Na kraju svake školske godine u Srbiji se odvija velika bezbednosna drama. Angažuju se ozbiljne policijske snage i Bezbednosno-informativna agencija. Nadležno ministarstvo i još nekoliko državnih institucija, odgovarajuće ustanove širom Srbije, kao i svi elektronski i pisani mediji u stanju su potpune mobilizacije. Državom kruže blindirana vozila s rotacionim svetlima. Ako stvari, kako se dešavalo, krenu po zlu, slede hapšenja. Padaju ministarske funkcije. Čoveku se čini da je samo pitanje trenutka kada će se u to dramatično dešavanje uključiti i vojska, kada će, možda, biti podignuta i avijacija. Ta velika bezbednosna drama zove se polaganje male mature, tzv. ispita zrelosti za decu od 13 do 14 godina.
Ali,
nažalost, mnogo veća drama od opisane dešava se svake godine u dušama osmaka.
Meseci i meseci protiču u mučnim pripremama, strepnji, strahu od neuspeha. Ulog
je veliki. Od tog ispita trebalo bi da zavisi koje dete će moći da se upiše u
koju srednju školu, a to, opet, određuje dalji život i karijeru. Ono što je iz
perspektive deteta još gore je činjenica da postoji rizik da bude „luzer”, u
sopstvenim očima i u očima okruženja. Pritisak ambicioznih roditelja je
nesnosan. Ali treba ih razumeti, ni njima nije lako.
Da li i
zašto sve ovo mora da se dešava? Kažu da je mala matura uvedena zbog
neujednačenosti u kvalitetu škola, kriterijumima, nivou znanja i ocenama s
kojima deca izlaze iz osmoletki. Da li su deca kriva za to? Nisu. Ne kreiraju
ona sistem. Ne prave ona škole, niti ih kontrolišu. Pa da li treba preko dečije
grbače da se ispravljaju posledice sistemske manjkavosti koju odrasli, nadležni
za organizaciju školskog sistema, nisu uspeli da izbegnu ili otklone? Ne bi
trebalo, naravno. Ali upravo se to dešava.
Korist od
male mature je prilična ograničena. Ona se valjda sastoji u tome što se pomalo
isprave rezultati pomenute neujednačenosti, ako uopšte jednokratna provera
„znanja”, sa svim pratećim ograničavajućim svojstvima takve provere, može da
bude pouzdan pokazatelj znanja. A i ta takva korist je prisutna samo u većim
gradovima. U manjim mestima, s nekoliko osnovnih i srednjih škola, manje-više
se unapred zna u koju školu će koje dete da ide i tu mala matura nema većeg
značaja. Za razliku od koristi, ograničenja i štetni efekti male mature su
brojni.
Na prvom
mestu je stres i njegov štetan uticaj na kvalitet života đaka, a i njihovih
porodica. Neko će reći: „Nema veze, ništa im neće faliti da se malo pomuče.” Pa
nije baš tako. Najpre, muka nije mala. A deca koja polažu malu maturu jesu. I
mala i, u tom uzrastu, veoma ranjiva. I ta muka se sasvim sigurno odražava i na
zdravlje dece. Da li mi odrasli imamo pravo da im to činimo samo zato što mi
nismo sposobni da napravimo dobar i ujednačen školski sistem? Nepošteno je to i
ružno, zar ne? I to prema onima koje valjda najviše volimo i o kojima bi
trebalo najviše da brinemo.
Takođe,
treba imati u vidu i to da su u tom uzrastu neka deca zrelija, neka manje
zrela. Te razlike u zrelosti mogu u značajnoj meri da utiču na to da dete koje
zapravo ima veliki potencijal, ali kamufliran nedovoljnom zrelošću, pokaže
manje dobar rezultat od deteta čiji je potencijal zapravo manji, ali koje je
brže sazrelo od svog vršnjaka. Kada se tome doda pubertet, čija je donja
vremenska granica znatno pomerena naniže u odnosu na ranije generacije, onda
postaje još jasnije da na maloj maturi u znatnoj meri merimo nešto drugo, a ne
ono što mislimo da merimo. I da zbog toga postoji rizik da potencijalnog Teslu,
koji je još bebast i/ili koga drmaju hormoni, pošaljemo u srednju kožarsku i sa
14 godina ga bespovratno usmerimo u struku za koju nije rođen.
Manjkavost
inherentna svakom vidu testiranja, a posebno jednokratnog testiranja, sastoji
se i u tome što na rezultate na testu utiču i faktori poput treme, trenutnog
manjka koncentracije, zbunjenosti i slično. Konačno, mala matura podstiče
rivalitet među decom. Neko će reći da je dobro da se deca uče konkurenciji jer
je i život utakmica. Možda jeste, ali ta utakmica svakako život ne čini lepšim,
čak ni onome ko je u njoj uspešan. Već naprotiv. A razvijati kod dece doživljaj
školskog drugara kao konkurenta, pa čak i protivnika, povlači dalekosežne
štetne posledice. Mnoge kasnije ružne osobine i pojave, poput nelojalnosti,
zavisti, podvajanja, podmetanja, klevetanja, korupcije i slično, deo svog osnova
imaju u tom odnosu rivaliteta i nezdrave ambicioznosti izgrađenih u detinjstvu.
Dakle,
malu maturu treba ukinuti. Generacije i generacije, uključujući i moju, živele
su bez nje. I ništa nam nije falilo, odnosno, ako nam i jeste falilo, to malom
maturom nije otklonjeno. A takođe, treba pod hitno poraditi na tome da se
otklone one anomalije u obrazovnom sistemu za koje se tvrdi da su bile razlog
za uvođenje male mature. Da se otklone anomalije, a ne da se kompenzuju
kontraanomalijom, što mala matura sasvim izvesno jeste. Jer teška anomalija
sasvim sigurno postoji tamo gde državne bezbednosne snage moraju da štite đački
test od preplašenih roditelja, koji su spremni da se izlože riziku odlaska u
zatvor da bi olakšali muku svom detetu i pomogli mu da bude uspešnije na ispitu
koji život znači.
*redovni profesor Pravnog fakulteta i univerzitetski ombudsman Univerziteta u Beogradu
Japanska
inspiracija u Karlovačkoj gimnaziji
U Spomen-biblioteci Karlovačke gimnazije, danas 3. marta u 12:40 sati,
maturanti Karlovačke gimnazije će, primenjujući japanski stil prezentacije,
govoriti o različitim ulogama čoveka u savremenom svetu. Karlovačka gimnazija
po drugi put organizuje događaj koji je zvanično podržala organizacija Peča
kuča iz Tokija. Inače, prva Peča kuča noć bila je održana u Tokiju 2003, a
osmislili su je arhitekti, Astrid Klajn i Mark Ditam. Posle toga su se ovakvi
događaji organizovali u 137 zemalja i 1.200 gradova sveta. Reč je o specifičnom
formatu prezentacije: izlaganje o određenoj temi organizovano je u 20 slajdova
koji se smenjuju na svakih 20 sekundi.
U okviru
ovogodišnje teme maturanti će govoriti o ekologiji, ljubavi, pismenosti,
fotografiji, socijalnim mrežama, demagogiji, ali i o tvorcima japanskih mangi
budući da se već dve godine u Karlovačkoj gimnaziji japanski jezik izučava kao
prvi strani jezik. Ulaz je slobodan, a u pauzi će gosti imati prilike da
degustiraju i japanski čaj.
Duga
tradicija razmene učenika zrenjaninske gimnazije
Zrenjaninska gimnazija ima dugu tradiciju u
razmeni učenika. U nju su stizali učenici iz raznih delova Evrope, a
trenutno ovde uče jedna učenica iz Turske, kao i jedna iz Italije. https://www.youtube.com/watch?v=OdWpM_mINYs&feature=emb_logo
Filozofski
UNS-a: Otvoren Centar za sticanje Kembridž
znanja engleskog
Centar za polaganje ispita za sticanje Kembridžovih sertifikata otvoren
je na Filozofskom fakultetu, i obuhvata sve nivoe poznavanja engleskog jezika. Po
rečima zamenice Pokrajinskog sekretara za visoko obrazovanje i naučno –
istraživačku delatnost prof. Dušice Rakić, izuzetno je zadovoljstvo što će
studenti, đaci i građani Novog Sada, ali i čitave Srbije na toj akreditovanoj
ustanovi moći da se edukuju, steknu znanje englkeskog jezika i dobiju
akreditovanu sertifikovanu diplomu. – Zahvaljujući dugogodišnjoj uspostavljenoj
saradnji između Filozofskog fakulteta i institucije “Cambridge Assessment
English”, naš fakultet je dobio licencu za otvaranje jednog takvog ovlašćenog Centra
– kazala je Rakić, dodavši da je tako fakultet postao sastavni deo Univerziteta
u Kembridžu i kao takav, jedini nudi tu mogućnost našim sugrađanima. –
Shvativši da negujemo iste vrednosti, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje
prepoznao je saveznika u instituciji Cambridge Assessment English, te smo pre
nekog vremena započeli saradnju kako bismo procenili i unapredili znanje
engleskog jezika u obrazovno-vaspitnim institucijama na teritoriji AP
Vojvodine. Put inovacija nije lak, ali smo radi i voljni da ostanemo istrajni
do kraja. – izjavio je potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar
za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice
Mihalj Njilaš.
Kako je
rekao predstavnik Cambridge Assessment za region Aleksandar Ilić, institucija
ima niz međunarodnih ispita iz oblasti poznavanja engleskog jezika, a njihovom
samom pripremom se dolazi do znanja koje je potpuno, odnosno razvija se stvarna
upotreba engleskog jezika. – Smatramo da tim potezom doprinosimo pre svega približavanju
tih ispita našim građanima svih uzrasta i podizanja nivoa znanja engkleskog u
regionu – rekao je Ilić. – Od 2012. godine fakultet sarađuje sa Britanskim
savetom po pitanju organizacije ispita, a sada je očigledno da možemo na nivou
i prema međunarodnim standardima Univerziteta Kembridž započeti sa
ispitivanjem, odnosno sertifikacijom studenata koji polaganjem imaju
međunarodno priznatu diplomu. Filozofski fakultet je jedini u Srbiji koji ima
takav centar.
Prodekan
za međunarodnu saradnju i nauku Filozofskog fakulteta prof. Zoran Paunović
istakao je da je jedan od značajnijih razloga zbog kojih su smatrali da je
odličan potez uvođenje Centra za ispite za Kembridž sertifikat, sve češća
međunarodna razmena studenata u poslednjih nekoliko godina. Studenti koji
odlaze da provedu po semestar ili dva u svetu, po pravilu treba da imaju
položen ispit iz znanja engleskog jezika, stoga je to jedan od praktičnih
razloga zbog kog su poželeli da postanu takav Centar. – Ima, naravno, čitav niz
drugih razloga, a jedan je principijalan, mi smo ustanova koja širi i promoviše
znanje i kod ovih sertifikata možda i nije najznačajnije to što diploma
garantuje određeno znanje, već taj put do njega je ono što je možda u svemu
najvažnije, jer stići do sertifikata nije nimalo jednostavno – poručio je
Paunović. –
Međunarodni
standardi vrlo su visoki, stoga ćemo verovati da je svaka ta diploma zasluženo
stečena. Put i procedura do ovog trenutka nisu bili nimalo laki i jednostavni i
to dodatno pokazuje koliko su ispiti ozbiljni, koliko je institucija koja ih
vodi ozbiljna i jesmo ponosni što smo prošli sve te zahtevne kriterijume i
stigli do ovog trenutka otvaranja. Kako kaže, svi će moći da pohađaju pripreme
za ispite i da ih polažu, jer će Centar biti potpuno otvoren za građanstvo.
Očekivanja su da najviše zainteresovanih budu upravo studenati Univerziteta.
Cene
korigovane da svima budu dostupne
Kako je
rekao prodekan za međunarodnu saradnju i nauku Filozofskog fakulteta prof.
Zoran Paunović, ispit je jedan, ali se odvija iz nekoliko delova koji
podrazumevaju proveru nekoliko jezičkih veština. Sertifikati postoje na
različitim nivoima, u zavisnosti od nivoa znanja jezika, ali svaki ispit je
takav da je izuzetno sveobuhvatan i pokazuje sposobnost razumevanja i jezičke
produkcije, kao i sve ostale jezičke sposobnosti koje podrazumevaju istinsko
znanje jezika. Cene su formirane na osnovu repera postojećih drugih centara i
nastojali su da budu vrlo konkurentni, te su cene u odnosu na druge centre
povoljne.
Somborski
srednjoškolci osvojili dve od pet nagrada
Srednja ekonomska škola i Gimnazija „Veljko Petrović“ dve su od pet
pobedničkih škola na ovogodišnjem konkursu „Pokreni-promeni“ koji je
organizovala „Popularna demokratija”. Nakon učešća na radionici „Popularne
demokratije” učenici su imali zadatak da osmisle akciju koja menja nešto u
njihovoj neposrednoj okolini. Pet najboljih predloga akcija nagrađeno je sa po
130.000 dinara za realizaciju ideje. Žiri koji su činili koordinatori projekta
sa Fakulteta političkih nauka i predstavnici Vestminsterske fondacije za
demokratiju, odlučio je da pored dve nagrade koje su svojim idejama osvojili
ovdašnji srednjoškolci, one odu i u Vladičin Han, Zaječar i Požarevac.
Učenici
Srednje ekonomske škole, zajedno sa nastavnicama Valerijom Forgić i Jasminom
Borić, osmislili su akciju koja će podići svest građana o ekološkom zagađenju i
kako ga sprečiti. Takođe, deo sredstava oni bi potrošili na dodatnu aktivnost –
„Kuke dobrote” – vešalice na koje bi građani mogli da ostave hranu, odeću i
ostale stvari koje su neophodne ljudima koji to sebi ne mogu da obezbede.
Somborski
gimnazijalci, uz podršku svog nastavnika Zorana Mladenovića, smislili su da
naprave edukativne panoe koji bi prikazivali seobe na prostoru Bačke kroz
različite istorijske epohe, naseljavanje različitih naroda do današnjih dana. „Značaj
ove inicijative je i u tome što u Somboru postoji prihvatni centar za migrante
i veliki broj njih se svakodnevno susreće u gradu, smatramo da je potrebno
podići svest građana o njima”, napisali su nagrađeni učenici u svom predlogu. „Popularna
demokratija” je projekat koji promoviše vrednosti demokratije i političkog
aktivizma, a osnovni cilj mu je da motiviše mlade da se društveno angažuju i
sami donose odluke koje će oblikovati njihovu budućnost.
Da nije
nikakva slučajnost što su nagradu osvojil i somborski gimnazijalci svedoči i
njihova nedavno završena akcija, koju inače provode već pet godina u
kontinuitetu. Naime, učenici završnih razreda, dakle maturanti Gimnazije
„Veljko Petrović” uručili su Odeljenju pedijatrije Doma zdravlja „Dr Đorđe
Lazić” u Somboru medicinsku opremu i igračke za decu. U humanoj akciji je učestvovalo
dvadesetak srednjoškolaca koji su prikupili 88.000 dinara prodajom vlastoručno
pravljenih čestitki, a od prikupljenih sredstava su kupili oksimetar za bebe i
malu decu, kao i profesionalni inhalator.
Uspešno
organizovan četvrti međunarodni turnir “Future stars 2020”
Najmasovnije
takmičenje u hokeju na ledu, za decu uzrasta do osam i deset godina održano je
tokom vikenda u Ledenoj dvorani “Spensa”. Učestvovalo je 16 klubova
iz zemlje i regiona, a turnir “Future stars” okupio je više od 250 dečaka
i devojčica koji treniraju taj zanimljiv sport. Turnir je prvi put održan 2005,
a već četiri godine uspešno se realizuje u našem gradu. Ove godine organziovali
su ga Savez hokeja i klizanja na ledu Vovodine, Klub novosadskih hokejaških
zvezda i Hokej klub “Stars”. U revijalnom delu programa, održano je
takmičenje u veštinama koje nosi naziv “Aleksandar Hićil” po nedavno
preminulom sportskom radniku i bivšem sekretaru Hokej saveza Vojvodine. Interesovanje
dece bilo je veliko, a novosadska publika imala je priliku da uživa u
atraktivnim potezima na ledu najmlađih takmičara i takmičarki na ledu.
Novi Sad: Prijave
za “Trku za dečji osmeh” u
toku
Tradicionalna atletska, humanitarna “Trka za dečji osmeh”,
sedma po redu, u organizaciji Visoke poslovne škole strukovnih studija, održaće
se u nedelju, 8. marta u Kameničkom parku u 11 časova. Kao i svake godine,
održaće se Glavna trka od 10 km, Trka za sve od 4 km, Štafetna trka od 2 km i
Trka za decu: za predškolce na 100, za osnovce do 4. razreda na 400 i osnovce
do 8. razreda na 800 metara. Trka je i ove godine humanitarnog karaktera, a
novac prikupljen od kotizacija ići će za Sigurnu kuću Novi Sad i Svratište za
decu u Novom Sadu.
Prijave za
decu, predškolce i osnovce, moguće su putem mejla novosadska.trka@gmail.com , a kotizacije za trku su 300 dinara po detetu. Za trke od 4 i 10 km
iznosi 800 dinara po učesniku, a za štafetnu trku je 1000 dinara po osobi, a
prijave se obavljaju isključivo putem sajta. Prijave za trke su otvorene
do četvrtka u 22 časa, a na dan trke prijavljivanje neće biti moguće. “Pozivamo
sve ljude dobre volje da pokažu humanu stranu, dođu porodično ili sa
prijateljima na trku u Kamenički park da se takmiče i druže” – rekla je
profesorka Milijana Roganović iz Visoke poslovne škole strukovniih studija.
Pravo
učešća imaju svi zainteresovani, koji se osećaju psihofizički sposobnim za
ovakav vid aktivnosti, dok deca moraju biti u pratnji roditelja, trenera ili
nastavnika. “Trka za dečji osmeh” održava se sedmu godinu zaredom, u
organizaciji Visokе poslovne škole strukovnih studija i AK Apatin, otvaranje
prijavnog centra predviđeno je u nedelju u 9 časova, dečje trke startuju u 10
sati, a glavna počinje u 11 časova. Sve učesnike čekaju medalje i diplome.
Vršnjaci s
različitih područja u istom projektu
Povodom
projekta „Kreativna industrija i biznis”, koji je počeo 1. februara, u Svečanoj
sali Tehničke škole „Pavle Savić” u sredu su se okupili direktori škola, kao i
koordinatori projekta. To je prvi međunarodni projekat u kojem učestvuje ova
Tehnička škola, ali i škole iz dve susedne zemlje, Srednja stručna škola
„Spasoje Raspopović” iz Podgorice i Mješovita srednja hemijska škola iz Tuzle.
Cilj projekta je izrada brendiranih proizvoda Zapadnog Balkana, u čijem
stvaranju će učestvovati učenici srednjih stručnih škola, kao i stvaranje
dobrih odnosa i bolje radne atmosfere. – Smatram da je važno da naša deca
putuju, upoznaju različite narode, kulture, običaje i tradiciju, i na taj način
usavrše jezik i znanje koje nose iz škole – kazala je koordinatorka projekta mr
Jasna Čordaš. – Na taj način im pružamo priliku da steknu jedno veliko iskustvo
koje će im koristiti u radu i karijeri u budućnosti.
Regionalna
kancelarija za saradnju mladih (RYCO) sa sedištem u Tirani finansirala je taj
projekat, kao i druge školske projekte, a sve u cilju održavanja dobrih odnosa
između susednih država i povezivanja mladih ljudi. – Trenutno definišemo i
„brusimo” ciljeve – rekao je direktor Mešovite hemijske škole u Tuzli Arif
Švraka. – Sledeći korak će biti realizovan u Tuzli, nakon čega se selimo u
Podgoricu, a ceo projekat završavamo u Novom Sadu. Kroz razgovor smo shvatili
da, iako smo tri različite škole iz tri različite države, imamo iste probleme i
želje, a ovim projektom nam je omogućeno da ostvarimo naš zajednički cilj, a to
je da autohtone proizvode s našeg područja, uz veliku pomoć naših učenika,
brendiramo.
Učenici
prvog i trećeg razreda Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović” iz Podgorice
učestvovaće u projektu, a njihova profesorka Dragana Boričić kazala je da
smatra da đaci danas imaju mnogo veštine i znanja, kao i da se nada da će posle
tog projekta vršnjaci s različitog područja imati mnogo bolju komunikaciju. Projekat
„Kreativna industrija i biznis” trajaće do 1. oktobra ove godine, a obuhvatiće
razne aktivnosti u Novom Sadu, Tuzli i Podgorici, nakon čega će biti održana
izložba proizvoda kreiranih tim procesom. Mladi koji učestvuju u projektu imaće
priliku da vode dijalog na teme koje se tiču politike, kulture, obrazovanja,
kreativnosti i ekonomije.
Inđija: Jelena
Đoković u Ljukovu otvorila 13. Školicu života
Fondacija Novak Đoković otvorila je trinaestu „Školicu života“ u mestu
Ljukovo nadomak Inđije, i time obezbedila oko 60 novih mesta za mališane iz ove
okoline uzrasta od tri do šest godina. Školica je otvorena u saradnji s
opštinom Inđija, a u rekonstrukciju i opremanje objekta u osnovnoj školi „Petar
Kočić“ predškolske ustanove „Boško Buha“, uloženo je 10,2 miliona dinara. Otvaranje
Školice života obuhvata adaptaciju dela osnovne škole koja je nekada bila dom
jednog učitelja iz Ljukova, zatim njegovo opremanje svim neophodnim nameštajem,
didaktičkim sredstvima i potrošnim materijalom, kao i izgradnju igrališta kako
bi deca mogla da uživaju u svakodnevnom boravku.
Jelena
Đoković, globalna direktorka Fondacije Novak Đoković, je svečano otvorila novu
Školicu života, a drugare u vrtiću je obradovala novim igračkama. Otvaranje
trinaeste Školice života za nas ima određenu simboliku. Ove godine obeležavamo
trinaest godina rada i sa ponosom sumiramo sve što je naša Fondacija uradila
kako bi mališanima obezbedili lepše detinjstvo, uslove da uče i da se raduju.
Uverena sam da smo velikom broju njih omogućili i bolju budućnost. Od 96 dece
koje živi u Ljukovu, samo jedna četvrtina ima pristup predškolskom obrazovanju.
Zato novu Školicu života otvorimo baš u ovom mestu. Koristim ovu priliku da se
zahvalimo predstavnicima opštine i predškolske ustanove što su nam pružili
maksimalnu podršku i omogućili da izgradimo jedan novi kutak i ulepšamo
detinjstvo velikom broju mališana, rekla je Jelena Đoković, i dodala da se
pružanjem prilike deci da idu u vrtić u mestu gde žive, podstiču i mladi
roditelji da ostanu da žive na selu.
“Zaista
sam srećan što danas imamo priliku da našoj deci predamo na korišćenje prostor
koji zadovoljava sve najsavremenije i najstrože uslove za boravak mališana
predškolskog uzrasta. Ovim pokazujemo odgovornost prema našoj budućnosti, prema
deci koja će jednog dana voditi ovaj grad i državu. I zato smo mi danas ovde i
zato je naš zadatak da damo sve od sebe da im omogućimo ono što zaslužuju, a
zaslužuju samo najbolje. Zahvalio bih se Fondaciji Novak Đoković koja je
prepoznala značaj ovog objekta u Ljukovu i sa kojom smo ostvarili odličnu
saradnju. Kako je Novak najbolji teniser sveta tako je i opština Inđija
najbolja opština u Srbiji, tako da je naša saradnja potpuno logičan proces i
nadam se da ćemo zajednički ostvariti veliki broj projekata u interesu pre
svega naše dece, izjavio je Vladimir Gak, predsednik opštine Inđija.
Direktorka
PU ” Boško Buha” Jelena Kresoja zahvalila se Fondaciji Novak Đoković
na mogućnosti da se deci koja do sada nisu uključena u institucionalno
vaspitanje i obrazovanje, omogući da rastu i razvijaju se u inspirativnom
okruženju i uče od svojih vršnjaka. Na našu radost Fondacija je propoznala
potrebe ovog mesta, koje iz godine u godinu ima veći broj dece, preuredila i
opremila prostor i učinila ga dostupnim za svako dete u selu. Ovim projektom
obuhvatili smo 20oro dece uzrasta od 3 do 5,5 godina i još 25oro dece koji
pohađaju pripremni predškolski program. Izuzetno smo zahvalni Fondaciji na pruženoj prilici da
budemo deo ovog projekta, jer smatramo da i deca u maloj sredini, kao što je
naša, zaslužuju da odrastaju u istim uslovima kao i njihovi vršnjaci u Inđiji i
drugim mestima naše opštine, dodala je
Jelena Kresoja.
Deo
donacije je uložen u monitoring i stručno usavršavanje i obuku vaspitača i
stručnih saradnika PU „Boško Buha“, koje sprovodi CIP Centar za interaktivnu
pedagogiju. Na taj način svim budućim generacijama iz ove okoline, pored
podsticajnog okruženja za učenje, Fondacija pruža i najkvalitetniji predškolski
program. S obzirom na to da su prvih pet godina ključne za razvoj, a propuštene
prilike se ne mogu nadoknaditi, CIP-Centar za interaktivnu pedagogiju kroz
projekat “Školice života – zajedno za detinjstvo”, podržava nastojanje
Fondacije da kvalitetni programi budu dostupni što većem broju dece u ranom
detinjstvu. Stručna podrška CIP Centra usmerena je na kreiranje politika za decu i porodice na
lokalnom nivou, unapređivanje vaspitno obrazovne prakse predškolskih ustanova i
osnaživanje kompetencija vaspitača. Uspostavljanje kvalitetnih četvoročasovnih
programa otvara mogućnost da se deca uzrasta 3 do 5,5 godina u selu Ljukovu
druže, igraju, rastu i uče zajedno sa svojim vršnjacima, rekla je Olga
Lakićević, koordinatorka projekta, CIP-Centar za interaktivnu pedagogiju.
Rekonstrukcija
i opremanje objekta u selu Ljukovo omogućeno je zahvaljujući podršci naše
poznate dizajnerke Roksande Ilinčić, Rotari klubu Internacional Amsterdam i
Henkel Srbija brend Ceresit, kao i sredstvima prikupljenim tokom kampanje
„Sezona darivanja“ 2018. godine, i doprinosu opštine Inđija. Fondacija Novak
Đoković od 2013. godine sprovodi projekat „Školice života – zajedno za
detinjstvo“, a pored Školice u Ljukovu, do sada su otvoreni i objekti u Ljigu,
Raškoj, Kniću, Kraljevu, Merošini, Vladičinom Hanu, Šidu, Lučanima, Pećincima,
Vladimircima, Odžacima i Mačvanskom Prnjavoru.
Novi Sad
podržava Fond za stipendiranje darovitih studenata
Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević prisustvovao je svečanosti Fonda
za stipendiranje darovitih studenata Univerziteta u Novom Sadu u okviru koje su
zaključeni ugovori sa novom generacijom stipendista Fonda. Na svečanosti održanoj
24. februara su uručeni i sertifikati ovogodišnjoj generaciji stipendista, kao
i zahvalnice institucijama izvan Univerziteta koje su podržale rad Fonda i
izdvojile sredstva za stipendije najboljim studentima u školskoj 2019/2020.
godini, među kojima je i Grad Novi Sad. Dodeljene su ukupno 74 stipendije, a od
osnivanja u maju 1992. godine do danas, Fond je obezbedio oko 1300 stipendija
mladima. Tom prilikom, uručena je Zahvalnica Gradu Novom Sadu, a prisutnima se obratio
gradonačelnik Vučević.
– Hvala
Univerzitetu u Novom Sadu na prilici da Grad Novi Sad bude partner u
stipendiranju darovitih studenata i mladih naučnika. Nama je čast, ali i
obaveza, da kao Grad pomažemo najbolje studente koji se školuju u našem gradu,
i trudimo se da budemo dobar i jak partner Univerzitetu na svim poljima, a ne
samo u ovoj oblasti. Poslednjih godina mnogo smo ulagali, rekonstruisali smo
ceo Kampus, a bili smo partner sa Pokrajinskom vladom u izgradnji
Naučno-tehnološkog parka, kao i za mnogo drugih projekata koje zajedno radimo.
Ovo je jedan mali segment ukupne podrške, tako da Grad Novi Sad stipendira
deset studenata iznosom po 17.000 dinara mesečno, a potrudićemo se da taj
proces nastavimo. Težnja nam je da ubuduće povećavamo iznos ulaganja u
stipendiste, da pomognemo mladima da imaju najbolje moguće obrazovanje i pored
svih izazova sa kojima se susreću. Želimo da pokušamo da zadržimo najveći deo
njih u Novom Sadu i Srbiji, da tu žive i rade i da budu zadovoljni – rekao je
gradonačelnik Vučević.
Odlukom o
finansijskoj podršci Fondu za stipendiranje i podsticanje napredovanja
darovitih studenata i mladih naučnih radnika i umetnika Univerziteta u Novom
Sadu za školsku 2019/2020. godinu, Grad Novi Sad je obezbedio stipendiranje
deset studenata u neto iznosu od 17 000 dinara mesečno po studentu, u periodu od 1. oktobra 2019. do 30. septembra
2020. godine. Ukupna sredstva koja su planirana za stipendije na osnovu Ugovora
o saradnji između Univerziteta u Novom Sadu i Grada Novog Sada u 2020. godini
iznose 2.300.000 dinara.
Prisutnima
su se obratili i predsednik Saveta Fonda za stipendiranje prof. dr Radomir
Malbaša i prorektorka za nastavu prof. dr Sanja Podunavac-Kuzmanović. Oni su
uručili zahvalnice institucijama izvan Univerziteta koje su podržale rad Fonda
u školskoj 2019/2020. godini, a to su pored Grada Novog Sada, Pokrajinski
sekretarijat za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku delatnost, NIS, DDOR,
JKP „Informatika“ i Institut za ratarstvo i povrtarstvo.
Bečejska opština stipendira 73 studenata
Nedavno su po već ustaljenom običaju svim
stipendistima bečejske opštine svečano uručeni ugovori o stipendiranju.
Prvobitno je raspisan konkurs za dodelu 60 stipendija uspešnim studentima koji
se školuju za deficitarna zanimanja na osnovu liste koju je dostavila bečejska
ispostava Nacionalne službe za zapošljavanje. Konkursna komisija je ustanovila
da kriterijume ispunjava 73 učesnika konkursa i predložila je predsedniku
opštine da se pomoć u školovanju svima dodeli. Kako mesečna stipendija iznosi
8.000 dinara i uplaćuje se deset meseci tokom univerzitetske godine, to znači
da će svaki stipendista dobiti ukupno 80.000 dinara. Lokalna samouprava je
planirala za ovu aktivnost 4,8 miliona dinara, a proširenjem spiska stipendista
na sve koji ispunjavaju uslove, moraće da se izdvoji milion dinara više.
Ovo nije trošak, već investicija za budućnost, rekao
je prilikom uručenja ugovora predsednik opštine Bečej Dragan Tošić. Kako je
dodao, drago mu je da vidi ovoliki broj uspešnih studenata, a bio bi još
srećniji da je ova sala dupke puna. Našli bismo sredstva da finansiramo trud
vrednih devojaka i momaka. Naša velika želja je da se većina vas vrati i
stečeno znanje stavi u službu matične sredine. Već imamo takve slučajeve, a
nadamo se da će ih iz godine u godinu biti sve više, poručio je Tošić. Iako
iznos stipendije nije veliki, biće od koristi. Mnogima je to prvi prihod u
životu do kojeg su stigli zahvaljujući svom trudu, rekla je predsednica
Komisije za dodelu stipendija Edit Silađi i poručila stipendistima da istraju
na svom putu.
Vremeplov: Veliki
štrajk
Otkazi dvojici kolega iz Saobraćajne škole „Pinki“ su povučeni. Među poslednjima u Srbiji, osnovne i srednje škole Novog Sada na današnji dan u ponedeljak 03.03.1997. donose odluku o prekidu štrajka i početku nastave od 05.03.1997. godine. Jedan broj škola u Pančevu i Beogradu istrajava u štrajku još nekoliko dana.
Vremeplov: Umro Gutenberg
Na
današnji dan 03. februara 1468. godine
umro je Johan Gutenberg, pronalazač tipografije. Prethodno se bavio brušenjem
dragog kamenja i proizvodnjom ogledala. Njegov izum označio je ogroman prelom u
istoriji civilizacije – omogućio je masovno štampanje knjiga. Prvi je došao na
ideju da izliva slova iz metala i od njih sastavlja redove, usavršio je
štamparsku mašinu i osnovao štampariju u rodnom Majncu. Od prve knjiga
odštampana njegovom tehnologijom Biblije iz 1455. godine, do danas je sačuvano
četrdesetak primeraka, celih ili delimično.
Vremeplov: Rođen Mendelson
Nemački kompozitor i dirigent
Feliks Mendelson, osnivač Konzervatorijuma u Lajpcigu rođen je na
današnji dan 03. februara 1809. godine.
Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a
u 16. majstorsko delo, scensku muziku za “San letnje noći”, kad je započeo i
dirigentsku karijeru. Sa uspehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, sem u
operi. Dela: simfonije (Treća nazvana “Škotska”, Četvrta nazvana
“Italijanska”), uvertire (“Hebridi” ili “Fingalova pećina”), klavirske
kompozicije (“Pesme bez reči”), oratorijumi (“Paulus”, “Elijas”), “Koncert za
violinu i orkestar u e-molu”, solo pesme, kamerna muzika.
Vremeplov:
Umro akademik Klerić
Na današnji
dan 03. februara 1910. godine umro je srpski matematičar i
pronalazač Ljubomir Klerić, profesor mehanike na Velikoj školi u Beogradu, član
Srpske kraljevske akademije, ministar prosvete i privrede. Izumeo je više
naprava s primenom u rudarstvu. Bavio se uglavnom teorijskom mehanikom, napisao
je više naučnih radova i univerzitetski udžbenik “Teoriska mehanika”.
Vremeplov: Tolstoj postao član Srpske kraljevske
akademije
Ruski pisac Lav Tolstoj postao je na današnji dan 03. februara 1910. godine član Srpske kraljevske
akademije.
Vremeplov: Obešen Veljko Čubrilović
Na današnji
dan 03. februara 1915. godine u Sarajevu
je obešen srpski učitelj Veljko Čubrilović, jedan od atentatora 28. juna 1914.
godine na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.
Vremeplov:Umro Vudro Vilso
Američki državnik Vudro Tomas Vilson, predsednik SAD
od 1913. do 1921. godine, umro je na današnji dan 03. februara
1924. Prethodno je bio
univerzitetski profesor i rektor i guverner Nju Džersija, dobitnik Nobelove
nagrade za mir 1919. Dva puta je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je
Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi
svetski rat protiv Centralnih sila. Kao protivnik Oktobarske revolucije zalagao
se za vojnu intervenciju protiv Sovjetskog Saveza. Posle okončanja rata odigrao
je značajnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaju, čiji je ishod umnogome
zasnovan na njegovom planu od “14 tačaka” i učestvovao je u stvaranju Društva
naroda, ali je Senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor, posle čega
su SAD ostale van prve svetske organizacije, prethodnice Ujedinjenih nacija.
Vremeplov: Održana prva sednica Društva naroda
Na današnji dan 03. februara 1919. godine u Parizu je održana prva sednica Društva
naroda, devet dana posle osnivanja prve svetske organizacije.
Vremeplov: Grčkastekla
nezavisnost
Na mirovnoj konferenciji u Londonu Grčkoj na
današnji dan 03. februara 1830. godine
je priznata nezavisnost od Otomanskog carstva, u čijem je sastavu bila od 1453.
godine.
Bačka Palanka: Dva dečaka (11)
pokušala da siluju 14-godišnju devojčicu
Kako Radio-televizija Vojvodine
nezvanično saznaje, dvojica jedanaestogodišnjaka koja su u nedelju uveče
pokušala da siluju četrnaestogodišnju devojčicu, od ranije su poznata lokalnoj
policiji zbog sitnih krađa. Tom prilikom lakše su povređene devojčica i njena
sestra koja je pokušala da je odbrani od napasnika. Dečaci su iz socijalno
ugožene kategorije stanovništva, lošijeg materijalnog stanja iz romskog naselja
‘’Čerga’’. Kako je vest o silovanju u pokušaju odjeknula kao bomba, u Bačkoj
Palanci tokom dana primećene su pojačane policijske patrole. Viši javni tužilac
u Novom Sadu je događaj kvalifikovao kao silovanje u pokušaju.
Zaštitnik građana u kontroli zbog
zlostavljane devojčice
Zaštitnik građana pokrenuo je u
nedelju na sopstvenu inicijativu
postupke kontrole kruševačkog Centra za socijalni rad, tamošnje ustanove
zdravstvene zaštite i osnovne škole u Kruševcu koju pohađa devojčica koju je,
kako se sumnja, više puta silovao stric, a ona potom rodila mrtvo dete. Nakon
utvrđenih činjenica Zaštitnik građana će obavestiti javnost o svojim saznanjima
i daljim postupcima prema nadležnim organima, saopšteno je iz njegovog
kabineta.Zaštitnik je, kako se navodi, iz medija saznao za ovaj slučaj
zanemarivanja i nasilja nad 13-godišnjom devojčicom iz Kruševca.
Pre dva dana uhapšen je Saša U. (41)
iz okoline Kruševca zbog sumnje da je silovao svoju bratanicu. Prema pisanju
medija, on je priznao je da je spavao s njom, ali tvrdi da nije otac deteta
koje je rođeno mrtvo. Devojčica je u bolnici i lekari se zbog sepse bore za njen
život, preneli su lokalni mediji, koji dodaju da je ovaj događaj otkriven kada
je 13-godišnjakinja dopremljena na ginekološko odeljenje kruševačke bolnice
zbog bolova i obilnog krvarenja.
Snimak ne dokazuje krađu testova za
malu maturu, veštačiće se rukopisi porodice optuženog štampara
Na suđenju mašinisti roto štampe
Igoru Stamenkoviću, optuženom za krađu testa male mature za 2019. godinu u
petak 28. februara je u Višem sudu u Beogradu pregledan video snimak iz
štamparije, na kojem se vidi da je Stamenković uzeo prazan beli papir sa gomile
papira, koju je (gomilu papira) nakon toga drugi radnik bacio u otpad.
Stamenković je ranije u svojoj odbrani tvrdio da je iz štamparije uzeo samo
prazan papir sa gomile, kako bi ga upotrebio umesto toalet papira, a snimak je
to potvrdio, nakon čega je odbrana danas zatražila da se postupak protiv njega
obustavi. Međutim, tužilac je nakon pauze zatražio da se izvrši novo grafološko
veštačenje rešenog testa koji je objavljen na sajtu jednog medija, odnosno da
se izveštače i uporede rukopisi optuženog i svih članova njegove porodice. Ovom
predlogu se, kao zakasnelom, protivio Stamenkovićev branilac Dimitrije Ilić,
ali ga je sud usvojio i naložio da se veštačenje obavi. Takođe, u nastavku
suđenja treba da bude ispitan svedok koji je pretresao kompjuter sa snimkom iz
štamparije, jer na snimku nedostaje 20 minuta. On mora da objasni zašto fali ta
minutaža. Sledeće suđenje zakazano je za 26. mart.
Stamenković se optužnicom tereti za
krivično delo povreda tajnosti podataka u sticaju da krivičnim delom oduzimanje
tuđe stvari. On je na početku suđenja u oktobru prošle godine negirao da je
ukrao test iz matematike za malu maturu u junu prošle godine, tvrdeći da je iz
štamparije uzeo samo prazan papir kako bi ga upotrebio umesto toalet papira.
Optužen je da je iskoristio nepažnju svojih kolega u štampariji u kojoj su
štampani testovi za završni ispit učenika osmog razreda i tom prilikom je ukrao
test iz matematike. Sumnja se da je to uradio kako bi test odneo sinu, koji je
bio maturant jedne osnovne škole u Beogradu i kako bi mu pomogao da lakše
položi završni ispit. Takođe, sumnja se da je preko sina rešeni test iz
matematike došao do njegovih drugova i njihovih roditelja, nakon čega su ga oni
putem društvene mreže Instagram delili drugim roditeljima i učenicima u više
osnovnih škola. S obzirom na to da su testovi iz matematike bili
“provaljeni” došlo je do odlaganja polaganja testa iz matematike za
dva dana.
Dete se utopilo kod Lezbosa, 47
migranata spaseno
Jedno dete
se utopilo, a 47 migranata je spaseno nakon što se njihov čamac prevrnuo
nedaleko od grčkog ostrva Lezbos, saopštila je juče grčka obalska straža.
Rojters navodi da je najmanje 1.000 migranata stiglo do grčkih ostrva u
istočnom delu Egejskog mora od nedelje ujutro. Migranti su krenuli ka granicama
Turske sa Bugarskom i Grčkom i prema grčkim ostrvima nakon što je Ankara u
petak saopštila da će otvoriti granice prema Evropskoj uniji, a nakon što su u
Siriji u napadu vladinih snaga poginula 33 turska vojnika.
Naučnici zabeležili
najjaču eksploziju u svemiru nakon Velikog praska
Naučnici su zabeležili naznake dosad najjače eksplozije u svemiru, pet
puta snažnije od bilo koje ranije uočene, piše BBC. Veruju da je ogromno
oslobađanje energije nastalo iz supermasivne crne rupe, od Zemlje udaljene oko
390 miliona svetlosnih godina te da je ova pojava za sobom ostavila džinovsku
udubljenje u galaksiji “Ophiuchus”. Astronomi već dugo proučavaju
ovaj veliki skup galaksija jer su primetili da ima neuobičajeno zakrivljenu
ivicu. Veruju da je razlog tome velika grupa hiljada odvojenih galaksija među
kojima konfluiraju vrući gasovi i tamna materija. Sada smatraju da bi razlog
tome mogla biti velika šupljina unutar gasova koji se nalaze u tom galaktičkom
skupu, a nastala je kao posledica emisija iz središnje crne rupe. Isprva su
sumnjali u ovakvo objašnjenje jer je udubina vrlo velika. Naime, u nju bi se
moglo smestiti 15 Mlečnih puteva (naših galaksija) zaredom. Ali njihovu su
teoriju potvrdili podaci pribavljeni teleskopima “Murchison Widefield
Array” (MWA) u Australiji i “Giant Metrewave Radio Telescope”
(GMRT) u Indiji. “Na neki način, ta je eksplozija slična načinu na koji je
erupcija vulkana Mount St. Helens godine 1980. otrgnula vrh planine”,
kazala je Simona Đaćintući iz Pomorske istraživačke laboratorije u Vašingtonu i
glavna autorka studije. Rezultati istraživanja pod nazivom “Discovery of a
Giant Radio Fossil in the Ophiuchus Galaxy Cluster” objavljeni su u
naučnom časopisu “The Astrophysical Journal”.