Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić sastali su se u sredu 11. marta sa predstavnicima svih zdravstvenih i drugih institucija koje učestvuju u borbi protiv koronavirusa.Sastanak je počeo u 11 sati u zgradi Generalnog sekretarijata predsednika Republike, a nakon sastanka predsednik Srbije se obratio medijima i saopštio odluke koje su donete. Predsednik Srbije je istakao, da uprkos izvesnoj histeriji koja se pojavila u društvu ne postoji nikakav razlog da se u Srbiji zatvore škole. Posebno je istakao da je to stav velikog broja stručnjaka koji potvrđuju da nema razloga za zatvaranjem škola.Usvojena je odluka o zabrani skupova na zatvorenom na kojima ima više od 100 ljudi.
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoj uputilo 10. marta je obavezujuću preporuku svim osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji, a cilju prevencije širenja eventualne infekcije. Ministarstvo je podsetilo škole da se pridržavaju mera u skladu sa zdravstvenim preporukama, a na terenu su prosvetna i sanitarna inspekcija koje nadziru škole u vezi sa primenom mera higijene. U dopisu se navodi da je potrebno da škole preduzmu sledeće:
– redovno održavanje školskog prostora: provetravanje učionica, čišćenje dvorišta i učionica i redovno pražnjenje korpi za otpatke, koristeći rukavice;
– pranje i dezinfikovanje podova, zidova, vrata i površina klupa;
– redovno snabdevanje sapunom toaleta, učionica i trpezarija;
-podsticanje učenika na pranje ruku;
-preporučiti učenicima i odraslima da ne dodiruju oči, usta i nos neopranim rukama;
-ne razmenjivati hranu i ne koristiti iste čaše i flašice za vodu;
-upotrebljene papirne maramice i ubruse redovno odlagati u korpe za otpatke;
-planirati časove odeljenskog starešine u svim razredima posvećene održavanju lične higijene i neposrednog okruženja, ali i komunikaciji koja nije podložna panici i širenju neproverenih informacija;
-preporučiti roditeljima i učenicima da se odlože proslave i druženja;planirati aktivnosti učeničkog parlamenta koje će podsticati učenike na redovno održavanje lične higijene i održavanje školskog prostora;postaviti preporuke o preventivnim aktivnostima na sajt škole;
-u okviru nastavnih i vannastavnih aktivnosti planirati, u skladu sa predmetnom oblašću, vaspitno-zdravstvene teme odnosno upoznavanje sa putevima virusnih infekcija i informisanja.
U dopisu je ukazano i na to da je potrebno da škole zaštitite učenike roditelje od nepoželjne panike.
Sporazum u
oblasti obrazovanja između Srbije i Srpske
Ministar
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Mladen Šarčević i
ministarka prosvete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić potpisali
su u utorak u Tršiću Sporazum o saradnji u oblasti
obrazovanja, koji predviđa ispunjavanje zajedničkih ciljeva Republike Srbije i
Republike Srpske prema srpskoj dijaspori. Ministar Šarčević je istakao da je
reč o veoma značajnom Sporazumu. Ovo je
samo nastavak saradnje koji omogućava Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa
između Republike Srbije i Republike Srpske. Ono što povezuje mlade ljude sa
ovih prostora je jezik, kultura i tradicija,
rekao je ministar Šarčević, dodajući da će tokom današnjeg sastanka
posebno razgovarati i o organizovanju zajedničkih ekskurzija, zajedničkih
takmičenja, kao i povezivanju škola iz Srbije i Republike Srpske. Ministar
Šarčević je istakao da postoji zajednička briga o Srbima koji žive u dijaspori.
Mi smo za nepune tri godine osnovali mnogo srpskih škola u inostranstvu,
naročito u Nemačkoj, Švajcarskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Kipru, kao i u
drugim zemljama. Osnivanje srpskih škola
u inostranstvu je u ekspanziji, naveo je ministar i dodao da se velika pažnja
trenutno posvećuje organizaciji srpskih škola u Sloveniji i Albaniji.
Ministarka
prosvete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić ocenila je da Sporazum
resornih ministarstva znači mnogo jer njime definiše zajednički nastup kada je
reč o srpskoj dijaspori. Uključivaćemo učenike iz srpske dijaspore u programe
koji će se realizovati u Republici Srpskoj i
Republici Srbiji.. Strane potpisnice su saglasne da će ostvarivati
saradnju prvenstveno kroz zajednički rad na negovanju i očuvanju srpskog jezika
Srba u dijaspori, na zaštiti srpskog
jezika i očuvanja ćiriličkog pisma, izradu zajedničkog nastavnog plana i
programa i zajedničkih udžbenika,raditi na očuvanju i razvoju srpskog
nacionalnog jezičkog i kulturnog identiteta, kao organizovanje letnjih škola za decu iz
dijaspore u zemljama matice.
Udovičić i
Fabrici na info sesiji “Erazmus+” programa
Ministar omladine i sporta Vanja Udovičić zajedno sa ambasador Delegacije
EU u Srbiji Semom Fabricijem učestovao je u utorak 10.marta na info sesiji o
sportskoj komponenti “Erazmus+” programa Evropske unije, koju su
organizovali ministarstvo omladine i sporta i Fondacija “Tempus”.
“Erazmus+” program predstavlja priliku da se sportska udruženja
prijave na konkurs za projekte koje finasira Evropska unija, a ministar
Udovičić istakao je da ovo bila šansa da se organizacije informišu o tome kako
da dođu do dodatnih sredstava. “Od prošle godine Srbija je u mogućnosti da
aplicira za dodatna sredstva koja su omogućena preko Ipo programa i Tempus
fondacije i kao zemlja koja je dobila poverenje od Evropske unije da bude
punopravni član, možemo da pohvalimo da su u prethodnih godinu dana 34
organizacije uspele da omoguće dodatna sredstva. Danas smo imali priliku da
informišemo ostale organizacije, da omogućimo da saznaju kako da dođu do
dodatnih sredstava i na koji način svi mi zajedno možemo da pomognemo
celokupnom sistemu sportu. Moramo da shvatimo da u ovom trenutku postoje
mogućnosti da sa našim partnerima iz EU dođemo do dodatnih sredstava”, rekao
je Udovičić.
On je se
zahvalio ambasadoru Fabriciju koji je omogućio da Srbija i njene sportske
organizacije budu sa najvećim sportskim ogranizacijama u EU rame uz rame. “Smatram
da kroz ovakve sesije i mogućnosti informisanja, pomažemo celokupnom sportu da
se unapredi i da uložemo više u rekreativni sport, zdravstvene komponete i
menjanje svesti da je neophodno da se bavimo sportom. Želim da se zahvalim
Tempus fondaciji i ekselenciji Semu Fabriciju, koji je omogućio da sportske
organizacije budu sa najvećim sportskim ogranizacijama u EU rame uz rame i da
mogu da dođu do sredstava. Srbija je u prethodne tri godine kroz omladinskuu
komponetu pokazala da je lider u regionu, da smo povukli preko 50 odsto
sredstava i dali izazov sistemu sporta. Mi u sistemu sporta navikli smo da se
takmičimo i želja nam je pokažemo da kao i u omladinskom sektoru, možemo da
budemo lideri i u sportskom sektoru”, zaključio je Udovičić.
Ambasador
EU Sem Fabrici rekao je mu je bilo veliko zadovoljstvo što je danas zajedno sa
ministrom Udovičićem promovisao projekat Erazmus, koji je veoma važan u
Evropskoj uniji i koji je usmeren na edukaciju ljudi. “Jedan od segmenta
projekta Erazmus programa je sport, koji promoviše zdrav način života. Pozivamo
sve sportske organizacije da prijave na konkurs koji je trenutno otvoren i biće
otvoren do početka aprila. Svima mogu da uputimo samo jednu poruku da se
obavezno prijavite. Srbija je od početka 2019. godine punopravni član i
partnerska zemlja Erazmus programa, što znači da ima ista prava i obaveze kao
zemlje članice EU”. Kako je naveo, Srbija je bila veoma uspešna do sada u
realizaicji ovih projekatat. Šta više, ona je koordinator osam projekata koji
se realizuje u oblasti sporta, a partnersk zemlja u 34 projekta. Koliko je
važan i veliki ovaj program Erazmus plus, pokazuje činjenica da od kad Srbija
učestvuje u programu više od 12.000 ljudi odlazilo u zemlje EU, odnosno
dolazilo u Srbiju. Postojala je razmena ljudi i to je sjajan uspeh. Dodao bih i
to da u narednom finasijskom perodui, od 2021. do 2027. godine, EU planira da
izdvoji još veća sredstva nego što su trenutno namenjena Erazumsu.
Najbolja
matematičarka sveta – Jelena
Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu, njih šestoro, osvojili su jednu
zlatnu i pet bronzanih medalja na međunarodnom takmičenju “Romanian Master
of Mathematics”, koje je bilo održano od 26. februara do 2. marta u
Bukureštu. Zlato je i ovog puta odnela Jelana Ivančić, višestruki šampion na evropskim i svetskim
takmičenjima iz matematike, nekoliko puta zvanično najbolja matematičarka
sveta! Na takmičenju je učestvovalo 19 najboljih svetskih srednjoškolskih
reprezentacija, a neke od njih su iz Rusije, SAD, Rumunije, Francuske, Velike
Britanije.. Ostali članovi ekipe Srbije, postigli su sledeće rezultate: Dobrica
Jovanović – bronzana medalja, Vukašin Mihajlović – bronzana medalja, Irina
Đanković – bronzana medalja, Miloš Milićev – bronzana medalja i Jovan
Toromanović – bronzana medalja, Njihovi lideri bili su Dušan Đukić i Nikola
Petrović.
Dobitnica
zlatne medalje, Jelena Ivančić, već je ponosni nosilac titule najbolje
matematičarke sveta u takmičarskoj matematici. „Mirzakhani“ nagradu osvojila je
na Internacionalnoj međunarodnoj olimpijadi 2019. godine, a tri puta je
nagrađena kao najbolja u konkurenciji za devojke na Evropskoj Matematičkoj
Olimpijadi. Inače, Jelena Ivančić od 2017. godine dobija stipendiju za izuzetno
nadarene učenike i studente, od kada i ostvaruje velike uspehe na matematičkim
takmičenjima. Jelenini izuzetni rezultati doneli su joj još jedno priznanje
– titulu
mladog heroja Srbije i prvo mesto na
konkursu “Youth Heroes
Najuspešniji
đaci opštine Beočin: Nikola Germanac i Lazar Kovačević
Nikola Germanac učenik je sedmog razreda Osnovne škole „Jovan Grčić
Milenko“ u Beočinu. U protekloj školskoj godini osvojio je drugo mesto na
Republičkom takmičenju „Dabar“ iz Informatike. “U takmičenju „Dabar“ se najviše
koristi logika, a jedino što je povezano s informatikom jeste to što se radi na
kompjuterima. Volim programiranje, ali sam očekivao da ćemo u osnovnoj školi
više raditi na tim programskim jezicima. Ove godine će biti takmičenje i u toj
oblasti, pa bih voleo da se oprobam”,
kaže Nikola. “Sebe vidim u informacionim tehnologijama, pa mi je u planu
i da upišem taj smer u Elektrotehničkoj školi u Novom Sadu, ali i da nastavim
dalje da se time bavim.”
Lazar
Kovačević, u prošloj školskoj godini izabran je za učenika generacije Osnovne
škole „Jovan Popović“ u Suseku, a sada je učenik Srednje bogoslovske škole
„Sveti Arsenije Sremac“ u Sremskim Karlovcima. Takmičio se u više predmeta i
ostvario značajne rezultate. – Išao sam na takmičenja iz hemije, biologije,
matematike i drugih predmeta – navodi Lazar.– Upisao sam srednju bogoslovsku
školu, jer sebe vidim u tome u budućnosti. Postoji mnogi načini da se spoji
nauka i teologija, ali se to, na žalost ne potencira. I teologija daje jedno
opšte znanje koje ću da usavršavam i nadograđujem.
Projekat
„Učim + Znam = Vredim”, koji realizuje Udruženje za promociju društvene
odgovornosti, i 2019. godine realizovan je u Novom Sadu i šest opština u
Vojvodini: Sremskim Karlovcima, Srbobranu, Bačkom Petrovcu, Žablju, Temerinu i
Beočinu u kojima je predstavljeno više od 370 đaka osnovnih i srednjih škola
koji su u protekloj školskoj godini 2018./2019. ostvarili najznačajnije uspehe
na takmičenjima iz oblasti nauke i umetnosti na domaćoj i međunarodnoj sceni,
ali i one koji su zbog svojih uspeha izabrani za đake generacije. Generalni
sponzor ovog projekta je Erste banka.
Vremeplov: Velika škola u Beogradu postala
Univerzitet
Kralj Petar I potpisao je, na današnji dan 12. marta 1905. godine, ukaz o
univerzitetu, čime je Velika škola preimenovana u “Univerzitet u
Beogradu”. Univerzitetu je Narodna Skupština
Kraljevine Srbije osigurala visok stepen autonomije. Određeno je da rektora,
obavezno redovnog profesora Univerziteta, bira Univerzitetski savet, što
ministar prosvete samo “prima k znanju”. Naučna sloboda zajamčena je
odredbom da nijedan profesor nije mogao biti otpušten zbog naučnih ili
političkih uverenja. Posle Prvog svetskog rata pored Univerzitetskog saveta
ustanovljeno je i Univerzitetsko veće i ni u jednom telu nije bilo ljudi van
Univerziteta. Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808.
odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka
1813. Naredbom knjaza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. premeštena
je u Kragujevac, gde je od 1838. radila pod nazivom Licej (Liceum) ili Veliko
učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila
Obrenovića preimenovan u Velika škola.
Sa pravopisa Vuka Karadžića, na
današnji dan 12. marta 1868. godine, skinuta je zabrana. Rešenje o tome je na
osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića potpisao ministar prosvete Dimitrije
Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Konačnu pobedu svog pravopisa Karadžić
nije doživeo – umro je četiri godine ranije.
Vremeplov: Umro
Pupin
Na današnji dan 12. marta1935.
godine umro je srpski fizičar, elektroinženjer i pronalazač Mihailo Pupin,
naučnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu, posle školovanja u Pančevu i
Pragu, otišao je 1874. u SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na
kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta
radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika
mogućan istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od
njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem – samoindukcionim
kalemovima (“Pupinovi kalemovi”) omogućio je prenos telefonskih
razgovora na veliku daljinu. Takođe je otkrio sekundarne radijacije rendgenskih
zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik
termodinamike.
Za naučni rad odlikovan je 1920.
Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu “Immigrant to
Inventor”, na srpski prevedenu pod naslovom “Od pašnjaka do
naučenjaka”, 1924. dobio je Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fizičke
laboratorije Kolumbija univerziteta. Pupin je bio čovek izrazitog srpskog
patriotskog naboja, pomagao je razne patriotske akcije, humana društva, i u
zemlji i u emigraciji. Kao čovek izuzetnog društvenog ugleda a lični prijatelj
Vilsona veoma je pomogao srpskoj vladi prilikom određivanja konačnih granica
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Vremeplov: Ubijen Đinđić
Na današnji dan 12. marta2003. godine u atentatu ispred zgrade Vlade Srbije
snajperskim hicem ubijen je Zoran Đinđić, predsednik vlade Srbije. Gimnaziju je
završio u Beogradu. Diplomirao je filozofiju 1974. u Beogradu a 1979. doktorirao
je na Univerzitetu u Konstancu u Nemačkoj, s tezom “Problemi utemeljenja
kritičke teorije društva” kod Jirgena Habermasa.
Hapšen je još kao student navodno
zbog organizovanja “ilegalnih aktivnosti u studentskoj organizaciji”.
Pošto se Vili Brant, nemački kancelar, zauzeo za njega, umesto u zatvoru našao
se u Nemačkoj.
Radio je u Institutu za filozofiju
i društvenu teoriju, u Beogradu, bio poslanik u tri saziva Narodne skupštine
Srbije kao i tadašnje Savezne skupštine SRJ, i kao profesor na Filozofskom
fakultetu u Novom Sadu. Jedan je od inicijatora 1989. (sa još 12
intelektualaca) obnove Demokratske stranke a na Skupštini Stranke 1990. jedan
je od osnivača. Januara 1994. postaje predsednik Demokratske stranke. Izvesno
vreme 1997. gradonačelnik je Beograda.
Bio je arhitekta petooktobarskih
promena u Srbiji 2000. Od 25. januara 2001. do tragične smrti u atentatu
predsednik je vlade Srbije. Dobitnik je nagrade “Bambi”, kao i
nagrade fondacije “Polak”, za doprinos razvoju demokratije. Bio je
plodan autor, na polju filozofije, ali i političke publicistike. Prevodio je
Diltaja, Kropotkina, Huserla… Dela: “Subjektivnost i nasilje”,
“Jesen dijalektike”, “Jugoslavija kao nedovršena država”,
“Srbija ni na Istoku ni na Zapadu”.
Vremeplov: UmroJovan Bijelić
Srpski slikar Jovan Bijelić, član
Srpske kraljevske akademije, jedan od najznačajnijih srpskih (i jugoslovenskih)
likovnih stvaralaca između dva svetska rata umro je na današnji dan 12. marta
1964. godine. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf (potom
i šef slikarske radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je delao do
smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i
kompozicije. Imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara. Dela:
“Portret devojke”, “Kupačica”, “Jajce”, “Kći
umetnikova”, “Dvorište”, “Ženski akt”,
“Sarajevo”, “Portret starice”.
Vremeplov: Vladislav Petković Dis
Vladislav Petković Dis, jedan od
predstavnika impresionizma srpske poezije, rođen je na današnji dan 12. marta
1880. godine u selu Zablaće u blizini Čačka. Vrlo brzo je pronašao svoje mesto
u Čačku u kojem je prvo završio Gimnaziju, a zatim 1902. godine i Učiteljski
fakultet. Odmah potom, postavljen je za privremenog učitelja u Prliti, selu u
blizini Zaječara. Nastavu nije voleo, a od svog učinka u poeziji nije imao
veliki prihod. U Beograd je otišao 1903. godine, gde postaje istaknut
književnik nakon objavljivanja svojih pesama u književnom časopisu Idila.
Nadimak „Dis“ Petković je izabrao iz dva razloga. Kao prvo, Dis predstavlja
ponavljanje drugog sloga njegovog imena. Kao drugo, Dis je na engleskom jeziku
deo imena rimskog boga podzemnog sveta. Time je Petković hteo sebe da uveliča,
a istovremeno i da kroz svoje ime označi mračan ton svoje poezije. Bio je česti
posetilac beogradskih kafana na Skadarliji u kojima se istovremeno predavao
alkoholu i pisanju novih stihova.
Dobio je i posao carinskog
službenika u opštinskoj vladi, pa je tako imao i veliki prihod i slobodno vreme
za pisanje. Ubrzo je zajedno sa Simom Pandurovićem postao pomoćni urednik
časopisa Književna nedelja. Nakon što je časopis prestao s radom, Dis se oženio
prelepom poštanskom službenicom Hristinom-Tinkom koja je odmah dobila počasno
mesto u njegovim stihovima. Rodila mu je dvoje dece, Gordanu i Mutimira.
Prilikom izbijanja Prvog balkanskog rata, Dis je bio pozvan u vojnu službu kao
novinar. Bio je mladi ratni dopisnik koji je verno prikazivao bitke srpske
vojske tokom Prvog balkanskog rata 1912. godine, zatim tokom Drugog balkanskog
rata 1913. godine, pa i tokom nesrećnog Velikog rata koji je odmah potom
usledio.
Bio je svedok žestokih bitaka 1914.
i 1915. godine u kojima je srpska vojska uspešno odbila dva austrijska upada,
pre nego što su se umešale Nemačka i Bugarska primoravši vojsku Kraljevine Srbije
da se povuče preko opasnih albanskih planina na grčko ostrvo Krf. Dis je s Krfa
poslat u Francusku da se oporavi i opiše celu tragediju koja ih je zadesila.
Vraćajući se na Krf jednim italijanskim brodom 29. maja 1917. godine, tragično
je izgubio život kada je nemačka podmornica na Jadranskom moru napala i
potopila pomenuti brod. Zbog načina na koji je umro, Dis je prozvan „ukletim
pesnikom“.
Vremeplov:Osnovan Bečki univerzitet
Bečki univerzitet osnovan je na
današnji dan 12. marta 1365. godine.
Univerzitet je najstariji je i najveći univerzitet na
nemačkom govornom području, pored univerziteta u Pragu, koji je bio
višejezični. Ovaj univerzitet je 12. marta 1365. godine ustanovio Rudolf IV
zajedno sa svojom braćom Albrehtom III i Leopoldom III. Nosi i naziv Glavni
univerzitet. Današnju glavnu zgradu je između 1871. i 1884. godine izgradio Hajnrih od
Ferstela. Od 1365. do 1975. Bečki univerzitet je bio jedina visokoškolska
ustanova u Beču, a danas broji 63.000 studenata
Vremeplov:Studentske demonstracije u Beču
Na današnji dan 12. marta 1848.
godine u Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog
režima kancelara Klemensa Meterniha, što je bio početak revolucije koja je
potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.
Vremeplov:Rođen Ataturk
U Solunu na današnji dan
12. marta 1881 godine rođen je, turski
državnik Mustafa Kemal, poznat kao Kemal Ataturk, “otac” moderne Turske. Pod
njegovim vođstvom 1922. godine zbačen je poslednji sultan Muhamed VI, a 1923.
proglašena je republika s njim kao predsednikom na čelu. Predsednik vlade
postao je 2. maja 1920. godine i tokom 18 godina vladavine odlučnim reformama
dramatično je izmenio lik zemlje. Proklamovao je jednakost svih građana,
sproveo agrarnu reformu, doneo savremene zakone, reformisao jezik i pravopis,
ukinuo kalifat, strogo je sekularizovao državu, zabranio nošenje fesa, zara i
feredže, dao izborno pravo ženama. U spoljnoj politici napustio je
panislamističke planove svojih prethodnika na čelu Turske, ali i panturanske
čiji je pristalica i sam bio u mladosti. Jedan je od tvoraca Balkanskog saveza
1934.
Vremeplov:Umro “otac” moderne Kine
Na današnji dan 12. marta1925. godine
umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, “otac” moderne Kine i njen
prvi predsednik od 1911. do 1912. Revolucionarnu borbu za rušenje monarhije i
demokratsku republiku počeo je 1894, a 1905. osnovao je Saveznu ligu iz koje je
1912. nastala stranka Kuomintang. Pod rukovodstvom Suna i Savezne lige 1911.
izbila je buržoaska revolucija kojom je zbačena kineska Mandžu dinastiju – Ćin.
Za predsednika Južne Kine, koja je postala nezavisna republika, izabran je
1917. Prvi kongres Kuomintanga 1924. prihvatio je Sunova programska načela: za
nacionalno oslobođenje potreban je savez sa Sovjetskim Savezom, demokratija nije
mogućna bez saradnje s komunistima i blagostanje naroda je nezamislivo bez
poboljšanja života najbrojnijih slojeva – radnika i seljaka. Posle njegove
smrti tu politiku napustilo je vođstvo Kuomintanga pod Čang Kaj Šekom.
Kancelarija
za KiM: Učestale provokacije i uvredljive poruke
U poslednje vreme na Kosovu i Metohiji su sve učestaliji napadi
ispisivanjem provokativnih i pretećih poruka na školskim objektima u većinski
srpskim sredinama, jer očito oni koji stoje iza takvih napada računaju sa tim
da će najefikasnije onespokojiti i zastrašiti srpski narod targetirajući decu,
saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju. Jutros je, naime, na pomoćnom
objektu Osnovne škole “Miladin Mitić” u Preocu, u blizini Gračanice,
iscrtan grafit crveno-crnog albanskog dvoglavog orla, i to na istom mestu gde
je pre manje od mesec dana bio ispisan grafit UČK sa pretećim porukama srpskom
stanovništvu. To je, navodi se u saopštenju, prava slika odnosa Prištine i
tamošnje vladajuće većine prema Srbima na Kosovu i Metohiji. “Tamo gde se
vlada pretnjama, zastrašivanjem i nasiljem nema mesta dijalogu, i Srbi na
Kosovu i Metohiji su današnju šovinističku poruku dobro razumeli, ali ih to
neće pokolebati u nameri da se bore za svoja prava i opstanak na svojoj zemlji”,
kažu u vladinoj Kancelariji. Ovakve stvari se, kako se navodi, događaju onda
kada policija ne radi svoj posao i kada političke strukture sistematski
stvaraju klimu mržnje i nepoverenja i produbljuju etničku distancu između Srba
i Albanaca. Ovakve poruke ciljaju one najranjivije, srpsku decu, i postavlja se
pitanje kada će međunarodni predstavnici na Kosovu i Metohiji najzad uvideti da
situacija poziva na uzbunu i hitno i odlučno delovanje pre nego što
velikoalbanski šovinizam u našoj južnoj pokrajini preraste u otvoreno nasilje,
zaključuje se u saopštenju.
Dva učenika
pala niz stepenice u školi, jedan polomio nogu
Učenik
D.Š. (15), teško je povređen u utorak
nakon što je u OŠ “Miloš Crnjanski” oko 9 časova pao niz
stepenice sa još jednim dečakom. Ovom osnovcu su u Dečijoj bolnici konstatovane
teške telesne povrede u vidu preloma noge. Portparolka Dečije bolnice dr Andrea
Đuretić rekla je da su dečaka nakon pregleda i saniranja preloma pustili na
kućno lečenje. Drugi učenik, koji je pao niz stepenice, nije zadobio povrede.
Nezvanično,
policiju je o povređenom učeniku obavestila Dečija bolnica, a o celom slučaju
obavešteni su i Centar za socijalni rad i tužilaštvo. Po nalogu novosadskog
javnog tužilaštva policija će obaviti razgovore sa povređenim učenikom,
svedocima i predstavnicima škole kako bi se utvrdilo šta se dogodilo kada su
dva dečaka pala niz stepenice i kako bi se utvrdilo da li ima osnova za
pokretanje krivičnog ili nekog drugog postupka.
Bahata
dekanka plagijatorkaFilološkog
na korak od smene
Ljiljana Marković v. d. dekana Filološkog fakulteta u Beogradu dobila je
prvostepenu javnu opomenu od Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u
Beogradu za sukob interesa pri vršenju tri funkcije istovremeno, ali i za
falsifikovanje odluke Naučno nastavnog veća, piše “Blic”. Kako
objašnjava list, u trenutku kada ova odluka postane konačna, Ljiljana Marković
neće moći više da vrši funkciju dekana zbog povrede Kodeksa, a dok dođe do
konačne odluke proći će neko vreme, budući da aktuelna dekanka Filološkog
fakulteta ima pravo na žalbu. U obrazloženju se navodi da je dekanka Ljiljana
Marković duže od godinu dana obavljala i funkciju dekana i funkciju odbornika
Skupštine grada Beograda iako je to u suprotnosti Statutu Univerziteta u
Beogradu.
Sa druge
strane dekanka je za vreme svog mandata istovremeno i bila i na funkciji
prodekana za finansije i funkciju v. d. upravnika Odseka za finansijsko i
materijalno poslovanje. Tim povodom je i Državna revizorka inspekcija u svom
izveštaju decembra 2018. utvrdila niz nepravilnosti u finansijskom poslovanju
Fakulteta. – Na kraju je Odbor za profesionalnu etiku razmatrao i to što je
Markovićeva potpisala Odluku Naučno nastavnog veća fakulteta o imenovanju
članova, predstavnika Fakulteta u Veće naučnih oblasti društveno humanističkih
nauka, a takva odluka nikada nije doneta, niti je bila na sednici – kaže izvor
blizak prilikama za “Blic” koji tvrdi da je dekanka pomenutu odluku
falsifikovala.
To se
navodi i u rešenju Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu, u
koju je “Blic” imao uvid. Falsifikovanje i sukob interesa bili su
dovoljni da Odbor za profesionalnu etiku donese odluku da je reč o neetičkom
ponašanju. Četiri člana su glasala za to da joj se izrekne “javna
opomena”, srednja od tri mere, dok je jedan član bio za strožu meru
“javne osude”. Podsećamo, Ljiljana Marković, kako smo već pisali,
ostaće upamćena kao dekan ove ustanove sa najvećim brojem skandala na ovoj
funkciji.
Poslednji
u nizu bio je vezan kako za nju, tako i za bivšu dekanku Aleksandru Vraneš kada
ih je grupa profesora optužila da su plagirale najmanje 1.050 odrednica od
1.230 njih u zajedničkoj knjizi “From the Creative to the
Supstantial”. Tih dana problem je bio i to što Filološki fakultet nema
Etičku komisiju, iako je od njih traženo da je oforme još pre dve godine, pa je
oko izglasavanja Komisija i nastao haos na sednici Fakulteta koja je tada traja
duže od četiri sata.
Trošila
milione ne zna se za šta
Filološki
fakultet u Beogradu potrošio je na plate zaposlenih u 2017. godini skoro
milion i po evra više nego što je planirano, pokazao je izveštaj Državne
revizorske institucije.
Prema izveštaju revizora, iz
budžeta je za plate opredeljeno skoro 725 miliona dinara, što je mnogo više
nego što je potrebno za zarade oko 400 zaposlenih na tom fakultetu.
“Ministarstvo prosvete je dodelilo Filološkom fakultetu sredstva za plate i
doprinose u iznosu od 724.369.535 dinara, što je za 173.977.163 dinara više od
potrebnih sredstava za plate obračunate u skladu sa zakonom. Fakultet višak
novca nije vratio u budžet, već ga je utrošio na plate – navodi se u izveštaju.
Dekanka Ljiljana Marković ranije je na pitanje “Blica” kratko je
rekla “da su zadovoljili sve što je državni revizor tražio od njih”.
Ona nije dalje želela da odgovara na pitanja “Blica”.
Samoinicijativna
kandidaturaprofesorke
Marković
Dekanka
prof. dr Ljiljana Marković ponovo se potom kandidovala za dekana. Međutim, na
sednici na kojoj je trebalo da se odlučuje o njenom reizboru nije bilo kvoruma.
Rektorka Beogradskog univerziteta prof. dr Ivanka Popović reagovala je tada
zbog pravnog kolapsa i neregularnosti u vezi sa izborom dekana na Filološkom
fakultetu. – Savetu je istekao mandat pre godinu i po i njegov sastav je sada
nepotpun. Statut fakulteta je nelegitiman, kao i sama dekanka, prof. dr Ljiljana
Marković, koja praktično krši statut sadašnjim mandatom i kandidaturom za drugi
mandat – rekao je ranije izvor “Blica” s ovog fakulteta i dodao tada
da je dekanica zahtevala javno glasanje. Javnim glasanjem se, naravno,
vrši pritiska na ljude, koji potom očekuju odmazdu ako ne dignu ruku za koga
treba.
Jurić: Imam
dokaze da je poznati političar zlostavljao decu
Osnivač Fondacije “Tijana Jurić”, Igor Jurić, izjavio je u
ponedeljak 9. marta da poseduje dokaze, ali za sud nedovoljne, o poznatom
političaru koji je seksualno zlostavljao decu. Gostujući na TV Prva, Jurić je
rekao da je reč o ozbiljnom političaru koji je “i te kako poznat i na
nacionalnom nivou”, a na pitanje voditelja da li će taj političar
učestvovati u izbornoj kampanji i obećavati bolji život, Jurić je odgovorio
“da”. “Da imam dokaze koje sam imao u slučaju novosadskog
doktora i čoveka koji je uhapšen pre njega, ja bih ih naravno dao. Imam
određene dokaze koji nisu dovoljni. Nemam svedočenja. Fotografije sa kamera i
to nije dovoljno za osuđujuću presudu”, rekao je Jurić. Kaže da upravo
zbog toga izlazi u javnost, jer su neophodna svedočenja, dodajući da, kao što
se sada javljaju žrtve za nedavno uhapšenog doktora iz Novog Sada, očekuje da
će se javiti i druge žrtve drugih ljudi, pa i političara. “Ja im govorim,
zaštitićemo vas, staću ispred vas…”, dodao je on.
Odgovarajući
na pitanje zašto o tom političaru nešto ne kaže njegovom šefu, odgovara da nije
siguran da ga taj šef neće zaštititi i dodao da ne zna kome da veruje, odnosno
da “većini političara ne veruje”. Na insistiranje voditelja da
precizira o kome je reč jer je u toku kampanja i verovatno će tog političara
pozvati da gostuje, Jurić je rekao da je ta televizija, kao i druge televizije
sa nacionalnom frekvencijom, tog čoveka već “ugošćavala iks puta”. “Ja
sam rekao – moj najveći uspeh svega onoga što radim će biti kada nekog takvog
čoveka strpam iza rešetaka. Da im pokažem da nisu svemoćni, jer se svi ti
ljudi, kada sednu ovde kod vas, upravo tako osećaju. Kao da su najmoćniji i kao
da im niko ništa ne može. Ja mogu da vam kažem da mi nije lako što ga gledam
ovde kod vas i da mi to teško pada, ali mi s druge strane‚ treba još mnogo toga
da ga strpam iza rešetaka”, rekao je Jurić.
Lekar
pedofil – javna tajna
Govoreći o
novosadskom doktoru sudske medicine, nedavno uhapšenom zbog pedofilije, osnivač
Fondacije “Tijana Jurić”, Igor Jurić je naveo da se o tom slučaju
znalo dve godine i to je bila, kako kaže, javna tajna. Prema njegovim rečima,
tek sada se javljaju žene, nakon više godina od kako su s njim imale kontakt, i
govore o tome šta se dešavalo kada su bile kod njega u ordinaciji. Jurić je,
inače, na svojoj stranici na Fejsbuku objavio priču jedne od tih žena koja je
bila kod pomenutog doktora, uhapšenog zbog nedozvoljenih radnji nad maloletnom
devojčicom, a kako kaže, u sredu će biti objavljena i druga ispovest, druge
devojke koja je takođe bila zlostavljana u njegovoj ordinaciji. Ukupno mu se,
navodi, javilo šest žena koje su za vreme zlostavljanja bile maloletne, a sada
su punoletne. Na pitanje voditelja kako
je saznao za taj slučaj, Jurić kaže da je saznao iz priča koje su se čule u
gradu. “Kada vam se za istog čoveka javi petoro ljudi i pita da li vi
znate za njega, onda to već nije slučajnost, a onda su mi se javile konkrentne
žrtve. Tek kada smo prikupili dovoljno dokaza došli smo do saznanja, što nismo
tada znali, da je on 2008. već bio osuđen, godinu dana je bio u zatvoru zbog
obljube maloletnog lica”, rekao je Jurić.
Fondacija
“Jurić” ima dokaze za još pet pedofila
Osnivač
Fondacije “Tijana Jurić”, Igor Jurić kaže i da njegova fondacija ima
dokaze za još pet osoba da su zlostavljali decu. “Mislim da ćete se
iznenaditi kada budete čuli ko su sledeći ljudi za koje prikupljamo
dokaze”, istakao je on. Na konstataciju da mu zameraju što objavljivanjem
imena osumnjičeni bivaju javno osuđeni u javnosti, pre sudskog postupka, Jurić
kaže da ne bi ni izašao u javnost da nije i te kako upoznat sa svakim slučajem,
kao i sa svedočenjima zlostavljane dece i da nema dokaza. Jurić kaže da u
većini slučajeva ne sme da se obrati policiji, jer ne zna kome može da veruje. “Konkretno,
dokaze protiv novosadskog doktora ja sam odneo u policiju”, rekao je Jurić
i dodao da je on uhapšen sutradan. O tome da se njegove slutnje obistinjuju,
kaze Jurić, najbolje govori primer Malčanskog Berberina, i upitao: “Koliko
je primera i dokaza potrebno da bi se doneo zakon koji bi omogućio policiji da
prati pedofile kada izađu iz zatvora?”.
Vučić pozvao
Jurića da dostavi podatke o političaru pedofilu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je u utorak Igora Jurića, predsednika Fondacije “Tijana Jurić”, ukoliko je istina da ima informacije o političaru pedofilu da ih dostavi nadležnim organima i poručio da će “taj neko odmah biti uhapšen. “Ja ne znam da li je to istina, ako je istina molim Igora Jurića da izađe i kaže nadležnim organima o kome je reč i mi ćemo istog sekunda da ga uhapsimo. Jer, da imate nekog u skupštini, vladi, predsedništvu da obljubljuje decu…, to ljudi, kako bih vam rekao, ako je to istina, a verujem da jeste, jer se Jurić ne bi sa tim igrao da nije istina. nije Jurić poput Boška Obradovića ili Đilasa, bar se do sada nije tako pokazao”, rekao je predsednik gostujući na Kopernikus televiziji.
Slovenija:
Zatvorena osnovna škola, učitelj zaražen
U Sloveniji je zatvorena jedna
osnovna škola jer je nastavnik zaražen koronavirusom, javila je agencija STA.
Škola se nalazi u gradu Kamnik. U Sloveniji su potvrđena 34 slučaja zaraze
koronavirusom.