Novi Sad: Forum
posvećen onlajn učenju stranih jezika
Učenje jezika preko internet platformi, glavna je tema foruma koji će
danas – u utorak, 25. februara, biti
održan u novosadskom hotelu Prezident. Onlajn učenje stranih jezika sve je
zastupljeniji vid edukacije svuda u svetu pa i u Srbiji, a za njega su posebno
zainteresovane kompanije i institucije koje žele da dodatno obrazuju svoje
zaposlene, ali i pojedinci koji zbog obaveza ili udaljenosti ne mogu da
prisustvuju klasičnoj nastavi. O značaju i iskustvima sa učenjem na daljinu na
ovom skupu govoriće menadžeri velikih internacionalnih kompanija i IT
stručnjaci. Onlajn učenje jezika poslednjih nekoliko godina doživelo je pravi
procvat širom sveta zahvaljujući stalnim strukturnim i tehnološkim
unapređenjima predavanja i danas omogućava visok kvalitet nastave i pristup
znanju pod uslovima koji su nezamislivi za konvencionalni način učenja.
Ovaj vid edukacije omogućava ogromne uštede u vremenu i troškovima
putovanja, otvara mogućnost da se nastavi prisustvuje iz bilo kog dela sveta,
od kuće, sa radnog mesta, iz hotela… što obezbeđuje i pojedincima i
kompanijama veliku fleksibilnost. Onlajn učenje jezika danas omogućava jednaku
interaktivnost učenika i predavača kao i na klasičnom predavanju. Svaki čas se
može snimiti i ponovo pustiti radi utvrđivanja gradiva. Eliminišu se geografska
ograničenja zbog čega je polaznicima omogućen i pristup širem krugu predavača,
raznovrsnijih predavanja i učešće u radu internacionalnih grupa.
Učenje stranih jezika onlajn izuzetno je popularno u Evropi, a velike
internacionalne škole poput Berlica (Berlitz) oformile su “virtuelne
učionice” koje omogućavaju efikasno savladavanje gradiva. Učenje stranih
jezika u “virtuelnim učionicama“ najrasprostranjenije je u Nemačkoj,
Francuskoj, Švajcarskoj, Holandiji i Poljskoj. U digitalne platforme za učenje
jezika uključen je i veliki broj nastavnika iz Srbije koji pomažu polaznicima
sa svih kontinenata da savladaju neki od svetskih jezika. Organizator foruma je
vodeći svetski lanac škola stranih jezika Berlic uz podršku Nemačko-srpske
privredne komore i Srpske asocijacije menadžera.
Centar za razvoj pedagoških nauka u Jagodini
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević posetio je u sredu 19. februara Fakultet pedagoških nauka u Jagodini i razgovarao sa rukovodstvom te ustanove o osnivanju Centra za razvoj pedagoških nauka, koji bi trebalo da bude smešten u okviru kompleksa tog fakulteta. Centar bi bio namenjen obuci nastavnika za ulogu mentora, nastavnog i vaspitačkog kadra, kao i studenata za nove modele učenja.
Ministar je rekao da se nalazi u kvalitetnoj
ustanovi koja u Srbiji prednjači kada su
u pitanju pedagoške nauke. Napravićemo čitavu mrežu ovakvih centara sa
različitim oblastima izučavanja. Srbija će dobiti oko 20 centara ovog tipa. U
Jagodini će biti osnovan centar iz oblasti nastave i pedagoških nauka,
zahvaljujući pre svega, dobrom radu Fakulteta pedagoških nauka, kazao je on. Prema
njegovim rečima, modeli učenja se stalno menjaju i celoživotno učenje postaje
dinamična stvar u svim oblastima, pa i u prosveti. Šarčević je podsetio da već
postoje tri centra koji odlično rade i to u Petnici, Tršiću i Viminacijumu.
Dekan Fakulteta pedagoških nauka Violeta
Jovanović istakla je da je ovo istorijski trenutak i za fakultet i za Jagodinu
i na neki način kruna višedecenijskih napora fakulteta. Visoki standardi su
prepoznati. Daćemo sve od sebe da realizujemo ovaj projekat i da ovaj centar
počne što pre da radi, kazala je ona.
Gradonačelnik Jagodine Ratko Stevanović
rekao je da je poznato da je početkom 20. veka Učiteljska škola u Jagodini bila
rasadnik profesora. I evo pruža nam se prilika da početkom 21. veka Jagodina
postane jedan od centara pedagoških nauka. Rad novog centra podrazumeva i
obnovu stare zgrade Učiteljskog
fakulteta koja je izgrađena 1880. godine, objasnio je on.
Šumadijska akademija u Kniću
Ministar Šarčević sa saradnicima obišao je u
sredu i opštinu Knić i razgovarao sa rukovodstvom o nastavku realizacije
formiranja Šumadijske akademije – Centra za celoživotno učenje kadrova za rad u
privredi. Ministar je predočio da ti centri pored osnovne namene mogu da
koriste i učenici i nastavnici za đački turizam. Ovakvi centri treba da budu na
dobrobit naše dece i roditelja, kao i regije gde se otvaraju“, naveo je
Šarčević.
Predsednik Opštine Knić Miroslav Nikolić
istakao je da je otvaranje ovakvog centra veoma značajno za čitavu opštinu i
čitav region. Novi centar nalaziće se u zgradi Srednje škole u Kniću.
Ministarstvo
prosvete (ne) krši autonomiju istraživača (II)
Hajka dela zaposlenih sa četiri naučna instituta Univerziteta u Beogradu
koji optužuju resorno ministarstvo da im guši ustavom zagarantovanu autonomiju
„isključivo je politički obojena”, tvrdi prof. dr Vladimir Popović, državni
sekretar u Ministarstvu prosvete zadužen za nauku. On ističe da postavljanjem
direktora koje su izglasali većinski vladini članovi u upravnim odborima
instituta nije narušena nezavisnost tih naučnih institucija jer ih je država
osnovala, tako da mu nije nelogično što ona i odlučuje o njihovom rukovodstvu.
– Ali Ministarstvo prosvete ne želi da bira direktore u vrlo uskom krugu ljudi
na institutu. Vladini članovi UO su akademici, dekani i fakultetski profesori.
S druge strane, naučnici koji pokreću inicijative za ocenu zakonitosti i koji
su govorili za vaš list, optužujući nas da im gušimo autonomiju, unose čistu
politiku u ovu priču. Pogledajte šta su Vladan Čokić, s Instituta za medicinska
istraživanja, i Gazela Pudar Draško, s Instituta za filozofiju i društvenu
teoriju, u poslednje vreme govorili u medijima o promeni vlasti i smeni
direktora državne televizije. Njihova priča je politička, a ne naučna – izričit
je sekretar Popović. On ističe da je autonomija rada institutima garantovana
članom 72 Ustava Republike Srbije, kojim se jemči „autonomija univerziteta,
visokoškolskih i naučnih ustanova”. Ali, on dodaje da pobunjeni naučnici
prećutkuju sledeću rečenicu, da „univerziteti, visokoškolske i naučne ustanove
samostalno odlučuju o svome uređenju i radu, u skladu sa zakonom”.
– Od tih
istraživača na javnoj raspravi nismo dobili nikakvu primedbu na zakon usvojen
2019. godine i jedino mogu da zaključim da njihove sadašnje zamerke imaju
političke pobude. Apsolutno je neopravdana njihova inicijativa, ne vidim
nikakvo kršenje člana 72 Ustava. Priča o disproporciji u postavljanju članova
UO koji postavljaju direktore instituta u korist vlade ne pije vodu jer je pre
Zakona o nauci iz 2001. pomenute direktore imenovala direktno država. Ti
naučnici sve vreme dobijaju platu i rade na istraživačkim projektima, imaju
autonomiju naučnog rada u svakom smislu. Ona je samo povećana osnivanjem Fonda
za nauku i davanjem mogućnosti da konkurišu za učešće na projektima s
međunarodnim vrednovanjem. Institute u kojima istražuju je osnovala država da
rade određene poslove za nju, nisu osnovani da rade za sebe, i to piše u svakom
osnivačkom aktu. A postavljanje direktora mimo odluke naučnog veća nije novo. I
Borislav Grubor, direktor „Vinče”, pre sedam-osam godina postavljen je odlukom
UO, kontra volji istraživača. Slično je bilo i na još nekim institutima. Nije
tačno da je postojala ranija praksa konsultacija s istraživačima o
konstituisanju UO – naglašava Popović.
Više od trećine studenata u EU završi
društvene nauke
Procenjuje
se da u visokoškolskim ustanovama Evropske unije (EU) godišnje diplomira oko
4.8 miliona studenata, prema podacima EUROSTAT-a za 2017. godinu. Od ukupnog
broja, studentkinje u zemljama EU su u većini i čine 54 odsto. Podaci pokazuju
da su, iako su žene blago zastupljenije na osnovnim i master studijama, na
doktorskim muškarci u blagoj većini. I na visokoškolskim ustanovama u Srbiji,
žene su zastupljenije sa oko 56 odsto u odnosu na muški pol.
Nešto više od trećine od
ukupnog broja diplomaca je iz oblasti društvenih nauka (novinarstvo, biznis,
pravo…). Po zastupljenosti, društvene discipline slede studije inženjerstva,
proizvodnje i građevinarstva sa 15 odsto, zdravstvene zaštite sa 14 odsto,
umetnička usmerenja sa 11 odsto, zatim prirodne nauke sa 11 i obrazovanje sa 9
odsto.
U poređenju sa prosekom EU,
neke članice imaju značajno veći ili manji udeo u broju diploma visokog
obrazovanja u sledećim oblastima:
Društvene
nauke U odnosu na
prosek EU od 34 odsto, Finska i Španija odudaraju sa 26 odsto, dok su društvene
nauke najviše zainteresovale studente u Luksemburgu sa 56 i Bugarskoj sa 46
odsto. Podaci Srbiju svrstavaju tačno uz prosek zemalja EU.
Inženjerske
nauke, građevinarstvo… Udeo diplomaca u ovim disciplinama je ispod 10 odsto
u Luksemburgu, Holandiji, na Malti, u Velikoj Britaniji, Irskoj i na Kipru, u
poređenju sa Nemačkom, Portugalom i Austrijom od oko 20 odsto. Udeo diplomaca u
Srbiji je oko 17 odsto.
Zdravstvena
zaštita Na Kipru, u
Nemačkoj, Luksemburgu, Austriji i Mađarskoj procenat studenata koji završili
studije u oblasti zdravstva je 8 odsto, a najveći udeo beleže Belgija, Švedska,
Finska i Danska sa oko 20 odsto. U Srbiji je to slučaj u 9 odsto.
Umetnost U Švedskoj,
Bugarskoj, Poljskoj, Češkoj, Letoniji, Slovačkoj, Austriji i na Kipru manje od
8 odsto od ukupnog broja studenata je diplomiralo u visokoškolskim ustanovama
umetničkog usmerenja, dok je više od 14 odsto u Italiji i Velikoj Britaniji. U
Srbiji je udeo studenata na umetničkim fakultetima oko 10 odsto.
Prirodne
nauke Na
Kipru, u Belgiji i Litvaniji udeo studenata koji su studirali i
diplomirali u nekoj prirodnoj naučnoj disciplini, kao što su matematika i
statistika, je ispod 7 odsto, dok je udeo najveći u Britaniji, Irskoj, Nemačkoj
i Estoniji, iznad 14 odsto. Studenti u Srbiji su nešto manje zainteresovani za ove
oblasti u odnosu na prosek EU sa nešto više od 9.4 odsto.
Najbolji na bilbordima u Opštini
Bački Petrovac: Ema Galamboš
Ema
Galamboš je učenica osmog razreda Osnovne škole „Jozef Marčok Dragutin” u
Gložanu. U prošloj godini osvojila je prvo mesto na Republičkom takmičenju iz
srpskog kao nematernjeg jezika. Međutim, to nije njeno jedino postignuće. –
Učestvovala sam i na takmičenjima iz slovačkog jezika, matematike i hemije –
kaže Ema. – Volela bih da upišem grafički dizajn i da se time bavim u
budućnosti.
Projekat „Učim + Znam =
Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti, i 2019.
godine realizovan je u Novom Sadu i šest opština u Vojvodini: Sremskim
Karlovcima, Srbobranu, Bačkom Petrovcu, Žablju, Temerinu i Beočinu. U tim
sredinama je predstavljeno više od 370 đaka osnovnih i srednjih škola koji su u
protekloj školskoj godini 2018./2019. ostvarili najznačajnije uspehe na
takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni, ali
i one koji su zbog svojih uspeha izabrani za đake generacije. Generalni sponzor
ovog projekta je Erste banka.
Otvoren dobrotvorni bazar knjiga
Dobrotvorni bazar knjiga, koji se
već nekoliko sezona zaredom održava u Novosadskom pozorištu/Újvidéki Színház,
je otvoren u nedelju. Posetioci su tog dana pred predstavu Hasanaginica, koja
je počela u 19 časova, mogli da kupe knjige, ili da doprinesu akciji tako što
će bazar obogatiti svojom starom literaturom. Nakon toga će humanitarnom sajmu
moći da se priključe svakog dana od 25. do 29. februara, u periodu od 10 do 19
časova. Raznolika literatura – od beletristike, stručnih knjiga, izdanja
namenjenih deci, te publikacija na srpskom, mađarskom, engleskom i drugim
jezicima, naći će se na “tezgama” Novosadskog pozorišta, a
zainteresovani će moći da ih kupe po ceni od 100 i 200 dinara.
Ove godine će novac od prodatih
knjiga biti uručen Nacionalnoj organizaciji za retke bolesti u Srbiji (NORBS).
U pitanju je dobrovoljna, humanitarna, nestranačka, nevladina i neprofitna
organizacija, koja se bavi pitanjima osoba sa retkim bolestima, a vode je
upravo osobe sa retkim bolestima i članovi njihovih porodica. Na Međunarodni
dan retkih bolesti – 29. februara, kada će ujedno biti zaključen ovogodišnji
Bazar knjiga, biće upriličena predstava Ana-impresije, čiju režiju potpisuje
Ištvan Kereši; reč je o nonverbalnom scenskom delu, baziranom na pokretu, a kao
osnovni materijal korišćen je Dnevnik Ane Frank. Sav prihod od ulaznica, koje
će koštati 200 dinara, takođe će biti uručen NORBS-u.
Subotički
informatičari na stazama Nikole Tesle
Ove
godine prvu nagradu na konkursu „Stazama Nikole Tesle” Saveza inženjera i
tehničara Srbije osvojila je grupa informatičara koju čine dr Stevan
Ostrogonac, Tibor Rac, Robert Hajnal i Borko Rastović. Nagrađeni su za ideju
naprednijeg sistema za automatsko generisanje preporuka koji obuhvata
korišćenje različitih tipova podataka kojima raspolažu sajtovi za elektronsko
poslovanje. Tema ne govori mnogo onima koji nisu u svetu informatike, ali ako
se pojednostavljeno kaže – omogućava korisnicima da lakše pronađu oglas,
sadržaj koji traže, a na osnovu njihovih i prethodnih interesovanja ljudi za
koje sistem proceni da su im slični – postaje jasnija. „Sistem za automatsko
preporučivanje sadržaja je intuitivna stvar. To je algoritam koji vam servira
sadržaj na sajtu u skladu sa onim što taj sistem pretpostavlja da je vaše
interesovanje, a na osnovu onoga što ste ranije gledali, na osnovu ključnih
reči unetih u pretrage. Mi smo napravili poboljšanja postojećeg algoritma. Zato
nagrada nije vezana samo za ideju već za čitav kontekst i sistem koji je
razrađen pre nego što smo došli do naučne dimenzije ovog projekta”, kaže za
„Politiku” dr Stevan Ostrogonac.
Nagrađena
grupa informatičara zaposlena je u privatnoj kompaniji u Subotici, a rad na
stvaranju novog sistema dovoljno osetljivog da prepozna potrebe korisnika
otpočeo je, naravno, kao deo komercijalnih potreba firme. Korisnici kompjutera
prepoznaće u ovom opisu da su to one reklame, to jest sadržaji koji ih „prate”
neko vreme nakon što su pretraživali određeni pojam. U isto vreme, ovaj fini
instrument pomaže korisnicima da lakše dođu do onog što traže, i na tome je pre
dve godine počeo da radi Tibor Rac, zadužen za rad sa klijentima. Međutim, kaže
Borko Rastović, menadžment kompanije im daje odrešene ruke da nastave sa
istraživačkim radom i tada im se u timu pridružuje i Stevan Ostrogonac koji je
pre toga radio na Fakultetu tehničkih nauka.„Mi smo radili analize tekstova
oglasa, strukturiranih podataka koje prikupljaju osobe zadužene za to, kao i
interakcije korisnika sa sadržajima. Poboljšanje tog sistema podrazumeva i
značajne tehničke probleme, jer se radi o velikim skupovima podataka, pa iako
je teorijski ovakav algoritam mogao da se definiše i pre 50 godina, za
realizaciju su bili potrebni današnji računari”, nastavlja Ostrogonac.
Inovativni
deo njihovog rešenja odnosi se na obradu teksta u slobodnoj formi, a to je
upravo oblast u kojoj informatičari nisu još dovoljno uradili kada je u pitanju
srpski jezik. „Ovo je sada iskorak ka mašinskom učenju i ka nauci o podacima”,
kaže Rastović. „Za analizu teksta na srpskom ne postoje dobri alati koji su
slobodni za upotrebu i potrebno ih je obezbediti, jer je to važan faktor u
očuvanju našeg jezika i kulture”, kaže Ostrogonac koji se i na FTN-u bavio
govornim i jezičnim tehnologijama. Sagovornici „Politike” ističu da za sve
svetske jezike ovakvi alati već postoje i oni se baziraju, pre svega, na
velikim bazama tekstualnih podataka. Takva baza za srpski jezik ne postoji.
„Nemamo adekvatne jezičke resurse. Iako oni postoje u Srbiji, zatvoreni su,
nedostupni informatičarima. Ključna stvar u daljem razvoju jezičkih alata je da
se podaci otvore, da se otvore anotirane baze tekstova i drugi resursi koji
mogu biti korisni za istraživanje. Kada bismo imali nekakvu združenu bazu
podataka, kada bi svaki sajt dao podatke na nivou Srbije, to bi bio neverovatno
koristan i moćan alat za razvoj jezičkih aplikacija i tehnologija”, kaže
Ostrogonac.
Stvaranjem
ovih alata dobili bismo i za srpski jezik program za lektorisanje teksta, na
nivou kvaliteta na kom su takvi alati za engleski i druge svetske jezike,
odnosno mogli bismo formulisati jezički model koji osigurava pravopisnu i
gramatičku ispravnost poruke. „To bi moglo da pomogne i u komunikaciji na
društvenim mrežama, gde je način izražavanja prilično degradiran”, kaže
Ostrogonac.
Povodom Dana
državnosti odlikovan petnaestogodišnjak
Mladi Nišlija Veljko Đurić, rođen 2005. godine, učenik prvog razreda
Gimnazije „Svetozar Marković”, najmlađi je dobitnik odlikovanja koja je ovog
februara, na Sretenje i povodom Dana državnosti pojedincima i institucijama
uručio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Veljko je od predsednika Vučića
dobio zlatnu medalju za zasluge koja će mu, rekao je za Politiku biti najveći
podstrek da nastavi putevima nauke: – Ponosim se nagradom, ovom medaljom, ali i
činjenicom da sam bio najmlađi među dobitnicima priznanja i odlikovanja. Zaista
je bila velika čast da sedim pored ostalih dobitnika koji su bez ikakvih sumnji
veoma mnogo učili za našu državu i naš narod. Za mene je ovo kruna mog
dosadašnjeg rada, ali i velika obaveza da nastavim da se obrazujem i što više
usavršavam kako bih bio od velike, a nadam se i posebne koristi našoj Srbiji –
rekao nam je Veljko Đurić na prijemu
koji je u njegovu čast upriličio gradonačelnik Niša Darko Bulatović.
Mladi
petnaestogodišnjak iz Niša Veljko Đurić je izuzetan talenat u nauci, u pravom
smislu reči veliki kolekcionar nagrada i priznanja – do sada se okitio Vukovom
nagradom, pobednik je Internacionalne olimpijade iz ekologije, dvostruki je
prvak Srbije u takmičenjima iz istorije, šampion i vicešampion u književnosti,
osvajač srebrne i bronzane medalje na državnim takmičenjima iz matematike,
najmlađi i jedan od najuspešnijih učesnika Foruma mladih naučnika, poznati
volonter i humanista…
Prijem u niškoj Gradskoj kući organizovan je i za
drugog dobitnika vrednog priznanja za Dan državnosti, za nišku Narodnu
biblioteku „Stevan Sremac”, ustanovu koja postoji vek i po, i u čije ime je od
predsednika Srbije Aleksandra Vučića direktorica Sonja Šuković dobila
Sretenjski orden drugog reda.
Na
Univerzijadu u Beograd stiže i rektor sa Sorbone
Svečano
otvaranje petih Evropskih univerzitetskih igara, čiji je Beograd domaćin, biće
12. jula, najavila je rektorka Ivanka Popović i dodala da je obezbeđeno sigurno
učešće domaćih akademskih timova. U Beograd će, kako kaže, doći ugledne zvanice
iz svetskog akademskog života, među kojima i rektor pariske Sorbone. – Uskoro
očekujemo radove u Studentskom gradu i drago mi je što će zbog Univerzijade
tamo biti sređen deo smeštaja, kao i menza koja će dobiti dobru klimatizaciju –
naglasila je rektorka i dodala da će klima-uređaji konačno stići i u Svečanu
salu Rektorata UB.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u utorak 25. februara 1997. godine i pored brojnih pritisaka jedan broj škola ostaje u štrajku –
deo u obustavi, deo sa časovima od 30 minuta. Štrajkački odbori škola u
Subotici juče nisu postigli jedinstven stav oko nastave štrajka, pa je nastava
i dalje obustavljena u svim srednjim i devet osnovnih škola. U šest osnovnih
škola časovi su skraćeni na 30 minuta, a sedam će ih raditi normalno. U skladu sa odlukama i preporukama
IO SPRV, ŠO SPRV(N) opštine Sombor donosi odluku da se u sredu 26. februara
počne sa radom nakon punih šest nedelja obustave. U gradu u kom je obustava
počela još 15. januara, tog dana su u šest ško.la učenici vraćeni kućama, u pet
škola štrajk je nastavljen sa časovima od pola sata, a u 10 škola nastava je
kako-tako normalizovana.
Dešava se i peta izdaja „državnog“ sindikata. Dok je
pregovarački tim na sastanku sa novim demokratskim vlastima grada Beograda (u
zgradi Starog dvora primio nas je Milan Božić (SPO), upravo izabrani novi
potpredsednik Skupštine Beograda, prim. HZMK), deo tima sastavljen isključivo
od članova „državnog“ sindikata odlazi u Vladu Srbije i verifikuje sramni
Banovićev sporazum, koji su ranije odbacili organi i ovog sindikata, potpisivanjem „praznog papira“ na kome je
dinamika isplate neisplaćenih zarada i to sa starom cenom rada čitaj; prazna
obećanja Vlade Srbije. „Državni sindikat“ objavljuje dopis o prekidu štrajka sa
potpisom Dušana Vatovića, sekretara Jagoša Bulatovića. Dakle desilo se upravo
ono što je na jednim ranijim pregovorima i namerio premijer Mirko Marjanović –
„vas (nezavisne pregovarače) ću izbaciti iz pregovora, a vi (samostalci) će te
potpisati“. Tada je prvi „vrata zaglavio“ Jagoš Bulatović, ali su sledeće
sedmice ipak dovele do ovakog epiloga. Međutim, ipak više ništa, na sindikalnoj
sceni, nije ostalo kao ranije.
Vremeplov: Umro Pavle Julinac
Pavle
Julinac, srpski istoričar i prevodilac, autor prve objavljene istorije Srba na
srpskom jeziku umro je
na današnji dan 25. februara 1785.
godine. Poreklom je bio iz plemićke graničarske porodice, najverovatnije iz
Segedina. Završio je licej u Požunu (danas Bratislava). Od 1753. godine boravio
je u Rusiji, gde je započeo karijeru vojnika i diplomate. od 1762. radi pri
ruskom poslanstvu u Budimu pa u Beču, a od 1783. nalazi se na mestu ruskog
generalonog konzula u Napulju. “Kratkoje vedenije v istoriju proishoždenija
slaveno-serbskago naroda” objavio je u Veneciji 1765. pod uticajem njegovog
požunskog profesora Jana Tomke-Saskog. Preveo je sa francuskog i u Beču 1776.
objavio Marmontelovog “Velizarija”, roman opšte popularan širom tadašnje
Evrope.
Vremeplov:Umro Kristofer Ren
Engleski
arhitekta Kristofer Ren, osnivač Kraljevskog društva u Londonu
(akademija nauka) i njegov prvi predsednik od 1680. do 1682. godine umro je na
današnji dan 25. februara 1723. godine. Zaslužan je za usvajanje
renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u
kasnogotičkom maniru. Posle požara koji je opustošio London 1666, uključujući
53 crkve, projektovao je niz zdanja, među kojima i monumentalnu katedralu
Svetog Pavla.
Vremeplov: Ubijen Stanoje Glavaš
Na
današnji dan 25. februara 1815. godine ubijen je srpski vojvoda Stanoje
Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka. Pravo ime bilo mu je Stanoje
Stamatović. Ubijen je prema nalogu Sulejman paše, posle propasti
Hadži-Prodanove bune. Na zboru u Orašcu, na Stretenje 1804. odbio je da
predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov predlog za vožda je izabran Karađorđe.
Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda
i drugim bitkama opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je napisao i
istorijsku dramu “Stanoje Glavaš”.
Vremeplov: Rođen Renoar
Francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od
najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka rođen je na današnji dan 25.
februara 1841. godine. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz
savremenog života, mrtvu prirodu, pejsaže, s neuporedivim osećanjem za ljupka
lica, životnu radost i prefinjen kolorit i razvio je izraz karakterističan po
svetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno
aktove jedre forme.
Vremeplov: Rođen Karl Maj
Na današnji dan 25. februara 1842. godine rođen je
Karl Maj, nemački književnik. Plodan i popularan autor, pisao je laku
literaturu zabavnog karaktera. Bio je najtiražniji nemački autor. Dela:
“Vinetu”, “Blago u srebrnom jezeru”, “Sin lovca na medvede”, “Od Bagdada do
stambola”, “U balkanskim gudurama”.
Vremeplov:
Umro fon Rojter
Osnivač
britanske novinske agencije Rojter – Paul Julijus fon Rojter umro je na današnji dan 25. februara 1899. godine. Po rođenju bio je
nemački Jevrejin, pravo ime bilo mu je Izrael Bir Josafat. Izvesno vreme radio
je u novinskoj agenciji Avas u Parizu, a zatim je osnovao novinsku agenciju
Rojter, koja se i danas zove po njemu. Rojter je posle francuskog Avasa (danas
Frans pres) druga najstarija novinska agencija na svetu.
Vremeplov: Posmrtni ostaci Stankovića preneti iz
Budimpešte
Na
današnji dan 25. februara 1949. godine
posmrtni ostaci Kornelija Stankovića svečano su sahranjeni u Aleji velikana na
Novom groblju u Beogradu, nakon što su preneti iz Budimpešte, gde je Stanković umro 1865.
Stanković je osnivač novog nacionalnog pravca u srpskoj muzici. Zapisivao je i
harmonizovao srpsko crkveno pojanje. Rođen je 1831. u drevnoj porodici
budimskih Srba. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao
kompoziciju.
U Sremskim Karlovcima proučavao je i beležio usmenom
tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje. Bio je horovođa Beogradskog
pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku zainteresuju strani
kompozitori, posebno ruski, uključujući Čajkovskog (“Srpski marš”, danas poznat
kao “Slovenski”) i Nikolaja Rimskog-Korsakova (“Fantazija na srpske teme”).
Dela: “Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda”, šest svezaka “Srpskih
narodnih pesama”, koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za
klavir.
Vremeplov: Rođen Enriko Karuzo
Italijanski operski pevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opera rođen je na današnji dan 25. februara 1873. godine. Bio je posebno cenjen kao izvođač rola u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i interpretator kancone. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonske ploče. Dela: “Uspomene”, “Metodi pevanja”.
UB:
Inspektorka vratila plagijatora na Pravni fakultet
Na sednici
Senata Univerziteta u Beogradu (UB) održanoj 19. februara je izmenjen pravilnik
kojim se utvrđuju neakademsko ponašanje i njegove posledice, tako što je
pojašnjeno da će nastavniku i saradniku odlukom univerzitetskog odbora da je
plagirao naučni rad ne samo biti oduzeto akademsko zvanje nego i prestati
ugovor o radu. Kako je objasnio prof. dr Zoran Mirković, dekan Pravnog fakulteta,
time je predupređena neprijatna situacija koja se u utorak dogodila ovoj
akademskoj ustanovi, gde je inspektorka rada, suprotno odlukama donetim u
okviru akademske zajednice, obustavila izvršenje otkaza ugovora o radu prof. dr
Aleksandru Jakšiću, koji je plagirao udžbenik. Ona je, kaže Mirković, naložila
fakultetu da Jakšića vrati na posao. – Doktoru Jakšiću, za koga se među
profesorima Pravnog fakulteta odavno zna da je plagijator, što su utvrdili i
nadležni univerzitetski organi, omogućeno je da nastavi da predaje i ispituje
studente. Inspektorka rada, kako je i navela u rešenju, trebalo je da „ispituje
samo formalnu stranu otkaza”, a upustila se u meritorno rešavanje o tome da li
je i kada dr Jakšić svojim plagijatom naneo štetu Pravnom fakultetu – istakao
je dekan Mirković i dodao da je šteta ogromna i da će postupak biti nastavljen
u radnopravnom sporu.
Francuskoj
tinejdžerki prete smrću zbog vređanja islama
Pet godina posle krvavog napada na redakciju „Šarli ebdoa”, u kojem je
ubijeno 12 novinara zbog karikatura proroka Muhameda, u Francuskoj se ponovo
rasplamsala rasprava o tome gde se završava sloboda govora, a počinje govor
mržnje. Počelo je kao nepristojna tinejdžerska provokacija protiv islama na
„Instagramu”, da bi usledile ozbiljne pretnje smrću i silovanjem, zbog čega
jednu šesnaestogodišnju devojku i njenu porodicu nedeljama čuva policija.
U prvom
pojavljivanju u javnosti otkako je iz bezbednosnih razloga prinuđena da bude u
kućnoj izolaciji, Mila Oriols se na francuskoj televiziji TMC u popularnoj
emisiji „Dnevno” izvinila zbog vulgarnih reči kojima je možda povredila vernike
koji upražnjavaju religiju u miru, ali je i branila svoje pravo na svetogrđe:
„Apsolutno ne žalim zbog onoga što sam rekla jer tako mislim.”
U
Francuskoj ne postoje propisi koji zabranjuju blasfemiju. Ali, šta je to Mila
rekla što je razljutilo radikalne islamiste, pa joj preko društvenih mreža
upućuju ozbiljne pretnje? Ova devojka prodornih plavih očiju i kratke kose
ofarbane u ljubičasto 18. januara je na svom instagram profilu pustila snimak
na kojem se vidi kako se šminka. Kako je prepričavala u emisiji „Dnevno”,
pratioce na društvenoj mreži je obavestila da je lezbijka i da „crnci i Arapi
nisu njen tip”. Ali, ubrzo je usledilo „onlajn” nepristojno udvaranje: „Baš si
lepa, zgodna si, koliko imaš godina…”
Cela ta
rasprava preko „Instagrama” završena je tako što je Mila direktno u kameru
telefona izjavila: „Kuran je religija mržnje i u njemu nema ničega osim mržnje.
Islam je sr…e, tvoja religija je sr…e…” Ovaj provokativan, blasfemičan
snimak postao je viralan i kao požar se proširio na društvenim mrežama. Vrlo
brzo su usledile ozbiljne pretnje smrću – da će biti spaljena, a pre toga
silovana za ono što je rekla o islamu, zbog čega su prosvetne vlasti ovoj
učenici preporučile da ne ide u školu do daljeg, dok se situacija ne smiri.
Policija
je odmah otvorila dve istrage, prvu da utvrdi da li je Mila kriva zbog govora
mržnje, a drugu da utvrdi ko joj je to preko interneta pretio. U međuvremenu se
odustalo od podizanje optužnice, jer je utvrđeno da je ova devojka izražavala
lično mišljenje i u svom nastupu nije vređala pojedince.
Desničarka
Marin le Pen je odmah uzela u zaštitu Milu. Liderka Nacionalnog okupljanja je
na „Tviteru” napisala: „Ova mlada devojka je hrabrija od celokupne političke
klase na vlasti u poslednjih 30 godina.” Lider opozicione Republikanske partije
u Senatu Bruno Retajo takođe je ustao u odbranu ove učenice od, kako je rekao,
„političkog islama koji gazi naše vrednosti”. Bivša kandidatkinja socijalista
na predsedničkim izborima Segolen Rojal u svojoj izjavi je pokušala da brani
slobodu govora, ali i da istovremeno uputi kritiku tinejdžerki. Rojalova je
poručila da je Mila, ipak, trebalo da pokaže više poštovanja, znanja i dobrih
manira, dodajući da njen istup ne bi trebalo da bude uzor za slobodu govora.
Povodom
celog slučaja koji je podelio zemlju, tako da su na društvenim mrežama
formirane dve grupe, jedni koji se solidarišu sa Milom i drugi koji smatraju da
je preterala, oglasila se i francuska ministarka pravde Nikol Belubet, koja je
poručila da su u demokratiji neprihvatljive pretnje smrću, ali i dodala da su
Milini stavovi prema islamu kršenje slobode savesti.
Po strani
nisu ostali ni predstavnici islamskih organizacija u Francuskoj. Abdalah Zekri,
član Saveta islamskih vernika (CFCM), rekao je da se „žanje ono što se poseje”,
sa jasnim stavom da je Mila svojom istupom izazvala pretnje. Predsednik CFCM-a
Muhamed Musai izrazio je zabrinutost zbog komentara francuske tinejdžerke, dodavši
da ipak ne opravdava pretnje smrću.
Ceo slučaj
za Denisa Lakorna, istraživača na pariskom Univerzitetu Po i autora knjige
„Granice tolerancije”, otvara pitanje toga gde su danas u Francuskoj granice
između slobode govora i tolerancije. „Ne zabrinjava to da li se bogohuljenje
može nazvati zločinom, jer je pravo na blasfemiju dopušteno, već rizik od
samocenzure”, ističe ovaj istraživač za TV Frans 24. U prilog takvoj oceni
Denis Lakorn kaže da se danas više niko ne usuđuje da na pozorišnu scenu
postavi dramu korifeja prosvetiteljstva Voltera „Fanatizam ili Muhamed” zato
što se ona smatra uvredljivom po vernike.
Makron brani
Milu
„U ovoj
raspravi izgubili smo iz vida to da je Mila adolescent. Dugujemo joj zaštitu u
školi, u njenom svakodnevnom životu, u kretanju”, rekao je francuski predsednik
Emanul Makron u razgovoru za lokalni list iz Grenobla „Dofen libere” povodom
rasprave koja je podelila naciju. Makron je rekao da blasfemija u
Francuskoj nije zločin. Francuski predsednik je poručio da je zakon jasan:
„Imamo pravo bogohuliti, kritikovati religije. Republikanski poredak nije
moralni poredak. Ono što je zabranjeno zakonom je izazivanje mržnje i napad na
nečije dostojanstvo.”
“Prosvjeta”
Beč: Da i srpski bude ravnopravan jezik u Austriji
Srpsko kulturno prosvjetno društvo “Prosvjeta” iz Beča
zatražilo je, povodom 21. februara –
Međunarodnog Dana maternjeg jezika, da Austrija konačno prestane da koristi nametnutu političku konstrukciju
“bks” (bošnjačkokroatosrpski) i prizna kao ravnopravni, sa svim ostalima,
srpski jezik. “Prosvjeta” podseća da je korišćenje svog maternjeg
jezika za sve ljude osnovno ljudsko pravo i tekovina slobode i demokratije.
“Na žalost u Austriji srpski jezik još nije zvanično priznat, već se
koristi nametnuta izmišljena politička konstrukcija ‘bks’, iako je posle
nemačkog upravo srpski jezik sa najviše govornika u ovoj zemlji”,
kritikuje ova organizacija. To, kako se ističe u saopštenju, nije dobro ni za
građane Austrije srpskog maternjeg jezika, ni građane Srbije i sve Srbe koji
žive i rade u Austriji, ni za ostale građane Austrije, jer šteti ugledu
Austrije, koja se inače smatra uspešnom u domenu zaštite ljudskih prava.
Kao
odgovorna organizacija, “Prosvjeta” u Austriji već godinama, na mnogo
načina, pa i kroz projekat “Škola srpskog jezika”, pokušava da
pozitivno utiče na to da se ova situacija popravi, na korist svih, a naročito
brojne dece i mladih koji u Austriji odrastaju u uslovima dvojezičnosti. “Uz
poštovanje za sve jezike, u želji da se i srpskom jeziku obezbedi jednaki
status i jednaka prava kao i ostalima, pozivamo sve građane i odgovorne
institucije u Austriji, ali i Srbiji, kao matici, da pomognu da srpski jezik i
građani koji ga koriste budu ravnopravni sa svima ostalima”, naglašava
“Prosvjeta”.