Ministarstvo:
Odložiti đačke ekskurzije u inostranstvo
Ministarstvo
prosvete Srbije preporučilo je svim školama da đačke ekskurzije u inostranstvo
odlože zbog koronavirusa, a posebni savetnik Ministarstva Aleksandar Pajić
rekao je u ponedeljak 9. marta za RTS da je preporuka obavezujuća za sve škole.
agencijama navedeno kakvi su uslovi putovanja i plaćanja. „Ne vidim apsolutno
nikakav problem da se zbog epidemiološke situacije i zabrane novac vrati
učenicima“, ističe Pajić. On je dodao i da sa Ministarstvom zdravlja prate
kompletnu epidemiološku situaciju i da do sada nije bilo potrebe da se ukidaju
putovanja i izleti u Srbiji. Ministarstvo je pre više od nedelju dana
preporučilo da se obustave ekskurzije u Italiju, a sada se preporuka odnosi na
sve zemlje.
Pajić je u
Dnevniku RTS rekao da su Ministarstvo i ministar Mladen Šarčević reagovali
pravovremeno kada su produžili raspust zbog epidemije gripa. „Sada smo ponovo
reagovali po preporuci Ministarstva zdravlja i zabranili smo odlazak u
kompletno inostranstvo. Sve zemlje podležu ovoj preporuci“, naglasio je Pajić.
Objasnio je da je preporuka ministra obavezujuća za sve škole i da se može
smatrati da je uvedena zabrana na sva studijska putovanja i sve ekskurzije. Prema njegovim rečima, zabrani podležu i
razmene studenata. „To su studijska putovanja gde imamo saradnju dve škole. To
su manje grupe učenika ili pojedinačni učenici koji sa svojim profesorima
putuju i to je do daljeg obustavljeno“, rekao je Pajić. On je istakao da će zajedno
sa Ministarstvom zdravlja pravovremeno reagovati kada dođe do potrebe da se
odluka ukine. Pajić je dodao da su škole bile obavezne da izađu na javnu
nabavku i da je prilikom sklapanja ugovora sa turističkim
Javni poziv
za izbor Master 4.0 programe u oblasti kreativnih industrija
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja raspisalo je u ponedeljak 9. marta Javni poziv za izbor multidisciplinarnih master studijskih programa koji će povezati tehničke i prirodno-matematičke sa umetničkim fakultetima, kao i sa kompanijama koje posluju na tržištu kreativnih industrija. Tim povodom, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević i direktor nevladine organizacije Inicijativa „Digitalna Srbija“ Nebojša Đurđević potpisali su danas sporazum kojim je dogovorena saradnja na realizaciji Javnog poziva i pozvali visokoškolske ustanove da se u narednih mesec i po dana jave na ovaj konkurs sa svojim predlozima programa. Ministar je rekao da je nakon uspeha prošlogodišnjeg Mastera 4.0 koji je doveo do saradnje više od deset državnih fakulteta i omogućio razvoj četiri studijska programa na tri univerziteta, fokus ovogodišnjeg Javnog poziva na povezivanju sveta tehnologije i sveta umetnosti.
Kako je
naglasio, kreativne industrije su grana privrede koja je jedan od prioriteta
Vlade Srbije i koja je u nedavno objavljenoj Strategiji pametne specijalizacije
definisana kao jedan od četiri ključna prioriteta za brži ekonomski razvoj naše
zemlje. Kako bi se stvorili uslovi za dalji rast kreativnih industrija, grane
privrede koju Vlada Srbije prepoznaje kao strateški prioritet, očekuje se da
jedan ili više izabranih Master 4.0 programa povećaju broj i kvalitet kadra
spremnog za poslovanje na globalnom digitalnom tržištu, naveo je ministar i
dodao da je program uključen u ovogodišnji Plan rada Saveta za inovaciono
preduzetništvo i IT.
Direktor
Inicijative „Digitalna Srbija“ Nebojša Đurđević naglasio je da je oganizacija
Startup Genome iz San Franciska u svom globalnom izveštaju za 2019. godinu prvi
put analizirala i jedan startap ekosistem iz Srbije te, pored blokčejna,
izdvojila gejming, kreativnu industriju posvećenu razvoju video-igara, kao
jedan od domaćih sektora digitalne ekonomije sa najvećom snagom za dalji
razvoj.
Javnim
pozivom „Master 4.0 — Kreativne industrije“ određeno je da prijavljeni programi
moraju da obuhvate obavezne predmete iz najmanje tri od šest definisanih
oblasti (digitalna umetnost, narativne tehnike, razvoj igara, film i animacija,
interaktivno računarstvo, poslovne veštine), kao i izborne predmete iz bar dve
od četiri oblasti (muzika i zvuk, marketing u digitalnom okruženju, osnove
programiranja, napredno programiranje). Fakulteti i univerziteti su pozvani da
sami utvrde obavezne i izborne predmete na osnovu konkursom definisanih
parametara, ali i u skladu sa svojim poljem i temama koje smatraju relevantnim
za celokupni program.
Predviđeno
je da master program traje tri semestra, dok će prijavljene visokoškolske
institucije morati da predlože i najmanje jedan kratki studijski program iz
navedenih oblasti. Javni poziv je otvoren za sve državne univerzitete ili
fakultete koji već imaju studijske programe iz oblasti računarstva, IT,
menadžmenta, organizacionih nauka i umetnosti, dok privatne visokoškolske
ustanove mogu da se prijave u zajedničkoj prijavi sa državnom institucijom kao
nosiocem programa. Pored analize relevantnosti sadržaja predloženih predmeta i
stručnih kompetencija nastavnika, kriterijumima konkursa data je prednost
programima iza kojih stoji veći broj fakulteta, kao i onima koji predviđaju
angažovanje predavača sa stranih univerziteta i iz privrede. Uslovi konkursa
koje su definisali predstavnici Saveta za kreativne industrije predsednice
Vlade Srbije i nacionalne platforme „Srbija stvara“, Asocijacije industrije video-igara
Srbije i Inicijative „Digitalna Srbija“, nalažu i da program obavezno sadrži
stručnu praksu i praktičan rad u trajanju od najmanje osam nedelja kod
kompanija koje posluju u oblasti kreativnih industrija.
Vlada
Republike Srbije finansiraće proces akreditacije i sredstva za naknade
studenata na studentskoj praksi u iznosu od 11 miliona dinara za do dva
studijska programa koje bude izabrala komisija sastavljena od predstavnika
državnih institucija, privrede i visokoškolskih ustanova iz inostranstva.
Ministarstvo
prosvete obezbediće 15 budžetskih, od ukupno 35 studentskih mesta na programu.
Inicijativa „Digitalna Srbija“ će u školskoj 2020/2021. godini stipendirati do
deset studenata, bez obaveze prakse ili zaposlenja u kompanijama koje okuplja
ova neprofitna organizacija. Visokoškolske institucije čiji programi budu
izabrani na konkursu biće u obavezi da omoguće upis najmanje dve genaracije
studenata, počev od školske 2020/2021. godine. Javni poziv je otvoren 45 dana,
a zainteresovane visokoškolske ustanove mogu da se prijave elektronskim putem
na sajtu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Igračke,
nameštaj i IT oprema u vrtićima širom Srbije
Vrtiću „Bubamara“ u Zemun polju u ponedeljak 9. marta su isporučene
igračke, nameštaj i IT oprema u okviru podrške Evropske unije reformi
predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji. Donaciju su svečano uručili
ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević, ministarka za
evropske integracije Jadranka Joksimović i šef Delegacije EU u Srbiji Sem
Fabrici.
Ministar
Šarčević rekao je da su igračke,
nameštaj i IT oprema, za 56 predškolskih ustanova u 55 gradova u Srbiji deo
pomoći EU unapređenju predškolstva u Srbiji u skladu sa novim programima
predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Prema njegovim rečima, cilj novih osnova
programa koji se naziva „Godine uzleta“ je celovit razvoj i dobrobit deteta
kroz integrisani pristup učenju, povezivanje igre i drugih aktivnosti, kao i
izgradnja smislenih odnosa sa vršnjacima i odraslima u prostoru koji je
inspirativan. Cilj je da povećamo obuhvat dece, kao i da model programa bude
prilagođen uzrastu dece. Zbog toga je potrebno da ambijent bude nešto što
inspiriše, da didaktička sredstva, igračke i sve drugo čine prijatan prostor
koji razvija maštu. Upravo „Godine uzleta“ su jedan od najboljih programa za
predškolski uzrast, kazao je ministar i dodao sa su osim opremanja vrtića
predviđene i obuke za vaspitače.
Ministarka
za evropske integracije Jadranka Joksimović izrazila je zadovoljstvo zbog
sprovođenja ovog projekta. To je konkretno ulaganje u brigu o ljudima. Cilj je
bio da podstaknemo rani razvoj. I da u tom ranom razvoju decu pripremimo za
nova znanja i veštine, kao i nove načine učenja koji će ih sačekati u osnovnoj
školi sa reformom obrazovanja, navela je ona.
Šef
Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici rekao je da je projekat pokrenut kako bi
deci i vaspitačima koji rade u ovim ustanovama pružili neophodne alate za
njihov rad. Zato smo ovim projektom obuhvatili više od 50 opština. Ukupno
40.000 dece će biti uključeno. Mi smo kroz ovaj program obezbedili igračke,
nameštaj i IT opremu kako bismo osnažili decu u pružili im najbolje alate za
njihov razvoj, kazao je on.
Direktorka
Predškolske ustanove „Sima Milošević“ Jasmina Bouali Stanojković rekla je da tu predškolsku ustanovu u Zemunu, čiji je
deo vrtić „Bubamara“, pohađa 5.155 dece uzrasta od jedne godine do polaska u
školu. Deca su raspoređena u 256 grupa u okviru 33 objekta.
Događaju
su prisustvovali i državni sekretar Ministarstva finansija Gojko Stanivuković,
pomoćnik ministra Marko Jovanović i predsednik opštine Zemun Dejan Matić.
Za 56
predškolskih ustanova u Srbiji donirano je 793 kompleta nameštaja, 11.680
krevetića, 521 komplet tehnike i 793 kompleta igračaka koji su raspoređeni u
više od 500 objekata u kojima boravi oko 40.000 dece, uzrasta od 6 meseci do
polaska u školu. Pored opreme, koju su dobile predškolske ustanove iz
najsiromašnijih opština u Srbiji, realizuje se i novi EU projekat „Podrška
reformi sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji“. Oko 1.500
vaspitača i stručnih saradnika iz ovih opština biće obučeno da razvija
profesionalne kompetencije za kvalitetno inkluzivno predškolsko vaspitanje i
obrazovanje. Pet opština koje su dobile opremu postaće centri klastera za
širenje Novih osnova programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja (Novi Sad, Zemun,
Loznica, Pirot i Čačak). Od 2003. godine, EU je donirala za reformu sektora
obrazovanja više od 100 miliona evra – za unapređenje predškolskog vaspitanja i
obrazovanja, reformu srednjeg stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih,
renoviranje i opremanje škola i fakulteta, podršku inkluzovnom obrazovanju,
itd.
Najbolji na
bilbordima: Milica Vidić đak generacije
u Žablju
U protekloj školskoj godini Opština Žabalj imala je petoro đaka
generacije u osnovnim školama i srednjoj školi. Milica Vidić izabrana je za
đaka generacije Osnovne škole „Žarko Zrenjanin” u Gospođincima, a u prošloj
godini ostvarila je značajne uspehe na takmičenjima iz srpskog i francuskog
jezika. Iz srpskog jezika zauzela je treće mesto na okružnom takmičenju, dok je
iz francuskog jezika bila prva na opštinskom takmičenju. Svoje školovanje
nastavila je u Srednjoj školi „22. oktobar” u Žablju. – Želela bih da upišem
dobar fakultet, ali trenutno još se nisam opredelila i koji – kaže Milica. –
Imam četiri godine na raspolaganju i za to vreme, nadam se da će mi se
profilisati i smer u kom bih nastavila kako školovanje tako i dalju poslovnu
karijeru.
Projekat „Učim
+ Znam = Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene odgovornosti,
i 2019. godine realizovan je u Novom Sadu i šest opština u Vojvodini: Sremskim
Karlovcima, Srbobranu, Bačkom Petrovcu, Žablju, Temerinu i Beočinu u kojima je
predstavljeno više od 370 đaka osnovnih i srednjih škola koji su u protekloj
školskoj godini 2018./2019. ostvarili najznačajnije uspehe na takmičenjima iz
oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni, ali i one koji su
zbog svojih uspeha izabrani za đake generacije. Generalni sponzor ovog projekta
je Erste banka.
Obeležen
Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja
Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja se obeležava svake
godine, poslednje srede u februaru, pod
nazivom „Dan rozih majica“. Obeležavanje ovog dana ima za cilj promovisanje
tolerancije, empatije, poštovanja različitosti,
razvijanja saradnje i osnaživanje za nenasilno rešavanje konflikata.
Povodom toga, u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i domovima
učenika i u njihovim lokalnim
zajednicama, širom Srbije su organizovane tokom cele nedelje preventivne
aktivnosti na temu zaštite od nasilja i diskriminacije.
Deca
predškolskog uzrasta i učenici su sa svojim vaspitačima/nastavnicima,
vršnjačkim timom, na kreativan način doprineli razvijanju svesti o postojanju
problema vršnjačkog nasilja kroz: radionice, predavanja, tribine, priredbe,
sekcije (dramske, muzičke, likovne, literarne, sportske) pripremali predstave i
forum teatar predstave; organizovali sportske aktivnosti; snimali
kratkometražne filmove, koncerte i horske izvedbe; osmišljavavali kratke
koreografije, u kojima su kroz pokret,
igru i glumu prikazivali svoje doživljaje vršnjačkog nasilja; kreirali
stripove, postere, plakate, bedževe, flajere na kojima su ispisivali poruke
protiv vršnjačkog nasilja i izvodili performanse kojima su na simboličan način slali poruke ljubavi i
tolerancije.
Ministarstvo
preosvete se zahvalilo svim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim
školama, domovima učenika na poslatim materijalim, kreativnosti, posvećenosti i istrajnosti u zaštiti dece od
nasilja i diskriminacije.
Moraćemo još
da podignemo kvalitet visokog obrazovanja
Srbiji
nije vraćen pre dve godine izgubljeni status punopravnog člana u evropskom
udruženju agencija za akreditovanje fakulteta i univerziteta, što, po rečima
ministra prosvete, neće uticati na validnost naših diploma u inostranstvu Elem,
Nacionalnom telu za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju
Srbije (NAT) nije vraćen priželjkivani i pre dve godine izgubljeni status
punopravnog člana u Evropskoj asocijaciji za obezbeđenje kvaliteta u visokom
obrazovanju, potvrdio je „Politici” prof. dr Sima Avramović, predsednik
Upravnog odbora NAT-a. To znači da će srpski centar iz koga dolaze akreditacije
za sve naše visoke škole, fakultete i univerzitete naredne dve godine imati
status pridruženog člana u pomenutom udruženju evropskih agencija za
akreditovanje i proveru kvaliteta rada akademskih ustanova. Ovakva odluka je
doneta na sednici Upravnog odbora Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta
20. februara, saznajemo u saopštenju NAT-a, a najvažnija primedba kada je u
pitanju domaće visoko obrazovanje tiče se nezavisnosti rada NAT-a prilikom
donošenja akreditacionih odluka. Ta zamerka se odnosila na član 23 Zakona o
visokom obrazovanju, prema kome fakultet kojem NAT nije dao akreditaciju može
da se žali Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje, koji onda može da promeni
odluku ovog nezavisnog tela. – Ocenjeno je da je time ugrožena nezavisnost donošenja
akreditacionih odluka NAT-a i da nije ispunjen ESG standard, koji se odnosi na
nezavisnost agencija. Otklanjanje te primedbe, imajući u vidu da je u
pitanju procedura predviđena zakonom, nije bilo moguće bez njegove promene.
Zbog toga je NAT pokrenuo inicijativu za izmenu i dopunu Zakona o visokom
obrazovanju u tom delu, što je i dokumentovao članovima recenzentske komisije
Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta u oktobru 2019. godine –
istaknuto je na sajtu NAT-a. Ostale primedbe su, kako navode u NAT-u, uglavnom
bile formalnog karaktera.
Profesor
Avramović za Politiku podseća da je Srbija status punopravnog člana u evropskoj
asocijaciji izgubila još u februaru 2018. godine, kada je prethodna Komisija za
akreditaciju i proveru kvaliteta, zbog neusaglašenosti sa pomenutim ESG
standardima, prevedena u takozvano članstvo pod nadgledanjem. Dat je
dvogodišnji rok za ispravljanje manjkavosti. U međuvremenu je Zakonom o visokom
obrazovanju, u julu 2018. godine, konstituisan NAT kao potpuno novo akreditaciono
telo u Srbiji. Ono je imalo nešto više od godinu dana da ukloni sve manjkavosti
u ovdašnjem akademskom obrazovanju. Već u oktobru 2019. godine u Beograd je
stigao četvoročlani tim eksperata Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta
da oceni napredak. – Vremena je bilo izuzetno malo, ali mnogo toga je urađeno.
Znajući da Evropska asocijacija za obezbeđenje kvaliteta status „pod
nadgledanjem” po pravilu ne produžava, očekivao sam samo dva moguća ishoda: ili
da nam obnove punopravno članstvo, ili da pređemo u kategoriju pridruženih
članova. Naravno da sam priželjkivao ovo prvo, jer sam imao u vidu da je NAT za
malo više od godinu dana uradio izuzetan posao.
Uveli smo potpuno nove procedure u postupak
akreditacije i spoljašnje provere kvaliteta akademskih ustanova. One su sada
znatno objektivnije, potpuno u skladu s evropskim standardima, jer umesto
ranija dva, visokoškolske ustanove sada posećuje i ocenjuje pet recenzenata:
tri profesora, privrednik i student, uz stranog recenzenta za doktorske studije
– objašnjava Avramović. – Nacionalno telo za akreditaciju i proveru kvaliteta u
visokom obrazovanju u kratkom roku je stvorilo potpuno novu normativu,
obezbedilo institucionalnu i finansijsku samostalnost i, što je najvažnije,
uspelo da otkloni najveći deo primedbi iz 2018. godine, a to se jasno kazuje u
novom izveštaju Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta u visokom
obrazovanju. S druge strane, bio sam svestan da evropska asocijacija po pravilu
zahteva ispunjavanje svih standarda. Uz sve pohvale koje smo dobili od
četvoročlanog tima evropske asocijacije, u nekoliko navrata su kazali da je
njihova poseta preuranjena. Iz toga se moglo naslutiti da neće biti nikakvog
„praštanja” – otkriva prof. Avramović najave koje su se, nažalost, i ostvarile.
On ističe
da to što Srbija nije vraćena među punopravne članove evropske asocijacije ni u
kom slučaju ne može uticati na validnost srpskih fakultetskih diploma u
inostranstvu, jer ih nostrifikuju takozvani ENIC/NARIC centri, koji nemaju
veze s evropskom asocijacijom. Dodaje i da neke članice Evropske unije, poput
Češke, Slovačke, Švedske, nisu punopravni članovi Evropske asocijacije za
obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju. – Strani studenti koji razmišljaju
o dolasku na ovdašnje fakultete takođe o tome ne vode računa, već više gledaju
rangiranje univerziteta na listama poput Šangajske. Fakultetska diploma se ne
vrednuje prema zemlji porekla, već prema prestižu univerziteta na kome je
stečena – ističe profesor Avramović i dodaje da će za dve godine Srbija ponovo
zatražiti da evropska asocijacija sagleda kakav je napredak ostvaren u visokom
obrazovanju i da će dotad otkloniti i nedostatke za čiju eliminaciju nije bilo
vremena.
Deo
akademske javnosti tvrdi da je odluka Evropske asocijacije za obezbeđenje
kvaliteta u visokom obrazovanju „cena za toleranciju koju su privatni i državni
univerziteti pokazali za sumnjive diplome političara” i podseća da je NAT
nedavno poprilično povećao cene akreditacija, uz opravdanje da je neophodno
više novca za ispunjenje uslova koje pred njih postavlja evropska asocijacija.
Šarčević:
Dobri srpski fakulteti su i dalje dobri
Mladen
Šarčević, ministar prosvete, koji je u više navrata za Politiku isticao važnost
vraćanja među punopravne članove Evropske asocijacije za obezbeđenje kvaliteta
u visokom obrazovanju, juče je naglasio da najnovija odluka neće uticati na
bilo šta u našem visokom obrazovanju, jer smo u ovom statusu, faktički, i bili.
– Dobri srpski fakulteti su i dalje dobri, NAT je nezavisno telo. Postoji
napredak u domaćem visokom obrazovanju, ali mora još mnogo da se radi na
praćenju kvaliteta u njemu – kaže Šarčević.
Omladinska rešenja za bolje obrazovanje, veću zapošljivost i građanski aktivizam
Tokom trodnevne radionice početkom marta u okviru prvog Generation
Unlimited omladinskog izazova, 10 timova mladih ponudilo je rešenja za
unapređenje obrazovanja, zapošljivosti i građanskog aktivizma. Timovi su uz
podršku mentora razrađivali ideje koje su ušle u najuži izbor na konkursu
u konkurenciji 70 prijava. Stručni žiri je odabrao pet najboljih projekata koji
će dobiti finansijsku i dodatnu mentorsku podršku da projekte sprovedu u delo u
naredna tri meseca, kao i mogućnost da učestvuju u globalnom Generation
Unlimited takmičenju. Svi timovi
ponudili su rešenja za unapređenje zajednica u kojima žive, a žiri je odabrao 5
najperspektivnijih koji će nastaviti da rade na realizaciji uz mentorsku
podršku i novčani podsticaj.
Tim Borci za mlade borio se za povećanje
inkluzije i rešavao je problem orjentacije u prostoru za slepe i slabovide.
Njihova ideja je da sprovedu vršnjačke obuke i časove orijentacije, da ostvare
saradnju sa peripatolozima kojih u Srbiji ima jako malo, i zatim da izgrade
mrežu podrške kako bi sve slepe i slabovide osobe mogle da budu samostalnije.
Romani Asvin su radili na osnaživanju i
boljem informisanju mladih Roma. Osmislili su društveni informativni servis
putem kog bi mladi Romi i Romkinje imali mogućnost boljeg informisanja o raznim
mogućnostima (obuke, obrazovanje, poslovi), kroz pisani i video sadržaj
(blogovi, video snimci) i info sesije na lokalnom nivou.
Tim NASA razmišljao je na koji način formalno obrazovanje može da se upotpuni i nadogradi kako bi mladi bili veštiji i samostalniji. Projekat za unapređenje ovog izazova kod mladih planiraju da reše vršnjačkim mentorstvom, radionicama i tribinama za bolji i lakši razvoj mladih kroz ove vidove neformalnog obrazovanja.
Dok su
članovi tima Eco emergency predlagali
ekološko osvešćivanje srednjoškolaca – za početak kroz reciklažu papira, a
kasnije bi želeli da podstaknu reciklažu plastike i druge ekološke
akcije.
Erudita je tim koji se zalagao za omladinski
aktivizam i za veću zainteresovanost mladih za učešće u društvu. Na motivaciju
mladih da zauzmu aktivniju ulogu u svojim zajednicama uticali bi kroz vršnjačko
mentorstvo, radionice i tribine.
Između intenzivnih delova
radionice mladi učesnici imali su priliku da se upoznaju, druže i povežu sa
vršnjacima iz drugih gradova, podele ideje i pomognu jedni drugima u rešavanju
problema.
Generation Unlimited ili kraće GenU pokrenuo je omladinski izazov koji se ove godine dešava u 40 zemalja širom sveta. Cilj ove inicijative je da osnaži mlade da stvaraju rešenja za izazove u svom okruženju i da na taj način unapređuju svoje veštine, lakše prelaze put od obrazovanja do zaposlenja i postaju društveno aktivni. Izazov u Srbiji podržavaju UNICEF i UNDP, a realizuje ga organizacija Razlivalište uz podršku Saveza izviđača Srbije.
Operišu deformitete
kičme kod dece
Dve operacije mlađih pacijenata s teškim deformitetima kičme, obavljene
drugog marta Kragujevcu, nastavak su uspešne saradnje naših i stranih lekara
koji su u Srbiju došli pre četiri godine. Komplikovanim hirurškim zahvatima rukovodio
je francuski ortoped, profesor Lofti Miladi, kome su asistirali doktori Srđan
Vlajović i Ivan Stojadinović. Ova dvojica mlađih kragujevačkih ortopeda
usavršavali su se kod profesora Norberta Venture, španskog ortopeda. Prema
rečima doktora Predraga Sazdanovića, u Kragujevcu je prvi put u Srbiji izvedena
operacija pacijenta s teškim deformitetom kičme minimalnom invazivnom metodom.
Profesor
Ventura iz Barselone i profesor Miladi sa Univerzitetske dečje klinike „Neker”
u Parizu dolaze u Kragujevac da bi rukovodili najtežim operacijama. Tim
kragujevačkih ortopeda, u čijem sastavu je i anesteziolog Katarina Pavlović,
moći će samostalno da obavlja i najkomplikovanije hirurške zahvate za najviše
dve godine. – Mi smo za četiri godine napravili ogromnu uštedu. Ovakve
operacije u inostranstvu koštaju između 150.000 i 250.000 evra, kod nas između
30.000 i 35.000 evra. Ipak primarni cilj nam je bio da našu decu leče najbolji
evropski lekari, kao i da naši mladi ortopedi steknu vrhunska znanja i veštine
kako bi sami mogli da obavljaju i najteže operacije – poručio je direktor
Sazdanović.
Vremeplov: UmroSlobodan Milošević
Bivši
predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je na današnji dan 11. marta 2006 u pritvoru Haškog tribunala u Ševeningenu, gde mu se sudilo za ratne
zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.
Vremeplov: UmroMilan Bartoš
Na današnji dan 11. marta 1974.
godine umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih
jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog
fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.
Pod parolom “Kosovo –
republika” u Prištini su na današnji dan 11. marta 1981. godine izbile studentske demonstracije kosovskih
Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi
put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj
republici.
Vremeplov: Osuđena trojica novinara lista “Dnevni
telegraf”
Na današnji dan 11. marta 1999. godine nakon što je jedan
beogradski sud osudio trojicu novinara lista “Dnevni telegraf” na po
pet meseci zatvora međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava
“Hjuman rajts voč” ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na
slobodu medija poprimili alarmantne razmere.
Vremeplov: UmroDragan Nikolić
Na današnji dan 11. marta 2016.
godine umro je Dragan Nikolić, jugoslovenski i srpski glumac. U bogatoj
karijeri ostvario je blizu 180 uloga na filmu i televiziji, a njegovi
najpoznatiji likovi su Džimi Barka (Kad budem mrtav i beo), Flojd (Nacionalna
klasa), Prle (Otpisani), Popaj (Balkan Ekspres), Vlah-Alija (Banović
Strahinja), Urke (Poslednji krug u Monci).
Vremeplov: Protest studenata, Suhartu sedmi mandat
Pored snažnih protesta studenata koji su na današnji
dan 11. marta 1998 tražili političke i
privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsednika
Indonezije.
Vremeplov: Izabran predsednik Međunarodnog krivičnog suda u
Hagu
Na današnji dan 11. marta 2003 godine kanadski sudija Filip
Kirš izabran je za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u
Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje
suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.
Vremeplov: Umro Aleksander Fleming
Britanski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je
1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin umro je na današnji dan 11. marta
1955. godine. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim
biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem koji su njegov izum prvi
put primenili.
Vremeplov:Rođen Torkvato Taso
Na današnji dan 11. marta 1544. godine rođen
je italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa “Oslobođeni
Jerusalim” koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske
književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea
(Goethe) i Bajrona (Byron). Neki njegovi soneti bili su posvećeni Dubrovčanki
Cvijeti Zuzorić.
Vučić pozvao
Jurića da dostavi podatke o političaru pedofilu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić
pozvao je u ponedeljak uveče Igora
Jurića, predsednika Fondacija “Tijana Jurić”, ukoliko je istina da
ima informacije o političaru pedofilu da ih dostavi nadležnim organima i
poručio da će “taj neko odmah biti uhapšen. “Ja ne znam da li je to
istina, ako je istina molim Igora Jurića da izađe i kaže nadležnim organima o
kome je reč i mi ćemo istog sekunda da ga uhapsimo. Jer, da imate nekog u
skupštini, vladi, predsedništvu da obljubljuje decu…, to ljudi, kako bih vam rekao,
ako je to istina, a verujem da jeste, jer se Jurić ne bi sa tim igrao da nije
istina. nije Jurić poput Boška Obradovića ili Đilasa, bar se do sada nije tako
pokazao”, rekao je predsednik gostujući na Kopernikus televiziji.
Jurić je gostujući na TV Prva
kazao da je “jedan ozbiljan političar na nacionalnom nivou koji učestvuje
u predizbornoj trci” pedofil, da on za to ima dokaze, ali da je to
nedovoljno za sud.
U Srbiji 17
odsto dece izloženo fizičkom kažnjavanju
U Srbiji je 43 odsto dece starosti
od jedne do 14 godina bilo izloženo barem jednom vidu psihološkog ili fizičkog
kažnjavanja od strane članova domaćinstva, pokazalo je istraživanje UNICEF-a.
Oko 39 odsto dece izloženo je psihološkom, dok je 17 odsto izloženo fizičkom
kažnjavanju. Kako se navodi u saopštenju Centra za prava deteta, zabrinjava
podatak da je fizičko kažnjavanje najzastupljenije kod dece uzrasta 3 i 4
godine. Teškom fizičkom kažnjavanju je bilo izloženo 8 odsto dece, s tim što je
više devojčica nego dečaka. Između ostalog i iz tog razloga, Centar za prava
deteta sprovodi obuke o pozitivnom roditeljstvu za nastavnike i nastavnice u
osnovnim školama, kako bi oni dalje preneli stečeno znanje i veštine
roditeljima.
Obuke se odvijaju u okviru projekta
“Prava deteta u politikama i praksi” koji realizuje u partnerstvu sa
Save the Ćildren International, a uz finansijsku podršku Vlade Švedske,
saopšteno je danas. Jedan od ciljeva projekta je unapređenje sistema zaštite
dece od nasilja kroz podizanje svesti javnosti o posledicama telesnog kažnjavanja
i promovisanja pozitivnih i nenasilnih metoda odgajanja deteta.
Kroz program pozitivnog
roditeljstva, roditelji će biti osnaženi da umesto telesnog kažnjavanja dece
primenjuju alternativne pristupe koji nemaju negativne posledice po razvoj
deteta. Roditelji će imati priliku da steknu znanja o metodama pristupa detetu
kada je u stanju ljutnje i agresije, prepoznavanju i kontrolisanju sopstvenih
emocija i razvijanju pozitivne komunikacije, efikasnom vaspitanju i pozitivnom
nagrađivanju, doslednosti roditelja u postavljanju jasnih granica i radu na
promeni mišljenja o roditeljskom autoritetu.
Međunarodni standardi u oblasti
prava deteta obavezuju države da osiguraju zaštitu dece od telesnog kažnjavanja
u svim okruženjima, uključujući i porodično. Zabrana telesnog kažnjavanja
pokazuje da društvo smatra da su deca važna i ima pozitivan učinak na način na
koji se ona gledaju i tretiraju.
Prijava, za
zazidana vrata, protiv Filozofskog fakulteta u Nišu
Niški Zavod za zaštitu spomenika kulture podneo je prijavu Građevinskoj
inspekciji protiv Filozofskog fakulteta, zbog toga što je zazidao spoljna vrata
na zgradi dekanata bez saglasnosti
Zavoda, zahtevajući da se „sve vrati u prvobitno stanje“. Dekanica Filozofskog fakulteta Natalija Jovanović je ocenila da je 8.
marta „sve urađeno u skladu sa propisima“, a da to „nikada nisu bila ulazna
vrata, već nefunkcionalni otvor“. Vrata se
nalaze preko puta stvarnog ulaza u zgradu dekanata, ispred njih sede sekretarice,
tako da, po dekanici, „ničemu ne služe, a stvaraju promaju“. Zazidana su u
okviru renoviranja zgrade. – Podneli smo prijavu zahtevajući da se vrata
dekanata ponovo otvore, kao i da se ne ruši stepenište koje vodi do njih, kako
je u medijima najavila uprava fakulteta. Nećemo dati eventualnu saglasnost da
se ta vrata zazidaju i zbog toga što je to urađeno na potpuno nakaradni način,
kaže za naš list direktorka Zavoda LJiljana Berić. U Zavodu preciziraju da
zgrada dekanata nema status kulturnog dobra, ali da je njegova saglasnost
neophodna jer se zgrada nalazi „u četvrtom stepenu zone zaštite“.
Dekanica
Jovanović je kazala da zgrada dekanata nije proglašena kulturnim dobrom, zbog
čega fakultet nije tražio saglasnost Zavoda i da se fakultet obratio niškoj
Upravi za planiranje i izgradnju, pitajući da li mu je potrebna saglasnost te
Uprave za „tekuće održavanje objekta i izvođenje radova na izgradnji
jednostavnih objekata“, te dobio odgovor da mu za takvu vrstu radova to nije
potrebno.
Fakultet
je u dopisu Upravi pitao da li mu je saglasnost potrebna za izvođenje
taksativno navedenih radova, među kojima je i „popravka oštećenih i dotrajalih
fasada i stepeništa“. Nakon toga je fakultet zazidao vrata, a planirao je i da
ukloni stepenište. Dekanica je precizirala je da su ova vrata zazidana i jer su
bila na meti huligana, pošto se nalaze u zadnjem delu dvorišta i u mraku.
Bahata
dekanka Filološkog konačno na korak od smene
Ljiljana Marković v. d. dekana Filološkog fakulteta u Beogradu dobila je
prvostepenu javnu opomenu od Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u
Beogradu za sukob interesa pri vršenju tri funkcije istovremeno, ali i za
falsifikovanje odluke Naučno nastavnog veća, saznaje “Blic”. Kako
objašnjava naš izvor, u trenutku kada ova odluka postane konačna, Ljiljana
Marković neće moći više da vrši funkciju dekana zbog povrede Kodeksa, a dok
dođe do konačne odluke proći će neko vreme, budući da aktuelna dekanica
Filološkog fakulteta ima pravo na žalbu.
Preko 80
škola u Grčkoj zatvoreno zbog koronavirusa
Grčko
ministarstvo obrazovanja donelo je odluku da zatvori više od 80 škola u toj zemlji,
zbog sprečavanja širenja koronavirusa, prenosi portal A1on iz Severne
Makedonije. Spisak osnovnih i srednjih škola koje su zatvorene stalno se menja,
piše ovaj portal i dodaje da se obrazovne institucije zatvaraju ukoliko ima
potvrde da postoji pozitivan slučaj na virus Kovid-19 između đaka. Zatvorene su
škole u Atini, Solunu, Lerinu, na ostrvima Lezbos i Evija, a paralelno i dalje
su zatvorene škole u regionima Ilias, Ahaias i Zakintos, gde su od prošle
nedelje vanredne vladine preventivne mere. Broj zaraženih Kovidom-19 u Grčkoj
se povećao na 89, nakon što je utvrđeno pet novih slučajeva. Kritično stanje je
kod 66-godišnjeg muškarca, koji je od 4. marta hospitalizovan na intenzivnoj
nezi u bolnici u grčkom gradu Patra. Očekuje se da će broj zaraženih rasti,
prema procenama grčkih zvaničnika, navodi A1on. Juče je u Grčkoj saopšteno da
su otkazane kulturne manifestacije i umetnički događaji na otvorenom i
zatvorenom prostoru koji uključuju preko 1.000 lica, a umesto održavanja
sastanaka na kojima je predviđeno učešće preko 50 lica, otvorena je mogućnost
za telefonske konferencije.
Liban: Prvi
smrtni slučaj od koronavirusa
U Libanu
je zabeležena prva smrt od posledica koronavirusa, javili su lokalni mediji, a
prenosi Rojters. Agencija navodi da je pacijent bio u karantinu od povratka iz
Egipta. Vlada je zatvorila škole jer je ukupan broj slučajeva koronavirusa ove
nedelje porastao na 41.