na današnji dan 22. februara 1826 rođen je srpski
pisac, novinar i advokat Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za
nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi
protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine
srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je
pohađao u Novom Sadu, Modri i Požunu (sadašnja Bratislava), a Pravni fakultet u
Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama imao je značajnu ulogu među
panslavističkom omladinom. Prvi put je za poslanika Srpskog crkvenog sabora
izabran 1864. a za poslanika u Hrvatsko-slavonskom i Ugarskom saboru 1865. Kao
istaknuti srpski nacionalista osuđen je 1870. na godinu dana zatvora, a 1876.
ponovo je uhapšen i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet
godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i
pesme – najznačajnija je “Spasova noć”, a najpoznatija “Već se srpska zastava
svuda vije javno”. Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu
“Slavjanka”, čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi urednik lista
“Zastava”, koji je okupljao brojne srpske pisce i nacionalne radnike tog doba.
Vremeplov: Rođen Šopenhauer
Nemački filozof Artur Šopenhauer,
dubok pesimist rođen je na današnji dan 22. februara 1788. godine. Individualnu
egzistenciju je smatrao beskrajnom patnjom, ovaj svet najgorim od svih svetova
(na tradicijama antičke misli), a osnovno moralno osećanje sažaljenjem. Dela:
“O četvorostrukom korenu principa dovoljnog razloga”, “Svet kao volja i
predstava”, “Parerga i paralipomena”.
Vremeplov:
Umro Amerigo Vespuči
Na današnji dan
22. februara 1512. godine umro je italijanski moreplovac Amerigo
Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus) nemački kartograf
Martin Valdzemiler Novi svet nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici
da je novi kontinent 1492. otkrio Kristifor Kolumbo. Vespuči je u Novi svet
putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je
portugalsku ekspediciju. Verovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni
kontinenti, ne znajući da je Honduras pre njega otkrio Kolumbo.
Vremeplov: Revolucija u Parizu – kralj abdicirao
U Parizu je na
današnji dan 22. februara 1848.
godine izbila revolucija. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip raspustio je
vladu 23. februara, sledećeg dana je abdicirao i pobegao u Englesku, a
privremena vlada ukinula je monarhiju i proglasila republiku. Proklamovane su
demokratske slobode, opšte pravo glasa, sloboda štampe, smanjenje radnog dana,
pravo na rad i izborno pravo za sve muškarce starije od 21 godine, a u
kolonijama je ukinuto ropstvo. Uspeh revolucije u Francuskoj podstakao je
revolucije i bune u Nemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, pa i kod
vojvođanskih Srba.
Vremeplov: Rođen Aleks Dragnić
Na današnji
dan 22. februara 1912. godine rođen je Aleks Dragnić američki slavista i
politikolog srpskog porekla, univerzitetski profesor, akademik, stručnjak za
negdašnju Jugoslaviju. Višedecenijski profesor univerziteta Vanderbilt, široj
javnosti postao je poznat 1954. po objavljivanju knjige “Titova obećana zemlja”
posle službovanja u ambasadi SAD u Beogradu, između 1947. i 1950. Tokom Drugog
svetskog rata bio je analitičar za spoljne poslove u Odeljenju za strateške
usluge, preteči Centralne obaveštajne agencije (CIA). Predavao je i na
Univerzitetima Vašington i Li, bio saradnik istraživač pri Huverovom institutu,
kao i dugogodišnji potpredsednik Američkog udruženja za političke nauke.
Vremeplov:Rođen Danilo Kiš
Srpski pisac Danilo Kiš, član SANU rođen je na
današnji dan 22. februara 1935. godine. Pisao je negovanim stilom, s
moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svetsku književnost u Beogradu. Bio je
dramaturg pozorišta “Atelje 212” i lektor za srpski jezik u Strazburu, Bordou i
Lilu. Dela: romani “Psalam 44”, “Mansarda”, “Bašta, pepeo”, “Peščanik”,
“Grobnica za Borisa Davidoviča”, pripovetke “Rani jadi”, “Enciklopedija
mrtvih”, drama “Elektra 70”, polemički spis “Čas anatomije”.
Vremeplov:Rođen Dragoš Kalajić
Na današnji
dan 22. februara 1943. godine rođen je Dragoš
Kalajić, srpski slikar, publicista i literata. Diplomirao je u Rimu, na
Akademiji lepih umetnosti. Bio je svestrana ličnost, bavio se slikarstvom,
teorijom umetnosti, ali je posebno upamćen kao publicista i politički mislilac.
U domenu likovnog, najvećim delom bio je hiperrealista. Uređivao je časopis
“Delo”, magazin “Duga” i bio dopisnik agencije Tanjug iz Rima. Kao urednik u
izdavaštvu priredio je i objavio dela niza relevantnih autora, poput Plotina,
Špenglera, De Ružmona, Julijana Apostate, Berđajeva, Šestova, Vajningera,
Konrada Lorenca, Renea Genona, Julijusa Evole. Dela: “Mapa (anti)utopija”,
“Smak sveta”, “Američko zlo”, “Izdana Evropa”, “Poslednji Evropljani”, tv
serijal “Ogledalo 20. veka”.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u nedelju 23. februara 1997. godine sastao se i Štrajkački odbor SPRV(nezavisnog) opštine Sombor – odbor najupornijih štrajkača i škola
najduže u obustavi (još od 15. januara). Na tom sastanku je konstatovano da se štrajk polako, ali sigurno
kruni – škole u Bačkom Bregu i Kolutu su počele da rade, a nemaju ni podršku od
strane roditelja. Deo ŠO istrajava na odluci o štrajku iako se u nastavu
vraćaju i škole iz samostalnog, ali i iz nezavisnih sindikata, a zabunu je
unela i odredba da svi koji posle 24. februara ostanu u štrajku ne podležu
amnestiji iz Sporazuma. Pitanje je
koliko će se još moći izdržati, a veliki broj škola predlaže da se pređe
na štrajk sa minimumom procesa rada (časovi od 30. minuta) . Javnost je
podeljena, kao i podrška roditelja i medija. Predlaže se da se štrajk nastavi i posle „dana D“
(ponedeljak, 24.02.1997.) i da „odluka (kakva god da bude, prim. HZMK) bude
naša“. U skladu sa tim ŠO će u utorak 25. februara doneti konačnu odluku da li
i kad početi sa radom nakon punih šest nedelja obustave
rada.
Načelnik Južnobačkog okruga Obrad
Milošević održao je sastanak sa svim direktorim osnovnih i srednjih škola ovog
okruga, na kome je i konstatovano da su, „nakon Sporazuma Vlade Srbije i
Sindikata stvoreni uslovi za normalno odvijanje nastave“. Načelnik i direktori
su se „dogovorili“ da prosvetni radnici „moraju sve učiniti, zajedno s
direktorima i školskim odborima, da nastava krene već u ponedeljak, jer više
nema osnova za dalju obustavu rada i nastavnog procesa“. U saopštenju se još
kaže: „Direktori su dužni da pripreme sve neophodne uslove kako bi se s
nastavom krenulo. Nastavnici koji nisu spremni da izvode nastavu moraju da
snose sve zakonske konsekvence nedogovornog pristupa radu s decom u školama“.
U Sindikatu prosvetnih radnik
Vojvodine (nezavisni) ističu da su sve škole i dalje u štrajku, osim škola u
kojima su direktori Goran Latinović, pokrajinski ministar za obrazovanje i
Ljiljana Božović, supruga Radomana Božovića. Direktori, kažu u SPRV, namerno
unose pometnju i lažne informacije s ciljem da uguše štrajk.
Ultimatum
republičke Vlade upućen prosvetnim radnicima da pod pretnjom otkazom od 24.
februara počnu nastavu, niški prosvetari odbacili su na jučerašnjoj Skupštini
Granskog sindikata osnovnog, srednjeg i višeg obrazovanja Niša. „Republička Vlada ne može nam propisivati radnu obavezu, jer nije ispunila
svoju. Mi možemo Vladi propisati radnu obavezu kako bi ona konačno počela da radi
svoj posao, a onda ćemo se i mi vratiti u učionice. Ako direktori škola traže
od vas da se pismeno izjašnjavate da li ste za nastavak štrajka potpišite
Tomislava Banovića i Mirka Marjanovića. Oni su potpisali sporazum u kome vi
niste učestvovali i ne može vas obavezivati“, rekao je na jučerašnjem
protestnom okupljanju niških prosvetara, održanom kao i svakog dana u podne u
centru Niša. Miodrag Radović, predsednik Granskog sindikata srednjih škola. Štrajk se u većini niških škola nastavlja do ispunjenja zahteva.
Saopštenje
Republičkog odbora Sindikata radnika obrazovanja, nauke, kulture i umetnosti,
koje je provladinim medijima dostavljeno pre nego što je zvanično izdato, jasno
je samo u dve stvari: proglašen je prekid štrajka, a rukovodstvo državnog sindikata
obavezalo se Vladi da u buduće ni pod razno neće pružiti ruku drugim
sindikatima. Sve ostalo, pa čak i koeficijenti plate na koje prosvetari mogu da
računaju, nije sasvim izvesno. Naime, saopštenjem je raspušten pregovarački tim
u kome su učestvovali i predstavnici drugih sindikata, dok se obavezivanjem na
„buduću saradnju sa ostalim sindikatima na osnovu Zakona o radnim odnosima“
državni sindikat zapravo obavezao da će se postaviti kao većinski sindikat koji
će eventualno konsultovati druge, ali ih, neće više uključivati u pregovaračke
timove. Konačno, Republički odbor ne precizira rok za početak pregovora o konačnoj
ceni rada za ovu godinu, a posebno se ističe da sindikat neće štititi one
prosvetne radnike koji posle 25. februara nastave štrajk. Time je rok za
pomilovanje štrajkača produžen deset dana u odnosu na vikend-sporazum, ali je
ostala obaveza državnog sindikata da počini ono što je mr Dragan Zlatković,
predsednik neposlušnog (Beo)gradskog odbora samostalnog sindikata, opisao kao
„najveću izdaju interesa članova u istoriji sindikalnog pokreta“.
Vremeplov: Umro Gaus
Na današnji dan 23. februara 1855. godine umro je
nemački matematičar, fizičar i astronom Karl Fridrih Gaus, osnivač čuvene
matematičke škole i direktor opservatorije u Getingenu. Pronašao je niz metoda
u teoriji brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, teoriji površi i
višoj geodeziji. Otvorio je novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije i
postavio nove temelje nebeske mehanike i astronomije. Konstruisao je geodetski
instrument heliotrop. Više matematičkih pojmova nazvano je njegovim imenom –
Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova
projekcija. Jedinica za magnetnu indukciju nazvana je “gaus” (oznaka Gs), ali
se sada, u čast srpskog naučnika Nikole Tesle, u Međunarodnom sistemu jedinica
koristi oznaka “tesla” (skraćeno T). Dela: “Disqusitiones arithmeticae sapra
superficies curvas”, “Theoria motus corporum coelestium”.
Vremeplov: Uhapšen Zola
Francuski pisac Emil Zola uhapšen je na
današnji dan 23. februara 1898. godine zbog objavljivanja otvorenog pisma
predsedniku Francuske, pod naslovom “Optužujem”, u kojem je vladu optužio za
antisemitizam i montirani sudski proces protiv Alfreda Drajfusa, oficira
(kapetan) optuženog za izdaju.
Vremeplov:
Rođen Matija Korvin
Na
današnji dan 23. februara 1443. godine rođen je mađarski kralj Matija
Hunjadi, kod Srba poznat kao Matija Korvin. Tokom vladavine od 1458. uspešno je
ratovao protiv Turaka i Habzburga, zauzevši 1486. i Beč (gde je i umro 1490).
Obnovio je mađarsku državu posle decenija anarhičnog stanja. Uspešno je
reorganizovao zemlju – finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju. U periodu
njegove vlade značajan procenat pripadnika vojnih formacija pod njegovom
komandom, činili su Srbi. Pomagao je razvoj gradova, u Požunu (sada Bratislava)
1465. osnovao je univerzitet a 1472. i prvu štampariju. Korvin je od latinskog
“Corvus” – gavran, pošto se predstava gavrana nalazila na njegovom ličnom grbu.
Posedovao je jednu od najvećih privatnih biblioteka svoga doba.
Vremeplov: Rođen Karl Jaspers
Nemački
filozof Karl Teodor Jaspers rođen je na
današnji dan 23. februara 1883.
godine. Po završetku medicine radio je na Psihijatrijskoj klinici u
Hajdelbergu, a potom je bio profesor filozofije dok ga 1937. nisu otpustili
nacisti. Objavio je 25 knjiga iz psihijatrije i filozofije. Dela: “Opšta
psihopatologija”, “Psihologija pogleda na svet”, “Filozofija”, “Um i
egzistencija”, “O istini”, “O izvoru i cilju istorije”, “Filozofska vera”.
Vremeplov: Verski rat francuskih katolika i protestanata
Na današnji
dan 23. februara 1574. godine izbio je
verski rat francuskih katolika i protestanata (hugenota) – peti po redu.
Hugenotski ratovi vođeni su od 1562. do 1598. g. a verski sukobi potresali su
Francusku sve do 18. veka.
Vremeplov:Umro Džon Kits
Engleski pisac Džon Kits, jedan od najvećih pesnika engleske
književnosti, čije stihove odlikuju izuzetna melodičnost i sažet a izražajan
pesnički jezik umro
je na današnji dan 23. februara 1821. godine Bio je nadahnut antičkom
kulturom. Njegovi soneti, spev “Endimion”, pesme “Oda slavuju”, “Oda grčkoj
urni”, “Oda jeseni” smatraju se vrhunskim poetskim delima napisanim na
engleskom jeziku. Njegova “Pisma” su važan prilog razvitku teorije estetike.
Vremeplov:Rođen Georg Hendl
Na današnji
dan 23. februara 1685. godine rođen je nemački
kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najistaknutiji
predstavnik baroka u muzici. Veći deo života proveo je u Londonu kao direktor Kraljevske
muzičke akademije (od 1719). Stvarao je opere izrazite dramatike i bogate
melodike, u žanru italijanskih opera-serija. Dela: opere “Rinaldo”, “Julije
Cezar”, “Aleksandar”, “Kserks”, oratorijumi “Mesija”, “Izrael u Egiptu”, “Juda
Makabejac”, Samson”, “Saul”, orkestarske svite “Muzika na vodi”, “Muzika za
vatromet”.
Deca zavisna
od video-igrica, dečaci se brže “navuku”
Godišnje se na Institutu za mentalne bolesti u Beogradu zbog video-igrica
hospitalizuje od 20 do 30 dece, a u 90 odsto slučajeva reč je o dečacima, piše
Blic. Problem zavisnosti od video-igrica javlja se već od malih nogu, kaže za
taj list dr Ivica Mladenović, načelnik Klinike za bolesti zavisnosti Instituta
za mentalne bolesti u Beogradu i šef dnevne bolnice u kojoj, između ostalog,
leže i oni nesposobni da samostalno kontrolišu svoje porive kada su u pitanju
video igre. “Deca već sa dve, tri godine odlično barataju mobilnim
telefonima, kompjuterima. Kreće se od toga da najpre samo gledaju, a potom sa
sedam, osam godina ili čak ranije uključuju se u interaktivne video-igrice koje
podrazumevaju više igrača i popularne su od dečjeg uzrasta do osoba srednjih
godina”, upozorava Mladenović.
Prema
njeghovim rečima, interaktivne igrice su po definiciji bliže dečacima u tim
godinama. Kaže da su oba pola pod jako velikim rizikom, ali smatra da su dečaci
nezreliji i brže se navuku na video-igre. “Sve više će ovaj problem biti
prisutan u društvu. Od ove godine na Institutu smo pokrenuli specijalizovani
program za lečenje zavisnosti od video igara i interneta, i to je jedinstveni
program za lečenje starijih od 18 godina”, kaže Mladenović i dodaje da se
boji da će za nekoliko godina oni postati dominantna populacija na Klinici. “Roditelji
se ne bave dovoljno decom. Neretko smatraju da je dete sigurnije kod kuće nego
na ulici, što je opravdano, ali se s druge strane stvara idealna predispozicija
za ove vrste zavisnosti”, zaključio je dr Mladenović.
Devojčica
(4) umrla od gripa: Majka nije vakcinisala dete, slušala antivaksere s
Fejsbuka i … odbila da ga leči propisanim lekom!
Četvorogodišnje
dete iz Kolorada umrlo je ove nedelje od gripa nakon što je njegova majka
slušala savete iz jedne antivakserske Fejsbuk grupe, u kojoj su joj savetovali
da ne leči dete Tamifluom, javlja NBC njuz. Naime, Fejbuk grupe koje
šire antivaksersku propagandu postale su izvor lažnih informacija za mnoge
ljude koji traže savete o lečenju, uključujući i za grip koji se trenutno širi
SAD-om. Jedna od takvih grupa je i Sprečite obaveznu vakcinaciju (Stop
Mandatory Vaccination), koja ima više od 139.000 članova.
Majka preminulog deteta u toj je
grupi tražila savete kako lečiti grip. Njeno dete je imalo temperaturu i
napade, ali još mu nije bio dijagnostikovan grip. Majka je tada napisala i da
je drugo dvoje od njenih četvoro dece u tom trenutku imalo grip pa da im je
doktor prepisao Tamiflu, ali ona nije želela da ga da deci.Inače, Tamiflu je najčešće propisivan lek za lečenje gripa koji
ublažava simptome i ubrzava oporavak. Ali, antivaksere zabrinjavaju njegove nuspojave.
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti, ove godine
grip u većoj meri od proseka pogađa decu, a do sada je zabeleženo čak 68
slučajeva smrti dece.
Ispod objave majke čije je
četvorogodišnje dete posle umrlo bilo je 45 komentara. Nijedan od njih nije
uključivao savet da potraži medicinsku pomoć. Dete je u međuvremenu završilo u
bolnici i umrlo nakon četiri dana. Majka je pisala da je dete lečila “prirodnim
putem”, odnosno uljem peperminta, vitaminom C i lavandom. Kako to nije pomoglo,
pitala je u grupi što još može davati deci. Odgovorili su joj da decu doji i
daje im borovnice i timijan. Majka je odgovorila: “Sjajno, probaću s tim.”
Objava je u međuvremenu izbrisana iz grupe “Sprečite obaveznu vakcinaciju,” ali iz starijih objava vidljivo je da spomenuta majka nije vakcinisala decu protiv gripa. Iz Odeljenja za javno zdravlje i okolinu u Koloradu potvrdili su da je dete umrlo od gripa, ali nisu imali informacije o tome da li je vakcinisano protiv te bolesti. Iz Fejsbuka su o slučaju rekli da je reč o tragediji i da su njihove misli s porodicom. – Ne želimo lažne informacije o vakcinama na Fejsbuku i zato mnogo radimo na tome da ih sprečimo na platformi, uključujući i u privatnim grupama – poručili su iz Fejsbuka.Fejsbuk, Pinterest i Jutjub su prošle godine u martu objavili da će ograničiti doseg antivakserskih objava i da neće dopustiti pojedincima i grupama da šire antivakserske informacije, postavljaju oglase i skupljaju sredstva. Ali, Fejsbuk nije u potpunosti ukinuo takve grupe.A upravo su one leglo dezinformacija o vakcinisanju, kako je rekla Kolina Koltai, istraživač sa Univerziteta u Ostinu koja se bavi proučavanjem antivakserskog pokreta na društvenim mrežama.- Ove grupe postale su raj ili izvor informacija za roditelje koji žele da se povežu sa drugima i pitaju za pomoć – rekla je Koltai. Njihova glavna svrha je razmena informacija, vrlo često lažnih, a to može da ima ozbiljne negativne posledice.- Upravo na to upozoravamo – rekla je Koltai.