Radna grupa za prikupljanje naučnih informacija o virusu KOVID-19
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
donelo je odluku da formira Radnu grupu za prikupljanje naučnih informacija
koje se odnose na KOVID-19. Zadatak Radne grupe je da analizira najrelevantnije
naučne radove, kao i najnovije pouzdane podatke iz kredibilnih naučnih izvora
koji se odnose na tok i∕ili rezultate istraživanja u vezi sa KOVID −19, i da na
osnovu te analize svakodnevno pripremi kratku pisanu informaciju o aktuelnim
ključnim saznanjima. Rad u ovoj Radnoj grupi je na dobrovoljnoj bazi, a
odvijaće se putem elektronske pošte i drugih savremenih sredstava komunikacije.
Osnovna ideja je da se pomogne, koliko ko može, iz ugla posla kojim se bavi, da
se što pre prevaziđe problem pred kojim se nalazi cela naša država, ali i
čovečanstvo. Koordinatori Radne grupe su, naučni savetnik dr Marina Soković
pomoćnik ministra za nauku i prof. dr
Tatjana Pekmezović, prodekan za nauku Medicinskog fakulteta Univerziteta u
Beogradu.
Poseban
operativni plan za nastavu na jezicima nacionalnih manjina
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pripremilo je poseban operativni plan za realizaciju nastave na jezicima nacionalnih manjina kako bi učenici pripadnici nacionalnih manjina ostavrili pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, u situaciji kada je zbog epidemiološke situacije obustavljen neposredni nastavni rad u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji.
U školama
širom Republike Srbije započeta je nastava na daljinu i sa učenicima koji
nastavu pohađaju na svom maternjem, manjinskom jeziku. U obezbeđivanju što
većeg broja digitalnih i drugih onlajn resursa za realizaciju kvalitetne
nastave na daljinu na manjinskim jezicima, ministarstvu su značajnu podršku
pružili nacionalni saveti nacionalnih manjina.
Pored toga
što svi učenici imaju mogućnost da prate časove na srpskom jeziku na kanalima
RTS3 i RTS Planeta – što predstavlja i dodatno učenje srpskog kao nematernjeg
jezika – za pet manjinskih jezika koji su u službenoj upotrebi u AP Vojvodini i
na kojima se celokupna nastava realizuje, započeto je snimanje časova maternjeg
jezika u saradnji sa Radio televizijom Vojvodina. Emitovanje časova maternjeg
jezika od prvog do četvrtog razreda na hrvatskom, mađarskom, rumunskom,
rusinskom i slovačkom jeziku započeće od ponedeljka, 23. marta 2020.
Pored
javnih servisa u ovaj veoma značajan zadatak snimanja i emitovanja su se
uključili i drugi privatni, manjinski i lokalni mediji. Panon RTV će snimati i
emitovati časove na mađarskom, a TV Kopernikus na albanskom i bugarskom jeziku.
Za učenike koji pohađaju nastavu na bosanskom jeziku u saradnji sa Bošnjačkim
nacionalnim većem (BNV) urađeni su svi časovi za prvu sedmicu nastave na
daljinu od prvog razreda osnovne do III razreda srednje škole a snimci su
dostupni na YouTube kanalu.
Raspored i
mesto emitovanja časova, odnosno onlajn i drugi interaktivni digitalni resursi
na manjinskim jezicima biće sukcesivno postavljeno na linku: https://www.rasporednastave.gov.rs/
Nastava predmeta
Maternji jezik od juče na RTV2
Nastava predmeta Maternji jezik na mađarskom, slovačkom, rumunskom,
rusinskom i hrvatskom jeziku, za đake osnovnih škola, počela je juče na drugom
programu RTV. Časovi će trajati po trideset minuta, a emitovaće se radnim
danima od 7.45 do 17.45.
U OŠ
“Petro Kuzmjak” u Ruskom Krsturu u toku je snimanje časova maternjeg
jezika u koordinaciji sa Nacionalnim savetom Rusina. Snimljeno je osam nastavnih
jedinica, koje će biti emitovane u toku iduće nedelje. Snimanja se odvijaju u
dogovoru sa Ministarstvom prosvete i nacionalnim savetima. “Novo je to sve
i za nastavnike i za televiziju i nacionalne savete i ministarstvo prosvete,
kada se ovo završi ja verujem da će bar neki princip i načini ostati bar za
neki deo nastave i ubuduće”, kaže Tanja Arva-Plančak, iz Nacionalnog
saveta Rusina.
Ovo je
ipak novo iskustvo za sve, pogotovo za one učitejice i nastavnice, koje su
imale hrabrosti da časove, umesto pred punom učionicom, drže samo pred kamerom.
“Uzbudljivo je, pomalo stresno, baš zbog toga što je to neka nepoznata
situacija sa kojom se mi kao učitelji uopšte ne srećemo”, navodi Natalija
Zazuljak, učiteljica u prvom razredu. “Motivacija su nam naši učenici i
pokušavamo nekako da prilagodimo da nas oni gledaju i da imamo od toga i mi
koristi i oni”, poručuje Marija Kotvaš, nastavnica.
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, nedavno je u emisiji “Pravi ugao” izjavio da je preko 30 godina u obrazovanju i da je zadovoljan onim, što je u kratkom roku urađeno, kako bi se obrazovani program iz učionica preneo u kuće i domove. Raspored i mesto emitovanja časova, odnosno onlajn i drugi interaktivni digitalni resursi na manjinskim jezicima postavljeni su veb-sajtu www.rasporednastave.gov.rs, raspored nastave na jezicima nacionalnih zajednica možete pronaći i u programskoj satnici Drugog TV programa RTV-a, a sva predavanja moći će da se prate i na manjinskim sekcijama sajta rtv.rs, kao i na platformi YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=TK_OCBH7Xss&feature=emb_logo
Nastava na daljinu, osim na TV kanalu RTS 3, Internet
portalu RTS-a i platformi RTS Planeta, od sutra će biti dostupna i na Drugom programu
Radio-televizije Srbije. Osnovci od 1. do 4. razreda, nastavne časove mogu
pratiti od 8.00–14.45 na televizijskom kanalu RTS 2. Đaci od 5. do 8. razreda
nastavu mogu pratiti od 8.00–15.30, na televizijskom kanalu RTS 3. Nakon
nastave za osmake, takođe na kanalu RTS 3, radnim danima od 15.30 do 20.00 biće
emitovana nastava za srednjoškolce (opšteobrazovni predmeti). Raspored
emitovanja obrazovnih sadržaja dostupan je na sajtu RTS, u programskoj šemi
RTS3 i na sajtu Ministarstva prosvete.
Ako na neki čas zakasne ili ga propuste, a žele da ga
pogledaju na kanalima RTS 2 ili RTS 3, učenici to mogu učiniti u naredna 72
sata. Na Internet portalu RTS-a može se direktno, bez registracije, pristupiti
portalu Moja škola gde iz padajućih menija biraju predavanje koje žele da prate
– za sve predmete i razrede osnovnih i srednjih škola. Takođe, otvoren je još
jedan podstajt za direktan pristup nastavi na daljinu: www.mojaskola.rtsplaneta.rs .
Na internet platformi Radio-televizije Srbije RTS
Planeta takode su dostupni svi emitovani časovi za učenike osnovnih i srednjih
škola. Nastavni sadržaji se na RTS Planeti mogu naknadno i više puta
pregledati, a operateri neće naplaćivati protok i prenos podataka za te
sadržaje, saopštilo je Ministarstvo prosvete. Dodatne informacije o učenju na
daljinu roditelji mogu dobiti pozivom na broj telefona 011/735 05 57, prenosi
RTS.
Uživo na “Blicu” pratite onlajn nastavu za
osnovce
Od ovog ponedeljka, kao i svakog radnog dana na sajtu
“Blica” možete u direktnom prenosu da pratite onlajn nastavu za
osnovce u periodu od 8 do 18 časova. Putem “Blicovog” Jutjub kanala,
đacima je omogućen još jednostavniji pristup predavanjima, pa je sada moguće i
da prefdavanja prate i sa računara ili telefona u realnom vremenu. Časovi se
emituju po blokovima i počinju u 8 sati ujutru, a ukoliko propustite neki deo,
na snimku Blica će biti moguće vraćanje unazad i, samim tim, da se nadoknadi
propušteno. Nastava svaki dan traje do 18 časova, a onlajn predavanja možete
pratiti putem “Blicovog” Jutjub kanala na https://www.youtube.com/watch?v=UBKahrMYESc
Izmenjeni način ocenjivanja i praćenja rada učenika
U trenutnim
okolnostima izazvanim pandemijom korona virusa važno je da postoji svakodnevna
komunikacija nastavnika sa učenicima jer to omogućava nastavnicima da prikupe
što više podataka o tome kako učenici uče i dokle su stigli u savladavanju
gradiva, poručuju iz Ministarstva prosvete. Napominju da prilikom izvođenja
nastave na daljinu praćenje i ocenjivanje učenika podrazumeva promenu postojeće
prakse i drugačije načine ocenjivanja, tzv formativno ocenjivanje, a koje zahteva
veću interakciju đaka i nastavnika korišćenjem elektronskih mreža i platformi.
Postoji mnogo formi i alata pogodnih za formativno
procenjivanje rada učenika. To podrazumeva zadatke kao što su na primer, eseji,
razvoj postera, korišćenje elektronske pošte, virtuelni grupni rad, Skajp ili
Viber intervjui, pauer point prezentacije (PPT), istraživački zadaci, igranje
uloga u virtuelnoj učionici, učenički portfolio, sačinjavanje individualnih
planova karijernog razvoja i slično.
Tokom učenja na daljinu, nastavnici mogu učenicima
prosleđivati testove i kontrolne vežbe putem društvenih mreža, elektronskom
poštom ili putem platforme, a urađene radove učenici mogu na isti način vraćati
nastavnicima da ih pregledaju i eventualno ocene.
Pored toga, nastavnici korišćenjem alata za pravljenje
upitnika i kvizova mogu da kreiraju kratke test forme sa zadacima višestrukog
izbora i kratkog odgovora.Na veb stranicama Zavoda za unapređivanje obrazovanja
i vaspitanja i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, moguće je
naći alate za interakciju, razvoj kvizova i upitnika i alate za saradnju i
deljenje koji značajno mogu da olakšaju rad nastavnika kada je u pitanju
vrednovanje ishoda učenja.
Jedan od načina za formativno ocenjivanje u uslovima
daljinskog učenja jeste elektronski portfolio (e-portfolio) učenika koji
predstavlja zbirku učeničkih radova koja prikazuje rezultate koje je učenik
postigao kroz razne aktivnosti u nastavnom procesu ,na primer eseji, posteri,
fotografije, video i audio zapisi, umetnička dela koje je kreirao učenik.
Postoje i drugi različiti alati koji su dostupni na
Internetu, a koji obezbeđuju lako kreiranje e-portfolija, olakšani pregled i
upotrebu poput alata pod imenom Muhara https://mahara.org.
Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i
vaspitanja će pripremiti uputstvo i ček liste koje nastavnicima mogu da pomognu
da sumiraju formativne procene prikupljne u periodu realizacije nastave na
daljinu. Elektronski dnevnik pored sumativnioh ocena ima predviđena polja za
unošenje formativnih procena. Sve formativne ocene i uvidi nastavnika u toku
implementacije nastave na daljinu će biti iskorišćeni za sumativno ocenjivanje
na kraju nastavne godine.
Opisane postupke praćenja i vrednovanja je moguće
primeniti za najveći deo populacije učenika. Ipak, navode u Ministarstvu,
postoji i manji broj učenika koji nije u mogućnosti da učestvuju u
interaktivnoj, elektronskoj komunikaciji. Za takve učenike u ovom trenutku
škole su u obavezi da obezbede štampane materijale ili korišćenje raspoloživih
školskih resursa (npr. tableta koje su dobijale škole/učenici). Ministarstvo
radi na tome da preko razrednih starešina i škola ustanovi tačan broj takvih
učenika.
Zrenjaninska gimnazija izvodi nastavu putem
elektronskih Gugl učionica
Zrenjaninska gimnazija saopštila je da će od juče
izvodi nastavu putem elektronskih Gugl učionica, a u skladu sa trenutnom
situacijom i uputstvom Ministarstva prosvete da se nastava ne prekida, već se
prelazi na učenje na daljinu. “Ova učionica ima velike mogućnosti za
postavljanje različitih sadržaja i lekcija, direktnu komunikaciju između
učenika i nastavnika, zadavanja i vrednovanja zadataka. Nastava je obavezna za
sve učenike, i biće praćen i vrednovan njihov rad i angažovanje”, navode u
gimnaziji. Video uputstvo kako se koristi gugl učionica i ostale informacije u
vezi sa digitalnom nastavom, mogu se videti na sajtu škole www.zrenjaninskagimnazija.edu.rs.
Psiholog:
Virtuelni vajber kafići su pravo druženje u doba korone
Vreme vanrednog stanja mnoge je zatvorilo u kuće. Neki
u njima borave jer im je zabranjeno da izlaze, kao što su najstariji građani,
neki su hronični bolesnici, te je za njih ova mera prevetivna, pošto su podložniji
obolevanju, a ima i onih koji se na taj način bore da ni ne dođu u kontakt sa
korona virusom. Slike koje gledamo iz sveta su prilično apokaliptične, a
novosadski psiholog Aleksandar Šibul smatra da nema univerzalnog recepta uz
pomoć kojeg možemo da se izborimo sa osećanjima koja nas obuzimaju kada smo
izolovani. – Važno je da u ovoj situaciji budemo odgovorni i uradimo sve da
sebe zaštitimo. To nam daje određenu sigurnost da smo uradili sve što je u
našoj moći. Kada to uradimo, drugi korak je da se reformišemo na svakih pola
sata ili sat vremena, ili dva puta dnevno, jer naš mozak je navikao da
funkcioniše u onome što je poznato. Problem ove pandemije je što mi tog
neprijatelja ne vidimo, to je nešto novo, ne znamo gde nas čeka i naš mozak
stvara određene slike koje izazivaju emociju straha, koja je u ovom trenutku
normalna, ali ako smo stalno u tome, sedimo pred televizorom, kompjuterom i
mobilnim telefonom i stalno čitamo o tome, naša anksioznost će se pojačavati –
smatra Šibul
Prema njegovim
rečima, umesto da stalno pratimo informacije vezane za pandemiju, treba uzeti
nešto drugo da se radi. To zavisi od individue do individue. Svako ima nešto
što ga čini zadovoljnim, ispunjenim i negde moguće i srećnim u ovoj situciji.
Neko ko nikad nije čitao knjigu, neće u ovoj situaciji to ni raditi i to za
njega nije dobar savet. – Onaj ko je imao naviku da čita, neka sada čita ono
što nije imao vremena da pročita. Onaj ko nema tu naviku, neka organizuje nešto
što njemu godi i prija. Svaki čovek treba u sebi da pronađe ono što ga u ovom
trenutku čini srećnim. Ako je to razgovor sa prijateljima, ljudi mogu da
uključe konferenciju vezu, što je moguće na votsapu ili vajberu i da se društvo
na taj način okupi. Ne moramo fizički da se družimo, ali možemo to uz pomoć
interneta. Skuvamo kafu, pozovemo prijatelje i nekoliko prijatelja sedi
zajedno. To možda izgleda šašavo, ali to je jedan socijalni kontakt koji će nas
umiriti. Naravno treba da se trudimo da menjamo temu, da nije samo priča o
strahu, ona je potrebna, jer je nekada potrebno reći sve, iskazati sve emocije,
reći kako se osećamo i da smo zabrinuti i plašimo se, naša anksioznost se
povećava. Ali ako pozoveno prijatelje da se vidimo na taj način, stvaramo
virtuelni kafić, jer ne treba se u ovo vreme nalaziti po kafićima. Treba se
izolovati, imati što manje kontakata, ali to ne znači da nećemo komunicirati sa
drugima – naglašava Šibul.
Stariji ljudi u
ovoj situaciji ne mogu da napuštaju svoje domove, a naš sagovornik savetuje da
se organizuju u skladu sa svojim sposobnostima. Kaže da jedan deo starijih
ljudi čita, drugi šetaju po stepeništu, jer su navikli da se kreću. Ili šetaju
po sobi i stanu. Drugi deo starih zove svoje bližnje i priča sa njima. – Ko ima
terasu, neka izađe i bude izložen suncu, jer je prisustvo sunca važno u vreme
pandemije. Bilo bi dobro da mogu u rano jutro da prošetaju, kada nema puno
ljudi na ulici, možda bi to trebalo da im se dozvoli, a i bilo je reči da će
moći ujutro u kupovinu.
Zatvorenost
ovoga tipa može da stvori pojačanu depresivnost, odnosno može da ih uvede u
depresiju. Stariji ljudi bi trebalo da koriste telefone koji se nude za
psihološku podršku, mada oni imaju najmanju naviku da na taj način kominiciraju. S druge strane ima
malo korisnika interneta među starijima, tako da i tu ne mogu da nađu kanal
komunikacije. Važno je da mi na njih obratimo pažnju. Ako znamo neke starije
ljude, da ih pozovemo, popričamo sa njima telefonom. Ne treba se sretati sa
njima, jer ne znamo ko je nosilac, jer hiljade su sigurno nosioci. Ne znamo ko
je sve zaražen. Neki spremaju stan, slažu knjige u stanu – kaže Šibul i
naglašava da stariji treba da se organizuju prema svojim sposobnostima.
Bitno je da
angažuju sebe tokom dana, jer su stalno u zatvorenom, nemaju kontakte ni sa
kim, što je stvarno teško, a tek je početak i pitanje je kakva će biti
situacija za 10, 20 ili 50 dana. – Verujem da će stariji ljudi izlaziti. Deo
njih zbog nediscipline, a drugi deo jer njihova psiha više ne može da izdrži da
budu u zatvorenom prostoru i onda taj beg od velikog, snažnog anksioznog
pritiska. Moraju da izađu napolje kako bi se smirili. To će sigurno biti za
jedno 10 do 15 dana, da će stari morati da izađu napolje, kako ne bi u svom
stanu učinili možda i nešto nažao sebi. Zakon treba da nađe način da ovi ljudi
izađu, jer većina nas nije navikla da smo zatvoreni. Čovek je biće kretanja,
nije statičan – poručuje Šibul.
Zbog pandemije
korona virusom i škole su raspuštene, ali smo svedoci da deca raličitih uzrasta
vreme provode na igralištima, sportskim terenima, druže se i igraju u grupama.
Šibul kaže kako je činjenica da deca
treba da se druže sa decom, ali ne i sada. – U ovoj situaciji roditelji treba
da se igraju sa svojom decom i da ih animiraju. Mogu da izađu sa svojom decom
napolje, ali ne da budu sa drugima, treba da drže odstojanje, da idu u vreme
kada nema gužve. Jedan deo je ozbiljno shvatio borbu protiv virusa i ne izlazi
napolje. Ići napolje u parkove nije dobro, može virus da se prenosi sa deteta
na dete, jer i dete može da bude nosilac, a da nema simptome. Tako da to
definitivno ne treba da se radi. Treba roditelj da se potrudi da animira svoje
dete – poručuje ovaj psiholog.
Tinejdžerima, po
njegovom mišljenju, ostaju društvene mreže, da na taj način komuniciraju i
nalaze se. – Dobro je da smo krenuli u izolaciju sa prvim slučajevima, a ne da
smo čekali kao u Italiji i Španiji. Nikakva druženja, nikakva masovna
okupljanja. To nema nikakvog smisla u ovoj situaciji, a imamo internet koji
omogućava da se komunicira – smatra Šibul.
Ovaj psiholog
ističe kako je potrebno da se nađe neki unutarnji sadržaj. Problem je što
većina ljudi živi sa spoljašnjom motivacijom i samo tražimo nešto spolja da nas
pokreće. A kad imamo unutarnju motivaciju, a mali procenat ljudi ima snažan taj
unutarnji momenat pokretanja, onda ljudi mogu da budu i sami sa sobom. Neku će
vreme provoditi uz knjigu, nego uz muziku, ljudi mogu na taj način da budu u
svom svetu. – Oni koji su kreativni, mogu to da rade i u kući. Aktivirajte
svoje znanje, od heklanja do sviranja muzičkog intrumenta. Može da se uči nešto
novo, da se upiše onlajn kurs, a puno je besplatnih kurseva u ovoj situaciji,
pun je internet ponuda. Od jezika, programiranja, veština, pisanja. Vreme može
kvalitetno da se ispuni – poručio je Šibul.
Inđija:
Direktorica škole sedi u kancelariji i šije zaštitne maske
Direktorica Osnovne škole „Petar Kočić” iz Inđije
Svetlana Pešut primer je svima kako svako može da učini malo i pomogne tokom
novonastale situacije. Ona šije maske po ceo dan i do sada je uspela da podeli
čak 120 maski radnicima Hitne pomoći, dežurnim nastavnicima u školi, policiji,
ali i drugima. Direktorica Pešut javila nam se na fiksni broj škole, iako je
vanredno stanje i škola raspuštena, ona je na svom radnom mestu, kom je
namenila u drugim okolnostima i drugačiju ulogu. – Počela sam da šijem pre pet
dana, kada je ćerka trebalo da krene u jutarnju smenu, jer radi u Hitnoj
pomoći, i iako imaju u Domu zdravlja maske, velika je potreba u odnosu na broj
koji imaju i trebala joj je bolja zaštita – kaže direktorica. – Ovo su maske
koje se mogu sterilisati, prepeglati i koristiti više puta. Ćerka specijalizira
anesteziju, te sam joj za hirurušku salu već šila kapice, a da bi bilo malo
veselije, pravila sam joj dezenirane, tematske za Novu godinu ili Uskrs. Tako
su i sada ove maske vesele, jer je proleće, a kad ljudi već moraju da ih nose,
jer su korisne, neka budu i simpatične.
Pešut je
napravila maske prvenstveno za ekipu Hitne pomoći, da bi sašila i za svoje
kolege, koje imaju dežurstva u školi, ali i za sve koji su došli u školi,
dobili su masku od direktorice. – Napravila sam masku i za ekipu Policije, sa
kojom sarađujemo, kao i inspektore koji su na terenu i stalno su u kontaktu sa
ljudima, ali i strancima koji dolaze – kaže Pešut, koja je napravila maske i za
kolege iz drugih škola. Maske su dobili
i oni iz Dispanzera, a Svetlana ne može da postigne sve da sašije kolika je
potražnja, te za nju nije ostala nijedna maska. – Sebi nisam ostavila nijednu
masku, sve sam podelila, bitno je da imaju medicinari i drugi, napraviću ja i
sebi jednu kad budem izlazila – kaže Svetlana, koja sada ostaje u školi do 19
časova kako bi šila na miru, kad se svi raziđu.
Ekipa
Gerontoloških sestara iz Beograda je poslala materijal za maske, jer je
Svetlanina komšinica gerontološka sestra i budući da idu u kućne posete, maske
su im neophodne, te je direktorica i za sve njih napravila nekoliko komada. –
Nastavljam sa akcijom dokle god bude bilo potrebe. I na Fejsbuku sam videla da
se i druge žene priključuju što je lepo, čak i jedna učenica iz Ljukova. Njena
baka mi je javila, kaže videla je na Fejsbuku da ja pravim i šije i ona svim
ukućanima – kaže direktorica. – Nije fraza i svako treba na neki način da se
uključi i pomogne, kako god može, ili da volontiraju ili da poštuju mere i sede
kod kuće da ne ometaju druge. Ona kaže da želi da napravi maske i za Školsku
upravu u Novom Sadu, ali je dobila poruku i iz Urgentnog centra da napravi još
maski, što im je i obećala da će uraditi za vikend. Maske su dvoslojne, ima
malo više posla, te iz tog razloga joj je potrebno vreme za količinu.
Zrenjanin:
Gimnazijalac spasao devojčicu koja je pala u reku
Sedamnaestogodišnji
Marko Antić, učenik Zrenjaninske gimnazije, iskazao je izuzetnu požrtvovanost,
pomažući u spasavanju osmogodišnje sugrađanke, koja je sa mosta pala u Begej Jedan
lep i sunčan dan umalo se nije završio tragično u Zrenjaninu, kada je
osmogodišnja devojčica, koja je sa ujakom bila na Železničkom mostu, pala sa
ograde u Begej. Zahvaljujući mladom Zrenjanincu Marku Antiću i njegovoj drugarici
Katarini, koji su se zatekli u blizini, sve se srećno završilo. – Došao sam sa
drugaricom Katarinom da se fotografišemo pored mosta. Dok smo pravili
fotografije čuli smo da je nešto palo u vodu, okrenuli smo se i videli
devojčicu u Begeju, a zatim je jedan čovek skočio za njom. Shvatili smo da im
je potrebna pomoć, pa smo potrčali prema vodi – priča Marko za „Dnevnik“. On i
Katarina, iako mladi i bez iskustva u sličnim situacijama, reagovali su veoma
pribrano. – Kada sam prišao obali tu je bio još jedan čovek, koji je našao
veliku granu, koju smo pokušali da dodamo čoveku koji je držao devojčicu. Begej
je, začuđujuće, nosio njih dvoje sve dalje, a čovek je bio obučen, u jakni i
odeći natopljenoj vodom, pa ovaj pokušaj nije uspeo. Bez razmišljanja sam tada
svukao odeću i zaplivao ka njima. Za to vreme Katarina je već pozvala Hitnu
pomoć – priča Marko. – Sve se završilo bez posledica. Devojčica je dobro, a ja
nisam zaradio prehladu – veli Marko Antić, kog Zrenjaninci uveliko hvale na
društvenim mrežama
Voda je bila
hladna, a on nije vrstan plivač, ali je u tom trenutku razmišljao samo o jednom
– kako pomoći devojčici i čoveku, za kog je posle saznao da je ujak
osmogodišnjakinje.
– Doplivao sam do njih, krenuli smo
ka obali i tada je najveći problem bio izvući se iz mulja i trske, koja nas je
sekla. Kada smo se dočepali obale, devojčicu sam položio na stranu i potražio
puls. Kada sam video da joj srce kuca, laknulo nam je svima. Tada je ona počela
da izbacuje vodu i hvata vazduh. Ubrzo je tu bila i ekipa Hitne pomoći, koja je
hitro i profesionalno reagovala i mogli smo da odahnemo – kaže Marko. Dok se
vozilo sa spasenom devojčicom udaljavalo ka Urgentnom centru, Marko je tek tada
postao svestan da se trese od hladnoće. Pozvao je oca koji je odmah kolima došao
po njega. – Sve se završilo bez posledica. Devojčica je dobro, a ja nisam
zaradio prehladu – veli Marko, kog Zrenjaninci uveliko hvale na društvenim
mrežama. Zvala ga je i porodica devojčice i zahvalila mu se na svemu što je
učinio. A ovaj skromni momak na sve to kaže da je samo učinio ono što mu je
savest nalagala.
U Beogradu i Nišu bez računa za vrtić dok traje
vanredno stanje
Roditelji čija su deca
upisana u državne vrtiće u Beogradu neće morati da plaćaju račune dok traju
vanredne mere obustave rada, izjavio je gradski sekretar za obrazovanje i dečju
zaštitu Slavko Gak. Istu odluku doneli su i čelnici Grada Niša. “S obzirom da su zbog epidemije koronavirusa
beogradski vrtići zatvoreni, roditelji neće dobijati račune za period kada deca
nisu išla u predškolske ustanove”, rekao je Gak, dodavši da je tu odluku doneo
gradski Štab za vanredne situacije. Osim
toga, Štab je doneo i preporuku privatnim vrtićima da urade isto, rekao je Gak
i dodao da očekuje da se to poštuje. “Nikome
u ovom trenutku nije lako, ali je odluka da se vrtići ne plaćaju dok deca nisu
u njima jedina ispravna”, kazao je Gak, prenosi Beoinfo.
Grad Niš je zauzeo stav da za vreme trajanja vanrednog
stanja, piše na gradskom sajtu, roditelji neće imati obavezu plaćanja boravka
dece u predškolskim ustanovama, prenose Južne vesti. Na
građane se apeluje, dodaje se, da se pridržavaju svih mera i uputstava kako bi
smanjili epidemiološki rizik u ovom teškom trenutku.
Preminuo Stevan Beljanski
Nakon teške
bolesti u subotu 21. marta u Novom Sadu
je preminuo član Društva novinara Vojvodine Stevan Beljanski, književnik,
publicista, novinar, višedecenijski urednik najstarijeg lista za decu
“Neven”.
Rođen je 1951. godine u Novom Sadu. Diplomirao je na Odseku za
jugoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Profesionalnim novinarstvom počeo je da se bavi 1979. godine, a ceo svoj radni
vek proveo je u firmi “Dnevnik-holding”. Prošao je sva radna mesta,
od novinara saradnika do glavnog i odgovornog urednika redakcije lista
“Neven”. Bio je član Društva novinara Vojvodine, Udruženja novinara
Srbije i Društva književnika Vojvodine. Pisao je poeziju i prozu.
Objavljene su mu knjige: Leksikon književnih izraza i
termina za učenike osnovnih i srednjih škola “Od A do Š” (koautor sa
Milicom Mićić Dimovskom), romani “Četvorka” (2001), “Ulice
izgubljenih koraka” (2006), “Ivanovo”(2008). “Nevendanske
pesme” (zbirka), sa Raletom Nišavićem i Slavoljubom Belimarkovićem (2000)
“Mali šašavi album moje velike familije” (2013),
“Svaštarije” (2018). Poslednja knjiga “Novosadska svita
br.4” , objavljena je samo nekoliko dana pre njegove smrti i njeno
objavljivanje je podržalo Društvo novinara Vojvodine.
Napisao dva serijala (60 epizoda) emisije “Laku
noć deco” za TV Beograd (1998), kao i više recenzija i prikaza knjiga.
Pesme su mu uvrštene u nekoliko antologija. Dobitnik je više nagrada među
kojima su i one za doprinos novinarstvu: Nagrada Evropskog novinskog saveta u
Strazburu (1988). Godišnja nagrada OOUR “Izdavačka delatnost” u NIŠRO
“Dnevnik” (1988), Plaketa “Jaša Tomić” UNS-a i dva
priznanja Društva novinara Vojvodine (2004. i 2010). Tu su i priznanja: nagrada
PIV-a Vojvodine ( Sekretarijat za sport i omladinu) za rad sa darovitom decom
(2003. i 2004), književna nagrada “Car Uroš” (2002), “Sunčani sat”
Centra za kulturu “Sirmijumart” u Sremskoj Mitrovici (2012), za
književno delo i podsticaj dečjem stvaralaštvu. Više od tri i po decenije bio
je član tamburaškog orkestra KUD-a “Svetozar Marković” u Novom Sadu i
“Vojvođanskih tamburaša”.
Sahrana Stevana Beljanskog održana je juče na Gradskom groblju u Novom
Sadu.
Preminuo Miljenko Žuborski
Pesnik, prozaista i aforističar Miljenko Žuborski,
preminuo je 19. marta u Beogradu u 82. godini, saopštilo je Udruženje
književnika Srbije. Radio je kao profesor psihologije u Hemijskoj školi u
Beogradu, bio je i muzičar, glumac i boem. Objavljivao je u velikom broju
novina, autor je više od 20 knjiga humora i satire, među kojima i “Knjiga
žalbe”, “Ole, vole”, “Ugovor sa đavolom” i “Na
pogrešnoj strani motke”. Glumac Ljuba Moljac govorio je često njegove
stihove i tumačio uloge u kabaretskim predstavama. Na stihove Miljenka
Žuborskog Goran Bregović je komponovao pesmu “Meni se ne spava”, koja
se našla na albumu “Bijelog dugmeta”.
Žuborski je zastupljen u Antologiji nove srpske satire
(M. Pajović, 1987) i zborniku “Ježeva čitanka” (D. Lakićević i N.
Rudić, 1990). Nagrađen je “Srebrnom sirenom” na Jugoslovenskom
festivalu humora i satire u Budvi 1970. Bio je član Udruženja književnika
Srbije.
Vremeplov: Počelo bombardovanje SR
Jugoslavije
Snage
NATO počele su na današnji dan 24.
marta 1999. godine u 20.00 časova napad iz vazduha na SR
Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo
je više od 1.000 ljudi, a nekoliko hiljada je ranjeno. Teško su oštećeni vojni
i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara. Vlada
SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje. Štrajkački odbor NSPRV Sombor je to
veče prekinuo štrajk prosvetara koji je bio u toku, a ministarstvo prosvete
kome je tada na čelu bio Jovo Todorović i vlada Mirka Marjanovića su umesto da
prekinu nastavu pozvali đake da dođu sutradan u škole i tako ih direktno
biološki ugrozili. Nakon tog nesnalaženja (čitaj; besmislenog pokušaja gašenja,
već prekinutog, štrajka prosvetara, prim. HZMK) uslediće potpuni prekid
nastave, mnoge će škole postati štabovi civilne zaštite i prostor za smeštaj
vojskei rezervista i time legitimni
ciljevi za bombardovanje, pa će mnogi školski objekti u periodu koji je usledio
biti oštećeni ili uništeni. Školska
godina biće završena bez povratka đaka u skamije.
Vremeplov: Ubijen Pera Segedinac
Na
današnji dan 24. marta 1736. godine u Budimu je mučenjem na točku ubijen vođa
srpskih ustanika Pera Segedinac koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini
podigao Vojvođane protiv Austrije. Moriški komandant je opevan u narodnim
pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu “Pera Segedinac”.
Vremeplov:Sporazum vlade DFRJ
i UNRA-e
U Beogradu je na današnji dan 24. marta 1945
potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN
za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani,
lekovima, obući i odeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede,
industrije i saobraćaja.
Vremeplov: Koh izolovao bakteriju
tuberkuloze
Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je na
današnji dan 24. marta 1882. godine da
je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije nazvanu “Kohov
bacil”.
Vremeplov: Umro Žil Vern
Na današnji dan
24. marta
1905. godine umro je francuski pisac Žil Vern koji je svojim
naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i
predvideo mnoga naučna dostignucga. Napisao je 57 romana od kojih su
najpoznatiji (“Put oko sveta za 80 dana”, “Dvadeset hiljada
milja pod morem”, “Put na Mesec”, “Put u središte
Zemlje”, “Pet nedelja u balonu”).
Vremeplov: Umro Ogist Pikar
Švajcarski
fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor
Univerziteta u Briselu umro je na današnji dan
24. marta 1962 . godine 1931.
postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780
metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000
metara.
Vremeplov: Crnim glumcima dodeljen Oskar
Na današnji dan
24. marta 2002. godine, po prvi
put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu
za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu “Dan
obuke” i Hale Beri za ulogu u filmu “Bal čudovišta”.
Haški tribunal
osudio je na
današnji dan 24. marta 2016. godine na
kaznu od 40 godina zatvora bivšeg predsednika Republike Srpske i vrhovnog
komandanta njenih oružanih snaga Radovana Karadžića (71). Karadžić je proglašen
krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti nad Muslimanima i
Hrvatima tokom rata u BiH, 1992-95. godine.
U Zagrebu potresi
i tokom noći, stanje devojčice (15) nepromenjeno
Snažan zemljotres jačine 5,5 po Rihteru potresao je Zagreb u nedelju u
6:23. Nakon toga dogodilo se još pet zemljotresa, magnitude od 3 do 5 po
Rihteru. Do kraja danai tokom noći bilo je još podrhtavanja tla, ali
znatno manje snage od prvih. Zdravstveno stanje teško povređene devojčice je
nepromenjeno, ona se i dalje nalazi na Odeljenju intenzivne nege Klinike za
dečije bolesti, rekao je direktor te ustanove Goran Roić.
Zagrebački
gradonačelnik Milan Bandić izjavio je u nedelju uveče da je pripremljen smeštaj
u Studentskom domu “Cvetno naselje” za prihvat 1.600 ljudi čiji su
domovi pogođeni zemljotresom, a koji nisu u samoizolaciji zbog koronavirusa.
Istakao je da je doneta takva odluka da se ne bi mešali ljudi koji moraju da
budu u samoizolaciji zbog zaraze koronavirusom sa zdravim osobama.
Predsednik
mađarske vlade Viktor Orban ponudio je pomoć Hrvatskoj. Orban je u pismu
hrvatskom predsedniku vlade Andreju Plenkoviću istakao da je “ožalošćen”
vestima o zemljotresu koji je prouzrokovao štetu i povredio ljude u Zagrebu i
oko njega. “Verujem da je u ovim teškim vremenima važno da narodi srednje
Evrope na svaki mogući način iskažu solidarnost jedni s drugima. U ime
mađarskog naroda želim izraziti žaljenje i ponuditi pomoć Mađarske”,
poručio je.
SAD: 12-ogodišnja devojčica na respiratoru zbog korona virusa
Ema, 12-ogodišnja devojčica, bori se za život u bolnici u američkom gradu Atlanti, nakon što se pokazalo da je pozitivna na korona virus, prenosi Si-En-En pozivajući se na njenog rođaka Džastina Entonija. Entoni je rekao za taj mediji da je Emi 15. marta dijagnostikovana pneumonija, a da su rezultati testa u petak prošle nedelje pokazali da je pozitivna na virus. Ona je od subote na “ventilatoru”, posebnoj vrsti respiratora, i njeno stanje je trenutno stabilno, dodao je Entoni. Ema, inače, nije ranije imala dijagnostikovanu nikakvu bolest. Ona, takođe, nije u skorije vreme putovala i nije poznato kako se zarazila, dodao je.