“Protest
profesora za novi RTS”, u organizaciji profesora koji su zahtevali promenu
uređivačke politike Radio televizije Srbije (RTS) i ostavke njenog rukovodstva
održan je u subotu uveče u Beogradu. Protest je počeo na Trgu Nikole Pašića u
Beogradu, a završen je ispred RTS-a pred čijim je zaključanim vratima ostavljen
Zakon o javnim medijskim servisima. Na početku skupa govorili su naučni
savetnik Instituta za fiziku Slobodan Prvanović i profesorka Irina Subotić,
predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić i novinarka
Gordana Suša.
Okupljeni
profesori kažu da drže čas na ulici, žele da poruče da je potrebno da javni
medijski servis “poštuje građane, a ne da prenose pristrasno i
neobjektivno vesti”. Oni su poručili da je vreme za pobunu. Posle njihovog
obraćanja učesnici protesta uputili su se ka RTS gde je su građani koji
protestuju ovoj medijskoj kući “poklonili” Zakon o javnim medijskim
servisima. Naučni savetnik Instituta za fiziku Slobodan Prvanović rekao je da
je protest organizovan kao vid borbe protiv medijskog mraka, a poručio je da je
novinarima RTS-a ostavljen Zakon o javnim medijskim servisima “u nadi da
će ga pročitati, kada već do sada nisu”. On je podsetio da je zajedno sa
članovima akademske zajednice već tražio da RTS radi profesionalno i da njegovo
rukovodstvo podnese ostavke, ali da su se oni “oglušili o te
zahteve”. “Vreme za opštu gradjansku mirnu pobunu. Ne trebaju nam
motke već tražimo da se zakon poštuje”, rekao je Prvanović i pozvao
zaposlene u RTS da se suprotstave rukvodstvu te medijske kuće, koje “ne
radi profesionalno već protiv naroda”.
Profesor
Vladan Čokić je rekao da je RTS “stub režima i služi u partijske
svrhe” i da se gradjani u protestu bore “protiv unutrašnje
okupacije”, a profesorka Irina Subotić je rekla da program RTS-a mora da
bude za sve a ne za jednu “klasu” i ocenila da se “program RTS-a
diktira sa jednog moćnog mesta”.
Protestu
Profesori za novi RTS priključili su se i učesnici protesta u organizaciji
Gradjanskog otpora, započetog na platou ispred Filozofskog fakulteta, koji su
takodje otišli do zgrade RTS-a noseći veliki transparent “U bojkot
2020”.
Za koju
decu?
Piše: Ranko Pivljanin*
Za onu decu čiji su očevi krvarili po čukama u besmislenim ratovima, dok su neki birali nameštaj za poklonjene stanove? Ima neki klip koji se jedno vreme vrteo po društvenim mrežama u kome se dete dernja iz sveg glasa vičući „Oću, Vuuuučića“, a sirota majka ga odgovara „A zašto sine, on ispira mozak deci, ljudima. Ne može Vučić.“ E, pa može, na užas pomenute i hiljade drugih majki, i to u predizbornom sloganu Srpske napredne stranke koji glasi: Za našu decu – Aleksandar Vučić! Ovaj slogan, osim što je neka vrsta kolektivnog izvoda iz matične knjige rođenih u kojem je Vučić i na ovaj način sertifikovan kao otac nacije ima još mnogo dimenzija izvan političke poruke koja bi, jelte, trebalo da na emotivan i efektan način motiviše birače. Ako i zanemarimo zakonski diskutabilno ubacivanje dece u političku igru i marketing, ostaje daleko problematičnija moralna strana cele priče u kojoj slogan odzvanja kao licemerna lozinka i smejanje u lice i roditeljima i njihovoj deci.
Dakle, za
koju decu i šta – Aleksandar Vučić? Je li za onu čiji su roditelji pretvoreni u
parije trećerazrednih vlasnika međunarodnog kapitala i robovskim radom im
obezbeđuju minimum egzistencije? Je li za onu decu čiji očevi, radeći na crno i
bez socijalnog osiguranja, padaju kao snoplje sa gradilišta alavih investitora
ostavljajući ih i siročadima i sirotinjom? Za decu čije roditelje trpaju u
autobuse i vodaju okolo po mitinzima i političkim promocijama da tamo mašu i
aplaudiraju a da se kod kuće stide pred tom istom decom?
Za onu
decu čiji su očevi krvarili po čukama u besmislenim ratovima, dok su neki
birali nameštaj za poklonjene stanove?
Za onu
decu koja to odavno nisu ali i dalje žive od penzija svojih baba i dedova od
kojih su im uzeli hiljade evra a vratili nekoliko stotina i hiljada dinara?
Za decu
koja se sa roditeljima pozdravljaju na aerodromima držeći u džepu kartu u
jednom pravcu?
Je li za
njihovu decu koja će se roditi u tuđini a dede i babe će ih milovati preko
skajpa?
Za decu
koji diplomu fakulteta treba da transferišu za člansku kartu partije ne bi li
dobili posao?
Je li za
onu decu koju deca „uspelih“ očeva (nekažnjeno) gaze džipovima po ulicama naših
gradova?
Je li za
onih 400 000 dece za koje su tri obroka dnevno i adekvatna zdravstvena zaštita
mislena imenica?
Je li za
onu decu koja satima u naručju roditelja čekaju po čekaonicama zdravstvenih
ustanova?
Je li za
decu koju lečimo putem humanitarnih akcija i SMS poruka?
Je li i za
decu koje njihove majke ne smeju da začnu, jer će ostati bez posla?
Je li za
decu kojoj smo kao obrazovni program poturili najopskurnije rijaliti sadržaje i
kojima se za idole poturaju manipulanti prasećeg imena koji se šepure pored
skupih automobila i hvale enormnim „jutjuberskim“ zaradama?
Je li za
decu kojima je na raspolaganju više kladionica nego vrtića i obdaništa?
Je li za
onu decu koja su roditeljima oteta na rođenju a sad im ih „revalorizuju“ kroz
odštetu od deset hiljada evra u dinarskoj protivvrednosti?
Za koju
decu, dakle? Ako ste mislili na vašu,
onda pardon! Samo, šta će vam onda slogan? Dovoljni ste im vi!
*novinar i satiričar, Nova.rs
Đorđević:
Mladi odlaze zbog boljih plata, cilj je da ih zadržimo
Vlada Srbije usvojila je Strategiju za zaustavljanje ekonomskih
migracija. Zoran Đorđević, ministar za rad zapošljavanje, boračka i socijalna
pitanja navodi za RTS da je cilj Strategije da mladi ostanu da žive u Srbiji,
da se vrate oni koji su otišli iz zemlje, ali i da se u Srbiju privuku stranci
koji bi ovde živeli i radili. Zoran Đorđević je
u petak 28. februra gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a naveo da mladi
odlaze iz Srbije zbog bolje plaćenog posla, boljih uslova rada, sigurnosti
posla i mogućnosti da se neko usavršava i napreduje u svom poslu. Dodaje da je
cilj Strategije da ta negativna ekonomska migracija bude zaustavljena – da mladi ostanu da žive u Srbiji, da se vrate
oni koji su otišli iz zemlje, ali i da se u Srbiju privuku stranci koji bi ovde
živeli i radili.
Kako
navodi Strategija o ekonomskim migracijama za period 2021-2027. nije namenjena
da u ovom trenutku da nekome argumente da ostane u Srbije već, kako kaže,
sadrži sve ono što država treba da uradi, načine na koje treba da deluje kako
bi ta negativna ekonomska migracija bila zaustavljena. “Strategija je
dokument koji je predvideo jedan opšti i šest posebnih ciljeva koji mi kao
država treba da postignemo. Opšti cilj je stvaranje privrednog i društvenog
ambijenata koji će da uspori eknomske migracije, zatim da omogući bolju
saradnju sa dijasporom i privlačenje stranaca različitih profila koji bi želeli
da rade ovde u Srbiji”, objašnjava Đorđević. Dodaje da izgradnja i jačanje
innstitucionih kapaciteta, unapređenje uslova života rada, promena i
usklađivanje sistema obrazovanja, unapređenje saradnje sa dijasporom stvaranje
uslova za praćenje ekonomskih migracija i stvaranje uslova za efikasnije
upravljanje unutrašnjim migracijama, predstavljaju posebne ciljeve. Ocenjuje da
to neće moći ni lako ni brzo da se sprovede, ali je naveo da Srbija mora da ima
hrabrosti i vere da to može da se uradi.
„Čitajmo glasno“: Školski bibliotekari obeležili Nacionalni
dan knjige
Školski
bibliotekari širom Srbije obeležili su 28. februara Nacionalni dan knjige akcijom „Čitajmo glasno“. Aktivnost je pre
tri godine pokrenulo Društvo školskih bibliotekara kojom promovišu knjigu,
kulturu čitanja, čitalačku pismenost i podstiču učenike na čitanje. Cilj ove
zajedničke akcije jeste podsticanje čitanja, povezivanje školske biblioteke i
škole sa lokalnom zajednicom, povezivanje sa ustanovama i udruženjima koja se
bave afirmisanjem kulture i umetnosti, kao i promocija rada i saradnje školskih
bibliotekara.
Društvo
školskih bibliotekara Srbije je strukovno udruženje osnovano 2006. godine u Beogradu radi
podizanja kvaliteta školskog bibliotekarstva u osnovnim, srednjim i školama
učenika sa posebnim potrebama, podsticanja stručnog unapređenja bibliotečke
delatnosti i profesionalnog statusa školskih bibliotekara.
Nova
specijalizovana školska odeljenja za kreativne industrije
Od sledeće
školske godine u pojedinim gimnazijama biće otvorena specijalizovana odeljenja
za kreativne industrije, kao i za istoriju i geografiju. Za početak je
planirano da specijalizovana odeljenja iz istorije i geografije budu otvorena u
desetak gimnazija, dok odeljenja za kreativne idustrije – scenska i audio-vizuelna
umetnost budu u tri gimnazije. Marija Krneta iz Ministarstva prosvete kaže da
je nastavni plan za “kreativne industrije” urađen, da je dobio
saglasnost Nacionalnog prosvetnog saveta i da se sada radi na izradi programa.
Nije mogla da precizira koje gimnazije će imati ta specijalizovana odeljenja.
Najverovatnije će to biti u školama u velikim centrima koji imaju fakultete
dramskih imetnosti, velika pozorišta.
Za nova specijalizovana
odeljenja prijemni će biti organizovan krajem aprila, a Krneta kaže da će se
Ministarstvo prosvete potruditi da mesec dana ranije na svom sajtu objave
probne testove, kako bi učenici mogli da vide kog tipa će biti zadaci.
Za
kreativne industrije polagaće se test opšte kulture koji će se bazirati na
znanju učenika iz srpskog jezika, muzičkog i likovnog. “U početku je bila
ideja da imamo scenski nastup. Međutim, odlučili smo da prve godine bude test
opšte kulture koji se bazira na standardima postignuća iz srpskog jezika i
književnosti, likovnog i muzičkog”, kaže Krneta. Dodaje da bi kasnije
prijemni bio iz dva dela, đaci bi polagali pismeni test i imali scenski nastup,
gde bi mogli da biraju između dramskog teksta i da snime kratak filma u
trajanju od pet minuta. Prethodnih godina u gimnazijama su uvedena
specijalizovana matematička, filološka odeljenja, zatim odeljenja za decu
nadarenu iz fizike, informatike i računarstva, biologije i hemije.
U maju prvo
testiranje državne mature
Državna
matura, koja će zameniti prijemni na fakultetima, biće uvedena 2022. godine, a
prvo pilot testiranje u nekoliko škola đaci će imati u maju ove godine. Drugo
testiranje zakazano je za maj naredne godine u svim školama, 2022. u martu
“generalna proba” državne mature, a u junu iste godine prvo
sprovođenje državne mature.
Pilot
testiranjem biće obuhvaćeni učenici druge godine, koji će polagati državnu
maturu. Planirano je da gimnazijalci polažu opštu maturu, učenici srednjih
stručnih škola stručnu maturu, a umetničkih škola, umetničku maturu. Đaci će na
opštoj maturi polagati testove iz maternjeg jezika, matematike i treći test će
biti sa liste opšteobrazovnih predmeta – strani jezik (engleski, italijanski,
nemački, ruski, francuski, španski), istorija, geografija, biologija, hemija,
fizika. Fakulteti će da odrede svoje liste predmeta koje će da boduju za upis i
na osnovu toga koji fakultet žele da upišu đaci će da biraju koji predmet će da
polažu kao izborni, rečeno je danas na radionici “Razmena međunarodnih
iskustava”, gde su učestvovali predstavnici zemalja regiona koje odavno
imaju uvedenu državnu maturu.
Đaci koji
idu u srednju stručnu školu, polažu stručnu maturu – srpski, matematiku i
stručni predmet. Da bi upisali fakultet potrebno je da polože i test iz
predmeta sa liste opšteobrazovnih koje će bodovati visokoškolska ustanova koju
žele da upišu.
Ministar
prosvete Mladen Šarčević, na otvaranju skupa, rekao je da je državna matura
eksterni model provere znanja i da je to procena srednješkolskog sistrema.
“Ostvarena je sada tesna saradnja između visokog i srednjeg obrazovanja,
iako je to ranije bila nepremostiva prepreka. Bila je priča da državna matura
ne odgovara ni jednim, ni drugim. I jedni i drugi su se dogovorili da je to u
interesu mladih ljudi – maturanata, budućih brucoša”, naglasio je
ministar.
Šef
delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici istakao je da Evropska unija kroz projekat
državne mature želi da pomogne Srbiji da bude deo zajednice. Napominje da je za
Uniju obrazovanje osnovna ljudska vrednost. “Obrazovni siistemi u celoj
Evropi moraju da evoluiraju i da se pronađe način kako da pomognemo novoj
generaciji”, naveo je Fabrici. Svoja iskustva prenele su i zemlje koje su
odavno uvele državnu maturu – Hrvatska, Slovenija, Poljska, Češka. Direktor
državnog ispitnog centra u Sloveniji Darko Zupanc kaže za Tanjug da je državna
matura u Sloveniji uvedena pre 25 godina, da je na početku bilo otpora, ali se
devedesetih godina to lakše prevazilazilo. Kandidati više ne moraju da polažu
prijemne za fakultete, već polažu samo državnu maturu. U Sloveniji postoje
opšta i stručna matura. Na opštoj maturi polaže se pet predmeta i to tri su
obavezna i dva su izborna. U obavezne predmete spadaju maternji jezika,
matematika i prvi strani jezik. Izborno ima više od 30 predmeta. Stručna ima
četiri predmeta.
Akcelerator
za konkurentnost i inovacije zapadnog Balkana
Svetski ekonomski forum (WEF) i Regionalni savet za saradnju (RCC)
organizovali su 21.02.2020. prvi sastanak Akceleratora za konkurentnost i
inovacije Zapadnog Balkana u glavnom gradu Albanije u Tirani. Akcelerator za konkurentnost i inovacije
zapadnog Balkana je javno-privatna platforma za saradnju lidera koja ima za
cilj da pomogne regionu da poboljša svoju konkurentnost i osigura dugoročniji
rast. Namera je da se identifikuju i ubrzaju odabrane inicijative koje mogu
doprineti povećanju širenja inovativnih tehnologija i novih poslovnih modela i
usmeriti ekosisteme inovacija prema održivijim tehnološko-ekonomskim
platformama.
Akcelerator
za zapadni Balkan je deo globalne mreže sličnih inicijativa koja olakšava
razmenu uvida i iskustava, a u okviru globalne inicijative Svetskog ekonomskog
foruma (WEF). Pokrenut je u partnerstvu sa Regionalnim savetom za saradnju
(RCC). Ideja je inicirana u Davosu 2018. a premijeri regiona su 2019. u Davosu
izrazili nameru da se jedan akcelerator pokrene i u našem regionu.
Na
sastanku je osnovana Liderska grupa ove inicijative čiji je član postao
ministar Mladen Šarčević. Liderska grupa je razmatrala i dogovarala prioritete
u okviru kojih će se raditi naredne godine, kao i aktivnosti u skladu sa
Akcionim planom. Delegaciju Republike
Srbije su uz ministra Šarčevića činili državni sekretar Vladimir Popović i
pomoćnik ministra Viktor Nedović.
Veb strana
Univerzitetskog centra za studente sa hendikepom
Univerzitetski
centar za studente sa hendikepom pokrenuo je veb stranu kako bi se poboljšala
dostupnost informacija i sadržaja koji se odnose na njegov rad. Sajt je
pristupačan slepim i slabovidim osobama koje koriste govorni program, kao i
osobama sa disleksijom. Univerzitetski centar za studente sa hendikepom je
organizaciona jedinica Univerziteta u Beogradu i bavi se unapređenjem položaja
studenata sa hendikepom i njihovim aktivnim uključivanjem u sistem visokog
obrazovanja. Sajtu možete pristupiti na linku http://ucsh.rect.bg.ac.rs/ .
Udovičić i
Fabrici otvorili radove na sali OŠ “Anton Skala“
Ministar omladine i sporta Vanja Udovičić i ambasador Delegacije EU u
Srbiji Sem Fabrici u četvrtak 27. februara su zvanično otvorili radove na
izgradnji fiskulturne sale sa pratećim sadržajima u beogradskoj Osnovnoj školi
„Anton Skala“. Događaju se realizuje u okviru projekta IPA 2015
“Izgradnja, obnova i sanacija sportskih objekata na teritoriji Republike
Srbije“. “Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas ovde sa našim
dragim prijateljima i dugogodišnjim saradnicima iz Evropske unije, da na ovaj
način ozvaničim početak radova na izgradnji sportske sale. Naša deca, ucenici
ove škole, dobiće savremeno opremljenu fiskulturnu salu sa svim pratećim
sadržajima i salama za psihomotorne aktivnosti i fizioterapiju. Ceo objekat je
projektovan u skladu sa funkcionalnim potrebama ucenika ove škole“, istakao je
Udovičić tokom bracanja prisutnima. “Cilj svih nas je da našu decu
usmerimo na pravi put, motivišemo pravim vrednostima i okrenemo sportskom nacinu
života. Siguran sam da će iz ove škole izaci neki novi šampioni i da ćemo biti
ponosni na njih, kao što smo danas ponosni na Nemanju, bivšeg učenika ove
škole, koji je osvojio niz nagrada na Specijalnoj olimpijadi. Radujemo se
njegovim uspesima kao i uspesima njegovih drugova, jer oni su istinski heroji
koji nas motivišu da radimo još više i bolje. Želim još jedanput da se zahvalim
našim prijateljima iz Evropske unije što podržavaju našu težnju i želju da
Srbija ostane zemlja sporta i šampiona“, rekao je na kraju Udovičić.
Ambasador
Fabrici je istakao da je srećan što Evropska unija u saradnji sa partnerima u
Srbiji realizuje ovaj projekat i na taj način pokazuje da joj je stalo da
srpska deca ima najbolje uslove.”Velika mi je čast što sam ovde, potrudiću
se da sa ministrom Udovičićem obićem većinu gradilišta, a najbolji uvid u
ardove imaće baš u ovoj školi jer stanujem u komšiliku. Verujem da će deca već
od kraja leta imati potpuno novu salu”, rekao je Fabrici. Vrednost radova
na izgradnji fiskulturne sale sa pratecim sadržajima u školi “Anton Skala“
je više od 537.000 evra i realizuje se u okviru pomenutog projekta koji
obuhvata izgradnju i rekonstrukciju 24 sportska objekta u 22 grada i opštine na
teritoriji cele Srbije, ukupne vrednosti 4,23 miliona evra.
Učenici
skupljali novac za drugare u Gračanici
Da je i u
teškim životnim uslovima moguće sačuvati humanost i empatiju svedoči priča iz
Gračanice. Tamošnji učenici organizovali su akciju “doručak sa
gimnazijalcima“ kako bi prikupili novac za svoje drugare čiji roditelji ne mogu
da priušte matursku ekskurziju. https://www.youtube.com/watch?v=nheNgV2bkiE&feature=emb_logo
Vremeplov:Osnivački kongres Kominterne
U Moskvi je na današnji dan 02. marta 1919.
godine počeo osnivački kongres Treće komunističke internacionale, poznate kao
Kominterna, koji je naložio osnivanje u svim zemljama novih komunističkih
partija, koje će biti sekcije Kominterne.
Vremeplov:Aneksiona kriza
Na današnji dan 02. marta 1909. godine intervencijom
evropskih sila Austro-Ugarska je zaustavljena u nameri da zarati protiv Srbije
tokom krize izazvane austrijskom aneksijom Bosne i Hercegovine, u
istoriografiji poznate kao Aneksiona kriza.
Vremeplov:Umro Igor Delijanić
Istaknuti meteorolog, profesor i
dugogodišnji direktor Hidrometeorološkog zavoda Srbije Igor Delijanić umro je na današnji dan
02. marta 2007. godine. Završio je studije meteorologije na Univerzitetu u Beogradu
1952. Bio je načelnik Klimatološkog odeljenja i rukovodilac jednog od
najznačajnijih projekata izrade Atlasa klime Jugoslavije (tada SFRJ). Zaslužan
je za modernizaciju Hidrometeorološke službe Srbije.
Vremeplov:Umro Cadik Danon
Bivši vrhovni rabin Jugoslavije
Cadik Danon, dugogodišnji diplomata SFRJ umro je na današnji dan 02. marta 2005 . Obavljao je dužnosti otpravnika poslova
ambasade Jugoslavije u Stokholmu i šefa Odseka za nordijske zemlje u
Ministarstvu inostranih poslova. Nakon penzionisanja 1970. nalazio se na funkciji
vrhovnog rabina Jugoslavije.
Vremeplov: RođenJanoš Aranj
Na današnji dan 02. marta 1817 godine rođen je
mađarski pisac Janoš Aranj, najveći mađarski epski pesnik, uz Šandora Petefija,
najznačajniji predstavnik “narodnjačkog” pravca koji je dominirao mađarskom
literaturom 19. veka. Prevodio je Vilijama Šekspira i Aristofana i pisao
studije o estetici, metrici i istoriji umetnosti. Ostala dela: trilogija
“Toldi”, “Toldijeva ljubav”, “Toldijevo veče” (epski spev o mađarskom narodnom
junaku Miklošu Toldiju), balade “Božji sud”,”Agneza”, “Komešanje”, “Kralj Lajoš
V”.
Vremeplov:Umro car Nikolaj I
Ruski car Nikolaj I Pavlovič Romanov umro je na današnji dan
02. marta 1855. godine. Vladao je od 1825. do smrti. Ugušio je 1825. ustanak
dekabrista (pobuna petrogradskih pukova-pod uticajem modernih intelektualnih
stremljenja), a 1831. ustanak u Poljskoj. Bio je izrazito reakcionarno
orjentisan, tokom njegove vladavine sumnjičeni su mnogi ruski pisci, poput
Puškina, Ljermontova, Belinskog, Ševčenka. U dogovoru s Austrijom, ugušio je
1849. revoluciju u Mađarskoj. Rusiju je, uglavnom na račun Turske, proširio,
pripojivši Jermeniju, Zakavkazje, istočne obale Crnog mora i ušće Dunava, ali
je izgubio Krimski rat. Taj rat vođen od 1853. protiv Turske, kojoj su se pridružile
Francuska, Britanija i Sardinija (Pijemont), okončan je godinu dana posle
njegove smrti Pariskim mirom. Rusija je izgubila pravo da drži flotu u Crnom
moru i podiže tvrđave na njegovim obalama, kao i deo Besarabije i protektorat
nad dunavskim kneževinama (Vlaška i Moldavija).
Vremeplov: Rođen papa
Pije XII
Italijanski rimokatolički sveštenik Euđenio Pačeli, od 1939. do smrti
1958. papa Pije XII rođen
je na današnji dan 02. marta 1876. Pred kraj II svetskog rata i neposredno
posle njega blagonaklono je posmatrao i pomagao beg pripadnika poraženih
formacija putem takozvanih “pacovskih kanala” – mreže pomoću koje su se nacisti
prebacivali najčešće u Latinsku Ameriku.
Vremeplov:Rođen papa Lav XIII
Na
današnji dan 02. marta 1810 rođen je italijanski sveštenik Vinčenco
Đoakino Peči, koji je kao papa Lav XIII tokom pontifikata od 1878. do smrti
1903. svesrdno podupirao Katoličku akciju, specifičan duhovno intelektualni
pokret. Katolička akcija je ubrzo prerasla u političku snagu značajne težine i
ostavila je veliki trag u idejama političke desnice. Upamćen je i po nastojanju
da rimokatolička crkva otvorenije prilazi novim naučnim dostignućima.
Vremeplov: Rođenjedini papa Holanđanin
Holandski sveštenik Adrijan Florison, koji je kao
papa Adrijan VI u januaru 1522. postao jedini Holanđanin poglavar rimokatoličke
crkve u njenoj istoriji rođen je na današnji dan 02. marta1459. Umro je u
septembru 1523. nakon pontifikata od nepune dve godine. Nije uspeo da ostvari
zamisao o zajedništvu evropskih zemalja u ratu protiv Turaka.
Vremeplov: Umro Dejvid Lorens
Na današnji
dan 02.
marta 1930 godine umro je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji je
opisivanjem seksualnosti skandalizovao puritansko britansko društvo. Bio je
preokupiran problemom seksualnih odnosa, zainteresovan za primitivne religije i
misticizam i neprijateljski raspoložen prema industrijskom 20. veku,
puritanizmu i anglosaksonskim društvenim konvencijama. Dela: romani “Beli
paun”, “Sinovi i ljubavnici”, “Ljubavnik ledi Četerli”, “Zaljubljene žene”,
“Duga”, priče “Pruski oficir”, “Engleska, moja Engleska”, “Žena koja je
odjahala”, eseji “Psihoanaliza i nesvesno”, “Pokreti u evropskoj istoriji”,
“Studije o klasičnoj američkoj književnosti”, “Pornografija i opscenost”,
“Apokalipsa”, pesme “Ljubavne i druge pesme”, “Amores”, “Kornjače”, “Ptice,
zveri i cveće”.
Vremeplov: RođenGorbačov
Sovjetski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, poslednji predsednik
Sovjetskog Saveza rođen je na današnji
dan 02. marta1931. Posle preuzimanja vlasti 1985. otpočeo je promene poznate
kao “glasnost” i “perestrojka”. Okončao je razdoblje “Hladnog rata” i odrekao
se čvrste kontrole nad članicama Varšavskog pakta, što je dovelo do pada režima
u istočnoevropskim zemljama. Proces koji je započeo nije uspeo da kontroliše,
zbog čega se 1991. raspao Sovjetski Savez, što ni on politički nije uspeo da
preživi, čemu je odlučujuće doprineo njegov bivši politički štićenik Boris
Jeljcin, koji je postao prvi predsednik Rusije.
Vremeplov:Rođen Bedžih Smetana
Na današnji
dan 02.
marta 1824. godine rođen je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih
Smetana, začetnik i najznačajniji predstavnik češkog muzičkog nacionalizma.
Inspirisao se narodnim legendama,istorijom i folklorom. Dela: opere
“Prodana nevesta”, “Dalibor”,”Libuša”,
“Poljubac”, ciklus simfonijskih poema “Moja domovina”,
gudački kvartet “Iz moga života”, klavirske i kamerne
kompozicije.
Inđijac
osumnjičen da je maloletnici slao pornografski sadržaj
Pripadnici
Ministarstva unutrašnjih poslova u Inđiji uhapsili su u petak B. P. (51), zbog postojanja osnova sumnje da
je izvršio krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog
materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju. Sumnja se da je
putem mobilnog telefona maloletnici slao fotografije neprimerene sadržine. B.
P. je određeno zadržavanje do 48 časova
nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u
Staroj Pazovi.
Studenti
preko leta bez doma zbog Univerzijade
Iseljenje studenata iz doma Studentski grad najavljeno za 20. jun biće iskorišćeno za uređenje smeštajnih kapaciteta doma i stvaranja boljih uslova za život studenata, saopštio je Studentski centar Beograd. Kako se navodi, uređenje doma deo je priprema za predstojeće Evropske univerzitetske igre 2020 (EUG 2020) koje će biti održane u Beogradu. “Osnovni uslov za konkurisanje grada za mesto domaćina EUG 2020 je posedovanje kapaciteta za smeštaj učesnika u studentskim kampusima, koji pripadaju univerzitetskom gradu. U skladu sa tim, preduzete su mere koje će istovremeno omogućiti održavanje Univerzijade i bolje uslove za život studenata”, navodi se u saopštenju.
Povratak u
sobe svim studentima biće omogućen već od 1. avgusta. “Korisnici domova
zadržaće svoja mesta, a u tom periodu biće oslobođeni i plaćanja stanarine.
Vreme tokom kojeg studenti neće boraviti u sobama biće iskorišćeno za već
planirano uređenje smeštajnih kapaciteta. Sve sobe biće opremljene klima
uređajima, bežičnim internetom, novim nameštajem i renoviranim kupatilima”,
stoji u saopštenju. Deo studenata nezadovoljan je ovakvom odlukom, kao i
pomeranjem ispitnih rokova. “Studentkinje i studenti koji žive u
studentskom domu Studentski grad od 20. juna do 1. avgusta 2020. godine
primorani su da se isele iz svojih soba kako bi ih ustupili učesnicima
Univerzijade koja bi trebalo da se održi u Beogradu tokom letnjih meseci.
Uprkos lažnim obećanjima uprave domova da će svim stanarima biti obezbeđen
alternativni smeštaj, izvesno je da će se studenti iz Studentskog grada na
mesec i po dana tokom leta naći na ulici”, piše portal Mašina. Navode da
je pomeranje ispitnih rokova izazvalo negodovanje i onih studenata Beogradskog
univerziteta koje pitanje iseljavanja ne pogađa neposredno.
Stručnjaci:
Registar pedofila ne bi trebalo da bude javan
Veliku
pažnju javnosti privukao je nedavni slučaj u kojem je ranije osuđivani
silovatelj ponovo uhapšen zbog sumnje da je oteo devojčicu, za kojim se tragalo
10 dana. Dok je počinilac nakon hapšenja poslat na psihijatrijsko
veštačenje, postavlja se pitanje – da li podaci o onima koji su osuđivani za
takva dela treba da budu svima dostupni? “Marijin zakon” dobio je ime po Mariji
Jovanović – osmogodišnjoj devojčici iz Starih Ledinaca kraj Novog Sada, koju je
2010. ubio počinilac već osuđivan za napastvovanje dece.
Tri godine
kasnije usvojen je ovaj zakon koji predviđa strože kazne, a 2015. je počela da
se vodi evidencija o pedofilima – zvanično se zove Registar o licima osuđenim
za krivična dela protiv polne slobode izvršena prema maloletnim licima. U njega
je, prema podacima Ministarstva pravde, upisano 319 osoba. Na podatke sadržane
u Registru, primenjuju se odredbe zakona koji uređuju zaštitu podataka o
ličnosti i tajnosti podataka, što znači da podaci nisu javni. Državni i drugi
organi, kao i preduzetnici koji rade sa maloletnicima dužni su da zatraže
podatak da li je neko ko treba treba da se zaposli upisan u ovaj Registar. “Evidencija pedofila postoji, ona nije javna
i tako treba i da ostane”, ocenila je specijalni pedagog Nataša Andonovski iz
udruženja “Uporište”. Ona tvrdi da su razlozi brojni, a glavni je, prema njenim
rečima, to što kao društvo nismo dovoljno evoluirali da bismo se uzdržali od
napada na osobe koje su osuđivane za pedofiliju.
Uvođenje
registra ništa nije promenilo
“Takođe,
nisu svi izvršioci ovih krivičnih dela povratnici, nekome će to biti prvi i
poslednji put da ga počini. Treba li da bude obeležen zauvek”, pita se
Andonovski. Ističe da ni strožija kaznena politika, ni javnost registra neće
sprečiti potencijalne pedofile i silovatelje da počine krivično delo, te da se
ništa značajno nije promenilo od kako je uveden Registar. “Veća opasnost preti
od potencijalnih pedofila, koji još nisu izvršili ni jedno krivično delo, nego
od onih koji su već osuđivani za isto. Da li je vaš prvi komšija pedofil, to ne
znate, možda ne zna ni on, dok se ne desi situacija koja će biti ‘okidač’ za
zadovoljenje njegovih nagona”, tvrdi Andonovski.
Informacije
koje se nalaze u registru
Evidencija
sadrži ime i prezime osuđenog, matični broj, adresu, podatke o zaposlenju,
podatke važne za fizičko prepoznavanje osuđenog (urođene znake, tetovaže) i
njegove fotografije, podatke o krivičnom delu i kazni na koju je osuđen,
podatke o pravnim posledicama osude, podatke o sprovođenju posebnih mera
propisanih zakonom, kao i DNK profil osuđenog. Podaci iz posebne evidencije
vode se trajno i ne mogu se brisati. Registar je dostupan sudu, javnom tužiocu
i policiji, a uz obrazloženje, podaci se dostavljaju i državnom organu,
preduzeću ili organizaciji. Podaci iz evidencije mogu se dati i inostranim
državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.
Sa druge
strane, psihijatar za decu i adolescente i psihoanalitičar Oliver
Vidojević kaže da je potrebno napraviti ravnotežu između bezbedosti dece i ljudskih
prava pojedinca koji je kažnjavan i registrovan. “Takav registar ima smisla u
preventivnom aspektu za opštu populaciju, ali i deluje averzivno na
učinioce u smislu sprečavanja ponovnih zločina sličnog tipa kod istih
osuđenih”, smatra Vidojević.
Ovakvi
registri su javni u SAD, Belgiji, Poljskoj, ali i u – Severnoj Makedoniji. Naše
komšije su još 2012. godine uvele takvu vrstu javne evidencije. Tadašnje
Ministarstvo rada i socijalne politike je pod sloganom “Stop za pedofiliju”
obznanilo podatke o takvoj vrsti prestupnika.
Šabić:
Registar ne treba da bude javan
O osetljivosti ove teme svedoči i to što troje sudija nije htelo da za
Nova.rs govori o sudskoj praksi kada je reč o pedofilima i da se izjasni o tome
da li registar takvih osuđenika treba da bude javan, objasnivši da to nije
njihova specijalnost. Zaštitnik građana Zoran Pašalić rekao je da “u ovoj fazi
ne želi da komentariše to da li evidencija pedofila treba da bude javna”. Iz
kancelarije Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o
ličnosti u odgovoru za Nova.rs kažu da bi izmene načina obrade podataka koji se
nalaze u registru podrazumevale i izmene “Marijinog zakona”, a one bi trebalo
da budu donete uz konsultaciju sa Poverenikom i usklađene sa Zakonom o zaštiti podataka
o ličnosti. Kažu i da o eventualnim novim propisima ne mogu da se izjašnjavaju
pre nego što vide konkretna normativna rešenja.
Sa druge
strane, bivši poverenik Rodoljub Šabić u izjavi za Nova.rs kaže da ne vidi
razlog da Registar pedofila bude javan i da je dovoljno da podatke imaju svi
nadležni organi i oni koji bi eventualno trebalo da zaposle takvu osobu. “U
sadašnjoj atmosferi mislim da bi odluka da Registar postane javan samo
predstavljala rizik i bila bi podložna zloupotrebama”, smatra Šabić.
Sve što
treba da znate o Registru pedofila
Kako za
Nova.rs navode u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde,
širok je dijapazon krivičnih dela zbog kojih se osuđeni beleže u ovom Registru
– od obljube maloletnika, silovanja, podvođenja, prostitucije do zloupotrebe na
internetu. Počinioci moraju da se svakog meseca javljaju policiji i specijalnoj
Povereničkoj kancelariji koja obavlja kontrolu i nadzor. Sud ne može ublažiti
kaznu, niti se počinilac može uslovno otpustiti. Krivično gonjenje i izvršenje
kazne ne zastarevaju. Zabranjeno im je da idu na mesta gde se okupljaju
maloletnici (vrtići, škole…) i moraju da posećuju profesionalna savetovališta.
Takođe,
poverenika moraju da obaveštavaju o promeni prebivališta ili zaposlenja. Ako
putuju u inostranstvo, o tome moraju da obaveste poverenika i policiju i da
ostave adresu na kojoj će boraviti, kao i kontakt osobe kod koje će biti.
Za
počionice krivičnih dela iz “Marijinog zakona” važe i prestanak i zabrana
sticanja javne funkcije, prestanak i zabrana posla koji se odnosi na rad sa
maloletnicima. Posle isteka svake četiri godine od početka primene posebnih
mera sud, odlučuje o potrebi njihovog daljeg sprovođenja, do 20 godina od
isteka kazne.