U svetu se u nedelju obeležava 8. mart – Međunarodni dan žena. Prvi put Dan žena obeležen je 28. februara 1909. godine u SAD deklaracijom koju je donela Socijalistička partija Amerike. Ideja za obeležavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. veka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših uslova rada. Žene zaposlene u industriji odeće i tekstila javno su protestovale prvi put 8. marta 1857. godine u Njujorku zbog loših uslova rada i niskih plata. Demonstracije je rasterala policija, a žene su dva meseca kasnije osnovale sindikat. Osmomartovski protesti postali su narednih godina tradicija, a najmasovniji su bili 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo ulicama Njujorka tražeći kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa.
Prva međunarodna ženska
konferencija bila je održana 1910. godine u Kopenhagenu u organizaciji
Socijalističke internacionale, kada je ustanovljen Međunarodni dan žena, na
predlog Klare Cetkin, koja je bila član Nemačke socijalističke partije. Sledeće
godine Međunarodni dan žena obeležen je u Austriji, Danskoj, Nemačkoj i
Švajcarskoj. Kod nas je ovaj praznik prvi put proslavljen 1914. godine u
Narodnom domu u Beogradu.
Početak istorije ovog praznika
primer je internacionalne borbe koja je pre jednog veka počela da menja izgled
tadašnjeg industrijskog sveta. Žene su postale važan politički subjekat i ubrzo
je bilo jasno da bez njihovog učešća neće biti moguće dostići ideal društva
egalitarnosti i socijalne pravde.
Demonstracije povodom Međunarodnog
dana žena u Rusiji bile su prvi stadijum ruske revolucije. Nakon Oktobarske
revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je
Vladimira Iliča Lenjina da 8. mart postane državni praznik i tokom sovjetskog
razdoblja koristio se za obeležavanje “herojstva radnica”. Međutim, u
mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i
postao je prilika muškarcima da iskažu ljubav i poštovanje prema ženama.
Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obeležavati 30-ih godina prošlog veka, ali su ga feministkinje 60-tih godina ponovno počele obeležavati. Godine 1975, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su zvanično počele da obeležavaju ovaj praznik.
Svim čitateljkama našeg sajta želimo
srećan praznik!
Šarčević:
Srpske diplome važe u inostranstvu?
Ministar
prosvete Mladen Šarčević izjavio je za jučerašnji Blic da diplome stečene u
Srbiji nisu pod znakom pitanja u inostranstvu, niti je na bilo koji način
ugroženo njihovo priznavanje prilikom nastavka školovanja ili zapošljavanja u
inostranstvu. Šarčević je najavio da će u aprilu biti potpisan sporazum Srbije
sa Kinom o direktnom priznavanju diploma za srednje škole i fakultete, što
govori da su diplome iz Srbije stabilne i validne. Evropska asocijacija za
obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA) reguliše da li se kvalitetno
akredituju visokoškolske ustanove, a ne diplome. To su dva odvojena koloseka,
ukazuje Šarčević. Odluka nema nikakve posledice po diplome, niti šire
posmatramo, utiče kvalitet našeg visokoškolskog obrazovanja, niti znači da je
kvalitet opao, rekao je ministar prosvete.
Da bi neki fakultet, visoka škola ili univerzitet
bili akreditovani u Srbiji moraju da dobiju akreditaciju od Nacionalnog tela za
akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju, a da bi Srbija i njene
visokoškolske institucije bile akreditovane u Evropi naše Nacionalno telo za
akreditaciju mora da bude akreditovano kod Evropske asocijacije za obezbeđivanje
kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA).
Ko je
odgovoran za izbacivanje Srbije iz ENQA
Srbija više nije punopravni član Evropske asocijacije za obezbeđivanje
kvaliteta u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in
Higher Education – ENQA) odlukom njihovog Borda na sednici koja je održana 20.
februara 2020. godine. Ministar Mladen Šarčević i NAT su svojim lažima pre
mesec dana pokušali da prikriju stvarnu situaciju u kojoj se Srbija našla, a to
je da smo na korak od izbacivanja iz ENQA.
Nakon
mesec dana objavili su saopštenje da je Srbija izbačena iz ENQA, u kome su
probali da umanje značaj te činjenice. U saopštenjima ministarstva prosvete i
NATa koje su objavili ministar prosvete Mladen Šarčević, direktorka NAT Jelena
Kočović i predsednik Upravnog odbora Sima Avramović može se videti da su oni
tada uveravali javnost da je sve u najboljem redu, da se radi po najvišim
evropskim standardima, da razvoj NAT-a ide u dobrom pravcu, kao i to da je NAT
nezavisno telo.
Izbacili
su nas iz punopravnog članstva u ENQA zato što ništa ne ide u dobrom pravcu,
jer se ne radi po evropskim standardima i jer NAT nije nezavisno telo, ali to
je samo mali deo propusta koje je NAT napravio u svom radu i koje i dalje
pravi. Postavlja se pitanje ko je kriv za ovu situaciju? Zašto se nije govorila
istina i da li se tako i pristupalo ovom problemu. Na jedan krajnje nonšalantan
način bez želje da se situacija popravi i bez toga da se krivica svaljuje na
druge što je to danas slučaj sa ministrom prosvete Mladenom Šarčevićem.
Ministar
pere ruke od NAT-a:Nije ga sramota!
Ministar
Mladen Šarčević je na pitanja “Srbije
danas” da prokomentariše situaciju u kojoj se Srbija našla dao jedan sraman
odgovor, a to je da odgovore potražimo od NAT. Zašto tako nije pričao kad je
donosio Zakon o visokom obrazovanju, kada je postavljao upravni odbor NAT-a,
koji je kasnije izabrao direktorku NAT-a ili kada je pre mesec dana uočeno da
postoje nepravilnosti u radu NAT-a. Što tada nije pričao da on nema veze sa tim
i da odgovore treba da potražimo u NAT-u, pa zato što je prema Zakonu koji je
on doneo NAT u njegovoj nadležnosti i zato što je on u obavezi da kontroliše
rad NAT-a.
Profesor
Sima Avramović je u svom odgovoru “Srbija danas” istakao da se u ENQA ne
pojavljuju države, nego njihove nezavisne agencije za akreditaciju i proveru
kvaliteta. Dakle, ovde se ne radi o Srbiji kao državi, već o NAT-u. Zašto se
ovde radi o Srbiji profesore Avramoviću je to što Srbija ima jednu agenciju
koja kontroliše rad svih visokoškolskih ustanova i ovde nije situacija kao u
Nemačkoj koja ima 7 agencija od kojih su 6 punopravne članice dok je jedna u
statuju pod nadledanjem.
Na linku
ENQA https://enqa.eu/index.php/enqa-agencies/members/full-members/ mogu da se vide zemlje i agencije koje su članice ENQA. Možete da vidite da su Bugarska, Rumunija, Mađarska i
Hrvatska članice ENQA, dok smo mi sada na nivou Bosne, Crne Gore, Albanije i
Severne Makedonije, tj. da nismo više članica. Koliko je ministarstvo i NAT
lagalo javnost najbolje može da se vidi iz njihovih saopštenja i dokumenta pod
nazivom Izveštaj recenzentskih komisija o akreditaciji visokoškolskih ustanova
u skladu sa novim pravilima koja su stupila na snagu marta 2019. godine koji je
objavljen na sajtu NAT nakon njihovih saopštenja. U saopštenjima su oni iznosili
činjenicu da je akreditacija Singidunuma donešena brzo iz razloga što je bilo
neophodno izvršiti nekoliko akreditacija po novom studijskom programu kako bi
se predstavio novi sistem akreditacije po novoj metodologiji recenzentskom timu
ENQA. NAT je predstavio javnosti da je akreditacija studijskih programa
Singidunuma prva akreditacija koja je urađena po novoj metodoligiji i da je ona
završena za tri meseca, koliko su trajale i druge akreditacije.
Na kraju
se ispostavilo da je akredtiacija studijskih programa Singidunuma trajala malo
više od dva meseca, a da je akreditacija drugih visokoškolskih institucija
trajala duplo više. U dokumentu koji je NAT objavio 16. februara
nakon uveravanja javnosti od strane ministra Mladena Šarčevića, Sime Avramovića
i Jelene Kočović da oni rade sve po Zakonu i pravilnicima, poštujući etički
kodeks, možemo videti da se nešto ozbiljno ne slaže sa njihovim izjavama,
saopštenjima i dokumentima koje oni objavljuju, da ne kažemo da neko tu laže,
ali laže. U dokumentu kao što se može videti na slici piše da su prve posete po
novim pravilima krenule tek u septembru 2019. godine, što znači da se
akreditacija Singidunuma završila pre novih poseta i da su svi oni lagali ili u
dokumentu koji su objavili ili u saopštenjima koja su objavili. Ne sumnjamo da
će se možda potruditi da pronađu neki kreativni izgovor zašto im se saopštenja,
izjave i dokument ne slažu, ali je činjenica ako su slagali tad pitanje je šta
su sve slagali i da li im se može verovati da su diplome validne.
Na kraju
nakon njihovih izjava i saopštenja i nakon toga što svaljuju krivicu jedni na
druge postavlja se pitanje ko je odgovoran za ovakvu situaciju ministar Mladen
Šarčević, predsednik Upravnog odbora Sima Avramović ili direktorka Jelena
Kočović.
Saradnja sa
Objedinjenim institutom za nuklearna istraživanja iz Rusije
U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u četvrtak i petak je održan se
posvećen učešću Republike Srbije u sadašnjim i budućim programima sa
Objedinjenim institutom za nuklearna istraživanja (OINI), koji se nalazi u
Dubni, u Rusiji. Objedinjeni institut je jedan od najvećih istraživačkih
centara u svetu u oblastima fizike čestica, nuklearne fizike, fizike
kondenzovane materije i radijacione biologije. Skup je otvorio ministar prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević.
Republika
Srbija ostvaruje saradnju u oblasti nauke i istraživanja sa institucijama širom
sveta, kako bi naši istraživači imali mogućnost da učestvuju u eksperimentima u
različitim oblastima, a što je veoma važno za razvoj karijere istraživača,
rekao je ministar Šarčević. On je kao primer dobre saradnje naveo Institut u
Dubni, Evropsku organizaciju za
nuklearna istraživanja – CERN, ,Objedinjeni istraživački centar Evropske
komisije – JRC i druge. Ministar je istakao da je u prethodnoj godini urađeno
mnogo, kada je reč o nauci, istraživanjima, tehnološkom razvoju, da su sprovedene reforme na koje se čekalo
više decenija.
Sprovedena
je kompletna reforma sistema finansiranja naučnih istraživanja – prelazak sa nekompetitivog
projektnog finansiranja na institucionalno i suštinski kompetitivno projektno
finansiranje. Vlada Republike Srbije, na
predlog Ministarstva, usvojila je Strategiju pametne specijalizacije i
Strategiju za razvoj veštačke inteligencije. Paralelno sa tim, od 2018. godine,
Ministarstvo raspisuje javne pozive za prijem talentovanih mladih istraživača
studenata doktorskih studija i , kroz tri objavljena poziva na projektima
angažovano je 1339 talentovanih mladih
istraživača, sa prosečnom ocenom iznad devet. Time smo poslali jasnu poruku da
mlade želimo u sistemu, da hoćemo da ostanu kod nas i ovde se razvijaju,
naglasio je Šarčević i naveo i druge aktivnosti koje su urađene u oblasti
nauke. Prema njegovim rečima, ukupno
povećanje budžeta za nauku iznosi 46.3 odsto u poslednjih pet godina.
Ministar
Šarčević je najavio da će 11. marta
2020. godine biti raspisan Program
IDEJE, koji će kroz stalno otvorene javne pozive, omogućiti finansiranje
razvojnih projekata zasnovanih na izvrsnim idejama. Budžet za sprovođenje ovog
programa iznosi 24 miliona evra, a
projekti u okviru ovog Programa nemaju unapred zadate teme. On je rekao
da su raspisani i Program saradnje
srpske nauke sa dijasporom (budžet ovog Programa iznosi 800.000 evra) i Program
za razvoj projekata iz oblasti veštačke inteligencije (budžet ovog Programa
iznosi 2.400.000 evra). Prema njegovim rečima, Republika Srbija sprovodi 292 bilateralna projekta sa 12
država. Skupu je prisustvovao i prof. dr Vladimir Popović, državni sekretar u Ministarstvu
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Zoran
Popović, potpredsednik SANU naveo je da
Objedinjeni institut međunarodna
naučna organizacija iz Rusije koju čini 18 zemalja sa statusom članice i šest
zemalja sa statusom pridružene članice i da je osnovan 1956. godine.
Prema njegovim rečima Srbija je formalno uspostavila saradnju sa tom
organizacijom u novembru 1994. godine, a pridruženi član je postala u aprilu
2007. godine. Članice Objedinjenog instituta iz Evrope su Bugarska, Poljska,
Rumunija, Slovačka i Češka Republika, a njegove pridružene članice iz Evrope su
Nemačka, Mađarska, Italija i Srbija.
Zamenik
direktora Instituta iz Dubne Mihail
Itkis, u uvodnom delu govorio je o radu
i organizaciji Instituta, koji uključuje šest laboratorija i univerzitetski
centar.
Saradnja
naučno istraživačkih organizacija iz Srbije trenutno se odvija sa četiri
laboratorije Instituta u Dubni na dvanaest projekata. Projekte realizuju
saradnici Instituta „Vinča“, Instituta za fiziku i Prirodno-matematičkog fakulteta
Univerziteta u Novom Sadu.
Saradnja sa
Rusijom u oblasti osmatranja zemlje iz kosmosa
Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović i generalni
direktor ruske državne kompanije “Glonass” Igor Anatolijevič
Milaševski potpisali su Memorandum o saradnji u primeni inovacija i novih
tehnologija u oblasti lokacijsko baziranih servisa. Ovim Memorandumom biće
omogućen razvoj inovativne tehničke infrastrukture i inteligentnih servisa u
oblasti osmatranja zemlje iz kosmosa radi unapređenja stanja u brojnim
oblastima privrede i javne uprave. “Srbija želi da po uzoru na ruske
partnere razvija sistem satelitskih i geolokacijskih servisa, a potpisivanje
ovog Memoranduma omogućiće da se digitalna znanja i informacije razmenjuju u
korist poboljšanja kvaliteta života običnog čoveka”, rekao je Popović. On
je istakao da će ovom saradnjom biti omogućeno uvođenje savremenih inovativnih
tehnologija u svim segmentima tržišta lokacijsko baziranih usluga i
pozicioniranja. “Kosmičke tehnologije i geoprostorni podaci primenjuju se
da olakšaju posao poljoprivrednicima, da omoguće bezbedniji i jeftiniji
transport, povećaju bezbednost na putevima, olakšaju navigaciju i kretanje, kao
i da javne servise koje pružaju državne službe učine jeftinijim i efikasnijim”,
kazao je Popović. On je ukazao na to da je saradnja Srbije i Rusije u ovoj
oblasti usmerena na razvoj i unapređivanje inovativnih inteligentnih
geolokacijskih sistema i servisa na konceptima univerzalnosti i otvorenosti. “Želimo
da razvijamo saradnju u ovoj oblasti sa partnerima iz celog sveta, a posebno sa
Rusijom, koja je jedan od lidera po broju satelita sa kojih možemo da dobijamo
podatke važne za brojne oblasti poljoprivrede, građevinarstva, urbanizma,
meterologije, katastra, kao i primene smart siti rešenja u urbanim sredinama
“, naveo je Popović.
Studenti
germanistike posetili RTV Vojvodine
Studenti
četvrte godine germanistike Filozofskog fakulteta u Novom Sadu posetili su RTV
sa ciljem upoznavanja sa novinarskim poslom i radom nemačke redakcije, ali i
učvršćivanja saradnje između odseka za germanistiku i RTV-a. Lektor Ivan
Vlasenko, angažovan na Odseku za germanistiku na Filоzofskom fakultetu, obratio
se molbom za organizovanje posete Radio-televiziji Vojvodine kako bi se
studenti germanistike upoznali sa programom, ali i razmotrili koje mogućnosti
za zapošljavanje imaju nakon završetka osnovnih studija. “To što mi
studiramo germanistiku ne mora da znači da ćemo samo da radimo u prosveti i
prevodioci nego možemo i u nekim drugim oblastima da radimo a izgledi su
generalno dobri, potražnje ima-ima šta da se radi”, rekla je Aleksandra
Sekulić, studentiknja germanistike.
Studenti
su prilikom posete obišli zgradu televizije, s ciljem da se upoznaju sa svim
koracima koji su neophodni kako bi se snimila i izmontirala televizijska
emisija, nakon čega su porazgovarali sa članovima nemačke redakcije. “Studentima
je pre svega bitno da se upoznaju sa mogućnostima zapošljavanja nakon studija.
Studenti imaju mnogo mogućnosti, pogotovo ako studiraju germanistiku. I u našoj
kući postoji emisija na nemačkom jeziku i ovde imaju dobre mogućnosti da se
bave i pisanjem tekstova, snimanjem materijala kao i temama nemačke manjinske
zajednice u Vojvodini”, rekao je Igor Avramović, voditelj radijske
emisije.
Nemačka
redakcija osnovana je u oktobru 2016-te godine. “Ja mislim da je jako
sretna okolnost da nemačka katedra tj Odsek za germanistiku odlično radi ovde u
Novom Sadu i ostvarili smo odlične veze sa njima, primer za to je da su i
voditelji prvi a sad već urednici potiču upravo sa germanistike. Moji saradnici
su završna godina ili apsolventi”, rekla je Hajnalka Buda, urednica
nemačkih emisija. Goste televizije, primila je direktorka programa Sonja
Kokotović. https://www.youtube.com/watch?v=1DEQO8DWB5U&feature=emb_logo
Kikindskoj
školi sredstva za fizičko vaspitanje
Osnovna škola “Šesti oktobar” iz Kikinde, na konkursu
“Podržimo našu decu” Ministarstva prosvete, Savezom profesora fizičke
kulture i sporta i kompanije “Akvaviva”, dobila je specijalizovane
sprave za fizičko vaspitanje, u cilju prevencije lošeg držanja, deformiteta
kičme i gojaznosti. Od 36 škola, koje su ove godine nagrađene na pomenutom
konkursu, ustanova iz Kikinde izdvaja se kao jedina u kojoj se sprovodi
vaspitno-obrazovni rad sa učenicima sa smetnjama u razvoju. Za Ninu Jerinkić i Sabrinu Jon iz Kikinde novi
poligon u sali za fizičko znači drugačije aktivnosti. Sada mogu da se okušaju
na simulatoru skijanja, ali se njima najviše dopada da uskaču i provlače se
kroz obruče i prolaze pored stubića. “Mi trčimo po obručima. Volimo da
radimo to, jer je jako zabavno”, kaže Nina, dok Sabrina dodaje: “Mi
to radimo na časovima fizičkog. Sa nama su učiteljica Bilja i nastavnici Toša i
Brane”,
Specijalizovana
oprema za fizičko vaspitanje u školu “Šesti oktobar” stigla je preko
konkursa “Pokrenimo našu decu”. Namenjene su učenicima od prvog do
četvrtog razreda, a njihove fukncije su prevencija nepravilnog držanja tela,
deformiteta kičme i stopala, gojaznosti, kao i podsticanje učenika da učestvuju
u fizičkim aktivnostima, kaže defektolog Maja Jolić. “U svakom slučaju su
mnogo važne, budući da mnogo naših učenika pohađa individualno-korektivne
vežbe. Ovo je samo plus i dodatno sredstvo u našem radu.”
Od 36
škola, koje su ove godine dobile opremu po konkursu “Pokrenimo našu
decu”, ustanova u Kikindi izdvojila se zbog svoje specifičnosti,
objašnjava direktorka Vesna Vasić: “Mi smo veoma obradovani i
počastvovani, da je od 36 odeljenja, jesmo jedina škola za obrazovanje učenika
sa smetnjama u razvoju, koja je ove godine prepoznata na taj način i zato što
smo dobili sadržaj vrlo vrednih i važnih sportskih rekvizita, koji će nam
koristiti u daljem radu.” Osnovnu školu “Šesti oktobar” u
Kikindi trenutno pohađa 53 učenika. Uz to, ustanova pruža i stručnu pomoć
defektologa i terapeuta za još 42 dece.
Vrbaški
gimnazijalci ugostili učenike iz inostranstva
Vrbas je jedan od gradova koji je uključen u program “Interkultura”. Program daje priliku učenicima da provedu vreme u nekoj stranoj zemlji, boraveći u porodicama svojih vršnjaka, pohađajući školu i učestvujući u životu lokalne zajednice. Učenici Gimnazije “Žarko Zrenjanin” u Vrbasu su i ove godine ugostili učenike iz inostranstva. https://www.youtube.com/watch?v=vH2z0yoKwDs&feature=emb_logo
Deca iz
Gračanice u predstavi “Igra”
Dugogodišnja
saradnja dečjeg amaterskog pozorišta “Janićije Popović” iz Gračanice
sa Dečjim pozorištem iz Subotice rezultiraće još jednom premijerom. Novu
predstavu pod nazivom “Igra” režira Boško Boškov koji je sa mladim glumcima
započeo scenske probe u gračaničkom Domu kulture.
Vremeplov:
Dan otvorenih podataka
Predsednica
Vlade Ana Brnabić juče je u Palati
Srbija otvorila konferenciju Podaci i eUprava “Iskra za budućnost”.
Konferenciju su organizovali Kancelarija za IT i eUpravu i Program Ujedinjenih
nacija za razvoj, uz podršku Fonda za dobru upravu Ujedinjenog kraljevstva
povodom obeležavanja Dana otvorenih podataka, saopštili su organizatori. Od 15.00 časova, je održan ministarski panel
“eUsluge po meri građana”, u kojem su učestvovali ministri Vlade
Republike Srbije Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i
socijalna pitanja, Mladen Šarčević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja, Zlatibor Lončar, ministar zdravlja i Branko Ružić, ministar državne
uprave i lokalne samouprave.
Dan
otvorenih podataka, obeležava se u celom svetu 7. marta i ova konferencija bila
je prilika da se osvrne na sve uspehe, prepreke i potencijale otvorenih
podataka i elektronske uprave u Srbiji i isprati put Srbije kroz digitalnu
transformaciju.
Vremeplov:Tito formirao jugoslovensku vladu
Na današnji dan 07. marta 1945. godine posle ostavke
kraljevske vlade, Josip Broz Tito je formirao novu jugoslovensku vladu u koju
su ušli i šef predratne Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik,
i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.
Vremeplov:Nemačka prekršila Versajski mirovni ugovor
Ulaskom vojske u demilitarizovanu Rajnsku oblast,
Nemačka je na današnji dan 07. marta 1936 demonstrativno prekršila Versajski mirovni
ugovor, zaključen posle Prvog svetskog rata.
Vremeplov:Prvi razgovor telefonom
Na današnji dan 07. marta 1876. godine prvi razgovor
telefonom obavili su pronalazač telefona Aleksander Grejem Bel i njegov
saradnik Ogastas Votson.
Vremeplov:RođenŽozef Nieps
Francuski hemičar Žozef Nieps, pionir fotografije
rođen je na današnji dan 07. marta 1765. godine. Usavršavajući litografiju od
1813. do 1820. godine, prvi je u svetu uspeo da fiksira sliku dobijenu u
mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osetljivim slojem
asfaltnog laka.
Vremeplov:Iran zbog Ruždija prekinuo diplomatske odnose s Velikom
Britanijom
Na današnji dan 07. marta 1989. godine Iran je
prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige
britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija “Satanski
stihovi”, u kojoj je, po oceni iranskih verskih vodja, islam izvrgnut
poruzi.
Vremeplov:RođenTomaš Masarik
Čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik rođen
je na današnji dan 07. marta 1850, profesor Praškog univerziteta, borac za
nezavisnost i prvi predsednik Čehoslovačke, od 1918. do 1935. godine.
Vremeplov:UmroStenli
Kjubrik
Na današnji dan 07. marta 1999. godine u Londonu je umro američki filmski režiser
Stenli Kjubrik, jedan od najznačajnijih režisera. Tokom 46 godina karijere
snimio je 20 filmova među kojima su najpoznatiji “Staze slave”,
“2001: Odiseja u svemiru”, “Paklena pomorandža”,
“Doktor Strendžlav” i “Beri Lindon”.
Vremeplov:UmroMihajlo
Mihajlov
Profesor ruske književnosti Mihajlo Mihajlov, jedan
od najpoznatijih jugoslovenskih disidenata i intelektualaca umro je na današnji
dan 07. marta 2010. godine .
Vremeplov: Umro Josif Pančić
Na
današnji dan 08. marta 1888. godine umro
je srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić. Kralj Milan Obrenović, osnivač
Srpske kraljevske akademije (1.11.1886.) postavio ga je za prvog predsednika
SKA. Prvobitni naziv bio je Kraljevsko-srpska akademija. Medicinu je završio u
Pešti, a u Beču je usavršavao botaničke studije i upoznao Vuka Karadžića prema
čijem je savetu 1846. došao u Srbiju. Radio je kao lekar u Paraćinu, Jagodini i
Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu,
čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju
Balkanskog poluostrva, posebno Srbije. Opisao je oko 80 nepoznatih biljnih i
životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar poznat kao “Pančićeva
omorika” (Picea omorika) i reliktne ramondije (Ramonda serbica, Ramonda
nathaliae). Osnovao je 1874. i uredio Botaničku baštu u Beogradu. Od 1889. ona
se nalazi na imanju koje je u tu svrhu darovao Kralj Milan (Jevremovac).
Objavio je oko 30 radova iz botanike, zoologije, geologije, mineralogije,
šumarstva, arheologije. Dela: “Flora Kraljevine Srbije”, “Ptice Srbije”, “Ribe
Srbije”.
Vremeplov: RođenSima Lozanić
Na današnji dan 08. marta 1847. godine rođen je
srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član,
izvesno vreme i predsednik, Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije
na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar
privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku
hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine.
Vremeplov:Rođen Mihailo Milovanović
Srpski slikar, vajar i pisac Mihailo Milovanović, rođen je na
današnji dan 08. marta 1879. godine. Bio
je jedan od osnivača Udruženja likovnih
umetnika Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom
ratu, autor portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Živojina Mišića, Stepe
Stepanovića i Petra Bojovića, generala Pavla Jurišića Šturma, kralja Petra I i
regenta Aleksandra Karađorđevića. Diplomirao je 1909. na Likovnoj akademiji u
Minhenu, odakle je 1912. došao u Srbiju kao dobrovoljac. Njegovo slikarstvo
karakteriše preplitanje realizma, simbolizma i impresionizma, uz oslon na
nacionalnu tradiciju. Izložbe Milovanovićevih slika u međuratnom periodu bile
su prvorazredan kulturni događaj. Njegova izložba 1938. u Paviljonu “Cvijeta
Zuzorić” bila je najposećenija postavka u dotadašnjoj istoriji te Kuće. Izradio
je spomenike arhimandritu račanskog manastira i knezu Sokolske nahije
Hadži-Melentiju u manastiru Rača, komandantu Zlatiborskog četničkog odreda
majoru Kosti Todoroviću u Srebrenici (uništile ustaše u Drugom svetskom ratu),
srpskim ratnicima u Mladenovcu (1947. uklonjen grb Srbije), spomenik na Krfu
poginulim vojnicima Drinske divizije, mermerni ikonostas u crkvi u Mladenovcu.
Iako nosilac Albanske spomenice i Ordena Svetog Save, streljan je u Užicu
novembra 1941, od strane partizana (Užička republika) pod optužbom da je
“engleski špijun”. Napisao je roman “Lendina vodenica”, prvi put objavljen
1997. godine.
Vremeplov: Počela Februarska revolucija
U Petrogradu (danas Sankt-Petersburg) je,
na današnji dan 08. marta 1917. godine, nemirima i štrajkovima počela
Februarska revolucija (događaj se zbio 23. februara prema Julijanskom
kalendaru, tada na snazi u Rusiji).
Vremeplov:
RođenaHuana de Ibarbourou
Na današnji dan 08. marta 1895. godine rođena je urugvajska
književnica Huanita Fernandes Morales, poznata kao Huana Fernandes de
Ibarbourou. Jedna je od najistaknutijih liričarki Južne Amerike, poznata i kao
“Huana Amerike”. Dela: zbirke stihova “Dijamantski jezici”, “Divlji koren”,
“Ruža vetrova”, “Izgubljena”, “Romanse sudbine”.
Vremeplov: Rođen
Pjotr Lebedev
Ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev,
profesor Moskovskog univerziteta rođen je na današnji
dan 08.
marta 1866. Proučavao je pritisak svetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog
impulsa kod svetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumevanje
kosmičkih pojava. Dela: “Sila pritiska svetlosti na gasove”, “Magnetometrijsko
proučavanje obrtnih tela”.
Vremeplov: Umro
Hektor Berlioz
Na današnji
dan 08.
marta 1869. godine umro je francuski
kompozitor i muzički pisac Hektor Berlioz, tvorac romantičarske programske
muzike i začetnik moderne orkestracije. Znatno je uticao na evropsku muziku
svog doba. Napisao je “Nauku o instrumentaciji”. Dela: “Fantastična simfonija”,
“Harold u Italiji”, “Romeo i Julija”, “Faustovo prokletstvo”, “Rekvijem”, opere
“Benvenuto Čelini”, “Trojanci”.
Savremene
tehnologije negativno utiču na razvoj dece
Sve manje igre van škole i druženja
u prirodi, a veća popularnost savremenih tehnologija, negativno utiču na
fizičko zdravlje dece i mladih, na njihov psihološki i motorički razvoj. https://www.youtube.com/watch?v=Rxx_w9TXk78&feature=emb_logo
Mihajlović:
Poslednji pokušaji silovanja devojčica signal za uzbunu
Poslednjih dana svedoci smo nekoliko
pokušaja silovanja maloletnih devojčica i to od strane maloletnih mladića, i to
je nešto što me kao majku i ženu duboko potresa i navodi na zaključak da sa
mladima moramo mnogo više da radimo kako bismo nasilje sprečili, izjavila je
danas potpredsednica vlade i predsednica Koordinacionog tela za rodnu
ravnopravnost Zorana Mihajlović. Ona je istakla da brojna istraživanja pokazuju
da mladi ljudi ne prepoznaju sve oblike nasilja, te da postoji razlika kako
mladići i devojke vide i doživljavaju nasilje. “Ako svaki četvrti mladić
veruje da jedan šamar nije nasilje, a svaka treća mlada osoba u Srbiji, bez
obzira na pol, smatra da je devojka koja nosi kratku suknju i usku majicu ‘sama
kriva’ ako je neko napadne ili pak podatak da je seksualno uznemiravanje
prihvatljivo kao deo šale i odrastanja kod četvrtine mladića, onda je to
ozbiljan signal da sa mladim ljudima mora više da se radi”, rekla je
Mihajlovićeva.
Potpredsednica vlade dodala je da u
svetlu poslednjih dešavanja kada su dve devojčice umalo silovane od strane
maloletnih momaka, rodna ravnopravnost mora da se uvede kao tema u vrtiće i
škole i da se sa dečacima i devojčicama o tome više govori. “Ako želimo da
živimo u razvijenom društvu, oslobođenom od nasilja, moramo više da radimo sa
najmlađima. Da ih naučimo da prepoznaju šta je sve nasilje, a da su uvrede,
vulgarni komentari, seksualno uznemiravanje, pošalice i šamari neprihvatljivo
ponašanje. Da nauče da više poštuju jedni druge i brinu jedni o drugima”,
rekla je Mihajlovićeva.
Potpredsednica Vlade pozvala je sve
nadležne institucije da reaguju, ali i građane i građanke Srbije da, kako se
navodi, ne okreću glavu pred nasiljem: “Jer ovako nešto može da se desi
svakome – našim ćerkama, sestrama, prijateljicama”, navela je
Mihajlovićeva u saopštenju.
Glumac Goran
Jeftić (ipak) ide u zatvor?
Vrhovni
kasacioni sud saopštio je u četvrtak da je odbio zahtev za zaštitu zakonitosti
koji mu je podnet u slučaju protiv glumca Gorana Jevtića pravosnažno osuđenog
zbog nedozvoljenih polnih radnji nad maloletnikom. Sud ukazuje da mu je zahtev
za zaštitu zakonitosti podnet podnet 25. oktobra 2019. godine, a da je odlukom ovog
suda odbijen kao neosnovan 27. februara 2020. godine.
Sud je na ovaj način demantovao
informacije objavljene u pojedinim medijima da je “Viši sud u Somboru
preinačio zatvorsku kaznu u kaznu kućnog zatvora, po nalogu Vrhovnog kasacionog
suda, da je odluka preinacena nakon što je branilac podneo zahtev za zaštitu
zakonitosti Vrhovnom kasacionom sudu”.
Pravosnažnom presudom Jevtić je bio
osuđen na kaznu od 10 meseci “klasičnog zatvora” koju bi morao
da izdržava u nekom od Kazneno-popravnih zavoda u Srbiji. Ta odluka je međutim,
prema pisanju medija, preinačena u kaznu kućnog zatvora.
Mediji, takođe, pišu da je Jevtić
optužen da je u avgustu 2014. godine u toaletu Narodnog pozorišta u Somboru
obljubio maloletnika, tokom žurke koja je upriličena povodom manifestacije
“Pozorišni maraton”. Sudski postupak je trajao od jula 2015, a glumac
je sve vreme negirao krivicu.
Novi Sad: Uhapšen
lekar zbog pedofilije – zlostavljao devojčicu (13)
Ovu informaciju objavio je u
četvrtak Igor Jurić na svom Fejsbuk profilu. Igor Jurić je napisao: “Danas je u
Novom Sadu uhapšen poznati lekar sudske medicine koji je u više navrata
seksualno uznemiravao i zlostavljao trinaestogodišnju devojčicu. Nastavljamo
borbu, do poslednjeg pedofila u Srbiji. Inspektori novosadske kriminalističke
policije, po naredbi sudije za prethodni postupak Višeg suda u Novom Sadu,
uhapsili su Š. T. (66) iz Novog Sada zbog sumnje da je izvršio krivično delo
obljube sa detetom”.
Osumnjičeni Š. T. je u periodu od
2018. godine do danas u više navrata kada je tada dvanaestogodišnja A.M.Š.
dolazila kod njega, primoravao devojčicu da mu dodiruje genitalije, a on joj je
za uzvrat davao novac. U pretresu osumnjičenog stana i vikendice na
Ribarskom ostrvu u Novom Sadu oduzeti su mu tablet, računar i mobilni telefon
koje koristi, kažu iz izvora bliskih istrazi. Nezvanično, reč je o poznatom novosadskom
primarijusu doktoru koji je 2009. godine već bio osuđen godinu dana sa uslovom
od pet godina zbog nedozvoljenih polnih radnji. Osumnjičenom Š.T. je određeno
zadržavanje do 48 časova.