Postavljanjem direktora koje su izglasali većinski vladini članovi u UO instituta nije narušena nezavisnost tih naučnih institucija jer ih je država osnovala i nije nelogično da odlučuje i o njihovom rukovodstvu, kaže državni sekretar prof. dr Vladimir Popović
Podsetimo,
deo naučnika u institutima za nuklearne nauke „Vinča”, za medicinska
istraživanja, za filozofiju i društvenu teoriju i za multidisciplinarna istraživanja
pobunio se što su tamošnji UO za direktore izabrali kandidate kojima naučno
veće tih institucija nije poklonilo poverenje. Oni navode da je takav ishod
izbora direktora omogućen novim Zakonom o nauci i istraživanjima, koji je
zadržao stari član 60, prema kom vlada postavlja četiri, a instituti tri člana
UO. Popović na to kaže da će naučno veće uvek dati podršku svom unutrašnjem
kandidatu, a ne onom koji je doveden spolja.
Šarčević:
Naučna zajednica je mogla, a nije rekla šta joj smeta
Mladen Šarčević,
ministar prosvete, upozorava da se ne mešaju pojmovi kada je u pitanju rad
naučnih instituta i da je on čuo da postoji autonomija visokog obrazovanja, ali
da nije čuo da postoji „autonomija nauke na način koji odgovara tamo nekome”. –
O kakvom gušenju autonomije govore, pa nije to visoko obrazovanje. Ima i
privatnih instituta i oni sami postavljaju svoje upravne odbore. Ti koji se
bune mogu da rade privatno. Ali zna se ko ih je osnovao. Što mislite da može ta
grupa naučnika s instituta čiji je osnivač država da se okupi i kaže da oni
postavljaju svoj UO, a onda bi trebalo da dobiju novac od države. Nađite mi
zemlju u svetu gde je tako pa ćemo da pričamo – izričit je ministar Šarčević.
Na opasku
da su na državnim institutima od 2001. do 2010. jednak broj članova birali
vlada i naučnici, ministar je odgovorio da je zakon u kome je uvedena
disproporcija tri naspram četiri člana u korist vlade bio na javnoj raspravi na
kojoj je naučna zajednica mogla da kaže šta joj smeta, a nije.
Jezička kultura stavljena u ćošak: Važno usavršavanje i van
škole
Čak 40 odsto petnaestogodišnjaka u Srbiji nije
postiglo osnovni nivo pismenosti u školi, pokazalo je poslednje PISA
testiranje. Da bi se očuvali jezički standardi, važno je usavršavanje i van
škole. Škola je samo jedan od oblika sticanja jezičkih i pravopisnih znanja.
Učenici Osnovne škole “Đorđe Natošević“, smatraju da je jedan od koraka
napredovanja čitanje knjiga. Prema rečima nastavnika u osnovnim školama,
najčešći propusti su: negacija u glagolima, kao i korišćenje prisvojnih
prideva.
Na časovima srpskog jezika, svakodnevno je akcenat
na pravopisu, ali i razgovoru o kulturi čitanja. “Potenciramo na pravopisu
i mnogo časova je uloženo u pravopis, međutim, da li današnje društvene mreže
ili mediji kojima su deca zaokupljena…”, kaže Bojana Reljić, nastavnica
srpskog jezika i književnosti u OŠ “Đorđe Natošević“.
“Mislim da pismenost treba da počne iz
porodice, od roditelja, deca kao mala imaju svoje uzore, iako deca vide mamu,
tatu, baku, deku da čitaju i oni će čitati”, ističe Srđan Ćosić, nastavnik
srpskog jezika i književnosti u OŠ “Sonja Marinković”.
Sa druge strane, profesori na fakultetima ističu da
je jezička kultura kod nas skrajnuta i stavljena u ćošak. Deca se ne ugledaju
na svoje nastavnike, već na društvene mreže, te se tako dešavaju neoprostive
greške. Rezultati testa iz pravopisa na Prvoj godini fakulteta, nisu bili
ohrabrujući. “Ono što je vrlo interesantno, studenti se čak ni ne sramote
kad nešto ne znaju pravopisno. U gradu se mogu naći silne greške, Fruška gora i
Fruška i gora pisalo je velikim slovom. Jako se puno skraćuje, govori se
telegrafski, piše se telegrafski”, kaže Gordana Dragin profesorka na
Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Savet stručnjaka u toj oblasti je da se ljudi trude
da unaprede jezičku kulturu i da se taj proces nastavi i nakon završenog
školovanja.
Manjinama za projekte u obrazovanju 30 miliona dinara
Ministarstvo
državne uprave i lokalne samouprave raspisalo je javni konkurs za dodelu
sredstava iz budžetskog fonda za nacionalne manjine za finansiranje programa i
projekata iz oblasti obrazovanja, izjavio je ministar Branko Ružić. Prema
njegovim rečima, iz Fonda za manjine 30 miliona dinara namenjeno je za nove
projekte i programe. “U prethodne tri godine finansirali smo više od 200
projekata iz oblasti službene upotrebe jezika i pisma, kulture i na taj način
unapredili položaj svih pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji upravo u tim
oblastima”, rekao je Ružić za Tanjug. Ministar je istakao da nacionalne
manjine predstavljaju dragocenost naše zemlje i činjenica da je preko pola
miliona građana upisano u posebni birački spisak za izbore za izbor nacionalnih
saveta nacionalnih manjina, govori u prilog tezi da Srbija ima zaista visoke
standarde kada je reč o zaštiti i očuvanju prava nacionalnih manjina. “Ove
godine poseban akcenat će biti na obrazovanju, što je dogovoreno u koordinaciji
sa nacionalnim savetima nacionalnih manjina”, rekao je Ružić.
Pravo učešća na konkursu imaju ustanove, udruženja,
fondacije, privredna društva i druge organizacije čiji su osnivači nacionalni
saveti nacionalnih manjina, kao i organizacije civilnog društva upisane u
odgovarajući registar, a čiji se ciljevi ostvaruju u oblasti zaštite i
unapređenja prava i položaja pripadnika nacionalnih manjina, te zadužbine,
fondacije i konferencije univerziteta, odnosno akademija strukovnih studija.
Konkurs će biti otvoren do 18. marta.
“Uveren sam da ćemo u oblasti obrazovanja
napraviti još više iskoraka u pogledu zaštite prava nacionalnih manjina u
Srbiji”, rekao je Ružić. Ružić je dodao da je cilj da se svake godine
finansiraju kvalitetni programi i projekti, koji će unaprediti položaj
pripadnika nacionalnih manjima.
Sredstva se dodeljuju godišnje, u jednoj od četiri
zakonom utvrđene oblasti: kultura, obrazovanje, informisanje i službena
upotreba jezika i pisama nacionalnih manjina. Konkretnu oblast za datu godinu
utvrduje Savet za nacionalne manjine na predlog, tj. u saradnji sa nacionalnim
savetima nacionalnih manjina. Savet za nacionalne manjine usvojio je predlog da
prioritetna oblast za finansiranje programa i projekata iz Fonda u ovoj godini
bude obrazovanje.
Dualno obrazovanje donosi nove mogućnosti za zapošljavanje
Zakon o dualnom obrazovanju počeo je da se
primenjuje od ove školske godine. Poslodavci u našoj zemlji do 10. februara
imali su rok da se izjasni da li žele da se uključe u program dualnog sistema
obrazovanja što će značiti Privrednoj komori Srbije i Ministarstvu prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja kada se govori o definisanju potreba privrede za
budućim kadrom i formiranju novih obrazovnih profila.
Učenici u staropazovačkoj Tehničkoj školi od ove
školske godine mogu se obrazovati na novom smeru – mehaničar motornih vozila
koji i zvanično funkcioniše po ovom modelu. U praksi, to znači da učenici tokom
prve godine stiču praktična znanja u školskoj radionici, u drugoj provode dva,
a u trećoj tri dana praktične nastave u kompanijama. Staropazovačka Tehnička
škola jedina je u Sremu koja školuje mehaničare motornih vozila, a opština
Stara Pazova je pionir kada se govori o ovom modelu obrazovanja, ističu u
Regionalnoj privrednoj komori Sremskog upravnog okruga čime je doprinela
spremnost domaćih i stranih kompanija da se uključe u povezivanje obrazovanja i
privrede. Školovanje po dualnom modelu u obrazovnim profilima odvija se od školske
2014/2015. godine u više od 75 srednjih stručnih škola u Srbiji.
Direktor
Regionalne privredne komore Sremskog upravnog okruga Predrag Mujkić je na ovu
temu razgovarao sa dopisnikom RTV-a u Staroj Pazovi i istakao da je od izuzetne
važnosti kada se govori o ovom modelu obrazovanja odgovoriti na zahteve
privrede. “U Staroj Pazovi su se doskora po modelu sistema dualnog
obrazovanja školovali trgovci, dok je u poslednje vreme sve veća potreba za
školovanim mehaničarima motornih vozila. S obzirom da je Stara Pazova privredno
razvijena sredina, obrazovna politika u ovom kraju usmerena je bila na potrebe
privrede, te je od ove školske godine u Tehničkoj školi formiran obrazovni
profil koji će za dve do tri godine dati prave rezultate.”
Mujkić navodi da su promene u privredi daleko brže
nego što to školskstvo u našoj zemlji može da isprati: “Navešću samo jedan
primer koji nam pokazuje koliko je važno obrazovanje po dualnom sistemu. U
Sremu ima oko 1.000 ekonomskih tehničara bez posla i shodno potrebama privrede
oni će morati da se prekvalifikuju ne bi li našli zaposlenje u kompanijama koje
traže takozvane gotove stručne radnike. Za potrebe privrede godišnje može da se
prekvalifikuje oko 300 radnika što znači da bi jedan ekonomista na posao mogao
da čeka i do dve godine. Zato je važno da obrazovne profile usmerimo ka
potrebama privrede,”zaključuje Mujkić i ističe da je akreditacija
preduslov za kompanije koje žele da budu deo deo ovog sistema: “Iako je
postupak akreditacije koji mora dobiti svaka kompanija obiman, sama procedura
je jednostavna po privrednike. Na teritoriji Srema ima kompanija koje žele da
se uključe u sistem dualnog obrazovanja, ali ne ispunjavaju uslove što opet
obavezuje našu komoru da im pomognemo u otklanjanju prepreka ka dobijanju
akreditacije. Zanimljivo je da mala preduzeća u opštini Stara Pazova sve više
žele da se uključe u dualno obrazovanje”, istakao je Mujkić i dodao da
kompanije moraju imati instruktora koji će raditi sa učenicima koji se školuju
po sistemu dualnog obrazovanja, a ono na šta mogu da računaju jesu petodnevne
obuke za instrukture u kompanijama koji žele da budu deo ovog sistema.
“Cilj nam je da kompanije zadrže posvećene učenike nakon školovanja i
uvrste ih u redove svojih zaposlenih. Od izuzetne važnosti je osposobiti učenika
da posle stečenih znanja u školovanju bez problema nađe posao u struci. S druge
strane, kompanija dobija radnika spremnog za rad.”
Mujkić je istakao da bi ovaj model obrazovanja
trebalo promovisati među učenicima viših razreda osnovne škole i njihovim roditeljima
koji imaju ključnu ulogu u odabiru zanimanja deteta nakon osnovnoškolskog
obrazovanja: “Tri godine nam je trebalo da u Sremskoj Mitrovici oživimo
obrazovni profil mesar, a upravo trogodišnji profili su danas traženi i dobro
plaćeni. To je samo jedan od primera koji nam pokazuje da na vreme treba
ispitati interesovanja deteta, jer ne mogu svi biti lekari, profesori i
pravnici. Pored toga, srednjoškolcima je tokom praktičnog rada obezbeđena i
naknada što svakako utiče na materijalnu situaciju učenika.”,kaže Mujkić i
navodi da Regionalna privredna komora Sremskog upravnog okruga treba da bude
glas privrede što i čine, pa tako u Sremu ima sedam obrazovnih profila koji
funkcnišu po sistemu dualnog obrazovanja, a za dve godine samo u Staroj Pazovi
biće više od 30 školovanih mehaničara motornih vozila u kompanijama. Mujkić je
istakao da u Sremu, posle Novog Sada, ima najveći broj akreditovanih kompanija
koj su se uključile u sistem dualnog obrazovanja, kao i to da trećina
preduzetnika u Sremu posluje u opštini Stara Pazova.
Najbolji na bilbordima u Bačkom Petrovcu: Alisa Opavski
Alisa
Opavski u prošloj školskoj godini pohađala je Osnovnu školu „Jan Čajak” u
Bačkom Petrovcu. Osvojila je drugo mesto na Republičkom takmičenju iz srpskog
kao nematernjeg jezika. – Volim jezike i najlakše i najlepše mi to ide – kaže
Alisa. – Što se budućnosti tiče, to ćemo još videti. Ali pre sebe vidim u
društvenim nego u u prirodnim naukama.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje
Udruženje za promociju društvene odgovornosti, i 2019. godine realizovan je u
Novom Sadu i šest opština u Vojvodini: Sremskim Karlovcima, Srbobranu, Bačkom
Petrovcu, Žablju, Temerinu i Beočinu u kojima je predstavljeno više od 370 đaka
osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj godini 2018./2019.
ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na
domaćoj i međunarodnoj sceni, ali i one koji su zbog svojih uspeha izabrani za
đake generacije. Generalni sponzor ovog projekta je Erste banka.
Kako do džeparca
tokom zimskog raspusta?
Od početka
godine samo u jednu omladinsku zadrugu učlanilo se 3.700 mladih ljudi. Sve više
je onih koji, dok se školuju, žele i da rade. Raspust je bio dobra prilika. Nakon
što je položila sve ispite u ovom roku,
odlučila da slobodno vreme do novog semestra iskoristi da zaradi za more.
“Tražim posao ali bi to bilo povremeno zato što još uvek studiram, upravo
mi se završio ispitni rok pa bih tražila neki posao zato što sam odslušala sve
pa onda imam vremena”, priča Marija Popović.
Znaju i
poslodavci da je za vreme raspusta više mladih zainteresovano za posao, ali
ponekad i oni ostanu iznenađeni odzivom. “Mi smo, naravno, poslodavca
pitali da li postoji neki limit i ograničenje do kog broja možemo da pošaljemo.
Poslodavac je tvrdio da ne postoji limit i da možemo da pošaljemo. Mi smo
poslali više od 200 ljudi tako da u jednom trenutku nisu mogli svi omladinci u
te poslate autobuse koji ih vode na destinaciju koja je dislocirana iz grada.
Međutim, vrlo brzo smo se organizovali tako da su došli drugi autobusi koji su
ostatak omladinaca povezli”, navodi Breda Milić, direktorka Omladinske
zadruge “Bulevar”. I Nikolina i Marina planirale su da rade tokom
raspusta, ali su ostale skoro dve godine. “Došla sam da se učlanim da bih
našla posao u administraciji, ali oni su mi odmah ponudili posao upravo kod
njih tako da sam prvo radila na šalteru neki period, pa sam posle toga i
napredovala tako da sam sada vrlo zadovoljna trenutnom pozicijom i saradnjom i
to lepo funkcioniše”, kaže Nikolina Grujić.
Marina
Simović navodi da radi dosta ljudi sa fakulteta i napominje da joj je drago što
su mnogi mladi ljudi odlučili da izgrade sebe na neki način. “Ja sam
postala mnogo drugačija osoba od kada sam počela da radim u Meku, postala sam
odgovornija, počela sam da organizujem bolje svoje vreme, jer kada imate dosta
obaveza bolje se usklađujete i nekako morate da organizujete svoj dan i svoje
slobodno vreme”, dodaje Marina. O tome da se vremena menjaju i da je sve
više onih koji i dok se školuju žele da rade govori podatak da se u samo jednu
omladinsku zadrugu od početka godine učlanilo 3.700 mladih, skoro 100 svakog
dana.
Raznovrstan
program vannastavnih aktivnosti u OŠ “V. Vlahović”
Ova školska godina za mnoge osnovce
donela je jednu značajnu novinu – pohađanje nastave u samo jednoj smeni. Pilot
projekat sprovodi se u 204 škole u Srbiji, među kojima su i tri novosadske.
Jedna od njih je i Osnovna škola “Veljko Vlahović” u “Šangaju”. Đaci te
škole od ove školske godine učestvuju u brojnim vannastavnim aktivnostima
zabavnog karaktera, poput sporta, umetnosti, kreativnog domaćinstva, ali i
onima koje razvijaju preduzetničke sposobnosti. Pilot projekat zamišljen je
tako da se učenici nakon časova redovne nastave uključuju u vannastavne
aktivnosti na osnovu anketnih listića koje su popunili, kako bi se na taj način
opredelili za one aktivnosti koje im se čine najinteresantnijim.
“Svi programi i aktivnosti su
pažljivo birani, ispitali smo prethodno naša interesovanja i potrebe naših
učenika, i u skladu s tim napravili smo jednu ponudu od ukupno 13 različitih
modula, ili programa. Takođe smo vodili računa i o tome da te aktivnosti
podržavaju sve ono što nam je donela reforma obrazovno-vaspitnog sistema”,
objašnjava Ljubica Grubač, direktorka OŠ “Veljko Vlahović”.
Podršku u realizaciji projekta
pružili su Grad Novi Sad i Gradska uprava za socijalnu i dečiju zaštitu, koji
su obezbedili sredstva za ručak svim učenicima koji učestvuju u vannastavnim
aktivnostima.
Kolekcionar čuva dela Vuka Karadžića
Originalna dela Vuka Stefanovića Karadžića, tvorca
srpskog pisma, nalaze se u privatnoj kolekciji Nebojše Jovanovića iz Novog
Sada. Njegova kolekcija je od neprocenjive vrednosti i značaja za očuvanje naše
kulture i tradicije. https://www.youtube.com/watch?v=Pba6j5MLCo0&feature=emb_logo
Neuspeo
tender odložio izgradnju 10 dečijih igrališta i teretana na otvorenom u Novom
Sadu
Uprava za građevinsko
zemljište i investicije (UGZI) posle dvomesečne tenderske procedure nije uspela
da dobije ispravnu ponudu za gradnju 10 novih dečijih igrališta i teretana na
otvorenom, saznaje 021.rs.
Tender koji je raspisan 2. decembra produžavan je nekoliko puta zbog
promene konkursne dokumentacije i prigovora ponuđača “Sport expo
gradnja” iz Beograda. Kada je prigovor odbijen, usledilo je otvaranje
ponuda, ali jedini ponuđač “GC Simkon” iz Kragujevaca ne samo da nije
dostavio ispravna dokumenta, nego nije naveo ni cenu koju traži za radove.
Prema proceni UGZI-ja vrednost gradnje 10 igrališta i teretana je 37.916.666,67
dinara. Mada prvobitno u dokumentaciji nije bilo navedeno gde će se nalaziti
igrališta, UGZI je dodao lokacije nakon primedbe jednog od potencijalnih
ponuđača.
Zanimljivo
je i da je po prigovoru ponuđača dva puta menjana dokumentacija, kako zbog
lokacija, tako i zbog definisanja toga da oprema bude u skladu sa Pravilnikom o
bezbednosti dečijih igrališta iz 2019. godine. Očekuje se da UGZI u narednom
periodu ponovi ovaj tender.
Tri
fakulteta UB traže povećanje školarine
U predlogu
koji će Univerzitet u Beogradu poslati Vladi Srbije na odobrenje, na svim
nivoima studija u narednoj akademskoj godini predviđen je upis gotovo
istovetnog broja studenata kao lane, naglašeno je na sednici Senata UB održanoj u sredu 19.
februara. Na osnovnim akademskim studijama predložen je upis 15.014 studenata,
od čega bi 9.597 trebalo da bude na budžetu, pojasnio je prof. dr Petar Bulat,
prorektor za nastavu UB. Na strukovnim studijama planirana je podela 180 novih
indeksa, od čega je 40 budžetskih, na master akademskim studijama planiran je
upis 9.467 akademaca, od čega bi se 4.102 obrazovalo o trošku države. Za
doktorske studije planirana su 1.902 mesta, od čega 692 budžetska, a za
specijalističke 75 isključivo samofinansirajućih mesta. On je napomenuo da
postoji zakonska obaveza fakulteta da posle šest godina od akreditovanja
podnesu novi zahtev za akreditaciju i da to neki fakulteti nisu učinili. –
Njima smo poslali imejl da ih podsetimo da ne kasne jer UB neće upisivati
studente na neakreditovane studijske programe. Univerzitet s katedrama radi na
privlačenju studenata na sve fakultete, a naročito one za koje je smanjeno
interesovanje brucoša. Najverovatnije prvog vikenda posle 1. maja
organizovaćemo dane otvorenih vrata i predstaviti sve fakultete i naučne
institute u okviru UB – naglasio je prorektor Bulat.
Povećanje
školarine predviđeno je na tri od 31 fakulteta. Posle deset godina predloženo
je uvećanje cene studija na Fakultetu bezbednosti sa 106.900 na 118.200 dinara,
dok bi školarina na Fakultetu za fizičku hemiju trebalo da bude uvećana sa
69.000 na 75.000 dinara. Matematički fakultet planira uvećanje cene studija
samo na jednom smeru – informatici, gde je izvesno da će akademci studiranje
umesto dosadašnju 141.000 dinara po godini plaćati 160.000 dinara.
Profesor
dr Ivanka Popović, rektor UB, zamolila je dekane da pogledaju i iniciraju
dopune tek urađenog radnog predloga novog Pravilnika o davanju saglasnosti za
rad nastavnika i saradnika UB u drugoj visokoškolskoj ustanovi. Kako je
pojasnila, sem toga što je Mladen Šarčević, ministar prosvete, najavio uvođenje
jedinstvenog informacionog sistema u prosveti pomoću kog će se pratiti gde je
sve koji profesor zaposlen, valjalo bi i da UB vodi evidenciju o tome, i to
oslanjajući se na novi pravilnik. U njemu će, između ostalog, prvi put biti
jasno precizirane obaveze koje prema matičnom fakultetu u Srbiji imaju naši
profesori angažovani u akademskim institucijama u inostranstvu. Popovićeva je
naglasila da će ovim pravilnikom biti definisani pozicija i status istraživača
na 11 naučnih univerzitetskih instituta.
U
finansijskom izveštaju UB, iznetom na Senatu, naglašeno je da su budžetski
prilivi slični kao i u prethodne dve godine, dok su sopstveni prihodi najvećeg
univerziteta u Srbiji smanjeni za oko deset odsto, prvenstveno zbog manje
upisanih studenata i naplate njihovih školarina.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na
današnji dan u ponedeljak 24. februara 1997. godine i pored brojnih pritisaka jedan broj škola ostaje u štrajku –
deo u obustavi, deo sa časovima od 30 minuta.
Javnost je podeljena, kao i podrška roditelja i medija.
Prosvetari Zrenjanina su se pre tog vikenda dogovorili da smire strasti i da
ubuduće, do okončanja štrajka, budu civilizovani u ponašanju. Ko je u štrajku
neće uznemiravati one koji su odlučili da rade. Jedino je ostalo nerešeno kako
ispuniti praznine u školama u kojima jedni rade, a drugi ne rade. Događa se da
se u srednjoj školi održavaju časovi fizičkog i matematike, a drugi časovi
preskaču jer su nastavnici u štrajku. Predsednik IO SO Zrenjanin, Voja
Bačvanski očekuje da se do tog ponedeljka štrajk okonča.
Pred mnogim novosadskim školama u nedelju su se
mogli zateći zbunjeni učenici, koji iščitavaju naredbe direktora škola po
kojima se u ponedeljak počinje s nastavom. U isto vreme Štrajkački odbor
prosvetnih radnika Vojvodine i dalje ostaje pri tome da zahtevi prosvetnih
radnika nisu ispunjeni i da se štrajk nastavlja. Zbunjeni učenici odgovaraju
kako će se danas naći pred školama, ali nisu sigurni da li će biti nastave. “Oštro osuđujemo
načelnike okruga i načelnike okruga nadležne za prosvetu, te direktore škola,
koji po njihovim usmenim nalozima vrše pritiske na zaposlene koji štrajkuju:
sazivanjem sednica nastavničkog veća, iako za to u vreme štrajka nisu
ovlašćeni. To su činili čak i subotom i nedeljom, te prisiljavali prosvetne
radnike da se pismeno izjasne da će početi da rade. Pretili su pojedincima i
otkazima, te lažno informisali javnost da njihove škole počinju nastavu dana,
uprkos tome što su nastavnici i dalje u štrajku”, rekao je Dragan Karlavaris,
predsednik ŠO prosvetnih radnika Vojvodine.
Načelnici okruga, pa tako i načelnik Zapadnobačkog
okruga Mile Đapić , dobili su jasna i precizna uputstva šta treba da čine.
Naredba je u petak preneta direktorima škola, kojima nije preostalo drugo nego
da postupe po naređenju. Obavestili su svoje đake i radnike da u ponedeljak
počinje nastava. Da to neće moći baš tako pokazalo se, naravno, već u
ponedeljak.
U međuvremenu, Izvršni odbor SPRV za opštinu Sombor,
doneo je odluku da se štrajk nastavlja do srede 26. februara, ostavljajući
Vladi još jednu (vremensku) mogućnost da se izjasni o zajedničkim zahtevima
pregovaračkog tima prosvetnih radnika. U pojedinim školama u taj ponedeljak se
nije znalo ko pije, a ko plaća, ko radi, a ko štrajkuje. U šest škola učenici
su vraćeni kućama, u pet škola štrajk je nastavljen u zakonskim okvirima, a u
10 škola nastava je kako-tako normalizovana. Najveća pometnja bila je u onim
školama koje su podvedene pod kategoriju delimičnog rada. A pod ovu kategoriju
podvođene su čak i one škole u kojima je na posao došlo dvoje-troje ljudi, pa
direktori jednostavno nisu znali šta sa njima da organizuju. Pribegavalo se i
grupnoj nastavi, blok-časovima jednog istog predmeta, a pred đacima su se
pojavili čak i penzionisani radnici.
Vremeplov: Rođen Kapetan Miša
Na današnji dan
24. februara 1803. godine rođen
je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević. Za “kapetana dunavskog”
1833. postavio ga je knjaz Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom
ortakluku. Od tog vremena on je poznat kao “Kapetan Miša”. Posedovao je čak 74
broda, solane u Vlaškoj i Mađarskoj kao i velika imanja u rumunskoj žitnici
Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojoj se sada nalazi
rektorat Univerziteta u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje, poklonio
je 1863. “svom otečestvu”.
Vremeplov:Umro Siniša Stanković
Srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije
nauka i umetnosti i osnivač Instituta za ekologiju i biogeografiju SANU,
direktor Biološkog instituta Srbije umro je na današnji dan 24. februara
1974. godine . Njegovi
najznačajniji radovi nastali su na osnovu ispitivanja života u Ohridskom jezeru.
Od 1944. do 1952. bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine Srbije.
Vremeplov:Rođen Sima Lozanić
Na današnji dan
24. februara 1847. godine rođen
je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član
Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu
Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih
poslova u vladama Srbije 1894. i 1905.
Vremeplov: Ukaz o primeni gregorijanskog kalendara
Papa Grgur XIII izdao je na današnji dan 24.
februara 1582. godine bulu o primeni gregorijanskog kalendara. Reforma
julijanskog kalendara i uvođenje gregorijanskog, sprovedena je iz praktičnih
razloga, julijanski kalendar je astronomski neprecizan, dok je kod
gregorijanskog odstupanje neuporedivo manje.
Vremeplov: Rođen Vilhelm Grim
Nemački pisac
Vilhelm Grim, sakupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu
drugih dela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom rođen je na današnji dan 24.
februara
1786. godine. Izdavao je i nemačke srednjovekovne književne spomenike i
proučavao mitologiju.
Vremeplov:
Rođen Ljubomir Ivanović
Srpski slikar Ljubomir Ivanović, pionir srpske
grafike rođen je na današnji dan 24.
februara 1882. godine. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio je
profesor Umetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu razvio je crtež od
pomoćne slikarske discipline do samostalnog umetničkog dela. Njegovi izvanredni
realistički crteži, s motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz
umetničku, i izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza:
“Stari Pariz” i “Iz naših krajeva” i tri albuma crteža olovkom: “Iz Južne
Srbije”, “Predeli Šumadije i Južne Srbije” i “Jugoslovenski predeli”.
Vremeplov:
Rođen Matija Korvin
Na
današnji dan 24. februara 1443. godine rođen je mađarski kralj Matija
Hunjadi, kod Srba poznat kao Matija Korvin. Tokom vladavine od 1458. uspešno je
ratovao protiv Turaka i Habzburga, zauzevši 1486. i Beč (gde je i umro 1490).
Obnovio je mađarsku državu posle decenija anarhičnog stanja. Uspešno je
reorganizovao zemlju – finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju. U periodu
njegove vlade značajan procenat pripadnika vojnih formacija pod njegovom
komandom, činili su Srbi. Pomagao je razvoj gradova, u Požunu (sada Bratislava)
1465. osnovao je univerzitet a 1472. i prvu štampariju. Korvin je od latinskog
“Corvus” – gavran, pošto se predstava gavrana nalazila na njegovom ličnom grbu.
Posedovao je jednu od najvećih privatnih biblioteka svoga doba.
Vremeplov: Objavljen program nacističke partije Nemačke
Prvi politički program Nacionalsocijalističke
radničke partije Nemačke, koju je 1919. u Minhenu osnovao (preuzeo) Adolf
Hitler, objavljen je u 25 tačaka na
današnji dan 24. februara
1920. godine. Program koji je
sačinio Hitler kasnije je razrađen u njegovoj knjizi “Majn kampf”. Već u njoj
je jasno nagoveštena njegova politička vizija (rasizam, posebno prema
Jevrejima).
Vremeplov:Objavljen Manifest komunističke partije
Na današnji dan
24. februara 1848. godine u Londonu je na nemačkom jeziku objavljen
“Manifest komunističke partije”, koji su, prema odluci Kongresa
tajnog radničkog udruženja “Saveza komunista” održanog u Londonu u
novembru 1847, napisali Karl Marks (Marx) i Fridrih Engels (Friedrich).
Više od
polovine srednjoškolaca konzumira alkohol
Svaki
četvrti srednjoškolac u Srbiji priznao je da se opio u poslednjih mesec dana.
To pokazuju istraživanja o odnosu mladih prema alkoholu, a subotička deca se ne
razlikuju u mnogome od ostatka zemlje. Kraj osnovne i početak srednje škole je
period kada mladi, kako pokazuju istraživanja, otvaraju vrata alkoholu da uđe u
njihov život. U kojoj meri? “Ne znam, ja ne pijem”, kazao je jedan
srednjoškolac. “To zavisi od osobe do osobe. Najčešće se pije na nekim
proslavama, rođendanima i tako to. Dosta mojih prijatelja pije, ali ne u nekom
preteranom smislu. Solidno”, ocenio je drugi srednjoškolac. “Pa,
mogao bih reći previše”, dodaje njihov vršnjak ispred jedne od subotičkih
srednjih škola.
Prošlogodišnje
istraživanje Zavoda za javno zdravlje u Subotici pokazuje da više od polovine
srednjoškolaca ponekada pije. Devojčice čak i više nego dečaci. Najčešće
vikendom. Najčešće tri pića po prilici. I to žestoka. “Mi imamo podatak da
već u toj populaciji, posebno među dečacima, imamo jedan mali procenat njih
koji već imaju, kako mi to kažemo, rizičan obrazac upotrebe alkohola. To
podrazumeva da četiri ili više dana tokom nedelje piju alkohol. I to je naša
ciljna grupa kojom se moramo posebno baviti – i mi, i škola i roditelji”,
ističe načelnica centra za promociju zdravlja ZZJZ Subotica dr Nada Kosić
Bibić.
“Alkoholizam
kod mladih, i ne samo kod mladih, završava se iza rešetaka. Rešetaka odeljenja
psihijatrije u Bolnici. Skoro polovina njihovih pacijenata ima problem sa
alkoholizmom, a u toj grupi svaki deseti je mlad čovek. Iako biste sada
očekivali da vam kažem da je broj mladih koji konzumiraju alkohol i završavaju
na ovom odeljenju u porastu – zapravo je obrnuto. Tako da nije nešto što je
vanredno, alarmirajući broj, ali, naravno, to je statistika. Ja uvek kažem da
je statistika jedna stvar, a život je druga stvar. Sigurno da, kada je u
pitanju mlad čovek, mlad organizam, višestruko štetno dejstvo ima alkohol, nego
na neke zrelije biološke godine”, smatra načelnik psihijatrije Opšte
bolnice u Subotici dr Zoltan Šagi.
Ako se istraživanje odnosa
mladih i alkohola u Subotici uporedi sa ostatkom Srbije, nema neke velike
razlike. Niti su bolji niti gori.
Deca sve
kasnije nauče da govore
Deca sve kasnije nauče da govore, a logopedi upozoravaju da su krivci za
to nove tehnologije koje utiču čak i na to da mališani, kada progovore, često
pričaju na mešavini srpskog i engleskog jezika. Preterana upotreba mobilnih
telefona, tableta, televizije deci od malih nogu usađuju životne navike koje
rezultiraju time da deca u četvrtoj godini znaju da kažu samo po nekoliko reči. “Mama” i “tata” su reči
koje deca često prvo izgovore. I dok je nekada bilo normalno da se ove reči
čuju oko prvog rođendana, danas se to dešava neretko tek oko četvrtog.
Roditelji se teško suočavaju sa poteškoćama u govoru svoje dece, podsvesno
smatrajući to svojim ličnim porazom, te dugo vremenu poriču da problem postoji.
Korišćenjem
tableta i mobilnih telefona, mališani ostvaruju samo pasivnu komunikaciju, koja
uopšte ne razvija govor. Iskustva pedijatara u domovima zdravlja širom Srbije
svedoče da deca ne samo da ne progovaraju na vreme, nego poslednjih godina
imaju sve više malih pacijenata sa govornim manama. “Nekad je bilo retkost
da se sretne dete sa komunikativnim problemima, danas svako od nas u bliskom
odkruženju ima nekog ko se s tim bori. Potpuno je svejedno da li je televizor,
tablet, računar ili telefon, oni su napravljeni tako da je dete tu pasivan
konzument zadovoljstva, ne daje nikavu akciju, a prima nekakvo zadovoljstvo.
Prenaglašene su sve senzorne stimulacije, jarke boje, intenzivni zvuci. Dete
uvlače u virtuelno i ono iz toga crpi zadovoljstvo, dok se vreme podmuklo
produžava, od 10 minuta lako se dođe do par sati dnevno pred ekranom. Dete
posle ne vidi zadovoljstvo u realnom svetu gde boje nisu jarke, a zvuci toliko
melodični” priča Irena Avramović, diplomirani defektolog-logoped i Marte
Meo praktičar.
Logopedske
ordinacije tako su prepune dvogodišnjaka i trogodišnjaka koji još nisu
progovorili ni reč. Neki zbog prečestog gledanja raznih dečjih programa i
crtaća, progovore i na izmišljenoj mešavini engleskog i srpskog jezika. Kasnije
tokom školovanja takva deca često imaju problema sa čitanjem i pisanjem.
Komunikacija
se kod bebe razvija već sa nekoliko meseci, neverbalni kontakti sa roditeljima
su prvi znaci koje logopedi mogu da prate. Oko prvog rođendana počinju prve
reči sa značenjem, mogu biti onomatopeje, ne moraju biti pravilno artikulisane,
dete može da kaže “av av”, ali ako je jasno da misli na psa, to je
već reč sa značenjem. S druge strane, dete može da pravilno izgovara
“mama”, ali ako joj se ne obraća ili je ne zove, onda je to problem.
Kada kod
logopeda: Roditelji se ne javljaju iz straha
Sa dve
godine već bi trebalo da ima vokabular od 250 do 500 reči. Tada počinje i
gramatički razvoj, prvo udvajanje reči, koje opet ne moraju biti pravilno
artikulisane, ali moraju biti reči sa značenjem. To je važna prekretnica u
odrastanju. Zbog toga pre nego što ovlada realnim svetom ne treba ga uvlačiti u
virtuelni. Sadržaji preko ekrana moraju se dozirati i pravilno koristiti,
odnosno u svrhu zajedničke igre. “Posle dve i po godine zabrinuli smo se
jer je naš sin tada jedva progovarao nekoliko reči. Do tada smo slušali “komšijske”
utehe kako je “onaj tamo” progovorio sa pet i sada je advokat.
Obratili smo se pedijatru, pa logopedu. Dobili smo savete kako da promenimo
komunikaciju, da je prilagodimo, uprostimo. Krenuli smo gotovo sve iz početka i
borba je počela. Za svaku novu reč. Ne mogu vam opisati radost kada dete nauči
novu reč. Nakon godinu dana, već smo zapravo razgovarali o svemu s njim”
naglašava M. N., majka iz Novog Sada.
“Često
se dešava da deca sa dve godine ne progovore, onda se roditelji pitaju šta je,
a ti znaci su se videli već u prvoj godini. Roditelji se ne javljaju iz straha.
Prva stvar na koju pomisle je autizam, a uopšte ne mora biti to, može biti
blagi zastoj koji sa jednostvanim savetima može da dovede do rešenja problema.
Roditelje ne treba plašiti. Ali ako se čeka i odlaže, taj problem se umnožava.
Znate kako kažu “sve je u redu, samo ne priča”… Ne može biti sve u
redu ako “samo” ne priča. Dete tada trpi veliku frustraciju,
intelektualno se razvija, a ne može da govori” ističe Avramović.