Srednjoškolce
čekaju; probni testovi, tri vrste mature, …
Učenici drugih razreda srednjih škola prva su generacija koja će maturu polagati po novom konceptu. Njih do takozvane državne mature, koja će biti i ulaznica za fakultete, očekuju probni testovi. Kako je najavljeno, biće tri vrste mature – opšta, umetnička i stručna.Vuk Vujasinović učenik je prvog razreda Gimnazije “Svetozar Marković” u Novom Sadu, što znači da će on 2023. godine polagati državnu maturu. Iako do tada ima vremena, već je, kaže upoznat sa novim konceptom ispita. “Smatram, koliko god to sad zvučalo kao novo nešto i problematično, da je to dobro, zato što nije da mora da se konkuriše za samo jedan određeni fakultet i ako ne uspem da moram, da se prebacim negde drugde”, kaže Vuk Vujasinović. Vuk će kao gimnazijalac polagati opštu maturu – obavezne predmete maternji jezik i matematiku, što je novina, i jedan izborni predmet ili više njih, ukoliko želi. “Učenici će svakako birati izborne predmete, u zavisnosti od toga koji fakultete žele da upišu… neko ko želi da studira medicinu sigurno da će birati biologiju i hemiju u okviru maturskog ispita i naravno da je to nešto što određuje izbor predmeta”, kaže Tatjana Vukadinović, direktorka Gimnazije “Svetozar Marković”.
Učenici
srednjih stručnih škola polagaće uz dva pomenuta obavezna predmeta i jedan
stručni, te će ukoliko žele da upišu neki fakultet koji nije srodan morati da
polažu i dodatni predmet koji će bodovati ta visokoškolska ustanova. “Ako
žele da idu na neki fakultet drugog tipa, koji zahteva, recimo, hemiju, osim ta
tri predmeta mora da polaže i hemiju…. ona mu je obavezna, znači. Ali
prohodnost imaju na sve fakultete. Ono koliko je meni do sada poznato, deca
mogu birati veći broj izbornih predmeta, ali ih moraju položiti, inače nisi
završili svoju državnu maturu”, kaže Vladimir Gavranić, direktor Srednјe
mašinske škole.
Fakultetima
je ostavljena mogućnost da uvedu neke dodatne provere. Kako je najavljeno, prvi
pilot-projekat, u pojedinim školama, mogao bi se održati već u maju i njime će
biti obuhvaćeni učenici drugog razreda, koji će kasnije i polagati državnu
maturu. https://www.youtube.com/watch?v=PJHkq9OKSj8&feature=emb_logo
Škole
nadoknađuju časove kako znaju i umeju!
Nema
jedinstvenog modela za nadoknadu nastave koja je prošlog meseca izgubljena zbog
produžavanja zimskog raspusta kao način da se spreči širenje gripa. U školskom
kalendaru to je – sedam radnih dana u osmoletkama i srednjim školama Vojvodine,
a četiri u ostalim krajevima Srbije, koje đaci nisu pohađali. Umesto standardne
procedure za nadoknadu časova, koja bi važila za sve škole, a naročito za one u
kojima je nastava specifična, kod nas je uvrežen „standard” u tri reči:
„Direktori, snađite se!”
Ima škola
u kojima nastavnici i učenici već nadoknađuju propuštene časove, ali i onih u
kojima još većaju kako će da ih nadomeste. Najteže je uskladiti predviđen i
realizovan broj časova praktične nastave u srednjim stručnim školama čiji đaci
kontinuirano, u toku cele školske godine, znanje i prvo radno iskustvo stiču u
nastavnim bazama. Recimo, za medicinske škole nastavne baze uglavnom su
klinike, bolnice, domovi zdravlja, a za đake koji uče u obrazovnim profilima po
dualnom modelu, to su različite firme, kompanije, fabrike…
Tehnička škola u Užicu, ugledni primer dualnog obrazovanja, nema šanse da
nadoknađuje časove prakse subotom, jer subotom ne rade sva preduzeća u kojima
uče njeni đaci. U toku radne nedelje, škola ne sme da prekrši zakonom
ograničeno vreme za učenje kroz rad – najduže šest sati dnevno, odnosno 30 sati
nedeljno. Međutim, jedino od ponedeljka do petka može da nadoknadi časove, pa i
đačke prakse koje se kontinuirano ostvaruju u 14 preduzeća. Kako će da
izjednači broj planiranih i realizovanih časova? – Nadoknadu smo počeli ove, a
završićemo sledeće nedelje. Đaci neće biti preopterećeni. Neke časove smo
skratili na pola sata, da bismo u toku jednog dana mogli da održimo veći broj
časova. Prema preciznoj satnici đaci će, na primer, za dva utorka nadoknaditi
jedan izgubljeni utorak. U ta dva dana odradiće ukupan broj časova za koje bi,
inače, da nije bilo obustave nastave, bilo potrebno tri dana” – pojašnjava
Dragan Tucaković, direktor Tehničke škole u Užicu.
Naizgled
jednostavan model iz Užica ne odgovara Vazduhoplovnoj akademiji, prvoj našoj
školi u kojoj su svi smerovi dualni, a odeljenja se, uobičajeno, dele na grupe
kad učenici idu na praksu na aerodrom, u vojsku, policiju… – Napravićemo
preporuku da se nastava nadoknadi radnim subotama u školi, a da se praktični
deo u saradnji sa kompanijama nadomesti kada đaci budu imali blok nastavu.
Budući da svi naši partneri rade u dve smene, i naši đaci moći će da imaju
praktičnu nastavu u dve smene, da tako pokrijemo ova četiri dana produženog
raspusta. Mislim da je to najkvalitetnija nadoknada – kaže Goran Cvijović,
direktor Vazduhoplovne akademije.
Redovan
raspored učenika Medicinske škole „Beograd” predviđa da, recimo, imaju prva tri
časa u školi, zatim dvočas fizičkog u zgradi starog DIF-a, jer škola nema
fiskulturnu salu, a sutradan da od ranog jutra budu na praksi u bolnici ili
vrtiću, a potom na časovima u učionici u školskom zdanju. Subotom i nedeljom u
školi se održava nastava za vanredne učenike pedijatrijskog, fizioterapeutskog,
vaspitačkog ili babičkog smera. Gde će u raspored da udenu nadoknadu časova za
redovne đake? – Naša praktična nastava vezana je za termine koje imamo u
nastavnim bazama: klinikama KCS-a, vrtićima, Centru za zaštitu dece i odojčadi
u Zvečanskoj… Ne možemo da pomeramo dogovorene termine. Profesori će sažimati
gradivo, ako se uklapa u raspored, organizovaće prečase i dodatnu nastavu posle
redovne, a planiramo dve radne subote – objašnjava Predrag Jovanović, direktor
Medicinske škole „Beograd”.
Lakše je
organizovati nadoknadu klasične nastave u učionicama i kabinetima, tipičnu za
osmoletke i gimnazije, procenjuju prosvetni radnici, ali i tu ima problema.
Najveća poteškoća je uskladiti radne obaveze nastavnika koji su zaposleni u
više škola da bi imali pun fond časova. – Iskustvo pokazuje da deca često ne
dolaze na nadoknadu nastave subotom. Opcija koja će učenike najmanje opteretiti
jeste da se u toku nekoliko nedelja svakog dana po jedan čas produži za
petnaest minuta, da traje ukupno 60 minuta, ali da se računa kao dvočas, koji
čine časovi od pola sata. Škole su se mahom opredelile za taj način da bi se
nastava realno nadoknadila. Ovo je dobro rešenje i za problem sa nastavnicima
koji rade u više škola i ne mogu budu istovremeno u dve škole na nadoknadi.
Imamo nastavnika koji kod nas radi utorkom i sredom, ne mogu da računam na
njega drugim danima. Ako mu je u sredu dupliran čas zbog nadoknade, nema
problema, jer je svejedno u školi – razjašnjava Danijela Raletić, direktorka kragujevačke
osmoletke „Dvadeset prvi oktobar”.
Produžavanje
časova, sažimanje gradiva
Prošle
nedelje je počela nadoknada nastave u vojvođanskim školama tako što je od
utorka do petka svakog dana za 15 minuta produžen prvi čas u rasporedu, koji se
potom računao kao realizovan dvočas, potvrđuje za Politiku Slavoljupka
Mihajlović, direktorka novosadske OŠ „Dušan Radović”. Ove nedelje na isti način
produžava se drugi čas u rasporedu, sledeće nedelje treći čas i tako redom dok
se nadoknade četiri radna dana, od ukupno sedam koliko su vojvođanske škole
izgubile zbog epidemije gripa. Preostali časovi nadomestiće se posle prolećnog
raspusta u Vojvodini sažimanjem gradiva, a u skladu sa preporukom Pokrajinskog
sekretarijata za obrazovanje.
Preuzimanje
viškova u prosveti u skladu sa važećim propisima?
Svake
godine bez prepreka i u skladu sa zakonom i Stručnim uputstvom Ministarstva
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja sprovedi se preuzimanja tehnoloških
viškova zaposlenih u prosveti. Broj preuzimanja u jednoj godini iznosi od 3.000
do 4.000. Na konferenciji za novinare Foruma srednjih stručnih škola
održanoj u četvrtak 5. marta iznete su
brojne informacije kada je reč o slučaju preuzimanja zaposlenih Željka
Marčetića i Natalije Đorđević.
Naime, Željko Marčetić je
dostavio dopis u kome odustaje od preuzimanja u 13. Beogradskoj gimnaziji zbog
nedovoljnog poznavanja engleskog jezika, nakon čega je dogovoreno njegovo
preuzimanje u Trgovačku školu. To preuzimanje će se realizovati početkom ove
sedmice.
Profesorka
engleskog Natalija Đorđević je dobila preporuku Radne podgrupe ŠU Beograd za
preuzimanje u OŠ „Kosta Abrašević“. Nakon saznanja da to preuzimanje nije
izvršeno, Radna podgrupa je obavestila Gradsku prosvetnu inspekciju koja je
nadležna za postupanje. Uradili su sve što je propisano Stručnim uputstvom
ministra. Optužbe za korupciju su vrlo ozbiljne i teške i oni koji ih iznose
trebalo bi da ih potkrepe konkretnim imenima i navodima o počinjenom delu kako
bi Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja moglo da reaguje.
Ja tebi vojvodo, ti meni serdare: Ministarstvo – šampion otvorenosti
Ministru Mladenu Šarčeviću i Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja uručena je u petak 6. marta nagrada
„Šampion otvorenih podataka – Iskra za budućnost“ u kategoriji republičkih organa, koju
dodeljuje Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu.
Predsednica
Vlade Republike Srbije Ana Brnabić na konferenciji o podacima i e-Upravi „Iskra
za budućnost“ u Palati Srbije čestitala je ministru Šarčeviću na nagradi. Želim
da se zahvalim šampionima otvorenih podataka. Danas dodeljujemo šest nagrada, a
pre svega, Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Ministre
Šarčeviću. Vaše ministarstvo je institucija koja je na republičkom nivou
otvorilo najviše podatka. Samo tako nastavite, poručila je premijerka.
Na skupu
povodom obeležavanja Dana otvorenih podataka , na kojem su uručene i druge
nagrade za „šampione u otvaranju podataka“, učestvovali su i direktor
Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović,
ambasadorka Velike Britanije u Srbiji Šan Meklaud i stalna predstavnica UNDP-a
u Srbiji Fransin Pikap.
Obuka
direktora škola za polaganje ispita za licencu
Propisani
program obuke za direktore škola koji prethodi polaganju ispita za licencu
direktora obrazovno-vaspitne ustanove
realizuje se u prostorijama Naučno-obrazovno-kulturnog centra „Vuk
Karadžić“ u Tršiću. Tokom marta i aprila ove godine u ovoj ustanovi biće
obučeno oko 550 direktora škola iz svih regiona Republike Srbije. Obuka je
koncipirana tako da učesnici u dva dvodnevna termina imaju priliku da razvijaju
ključne standarde kompetencija direktora, a zatim nastavljaju učenje na daljinu
koje traje devet dana. Na ovoj obuci direktori se pripremaju, pored
ostalog, za izradu portfolija i
planiranje i sprovođenje istraživačkog rada, sa čim pristupaju ispitu za
licencu direktora.
Nosioci
obuke su Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a voditelji obuka su prosvetni savetnici, predstavnici
Ministarstva, oba zavoda i direktori škola koji su stekli licencu, a predložilo
ih je Društvo direktora škola Srbije. Prema planu Ministarstva i Zavoda, do
kraja 2020. godine svi direktori ustanova će biti pozvani da pohađaju ovu obuku
od sistemskog značaja, čime se ostvaruje propisana norma iz Zakona o osnovama
sistema obrazovanja i vaspitanja.
Državna
sekretarka sa predstavnicima saveta manjina
U Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u sredu, 4. marta
2020. godine održan je sastanak sa predstavnicima nacionalnih saveta
nacionalnih manjina sa ciljem unapređivanja obrazovanja na jeziku nacionalnih
manjina. Obraćajući se učesnicima sastanka, predsedavajuća državna sekretarka u
Ministarstvu zadužena za ovu oblast, Anamarija Viček istakla je važnost
kontinuirane saradnje nacionalnih saveta i Ministarstva.
Teme koje
su pokrenute tokom sastanka obuhvatile su nove informacije u vezi sa izradom i
usvajanjem reformisanih programa nastave i učenja, kao i sa pripremom novog
kataloga udžbenika na jezicima nacionalnih manjina. Značajna tema koje je
otvorena tokom sastanka tiče se izrade nove Strategije razvoja obrazovanja
2027. Novina koju donosi nova Strategija ogleda se u uključivanju tema iz
oblasti obrazovanja manjina, ljudskih prava u obrazovanju i inkluzivnog
obrazovanja u glavne tokove planiranja. Učesnici su pozvani da elektronskim
putem dostave svoje ideje koje će biti formulisane u novom strateškom
dokumentu. Stručno usavršavanje nastavnika je oblast kojoj Ministarstvo pridaje
poseban značaj. Učesnici radnog sastanka informisani su da je u toku obuka za
unapređivanje jezičkih kompetencija nastavnika koji predaju na jednom od osam
jezika nacionalnih manjina. Dogovor je da nacionalni saveti predlože nastavnike
šest predmeta koji se polažu na završnom
ispitu za svaki od osam jezika nacionalne manjine, a koji će kao autori
učestvovati u realizaciji ove obuke.
Učesnici
radnog sastanka saglasili su se da su u oblasti obrazovanja na jeziku
nacionalnih manjina učinjeni značajni pomaci tokom reforme obrazovanja, kao i
da je nastavak rada u ovoj oblasti prioritet za sve.
Doktorat kao
kruna obrazovanja
Piše: Nada Krnjaić Cekić*
Vladislav F. Ribnikar, kao jedan od
najboljih velikoškolaca svoje generacije, odlazi na Sorbonu o trošku svoga oca,
vračarskog lekara, na dalje usavršavanje, da stekne krunu svoga obrazovanja.
Kao svršeni velikoškolac on takođe izlazi i kao potporučnik sa vojnim znanjima
i veštinama, stečenim za vreme četvorogodišnje vojne nastave, zavedene na
Velikoj školi 1886/87. godine. Sa položenim „lisansom” iz svetske književnosti,
kao dvadesetpetogodišnjak, spreman da se lati svoje profesorske dužnosti, vraća
se na Veliku školu, koja je upravo doživljavala uspon i preuređenje, sa
mogućnostima da dostigne visok evropski nivo nastave. Na Velikoj školi je tada,
sa otvaranjem novih katedri, pokrenuto i pitanje stranih jezika, naročito
nemačkog i ruskog.
Mladi Ribnikar želi da se dalje
usavršava na strani i moli od Ministarstva prosvete trogodišnju državnu
stipendiju da bi na kakvom ozbiljnom fakultetu stekao doktorat iz nemačkog
jezika. Treba naglasiti da su to godine kada su u Nemačkoj postojali fakulteti
na kojima su se sticali doktorati sa najmanjom ocenom „honores rite” i to su
bile čuvene diplome za Orijent.
U tadašnjim dnevnim listovima
kružila je istinogovorljiva anegdota, kako kondukter opominje putnike da se voz
u Hajdelbergu zadržava pet minuta i, ako bi neko imao da položi doktorski
ispit, neka požuri. Razume se, kondukter je uslužan samo prema strancima, jer
Nemci u toj varoši moraju malo duže da se zadrže, i to zbog polaganja državnog
ispita, jer za njih ne važi ono parče pergamenta na kome je udaren doktorski
pečat. To je bio ukras namenjen Orijentalcima.
Iz Berlina se Vladislav vraća bez
doktorata, ali sa idejom da pokrene novi građanski političko-informativni
dnevni list „Politika”. Pre 105 godina, kao trećepozivci on i brat mu Darko
odlaze na Cer i polažu život na oltar otadžbine, a mogli su da se ne odazovu na
zvuk ratne trube. Vitezovi na peru, napuštaju redakciju i pero zamenjuju puškom
i sabljom na srpskom odbrambenom bojištu, kao komandiri u srpskoj vojsci.
Kapetan Vladislav Ribnikar, na braniku otadžbine, u svome puku i svojoj četi,
ne položivši doktorat u Berlinu, jer su ga odvukle žurnalističke sile, polaže
doktorat na raskrvavljenim rožanjskim položajima. Branio je i odbranio svoju
tezu prvog strašnog i krvavog septembra 1914. godine, prvog školskog dana svake
dolazeće generacije.
Svako jutro, kad sanjiva Srbija još
na prvu jutarnju kafu, toplu rakiju i prostodušnu reč miriše, na kioscima nas
dočeka naša dugoveka „Politika”, taj živi doktorat nesuđenog profesora nemačkog
jezika i književnosti, kraljevske Velike škole i potonjeg Beogradskog
univerziteta. Sa stečenim znanjima iz Berlina, razumeo
je govor nemačkih haubica, stekavši tako doktorat u krvavim rovovima ratne
nemani, na ponos naše cele nacije. Ostavivši neizbrisiv trag u srpskom
novinarstvu, otišao je u slavu srpskih vitezova iz klasičnog doba. Od 1904.
godine sva srpska jutra imaju neugasle zenice braće Ribnikar. Potomstvo ih
nikada neće zaboraviti. Večna im slava, čast i hvala! Srećan ti rođendan,
„Politiko”!
Posle višedecenijskog gluvog duhovnog
bespuća od raspada Jugoslavije naovamo, da li će u Srbiji biti ukinuti
petominutni vozovi za sticanje sramnih i šupljih fakultetskih i doktorskih
diploma?
*Beograd
Nastavak
radova u Botaničkoj bašti „Jevremovac“
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević
prisustvovao je u petak 6. marta u Upravnoj zgradi Botaničke bašte „Jevremovac“
prezentaciji projekta koji se odnosi na legalizaciju objekta čija je izgradnja
započela je pre 25 godina u okviru tog kompleksa. Kako je predviđeno, u njemu
će, između ostalog biti prostor za edukaciju talentovanih učenika za biologiju
i prirodne nauke, herbarijum, galerijski prostor sa edukativnim sadržajima
namenjenim posetiocima. Izgradnja tog objekta počela je 1995. godine, a na
objektu bruto površine 1600 metara kvadratnih završeni su grubi građevinski
radovi. S obzirom, da je Botanička bašta pored naučne i nastavne baze i
nacionalno prirodno i kulturno dobro, odnosno objekat od značaja za širu
društvenu zajednicu postojeća betonska konstrukcija u velikoj meri ugrožava
namene Botaničke bašte.
Profesor
Biološkog fakulteta Željko Tomanović ocenio je da bi završetkom započetog
objekta uz rekonstruisani viktorijanski staklenik iz 19. veka, Srbija dobila
jedinstvenu celinu i veoma reprezentativan prostor namenjen ekološkom
obrazovanju pre svih predškolske i školske dece i studenata, ali i svih građana
naše zemlje. Botaničku baštu
„Jevremovac“ godišnje poseti više od 30.000 posetilaca koji se upoznaju sa
jedinstvenim biljnim fondom od više 1.000 vrsta drveća i žbunova, (više od
polovine biljnih vrsta koje žive u Srbiji) i oko 1.000 egzotičnih biljnih
vrsta, koje čine ovaj prostor plućima centra grada.
Prihod od
knjige „Zoja” za pomoć oboleloj deci
Mala Zoja je bila teško bolesna kad je jedan lekar porodici rekao da ne
zna šta joj je i poslao ih kući. „Idite kući i čekajte da umre”, pamti te reči
njena majka Bojana Mirosavljević. „Hvala tom lekaru što mi je to rekao, jer mi
je mnogo pomoglo”, kaže Novosađanka koja je svoje iskustvo pretočila u koautorsku
knjigu „Zoja”. Reči koje ne može da zaboravi pomogle su joj da ne stane u borbi
koja nije bila samo borba roditelja za život svog deteta. Sedam dana nakon što
je devojčica preminula 2013. godine od, kako se ispostavilo, retke Batenove
bolesti, koja ju je iznenada oborila u krevet u trogodišnjem uzrastu, majka je
bila na vratima parlamenta. Odatle je posle politički teške i na prvi izgled
izgubljene bitke tadašnjeg poslanika i opozicionara lekara Dušana
Milisavljevića na kraju ipak izašao Zojin zakon. Po njemu, kad lekari šest
meseci ne postave dijagnozu, ona se o trošku države traži u inostranstvu.
Koautorka
knjige „Zoja” Ivana Krgović majka je devojčice koja boluje od veoma retke
bolesti. Ona ističe da je dijagnoza stvar broj jedan u borbi s bolešću. Prema
njenim rečima, nekada su roditelji mogli da čuju kako dijagnoza neće doneti
lek. Ali ko to može da garantuje, pita se ova majka. Čak i da leka za retku
bolest nema, dijagnoza može da donese terapiju koja će olakšati stanje, kazala
je Ivana Krgović brojnoj publici na promociji knjige i istoimenog dokumentarnog
filma „Zoja” reditelja Nenada Mikalačkog, u novosadskoj „Svilari”.
Dve majke,
jedna po struci embriolog, druga profesor francuskog i španskog jezika,
ispričale su kroz dijalog u knjizi svoja iskustva o retkim bolestima i borbi
koja bi mogla da osnaži i druge. Novinarka Ljubica Petrović kaže da to nije
knjiga o smrti, nego o pobedi nad sistemom koji sapliće velike borce.
Lekar
Dušan Milisavljević, koji je bio zvanični predlagač Zojinog zakona, opisao je u
predgovoru knjige prvi susret s devojčicinim roditeljima, koji su mu doneli
pramen njene kose, kao i kako se došlo do zakona. Taj akt, kako je istakao,
obeležio je njegov rad u parlamentu, a na osnovu njega dosad je više od 2.000
dece dobilo šansu za dijagnozu, terapiju – za život. „Zakon koji, kao što i
Zojino ime na grčkom znači život, znači život za svu našu decu. Zahvaljujem se
Bojani i Danilu što su izabrali mene, jer smo ispisali neke strane srpske
demokratije i parlamentarizma”, navodi on. Taj zakon smatra jednim od
najcelovitijih i najstručnijih koji tretira genetske, retke bolesti i jedan od
retkih koji nije donet uz pomoć štapa Evropske komisije. „Država je počela da
uočava praktično nevidljivu decu koja boluju od retkih bolesti, ali do tada je
to bilo praktično nemoguća misija koja je bila pred nama”, priseća se.
Prihod od
knjige za koju kupac sam određuje cenu biće usmeren za podršku deci oboleloj od
retkih bolesti, kazala je Zojina majka koja vodi udruženje „Život” iz Novog
Sada, koje je izdavač knjige. „Evo banalnog primera: čuveni RFZO danas im
obezbeđuje dve pelene dnevno, a neophodno je bar šest, ako ne i više. Neka prvi
korak bude da ćemo nabaviti pelene svoj deci oboleloj od retkih bolesti kojima
fali taj vid medicinskog pomagala”, dodaje. Glavni zadatak ipak ostaje vezan za
sistemsko rešavanje problema. A to je borba da se Zojin zakon što bolje
primenjuje, da se edukuju i lekari i institucije, a onda i roditelji, čitava
porodica.
Vremeplov:U Čikagu održan Prvi jugoslovenski narodni sabor
Na današnji dan 10. marta 1915 godine u Čikagu je održan Prvi jugoslovenski narodni sabor, sa
predstavnicima 486 raznih iseljeničkih organizacija iz SAD i Kanade. Bila je to
prva velika javna manifestacija u svetu u korist ideje o oslobađanju i
ujedinjenju južnoslovenskih naroda u jednu državu.
Vremeplov: UmroSvetozar Marković
Srpski političar, politički mislilac i pisac Svetozar Marković, osnivač
socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj
literaturi umro je na današnji dan 10. marta
1875 . Po povratku sa studija u Švajcarskoj i Rusiji, gde je upoznao Karla
Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi
socijalistički list na Balkanu “Radenik”. Bio je pod uticajem ruskog
“narodnjaštva”. Ubrzo je proteran iz Srbije i godinu dana je živeo u
Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove “Javnost” i
“Glas Javnosti”, a 1875. “Oslobođenje”. Zbog navodne
štamparske krivice odležao je devet meseci u požarevačkom zatvoru, odakle je
izašao teško bolestan. Člancima “Realni pravac u nauci i životu”,
“Pevanje i mišljenje” i “Realnost” snažno je uticao na
srpsku književnost krajem 19. veka. Političke ideje razradio je u delu
“Srbija na istoku”, najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.
Vremeplov: Umro Jovan Sterija Popović
Na današnji dan 10. marta 1856. godine umro je srpski pisac Jovan Sterija
Popović, prvi srpski komediograf. Posle završenih studija prava u Kežmarku u
Slovačkoj (tada Gornja Ugarska), radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je
prešao u tadašnju Kneževinu Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u
Kragujevcu pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvete Srbije obavio je
pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje
Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Izradio je i čitav
rečnik nove srpske pravno-filozofske terminologije, ali ga na žalost
intelektualna javnost nije prihvatila. Učestvovao je u organizovanju prvog
beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije “Smrt
Stefana Dečanskog”. U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i
Milovana Vidakovića, ali je “Romanom bez romana” napustio
romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala dela: komedije “Laža i
paralaža”, “Pokondirena tikva”, “Zla žena”,
“Tvrdica”(Kir-Janja), “Rodoljupci”, zbirka pesama
“Davorje”. Napisao je i jedan udžbenik retorike.
Vremeplov:
RođenJovan
Đorđević
Na današnji dan 10. marta1908. godine rođen je srpski
pravnik Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske
akademije nauka i umetnosti, stručnjak za ustavno pravo. Od 1945. učestvovao je
u pisanju ustava i zakona u bivšoj SFRJ i bio jedan od glavnih urednika “Arhiva
za pravne i društvene nauke”. Jedan je od tvoraca ustava SFRJ iz 1974.
Dela: “Državno uređenje FNRJ”, “Narodni odbori”,
“Ustavno pravo SFRJ”, “Osnovna pitanja federalne države”,
“Novo ustavno pravo”.
Vremeplov:SAD uslovile pomoć SR Jugoslaviji saradnjom sa Hagom
Na današnji dan 10. marta2001. godine SAD su uslovile
ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji saradnjom sa Međunarodnim sudom za ratne zločine
u Hagu, zahtevajući izručenje optuženih za ratne zločine, pre svega bivšeg
predsednika Slobodana Miloševića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka
Mladića do 31. marta. Nakon hapšenja Slobodana Miloševića 1. aprila, SAD su
odobrile pomoć Jugoslaviji od 50 miliona dolara.
Vremeplov: UmroBulgakov
Ruski
pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov umro je na današnji dan 10. marta 1940. godine. Zbog romana s fabulom iz
građanskog rata “Bela garda”, bio je “počastvovan” napadom
samog Staljina. Sličan gnev izazvao je romanom “Majstor i Margarita”,
štampanom u Moskvi tek 1966. Ostala dela: priče i pripovetke “Beleške mladog
lekara”, “Đavolijada”, “Kobna jaja”, “Pseće
srce”, romani “Život gospodina de Molijera”, “Pozorišni
roman” (nedovršen), drame “Bekstvo”, “Zojkin stan”,
“Purpurno ostrvo”, “Adam i Eva”, “Blaženstvo”,
“Ivan Vasiljevič”, “Bratstvo licemera”, “Poslednji
dani”, “Batum”, scenariji “Revizor”, “Mrtve
duše”, dramatizacije “Mrtve duše”, “Rat i mir”
Vremeplov: Kao jeretik spaljen Baltazar Hubmajer
Na današnji dan 10. marta 1528. godine
u Beču je kao jeretik spaljen na lomači Baltazar Hubmajer, jedan od glavnih
vođa austrijskih baptista.
Vremeplov: RođenMarčelo Malpigi
Italijanski lekar i botaničar
Marčelo Malpigi, koji se smatra tvorcem mikroskopske anatomije rođen je na današnji dan 10. marta 1628. godine. Pronašao je jako
konveksno sočivo – jednostavni mikroskop koji uveličava do 180 puta.
Vremeplov: RođenFridrih fon Šlegel
Na današnji dan 10. marta 1772. godine
rođen je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, jedan od začetnika nemačkog
romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Pisao je eseje, pesme i
pripovetke propagirajući ideje romantičarskog pokreta. U “Istoriji stare i
nove književnosti” dao je jedan od prvih pregleda celokupne svetske
književnosti.
Žrtva
„Malčanskog berberina” napustila Niš
Dvanaestogodišnja Monika
Karimanović, iz Suvog Dola kod Niša, koja je između 20.decembra prošle i 5.
januara ove godine bila žrtva kidnapovanja monstruma Ninoslava Jovanovića (46),
iz niškog sela Malča, poznatog „Malčanskog berberina”, već nekoliko dana nije u
Nišu. Nesrećna devojčica privremeno se preselila u obližnji Svrljig, gde inače
živi rođena sestra njene majke. Aleksandra, njena majka, takođe je otišla u ovu
varošicu, kako bi bila sa Monikom. Razlog odlaska iz Niša u Svrljig je
isključenje struje u porodičnom objektu gde je Monika do sada živela sa
roditeljima, majkom Aleksandrom i ocem Robertom. Isporuka električne energije
obustavljena je jer više meseci unazad nisu plaćeni računi za utrošenu struju.
Taj zajednički strujomer koriste, saznali smo dve, a povremeno i tri porodice
koje žive pored objekta u kojem je porodica Karimanović, i koje su u bliskoj
rodbinskoj vezi sa Monikinim roditeljima.
Kako je pred odlazak za Svrljig
objasnila Aleksandra Karimanović, ona i njen suprug redovno izmiruju račune za
utrošenu struju, ali korisnici zajedničkog strujomera (saznaje se da je reč o
roditeljima i bratu Aleksandre) to ne čine duže vreme. Karimanovići su pokušali
da obezbede poseban priključak za elektrodistributivnu mrežu i strujomer kojim
bi bila registrovana potrošnja struje samo u delu objekta gde oni žive, ali za
to, ispričali su, nemaju novca. Kao što nemaju para ni da izmire dugovanja
ostalih potrošača sa zajedničkog strujomera. Kako je neizvesno kada će računi
biti plaćeni, a struja ponovo biti priključena potrošačima sa ovog zajedničkog
strujomera u Suvom Dolu, Monika i njena majka Aleksandra Karimanović odlučile
su da privremeno odu kod rođaka u Svrljigu.
Sukob među
Bošnjacima oko direktora škole
Događaji
vezani za izbor novog direktora u novopazarskoj osnovnoj školi „Avdo Međedović”
povod su da Bošnjačko nacionalno veće (BNV) razmotri mogućnost izlaska iz
obrazovnog sistema Republike Srbije. Sa druge strane nekoliko stotina roditelja
učenika te škole peticijom traži od ministra prosvete da preduzme šta
treba i omogući normalnu nastavu. Očigledno zvono u ovoj školi sve više zvoni
po političkim taktovima. Naime, već desetak dana novoimenovani vršilac dužnosti
direktora Osnovne škole „Avdo Međedović” Safet Smailović ne može do svog novog
radnog mesta, jer školsku kapiju čuvaju deo zaposlenih u ovoj školi, neki
roditelji i aktivisti SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina, za čije uporište ova
škola važi od osnivanja, pre desetak godina.
Sve je počelo kada se školski odbor
izjasnio da da podršku kandidatu ove škole Zahiru Gudževiću. Taj kandidat je dobio
podršku i BNV-a, jer je škola „Avdo Međedović” proglašena za ustanovu od
posebnog značaja za Bošnjake. Međutim, rešenje ministra prosvete glasilo je
drugačije – za vršioca dužnosti imenovan je Safet Smailović, koji nije
konkurisao. Ali Smailović je prvog radnog dana u novom polugodištu mogao samo
do školske kapije. Dočekali su ga oni koji se protive njegovom izboru. Dalje od
kapije nije mogla ni prosvetni inspektor Svetlana Filipović. Traže, navodno, da
se rešenje o imenovanju Smailovića povuče i ispoštuje volja školskog odbora i
BNV-a, to jest kako su tvrdili, da ministar Šarčević poštuje zakon. Među
„braniocima” škole bio je i dosadašnji direktor škole Ahmedin Đerlek, inače
blizak saradnik i BNV-a i predsednika SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina.
Slučaj ove škole našao se i na
sednici Narodne skupštine Srbije. Ministar prosvete Šarčević je, odgovarajući
na poslaničko pitanje, rekao da se u ovoj školi radi o pokušaju opstrukcije i
politizacije jedne grupe ljudi, da on nije prekršio nijedan član zakona, a da
iza blokade škole stoji bivši direktor, uzurpator koji ne dozvoljava ulazak ni
v. d. direktora, ni prosvetnoj inspekciji ni ljudima iz školske uprave, te da
će se on (bivši direktor Ahmedin Đerlek, penzioner) kad sve ovo prođe, vući po
sudovima. Ministar je upozorio i zaposlene u školi da može da se desi i da ne
dobiju platu na vreme: „Ne zato što ću ja da sprečavam da dobiju lični dohodak
već zato što nemate lice u objektu koje je merodavno da potpiše platni spisak.”
Šarčević objašnjava da podrška školskog odbora i BNV-a nekom kandidatu za
ministra nije obavezujuća već samo deo procedure.
Ovaj stav Mladena Šarčevića dočekan
je na nož u BNV-u i u Ugljaninovoj stranci. „Aktuelni režim srpskog predsednika
Aleksandra Vučića po uzoru na ruski model u Čečeniji, pokušava da Bošnjacima
Sandžaka nametne dugogodišnjeg muftiju Muamera Zukorlića na čelo civilne vlasti
kao specijalnog predstavnika velikosrpskog okupacionog režima u Sandžaku”,
napisao je Ugljanin na svom tviter nalogu. „Po tom modelu, srpski ministar Šarčević,
ignorišući Ustav i zakone (….) pokušava da nametne Zukorlićevog verskog
ekstremistu za direktora osnovne škole koja je proglašena za ustanovu od
posebnog značaja za Bošnjake”, napisao je Ugljanin. I delegacija BNV-a bila je
na razgovorima u Ministarstvu prosvete. Iako tvrde da su otklonjene sve dileme
u vezi sa regularnošću konkursa, saopštenje završavaju pretnjom da će BNV, ako
ne bude po njihovom, razmotriti modalitete izlaska iz obrazovnog sistema
Republike Srbije.
A nekoliko stotina roditelja peticijom traži da ministar preduzme mere, omogući njihovoj deci normalnu nastavu i da podršku novoimenovanom direktoru Safetu Smailoviću, inače članu Stranke pravde i pomirenja (SPP), Muamera Zukorlića. Zukorlić pak smatra da su svi događaji u ovoj školi u stvari odgovor SDA Sandžaka na njegov (Zukorlićev) poziv da tri vodeće bošnjačke stranke za predstojeće izbore formiraju jedinstvenu bošnjačku listu. – Ovo je samo pokušaj SDA Sandžaka da sačuva svoj uticaj u školi, u naselju Selakovac koje tradicionalno glasa za SPP, i da se u izbornu kampanju uđe sa svađom koja će baciti senku na moj poziv da napravimo zajedničku listu – kazao je Zukorlić na lokalnoj televiziji. On je uveren da će Ministarstvo prosvete uraditi šta je potrebno da se ova škola sačuva od političkih zloupotreba.
Osam godina zatvora zbog pogibije osam putnika na pružnom prelazu
U Osnovnom sudu u Nišu posle više održanih ročišta u poslednjih godinu dana, saslušanja svedoka i veštačenja stručnjaka saobraćajne struke, Milan Zdravković (38), iz okoline Aleksinca, vozač „Nišekspresa”, proglašen je u utorak 3. marta krivim za tešku saobraćajnu nesreću i osuđen na osam godina zatvora. Istom odlukom suda, Zdravkoviću je izrečena bezbedna mera zabrane upravljanja motornim vozilima D kategorije u trajanju od pet godina posle izdržane zatvorske kazne. Optužnica je, rečeno je u obrazloženju presude, teretila Zdravkovića za teško krivično delo protiv bezbednosti saobraćaja, odnosno za izazivanje teške nesreće na pružnom prelazu međunarodne železničke pruge Niš-Skoplje-Atina, kod niškog sela Donje Međurovo, koja se dogodila 20. decembra 2018.godine. U toj nesreći poginulo je osmoro putnika iz autobusa na koji je, na prelazu bez rampi naleteo voz, a 27 putnika je teže ili lakše povređeno. Putnici u autobusu su bili uglavnom đaci iz moravskih sela koji su tog kobnog jutra krenuli na nastavu u srednjim školama u Nišu, kao i jedan broj meštana sela u dolini Južne Morave koji su zaposleni u niškim preduzećima, firmama i ustanovama i koji su išli na posao. Zdravković se prilikom upravljanja autobusom nije zaustavio na znak „stop” ispred prelaza. U svojoj završnoj reči zastupnik optužnice je zatražio kaznu zatvora za Milana Zdravkovića u trajanju od osam godina zatvora i zabranu upravljanja mogtornim vozilima D kategorije, što je sud prihvatio. Tužilac je posebno insistirao na činjenici da okrivljeni vozač nije pokazao nikakve znake kajanja, da se izvinio žrtvama stradalih na jednom od prethodno održanih ročišta i to tek kada je bio pritisnut dokazima da se nije zaustavio ispred pružnog prelaza i da je on vinovnik tragedije. Završetku suđenja i izricanju presude prustvovali su skoro svi članovi porodica pognulih putnika i veliki broj povređenih u ovoj nesreći.