Novi skandal ministra
školskog: Vređao novinare i gurnuo mikrofon
“Pa dobili bi odgovor da ste normalni, a niste” – poručio je ministar prosvete Mladen Šarčević novinarima Južnih vesti i N1 koji su insistirali da im odgovori na pitanja o smeni dekana tri niška fakulteta koju je prošle godine najavio, nakon rešenja Agencije za borbu protiv korupcije. Sada ministar negira ranije izjave, umesto odgovora vređao je novinare i gurnuo mikrofon. Ministar Šarčević je u Nišu govorio o novoj strategiji obrazovanja i vaspitanja do 2027. godine, za predškolsko i osnovno obrazovanje. Pre početka skupa u holu niškog Univerziteta odgovarao je na brojna pitanja, ali ne i na ona koja su mu postavljali novinari N1 i Južnih vesti.
Novinar N1: Ministre, prošle
godine ste nam obećali informacije u vezi sa dekanima vezano za korupciju,
nismo dobili…
Šarčević: Pa niste dobili,
ja sam to više puta rekao. Mora da znate da smo mi mukom teškom, izmenama i
dopunama zakona o Visokom, uspeli da ugradimo taj mehanizam. To smo u prosveti
uradili pre 3 godine, znači to je jako teško bilo.
Novinarka JV: To znamo, ali ne
znamo koje je rešenje?
Šarčević: Ja vam kažem i
onda sam vam rekao. Mi kad smo doneli zakon od tog časa to važi. Znači gde god da se desi slučaj, sad trenutno ispitujem slučaj
Veterinarskog u Beogradu.
Novinari su ministra podsetili da je još juna prošle
godine obećao da će za nedelju dana biti poznato da li će Petar
Mitković ostati dekan Građevinsko-arhitektonskog fakulteta, Milovan Bratić
na čelu Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja i Suzana Kostić
dekanica Fakulteta umetnosti. Tada je rekao da zakon ne može retroaktivno da se
primenjuje, da je dekane trebalo da smene saveti, ali i da bi dekanica Kostić
mogla da ostane bez funkcije zbog kršenja etičkog kodeksa. Međutim, iz
Ministarstva prosvete do danas nisu odgovorili na pitanja šta je
zvanična odluka, a o tome nije želeo da govori ni ministar
Novinarka JV: Vi ste nam obećali
rešenje u junu prošle godine.
Šarčević: Nisam vam ja obećao.
Novinarka JV: Jeste, Vi lično, u
junu da će za nedelju dana biti doneto rešenje.
Šarčević: Ljudi, ajde da vam
ja nešto kažem, ako sam proverio u međuvremenu, sa više, i nemojte da budete
navalantni, jer nećete dobiti odgovor nikad više.
Novinarka JV: Vi ste obećali i
rekli da će za nedelju dana taj problem biti rešen.
Šarčević: Ajde, završena
konferencija, doviđenja.
Nakon toga ministar je nastavio da “deli lekcije” novinarima,
koji su krenuli ka njemu kako bi snimili o čemu govori, ali i dalje nije pričao
o spornim dekanima, već je počeo da ih vređa.
Šarčević: Naučite da budete
civilizovani, prekidate ljudima lepu zamisao. Je l ste vi vaspitani?
Novinarka JV: Ja pokušavam da
dobijem odgovor zajedno sa kolegom, a vi…
Šarčević: Pa dobili bi
odgovor da ste normalni, a niste. Zašto mi gurate to (mikrofon) u oči?
Novinarka JV: Da li ćete da
odgovorite na pitanje ili ne?
Šarčević: Ajde sklonite to da
ne budem ja siledžija, kad ste vi. Sramota bre ljudi, gde ste naučili to?
Na kraju je gurnuo mikrofon novinaru N1 i poručio mu
“da snima sebe”. Građani su zato ponovo ostali uskraćeni za
informaciju o tome zašto na tri niška fakulteta ostaju dekani čiju je smenu
najavio, u skladu sa zakonom.
Podsetimo, prošlog juna je Ministarstvo prosvete održalo sastanak sa
rektorom niškog Univerziteta o temi spornih dekana, u problem su
uključene i druge institucije, ali jedino što je poznato jeste da su oni i
dalje na funkcijama iako Zakon propisuje smenu.
Državni
rizničar sa MMF-om:Rеforma
plata od maja
Ministar finansija
Siniša Mali sastao sе u ponedeljak 24. februara sa dеlеgacijom Mеđunarodnog
monеtarnog fonda (MMF), koju prеdvodi Jan Kеs Martеjn, sa kojom jе razgovarao o
rеalizaciji rеformskih ciljеva u okviru aktuеlnog aranžmana “Instrumеnt za
koordinaciju politika“. Na počеtku sastanka, sagovornici su sе saglasili da jе
2019. godina u еkonomskom smislu bila vеoma uspеšna, s obzirom na to da jе
privrеdni rast, prеma Rеpubličkom zavodu za statistiku, iznosio 4,2%, da jе
javni dug pod kontrolom i na nivou ispod 50%, da jе budžеt čеtvrtu godinu
zarеdom u suficitu, tе da jе Srbija imala rеkordan priliv stranih dirеktnih
invеsticija od 3,8 milijardi еvra.
Kada jе rеč o zapošljavanju u javnom
sеktoru, na sastanku jе rеčеno da sе o toj tеmi trеnutno razgovara sa Svеtskom
bankom, koja prеdstavnicima Vladе i nadlеžnim ministarstava pruža podršku, tе
da ćе sе na tomе raditi i daljе.
Na sastanku jе jеdna od tеma bila i
rеforma plata u javnom sеktoru i usvajanjе Urеdbе o koеficijеntima, a rеčеno jе
da sе trеnutno ažuriraju podaci koji imaju za cilj da modеlе koji su korišćеni
za usaglašavanjе i dеfinisanjе koеficijеnta učinе prеciznijim i sa jasnijim
еfеktima. Novi prеdlog matricе sе očеkujе u maju.
Novosadski đaci, od juče, nadoknađuju propušteno gradivo
Posle sedam radnih dana vanrednog raspusta zbog epidemije gripa, đaci su
se vratili u klupe. Propušteni časovi moraju biti nadoknađeni, a prema
preporukama Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje sve škole u pokrajini u
narednih osam dana bi trebalo da dostave svoje predloge. Zamenik Pokrajinskog
sekretara za obrazovanje Milan Kovačević kaže da će taj sekretarijat davati
saglasnost na predlog plana nadoknade propuštenog obrazovno – vaspitnog rada
uzimajući u obtir da se časovi ne nadoknađuju subotom, da se ne skraćuje
prolećni raspust u aprilu, niti produžava školska godina. “U zavisnosti od
specifičnosti škola, pri tom mislim prvenstveno o srednjim stručnim školama,
može doći do odstupanja plana nadokane. Takođe, radi se i o kalendaru
opštinskih, odnosno okružnih takmičenja koji mora da se ispoštuje. Tada se mogu
očekivati posebni zahtevi direktora za nadoknadu propuštenih časova.”
Predsednica Aktiva direktora osnovnih škola u Novom Sadu Jasmina
Pastonjicki objašnjava da je predlog da nadoknada počne već od sutra tako što
će se svake sedmice odrađivati jedan propušteni čas produžavanjem nastave za 15
minuta. Ovim planom nadoknade novosadskim osnovcima će smena biti produžena za
oko 10 minuta, jer će, kako kaže Pastonjicki, veliki odmor biti skraćen za 5
minuta. Dodaje da je posle prolećnog raspusta moguće i sažimanje gradiva. Ona napominje
da se planom nadoknade propuštenih časova vodilo računa o tome da učenici ne
budu opterećeni dodatnim časovima i da se, kako napominje, malim maturantima ne
ometaju pripreme za polaganje završnog ispita. https://www.youtube.com/watch?time_continue=2&v=yRjp0GJt1lo&feature=emb_logo
Šarčević: Sledeće
godine u 263 osnovne škole jednosmenski rad
U Nišu je u ponedeljak 24. februara
predstavljen okvir za izradu “Strategije obrazovanja i vaspitanja do
2027”, za oblast predškolskog i osnovnog obrazovanja i vaspitanja, a
ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević kaže da
strategija predviđa da od sledeće godine u 263 osnovne škole bude uveden
jednosmenski rad. Govoreći o ostalim novinama koje donosi Strategija, Šarčević
je rekao novinarima da će biti uvedeno mnogo novih stvari, kao što su učenje ka
ishodima, međupredmetne veze i interdsiciplinarni modeli koji, kako kaže,
dovode do projektne nastave.
Odlažu se ekskurzije u
Italiju
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja uputilo je u
ponedeljak dopis direktorima srednjih
škola na teritoriji Republike Srbije da se sva planirana studijska putovanja i
ekskurzije u Italiju odlože. Resorno ministarstvo naložilo je da se studijska
putovanja i ekskurzije u Italiju odlože do stabilizacije zdravstvene situacije
u toj zemlji.
Problemi sa
elektronskim dnevnicima
Piše: Anđelka Ninković*
Pročitala sam članak o elektronskom
dnevniku, objavljen 26. 12. 2019. u kome u Ministarstvu prosvete objašnjavaju
da se teškoće u radu sa elektronskim dnevnikom dešavaju zbog mešanja hakera
(„Elektronski dnevnik dostupan, iako hakeri otežavaju njegovo korišćenje”). U
stručnim izrazima kao „hardverska infrastruktura, rekonfigurisanje sistema,
mrežni saobraćaj” i drugih pokušava se baći opravdanje zašto zaključne ocene na
polugodištu nisu bile dostupne roditeljima na uvid.
Predlažem ministru da pita
nastavnike (ako se usude da mu kažu istinu) koji svakodnevno rade sa
elektronskim dnevnicima. Da li je normalno da svi nastavnici, pored
elektronskog dnevnika imaju sveske u koje unose časove, zapisnike,
planove, učenike, ocene, izostanke… Poučeni iskustvom da im sve što upišu u
e-dnevnik često bude izbrisano, paralelno snimaju upisano u svoje mobilne. Veza
na internetu bude slaba, pa od svoje kuće koriste lični internet. U jednoj
velikoj gradskoj školi imaju samo dva dostupna kompjutera, pa mnogi od kuće
upisuju podatke sa svog ličnog kompjutera. Zašto bi plaćali da pomognu
Ministarstvu prosvete?
Primedbe su i da su programi
napravljeni negde na strani, pa samo kalup postavljen za naše škole, i to
neadekvatan, jer ne možete mnogo toga što radite da unesete. Kako objasniti da,
kad hoćete da prijavite grešku koju treba ispraviti, s druge strane veze na
vaše „halo”, čujete „prosim?” Sekretari čuvaju matične knjige kao oči u glavi,
jer su jedine stvarne veze sa učenicima. Ko zna šta će biti za koju godinu.
Takvo je stanje u gradskim školama, a kako je na terenu, mogu da zamislim.
Nisam protiv elektronskog poslovanja
u školama. Mnogo dobrog može da se primeni u digitalnoj nastavi. Možda su u
ministarstvu hteli da idemo u korak sa zemljama u okruženju, da budemo bliže
Evropi. Zašto moramo da preuzimamo strane modele? Zar nismo imali naše,
godinama korišćene elektronske dnevnike, na zadovoljstvo nastavnika i
roditelja?
*prosvetni radnik u penziji, Novi Sad
Podrška Savetu
Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta
Na
sednici Nastavno-naučnog veća Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u
Beogradu održanoj u ponedeljak 24. februara
iskazano je apsolutno poverenje članovima Saveta Fakulteta, navedeno je danas u
saopštenju Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Od 35
prisutnih članova veća, 32 člana dala su punu podršku svim članovima Saveta,
troje je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv, precizira se u saopštenju.
Akademska
nejednakost je uvod u druge nejednakosti
Piše: Prof. dr Aleksandar Nikolić*
U horske
povike na privatno školstvo i privatne fakultete, bez ikakve dublje analize
stvarnog stanja u našem visokom školstvu uključuju se i oni koji ne samo da
nisu završili Harvard i Kembridž, već često nisu završili nijedan od domaćih
fakulteta. Drugi, još ozbiljniji problem vidim u tome što sa državnih fakulteta
i univerziteta – posebno onih na kojima su isplivali krupni incidenti i afere –
s povišenom energijom napadaju privatno školstvo, umesto da najpre počiste u
sopstvenoj kući.
Čitavog
života radio sam u državnom školstvu, i dobro znam koliko se tamo nagomilalo
problema. Ali, čelnicima državnih univerziteta i fakulteta lakše je da upru
prstom u privatno školstvo, gde, izgleda mi, nikakva argumentacija nije
potrebna. I vrapci na grani znaju koje je razmere poprimila afera na
kragujevačkom Pravnom fakultetu, gde su, posle pune decenije, tek izrečene
prvostepene presude. Državna revizorska institucija pronašla je velike propuste
u raspolaganju državnim novcem na Filološkom i Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Na Fakultetu organizacionih nauka (FON) i na Pravnom poništeni su doktorati. Na
Filozofskom fakultetu u Beogradu profesori sa katedre za istoriju prisutniji su
u sudnici nego na naučnim skupovima. Uoči Nove godine, mediji su izvestili o
vrlo neprijatnom (i masovnom) sporenju onih koji treba da zamene učiteljicu
života. Na Fakultetu za sport i fizičku kulturu u prestonici takođe je bilo
krupnih ogrešenja o zakon i akademsku čestitost, na Univerzitetu u Nišu takođe.
Sve ove
ustanove su u državnom vlasništvu, ali je njihovim čelnicima i nastavnicima
lakše da kažu: „Ukinite privatne fakultete!”, ili „Za sve je kriv ’Megatrend’!”
Usput, osporavani doktorat na ’Megatrendu’ odbranjen je upravo po proceduri
koju je primenio Univerzitet u Beogradu (gde je konstatovan plagijat sa FON-a).
Uoči same
Nove godine, na sednici Rektorskog kolegijuma Konferencije univerziteta Srbije
(koja okuplja predstavnike svih akreditovanih učilišta), dodatno je
legalizovano ovo podvajanje visokih škola po osnovu vlasništva nad zgradama i
infrastrukturom. Na predlog predstavnika jednog privatnog univerziteta da se
sporazumu o saradnji visokoškolskih ustanova za obrazovanje u polju umetnosti
pridruže i akreditovani umetnički fakulteti u privatnom vlasništvu, rektori
državnih univerziteta, uključujući i rektora najvećeg, prestoničkog učilišta,
reagovali su ćutanjem. Predlog su podržali rektori dvaju privatnih
univerziteta, ali to nije bilo dovoljno. Predsedavajuća, beogradska rektorka
zbrzala je kraj sastanka ignorisanjem suštinske osnove ovog zahteva.
Rektorski
savet se tako oglušio o upozorenje na akademsku nejednakost koja je uvod u
druge nejednakosti. Naši umetnički fakulteti hvale se saradnjom sa srodnim
institucijama u inostranstvu (neke od njih su takođe privatne), a odbijaju
saradnju sa akreditovanim domaćim umetničkim fakultetima koji deluju u okrilju
privatnih univerziteta.
Zgrade su
privatne, ali su deca naša! Svaki mlad čovek koji se obrazuje mora se tretirati
kao dragocenost ovog društva, bez obzira na vlasništvo nad infrastrukturom.
Valjda je dovoljno da fakultet ima urednu akreditaciju.
*univerzitetski
nastavnik u penziji
Najbolje na bilbordima u Temerinu: Katarina i Anastasija
Katarina Milanković i Anastasija Bulić u prošloj školskoj godini pohađale
su Osnovnu školu „Petar Kočić“ u Temerinu. Katarina Milanković je osvojila
drugo mesto na Republičkom takmičenju iz istorije. Svoje školovanje nastavila
je u Gimnaziji „Svetozar Marković Toza” u Novom Sadu. – Volim i srpski jezik,
ali istoriju najviše – kaže Katarina. – Volela bih da upišem koledž, recimo
Kembridž, ali se još nisam odlučila čime
ću se baviti u budućnosti, posle završetka studija.
Anastasija Bulić u prošloj školskoj godini
osvojila je prvo mesto na Republičkom takmičenju iz ruskog jezika. Svoj
afinitet prema jezicima iskazala je i nastavkom školovanja u Gimnaziji „Jovan
Jovanović Zmaj” u Novom Sadu, jezički smer. Za uspeh na republičkom takmičenju,
kako nam otkriva, zaslužno je porodično stablo. – Majka mi je iz Ukrajine pa
sam učila ruski od malih nogu – navodi Anastasija. – Još mi je rano da
razmišljam o budućnosti, ali sigurna sam da će mi se tokom daljeg školovanja
odgovori na to pitanje sami iskristalisati.
Projekat „Učim + Znam = Vredim”, koji
realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti, i 2019. godine
realizovan je u Novom Sadu i šest opština u Vojvodini: Sremskim Karlovcima,
Srbobranu, Bačkom Petrovcu, Žablju, Temerinu i Beočinu u kojima je predstavljeno
više od 370 đaka osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj školskoj godini
2018./2019. ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz oblasti nauke i
umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni, ali i one koji su zbog svojih uspeha
izabrani za đake generacije. Generalni sponzor ovog projekta je Erste banka.
Muzička i Baletska
škola konačno dobijaju zgradu u Novom Sadu
Muzička škola “Isidor Bajić” u Novom
Sadu, posle 111 godina i Baletska škola u Novom Sadu, posle 72 godine, dobile
su novu zgradu u tom gradu i u njoj će biti smeštene obe škole, ali i dve
koncertne dvorane. “Muzička škola posle 111 godina je na korak od svog
vekovnog sna, da se useli u novu školu. Bila sam u nekoliko stotina muzičkih
škola u Evropi, ovo će sigurno biti jedna od najvećih i najmodernijih, onakva
kakvu Isidor Bajić zaslužuje. Sve ono što je Isidor Bajić počeo da radi, mi
ćemo nastaviti, ali na jedna moderan način”, rekla je direktorka kole
“Isidor Bajić” Radmila Rakun Martinović.
Ceo kompleks, u kojem će biti smeštene muzička škola, baletska škola i
koncertna dvorana finansiran je iz budžeta Grada Novog Sada. Učenici bi, prema
najavama, trebalo da krenu na časove u drugom polugodištu sledeće godine,
odnosno u januaru 2021. “Baletska škola posle 72 godine dobija zgradu,
tokom ovih 70 godina selili smo se na razne lokacije. Koncertna dvoranu koju
ćemo ovde imati biće ne samo za učenike dve škole, nego i građane Novog Sada,
jer grad ima samo dve scene koje se mogu koristiti za veće događaje. Ovo je
fantastičan umetnički centar koji će doprinositi ne samo razvoju ukupnog
muzičkog obrazovanja naše omladine, već i svih građana”, rekla je
direktorka Baletske škole u Novom Sadu Sanja Vučurević. Ona kaže da je vizija
da baletska škola u Novom Sadu postane prva državna baletska akademija u
Srbiji, tako da će učenici posle srednje škole imati gde da nastave školovanje.
Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević kaže da će zgrada biti opremljena
po najvišim standardima. “Verujem da ćemo na početku drugog polugodišta
sledeće školske godine, ako ne bude opstrukcije u pogledu tendera i ovo što
vole izvođači nepredviđenih radova, verujem da ćemo videti đake u januaru
2021”, rekao je Vučević. Naveo je i da će velika koncertna dvorana imati
oko 450 mesta, mala oko 250, a još jedna dvorana Muzičke škole oko 180 mesta.
“Do sada smo investirali dve milijarde i dve stotine miliona dinara iz
budžeta grada i za ovu godinu smo izdvojili 490 miliona dinara za nastavak, a
dogovorili smo i da rebalansom budžeta obezbedimo, ako bude političke
stabilnosti, još 350 miliona dinara i time bismo isfinansirali celu
školu”, rekao je Vučević.
Portal za kulturu Jugoistočne Evrope SEEcult.org ovogodišnji je dobitnik
Nagrade za izuzetan doprinos afirmisanju kulture i umetnosti u medijima
Fondacije “Tanja Petrović”, koja će biti uručena u četvrtak, 27.
februara, u 13 sati, u Jugoslovenskoj kinoteci. Portal za kulturu SEEcult.org
već 18 godina doprinosi razvoju otvorene kulturne i umetničke scene u Srbiji i
Jugoistočnoj Evropi, promovisanju multikulturalne i međunarodne saradnje u
regionu i šire. Od svog osnivanja do danas, SEEcult.org realizovao je i niz
projekata koji se tiču savremene vizuelne umetnosti, kulturne politike,
edukacije i kritičkog sagledavanja savremenog stvaralaštva.
Fondacija “Tanja Petrović” ove godine specijalnu Plaketu za
entuzijazam u kulturi dodeljuje gimnazijskom pozorištu iz Lebana “Teatru
Gimnazijalac” koje je, tokom deset godina postojanja, nagrađivano tri puta
na gimnazijskim pozorišnim takmičenjima, da bi prošle godine, protestima
osvajalo slobodu za svoju zabranjenu predstavu “Mrtvo more za početnike”,
nastalu po motivima knjige “Seks za početnike” Jasminke Petrović i
pripovetke Radoja Domanovića “Mrtvo more”. Fondacija je osnovana u
znak sećanja na prerano preminulu Tanju Petrović koja je, kao autor, novinar i
urednik, svoj profesionalni život posvetila promovisanju kulture i umetnosti u
medijima, radeći u redakcijama kulture, izdavačkim kućama i kao gradski
sekretar za kulturu.
Lečenje dece
iz Niša u inostranstvu ubuduće o trošku grada
Lečenje dece u inostranstvu, koja ne mogu da budu izlečena u Srbiji,
ubuduće će finansirati Grad Niš, najavljeno je na Gradskom veću, a prema rečima
Suzane Jovanović iz Sekretarijata za dečiju i socijalnu zaštitu, tek treba da
se utvrdi koliko će dece biti lečeno, kao i koliko tačno novca će biti
izdvojeno za to. Jovanović je navela da je na sednici Gradskog veća donet
pravni osnov za to, kao i da će ubuduće sve ići preko Republičkog fonda za
zdravstveno osiguranje, prenosi portal Južnevesti. „Reč je finansijskoj podršci
za lečenje retkih bolesti i povreda i dijagnostikovanje za decu do 18 godina,
za one bolesti za koje ne postoji mogućnost lečenja u Srbiji. Svake godine
odlučivaće se prema mogućnostima grada. Ovo je pravni osnov, a biće pomoći već
ove godine”, kazala je Jovanović, javlja Tanjug. Na sednici Veća najavljeno je
i da će Grad Niš od sledeće godine nagrađivati i prvorođenog dečaka i
prvorođenu devojčicu sa po 100.000 dinara. Do ove godine praksa je bila da se
nagradi prvorođena beba i to sa 50.000 dinara.
Vremeplov:Veliki štrajk
Na današnji dan u sredu 26.
februara 1997. godine sve škole i u Somboru nakon 6 punih nedelja počinju da rade, pošto što su izdržale nečuvene pritiske u
ponedeljak i utorak. Naime, načelnik okruga Mile Đapić je pozvao decu u
ponedeljak u škole i poslao autobuse „Severtransa“ po njih, a Štrajkački odbor je tvrdio da
nastave neće biti, bar taj Odbor ne
prekine štrajk. Autobusi su se u grad vratili prazni, a učenici su pošli u
školu tek u sredu – kad je sindikat
pozvao i decu i kolege da se ponovo vrate u svoje škole. Bila je to poslednja
pobeda prosvetnih radnika.
Tako
je i završen Veliki štrajk, tamo gde je i počeo – 15. januara u Somboru, ali ne i
Godina štrajka – kako problemi nisu
bili rešeni, protesti će se nastaviti i u toku tog drugog polugodišta te škol.
1996/97. godine, šta više nastavna godina će biti okončana “zakonskim”
štrajkom, a protesti će se
nastaviti i 1. septembra sa početkom
nove 1997/98. školske godine.
Vremeplov: Umro Stefan Nemanja
Na
današnji dan 26. februara 1199. godine u Hilandaru je umro Stefan
Nemanja (monaško ime bilo mu je Simeon), osnivač dinastije Nemanjić koja je
vladala srpskim zemljama više od dva veka. Pre nego što se 1196. zamonašio,
vladao je Srbijom kao veliki župan. Vlast je
preuzeo 1166. kad je zbacio brata Tihomira, velikog župana, štićenika
dvora u Carigradu. Ubrzo po preuzimanju vlasti pokušao je da se odupre
suprematiji Vizantije, protiv čije je vojske ratovao u savezu sa Mletačkom
republikom, ali je to uspeo tek posle smrti vizantijskog cara Manojla Komnina
1180. U savezu sa Ugarskom napao je i Srbiji priključio zetsko primorje (staru
srpsku Kraljevinu Duklju), Trebinje, Zahumlje, oblast oko Južne i Velike Morave
kao i prostor Kosova i Metohije (bez Prizrena). Nemački car i jedan od vođa
Trećeg krstaškog rata Fridrih I Barbarosa, koji je s vojskom na osnovu
sporazuma s Nemanjom prošao kroz Srbiju, 1189. nije prihvatio njegovu ponudu za
zajedničku borbu protiv Vizantije. Kad su krstaši prešli u Malu Aziju,
Vizantija je napala Srbiju 1190. ali je Nemanja uspeo da očuva samostalnost
države. Pošto je presto ustupio srednjem sinu, docnije prvom kralju iz
dinastije Nemanjića – Stefanu Prvovenčanom, a ne najstarijem Vukanu, zamonašio
se usvojoj zadužbini manastiru Studenica. Sa najmlađim sinom Rastkom, čije je
monaško ime bilo Sava, podigao je na Svetoj Gori manastir Hilandar, koji je
ubrzo postao najznačajniji srpski duhovni i književni centar. Podigao je i
crkve i manastire Đurđeve Stupove, Bogorodičin manastir i Svetog Nikolu kod
Kuršumlije. Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog,
prvog u nizu svetitelja iz loze Nemanjića.
Vremeplov: Rođen prota Mateja
Na današnji dan 26. februara 1777. godine rođen je srpski vojvoda i
diplomata prota Mateja Nenadović, koji je sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi
srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turcima i
Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim
državama. Bio je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta – prve srpske vlade.
Njegovi “Memoari”, pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen
dokument vremena.
Vremeplov:Umro deda Avram
Dragoslav Avramović, bivši guverner
Narodne banke Jugoslavije, autor programa ekonomske stabilizacije 1994. godine
kojim je suzbio hiperinflaciju u SR Jugoslaviji umro je na današnji dan 26.
februara 2001. godine. Avramović, srpski ekonomski stručnjak, bio je
dopisni član SANU. Doktorat ekonomskih nauka stekao je 1956. Bio je i savetnik NBJ – od 1951. Potom radi u Svetskoj banci, gde je
od šefa Odeljenja za opšte studije dospeo je do mesta direktora. Bio je
savetnik generalnog sekretara Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD) za
pitanja ekonomske saradnje zemalja u razvoju i za opšta pitanja (Ženeva
1980-1984), kao i ekonomski savetnik Banke za trgovinu i razvoj (Vašington
1984-1988). Bio je centralna ličnost Saveza za promene.
Vremeplov:Umrla Mira Alečković
Na današnji dan 26. februara 2008. godine
umrla je srpska pesnikinja Mira Alečković jedna od najplodnijih književnica
srpske (i južnoslovenske) dečje literature. Diplomirala je u Beogradu književost
i lingvistiku, a potom Fušeovu školu u Parizu. Autor je preko 50 knjiga za
mlade, urednica dečjih i omladinskih listova Zmaj, Mladost, Pionir, Poletarac.
Dugogodišnja je predsednica Društva Jugoslavija-Francuska, kao i Udruženja
književnika Srbije. Bila je učesnik NOP-a. Na muziku Nikole Hercigonje ispevala
je pesmu “Jugoslavijo”, jednu od svečanih pesama negdašnje SFRJ.
Nosilac je niza odlikovanja i priznanja među kojima su i dve Legije
časti.
Vremeplov:Ukinuta smrtna kazna u Srbiji
Skupština Srbije usvojila je 26.
februara 2002 godine izmene Krivičnog zakona kojima je ukinuta smrtna
kazna.
Vremeplov:Umro lingvista Belić
Srpski lingvista Aleksandar Belić
umro je na
današnji dan 26. februara 1960. godine. Bio je profesor Beogradskog univerziteta,
predsednik Srpske kraljevske akademije, odnosno Srpske akademije nauka i
umetnosti, od 1937. do 1960. i član svih slovenskih akademija. Osnivač je
srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse.
Vremeplov: Rođen Viktor Igo
Francuski pisac Viktor Igo, član Francuske
akademije, najveći pesnik Francuske 19. veka i rodonačelnik francuskog realizma
rođen je na današnji dan 26.
februara 1802. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao
monarhista, potom kao republikanac. Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i
akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Posle državnog udara
Napoleona III 1851. je proteran i živeo je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj,
a kad je 1870. palo Drugo carstvo trijumfalno je dočekan u Parizu, gde je do
smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak “Za Srbiju”.
Pisao je pesme, drame, romane, eseje, pamflete. Dela: romani “Jadnici”,
“Bogorodičina crkva u Parizu”, “Rabotnici na moru”, drame “Ernani”, “Lukrecija
Bordžija”, “Rij Blaz”, političko-satirična zbirka pesama protiv Napoleona III
“Kazne”, pamflet “Napoleon Mali”.
Vremeplov: Javno predstavljen radar
Škotski fizičar
Robert Votson Vat prvi put je na današnji dan 26. februara 1935.
javno demonstrirao uređaj nazvan radar (otkrivanje i određivanje
položaja pomoću radio talasa).
Vremeplov:
Proglašena Druga republika
Na današnji dan
26. februara 1848 u Francuskoj je proglašena Druga republika, dva
dana posle abdikacije kralja Luja Filipa.
Vremeplov: Turska priznala aneksiju BiH
Na današnji
dan 26. februara 1909. godine Osmansko
carstvo je priznalo austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.
Vremeplov:Umro Karl Jaspers
Nemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije umro je na današnji dan 26. februara 1969. godine. Po završetku medicine radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom je bio profesor filozofije, dok ga 1937. nisu otpustili nacisti. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom celine stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem empirijskog sveta, nego je stvara pojedinac (egzistencija), težnjom da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne izgrađuje smisao celine u obliku pojmova, već intuitivnog unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom verom kojom čovek dolazi u kontakt sa onostranim. Objavio je 25 knjiga iz psihijatrije i filozofije. Dela: “Opšta psihopatologija”, “Psihologija pogleda na svet”, “Filozofija”, “Um i egzistencija”, “O istini”, “O izvoru i cilju istorije”, “Filozofska vera”.
Vremeplov: Nemci bombardovali Veneciju
Na današnji dan 26. februara 1918. godine nemački
avioni su u Prvom svetskom ratu bombardovali italijanski grad Veneciju.
Kažnjena
antivakserka: Zbog vređanja pedijatra mora da plati 1.000 €
Viši sud u Zrenjaninu odbio je žalbu advokata psihijatra i
antivakcinašice Jovane Stojković na prethodnu presudu Osnovnog suda u tom gradu
i ona će sada morati da plati novčanu kaznu od 75.000 dinara zbog uvreda koje
je uputila doktoru iz Zrenjanina Tomislavu Stevanoviću. Jovana Stojković,
protiv koje se inače vodi posupak za oduzimanje doktorske licence pred Sudom
časti, osuđena je pred Osnovnim sudom u Zrenjaninu decembra 2018. godine zbog
vređanja zrenjaninskog lekara Tomislava Stevanovića koji je protiv Stojkovićeve
i njoj sličnih pokrenuo peticiju zbog šarlatanstva u medicini. Međutim, njen
advokat uložio je žalbu koju je sud ocenio kao neosnovanu, nakon čega je
potvrđena presuda Osnovnog suda u Zrenjaninu doneta 24. decembra, kojom se Stojkovićeva
obavezuje da isplati 75.000 dinara u roku od 60 dana od pravosnažnosti presude.
Doktor
Tomislav Stevanović nakon odbijanja žalbe objasnio je za “Blic” da će
protiv nje pokrenuti i parnični postupak. – Čekali smo godinu dana odluku Višeg
suda, trebalo je mnogo ranije da se sve završi, ali sada je konačno odbijena
njena žalba i moraće da plati 75.000 dinara kaznu, plus sudske troškove, što je
sve zajedno oko 117.00 dinara. Posle toga, advokat će ići na parnični postupak
gde ćemo tražiti odštetu koja bi prema njegovim procenama mogla iznostiti
300.000 i to će biti završetak jednog procesa koji traje protiv nje – kazao je
zrenjaninski doktor Stevanović. Dodao je još da se Stojkovićeva sinoć
“obratila naciji” kao što to obično čini preko društvenih mreža,
prilikom čega je pomenula da će morati da plati oko 1.000 evra, ali kako kaže,
nestrpljiv je da vidi da li će Stojković novčanu kaznu zameniti kaznom zatvora,
kao što je to ranije najavio njen suprug preko svog Tviter naloga. – Isto je
učinila i aktivistkinja Dveri koja nije htela da plati kaznu pošto nije
vakcinisala svoje dete, te je završila u zatvoru na mesec dana – dodao je
doktor. To je inače poznati manir antivakcinaša, kojim pokušavaju da od
sebe naprave žrtvu.
Psihijatar
Jovana Stojković je predsednica Udruženja građana za neobaveznu vakcinaciju
“NoVa”. Protiv nje se trenutno vodi i postupak pred Sudom časti
Lekarske komore Srbije, pošto je pet lekara prijavilo za narušavanje etike i
antivakcinalne aktivnosti.
U tužbi
protiv doktorke Stojković, osim doktora Stevanovića, učestvuju i doktori
anesteziologije Bojan Grujin i Vladimir Arsenić iz Zrenjanina, doktor
Aleksandar Ivković, radiolog iz Niša i doktorka Radmila Umićević, ginekolog iz
Rume.
Antivakcinaši
pravili nerede pred ročište
Prvo ročište
u tom procesu je odloženo zbog skandala koji su napravile osobe koje su došle
da podrže Stojkovićevu, prilikom čega su napadnuti naši ugledni lekari doktor
Zoran Radovanović i doktor Tomislav Stevanović.
Matematičarka
Ketrin Džonson preminula u 102. godini
NASA je 24. februara saopštila da je
u 102. godini preminula Ketrin Džonson, afro-američka matematičarka koja je
radila na ranim svemirskim misijama NASA i čiji je lik predstavljen u filmu
“Skrivene figure” o crnim vazduhoplovnim pionirkama. Svemirska
agencija je na svom Tviter nalogu napisala da slavi 101 godinu života i nasleđe
koje je za sobom ostavila Džonson rušeći rasne i društvene barijere.