Pismo podrške koje je psihološkinja Milka Kraklajić iz Ivanjice poslala svojim kolegama, postalo je viralno na društvenim mrežama i naišlo na veliko odobravanje prosvetnih radnika i roditelja. Stoga, pismo prenosimo u celosti:
“Svi su
nastavni predmeti podjednako važni, kao i svaka naučna disciplina. Ali u ovoj
situaciji moramo biti pragmatični, u interesu učenika. U najboljoj nameri,
zatrpali ste učenike materijalima, uputstvima, zadacima…
Najveće
opterećenje trpe odlični đaci. Treba da ostvarite međusobnu saradnju u okviru
veća da biste stekli uvid u opterećenost učenika.
Pre svega,
mlađi učenici ne bi trebalo po vasceli dan da izvršavaju školske obaveze.
Možete li, u ovim danima, zanemariti taj preterani osežaj odgovornosti za
učenje i nastavu? Samo kratki, jednostavni sadržaji, jedan domaći zadatak, u
nedelji, po predmetu, osnovne stvari neophodne za dalje obrazovanje.
Maja je u
pravu, prioritet su predmeti koji se polažu na završnom ispitu.
Ostale
kolege, ovo vam je šansa da opušteno, bez pritiska, neuobičajeno i zanimljivo
približite učenicima svoj nastavni predmet. Niste u obavezi nikom da se
dokazujete, jer vi svi raspolažete potrebnim kompetencijama. Dovoljno je da
budete podrška i oslonac vašim učenicima u, za njih, potpuno novoj edukativnoj,
a pre svega životnoj situaciji.
Drage
kolege, stanje je vanredno. Psihološki, situacija se odražava na sve nas. Strah
se akumulira svuda napolju, u kući, na TV, oseća se lebdeća anksioznost. Deca
sve primaju intuitivno.
Ovo je tek
početak izolacije. Povucite ručnu. Naši učenici se indukuju strahom za sebe,
svoje roditelje, drugove… Niko im ne može reći kada će ovo stati. Vi se takođe
indukujete strahom. Povucite ručnu!
Važno je
da svi budemo dobro. Da deca budu zdrava i da bez posledica prodju kroz ovo.
Zato, unesite malo vedrine i pozitivnog u rad sa učenicima.
Neće ništa
bitno propustiti. Što propuste naučiće sledeće godine. Dva, tri pitanja. Jedan,
dva domaća zadatka. To je dovoljno. Osnovna znanja koja su minimum za sledeći
razred. Povucite ručnu, počećete da pucate po šavovima. Opustite se. Ne pišite
ceo dan. Niko vam neće zameriti ako ne radite savršeno i ako ne vodite
dokumentaciju idealno. Vanredno je stanje!”
Pajić: Maturskih
ispita će biti, traže se rešenja
Predstavnik
Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Aleksandar Pajić izjavio je
u utorak 24. marta da će maturskih ispita u srednjim školama sigurno biti i da
se traže adekvatna rešenja. On je za Radio-televiziju Srbije rekao da učenici
imaju priručnike za maturske ispite i da se već pripremaju. Pajić je rekao da
će pustiti da vreme pokaže kako će se raditi prijemni ispiti i da se razmatra
da za pojedine specijalne programe to bude urađeno preko skajpa.
“Drage kolege…”: Stanje je vanredno, ovo je tek početak …
“Drage
kolege, stanje je vanredno, ovo je tek početak izolacije, povucite ručnu”.
Ovim rečima obratila se Milka Karaklajić psihološkinja iz Ivanjice, svojim
kolegama u OŠ Milinko Kušić. Poruku podrške objavila je u internoj školskoj
viber grupi, ali kada je dospela na društvene mreže, u njoj su se prepoznali
gotovo svi prosvetni radnici u Srbiji. Onlajn nastava je novost i za učenike i
za prosvetne radnike, tako da su u novonastaloj situaciji svi preopterećeni,
kaže za portal Nova.rs psihološkinja Milka Karaklajić. Ona dodaje i da joj je
drago da je poruka dospela do velikog broja ljudi, jer je dobila reakcije iz
cele Srbije u kojoj prosvetni radnici poručuju da im je bilo potrebno da im
neko kaže da se opuste. Ne znajući da će njena poruka kolegama i najbližim
saradnicima da naidje na ovolike reakcije,
Milka Karaklajić za naš portal objašnjava da je
svojim internim obraćanjem samo htela da pruži podršku kolegama i ohrabri ih
rečima da nije ništa strašno i ako uspore malo i ako decu rasterete manje
važnog gradiva. “Mi smo imali situaciju da su naši prosvetni radnici od 15. do
17. marta radili po 24 sata kako bi se pripremili za nastavu na daljinu. To
nikome nije teško palo, jer je naša obaveza i bila da pripremimo onlajn
učionice za sve predmete, da svakom detetu obezbedimo kodove i pristup tim
učionicama.
Pozivali smo i roditelje, nemaju baš svi pristup
internetu, pa smo formirali i viber grupe, omogućili komunikaciju putem SMS-a,
snalazili smo se na sve moguće načine da svakom detetu budemo dostupni. Na sve
to su prosvetni radnici potrošili mnogo energije koja je ih je iscrpela, a
potrebna im je, jer sada u vanrednoj situaciji, osim o učenicima, moraju da
vode računa i o svojoj deci i porodici”, kaže Milka.
Psihološkinja Milka Karaklajić kaže da je u razgovoru
sa kolegama uočila njihovu bojazan da tokom vanrednog stanja neće uspeti da
prenesu deci dovoljno znanja i u onoj meri koju omogućava rad u neposrednom
kontaktu u učionici. Iz te prevelike odgovornosti, učitelji i nastavnici su
mnogo vremena posvetili pripremi svojih predavanja i možda prešli granicu
preopterećenosti učenika. “Deca moraju ostati u procesu učenja, ali je vrlo
teško dozirati koja je to mera, a da ne budu preopterećena. Osim nastave koju
prate putem televizije, od svojih nastavnika dobijaju dodatne zadatke u onlajn
učionicama, a to je uglavnom iz više predmeta u toku dana. I deca su pogođena
ovom vanrednom situacijom, možda neko dete brine za roditelje koji moraju da
idu na posao, tako da moramo da razmišljamo i njihovim osećanjima”, kaže Karaklajić.
Dodaje da se njoj i deca javljaju, da su uznemireni,
a da ni sami ne umeju da objasne zbog čega. “To mi je bio motiv da kolegama
poručim da deca neće ništa izgubiti, ako im malo smanjimo obim gradiva. U hodu
smo rešavali, da ti zadaci za njih budu što zanimljiviji i da u rešavanju mogu
da koriste razne platforme, da se nastava ne svodi samo na čitanje, već i na
opažanje i istraživanje na internetu”, objašnjava Milka Karaklajić.
Porukom koju je poslala svojim kolegama želela je da
poruči da se opuste i da se ne boje da će učenici ostati uskraćeni za neka
znanja. “Sve se da nadoknaditi. Sada je sasvim dovoljno da se u nastavi
fokusiramo samo na osnovna znanja, koja će im biti potrebna za nastavak
školovanja. Prvenstveno sada treba da budemo podrška deci, jer smo uz
roditelje, mi prosvetni radnici najbliži deci za sve njihove probleme i zbog
toga treba da budemo smireni. Ako je potrebno, nekada umesto nastave možemo da
im pružamo informacije i o zdravlju i o održavanju higijene, da porazgovaramo o
njihovim strahovima”, kaže ova psihološkinja.
Na RT Bujanovac od sada nastava na albanskom
Radio
televizija Bujanovac, uz tehničku podršku Radio televizije Vranje, zbog
situacije nastale zbog epidemije virusa korona, počela je sa snimanjem časova
na albanskom jeziku, a u saradnji sa Nacionalnim savetom Albanaca urađeno je 25
časova za prvu sedmicu nastave na daljinu. Za sada je snimljeno šest časova za
matematiku za prvi razred, zatim četiri za albanski jezik za prvi razred,
matematike za drugi razred šest časova, koliko i za albanski jezik za drugi
razred i tri časa za svet oko nas za drugi razred.
Ragmi Mustafa, predsednik Nacionalnog saveta
Albanaca izjavio je da su na zajedničkom sastanku sa svim direktorima albanskih
škola dogovorili pripremnu listu video snimaka koja bi omogućila svim učenicama
na albanskom jeziku da imaju nastavu. “Ovo je samo dodatak, odnosno video
snimci koji će se emitovati na televiziji će biti od pomoći učenicima u
savlađivanju gradiva, a nastavnici su angažovanih i preko drugih mreža
interneta, kao što su viber, skajp…”, kaže Mustafa. Kako dodaje, nastavnici i
učenici komuniciraju i realizuju nastavu. “Svakodnevno smo u komunikaciji sa
školama u Preševu, Bujanovcu i Preševu, a ono što je nama bitno je da tretiramo
jednako i albanske učenike kao što su tretirani srpski učenici”, navodi Mustafa
i dodaje da se danas nastavlja snimanje za treći i četvrti razred. Narednih
dana snimaće se časovi do osmog razreda, najavljuje Mustafa i dodaje da će se
nakon toga videti kakve su mogućnosti za snimanje nastave i za srednje škole.
Direktor škole Sezai Suroi u Bujanovcu Zejni
Fejzulahu kazao je da su uradili sve neophodne pripreme za sve predmete koji su
predviđeni. “U početku startujemo sa albanskim jezikom, matematikom, svetom oko
nas za prvi i drugi razred osnovnih škola, a potom ćemo te iste predmete
snimati i za treći i četvrti razred. Nakon toga, snimaćemo za peti do osmog
razreda, i to pored matematike i albanskog jezika i fiziku, geografiju,
istoriju, biologiju i hemiju”, kazao je Fejzulahu.
Rektorka
Popović: Može se očekivati produžetak školske godine
Može se
očekivati da se školska godina za studente produži na određen period, ali
konačna odluka o tome zavisiće od dužine trajanja vanrednog stanja, izjavila je
rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović. Ona je za “Blic”
rekla da će doći i do produžetka aprilskog roka, jer ispiti, za razliku od
nastave, ne mogu da se realizuju na daljinu. Beogradski dnevnik piše da je
konačna odluka o produžetku školske godine u rukama Ministarstva prosvete i da
je sudeći prema sadašnjoj situaciji, sve izvesnije da će akademci kraj jula i
početak avgusta provesti u učionicama.
Razlog za
to je, kako navodi “Blic”, činjenica što značajan broj fakulteta u
svojim programima ima i praktičnu nastavu i vežbe koje nisu u mogućnosti da
realizuju onlajn, kako se sada održavaju teoretska predavanja. “S namerom
održavanja kontinuiteta rada, u zavisnosti od prirode predmeta i broja
studenata, moguće je izvođenje usmenih provera znanja. Moram da istaknem da svi
fakulteti Univerziteta u Beogradu sada izvode nastavu i konsultacije sa
studentima na daljinu…”, kaže Popović. Ona dodaje da praktični deo
nastavnog procesa mora da se realizuje, jer je deo programa koji je dobio
akreditaciju od nadležnog tela. “Praktičnu nastavu i eksperimentalne vežbe
ćemo organizovati kada prođe vanredno stanje, jer za sada ne postoje uslovi.
Što se tiče kolokvijuma, oni mogu da se usmeno realizuju putem
video-konferencije”, navela je Popović.
Rektorka
kaže i da je zbog situacije sa korona virusom u svetu, sve izvesnije da će biti
odložene i Evropske univerzitetske sportske igre, koje bi trebalo da se održe
od 12. do 25 jula u Beogradu.
Psihološkinja: Teret obrazovanja se prebacuje na roditelje,
moraju da kontrolišu decu
Psihološkinja Marina Nadejin ocenila je da se deo
tereta obrazovanja dece u aktuelnoj situaciji prebacuje na roditelje i da oni
sada moraju da na neki način kontrolišu decu. Ona je istakla da je važno da se
sa decom razgovara o tome zašto sada, kada zbog virusa korona ne idu u školu,
moraju da nastave da uče i da u najvećem broju slučajeva jedan razgovor
roditelja i dece neće biti dovoljan, pošto je deci privlačno da se ako ne
moraju, ne bave školom.
Nadejin je istakla da je važno deci objasniti zašto
moraju da uče i da ih za 10 godina niko neće pitati da li je vladao virus
korona kada je nešto trebalo da nauče. Ona je dodala i da vidi da su razredne
starešine i nastavnici veoma uključeni u proces obrazovanja učenika sada kada
ne idu u školu i da su sa njima u stalnom kontaktu. Na pitanje o tome kako će
deca prihvatiti povratak u školu od septembra, Nadejin je rekla da to u ovom
trenutku niko ne može da kaže, ali da se iz prakse zna i da “ko god da je
radio u školi”, zna da se deca i posle tri nedelje raspusta po povratku prilagođavaju
školi. Prema njenim rečima, na tri nedelje raspusta učenicima je obično
potrebno pet radnih dana da bi se vratili u školsku rutinu, ali da je ovo duga
pauza i da se kao i uvek sve razlikuje od osobe do osobe. Marina Nadejin je
ocenila da će deci po povratku u školske klupe biti potrebno prilagođavanje, da
im neće biti lako, ali da neće biti ni nepremostivo i nemoguće.
Studenti 3D odštampali zaštitne vizire i poklonili lekarima
Prvi
zaštitni viziri napravljeni u Centru za bioinženjering Fakulteta inženjerskih
nauka (FIN) u Kragujevcu, donirani su kragujevačkom Kliničkom centru, a u sredu
su otpremljene i prve količine za
bolnicu Dragiša Mišović u Beogradu, rekao je za portal Nova.rs Nenad Filipović,
rukovodilac ovog Centra. On je dodao da će svi viziri koji budu napravljeni na
FIN-u, biti donirani medicinskom osoblju koje dolazi u kontakt sa zaraženim
pacijentima, kako bi se sprečilo dalje širenje virusa korona. Naučnici i
istraživači Centra za bioinženjering su posle prvih urađenih testova u svojim
laboratorijama i 3D štampačima, tokom vikenda napravili oko 50 zaštitnih
vizira, koji su prva linija odbrane od virusa za sve medicinske radnike koji
dolaze u kontakt sa zaraženim osobama. Viziri su efikasno sredstvo zaštite, ali
im je manjakavost što je njihova proizvodnja na štampačima vremenski
ograničena.
Za proizvodnju jednog vizira, potrebno je oko sat
vremena, kažu u Centru za bioinženjering.
“Mi trenutno radimo sa tri štampača, tako da su nam kapaciteti
ograničeni. Razmatramo i neke druge mogućnosti, da u proizvodnju uvedemo mašinu
za brizganje plastike, a onda bismo serijski mogli da pravimo i više hiljada
komada dnevno. U pregovorima smo sa jednom lokalnom firmom, koja bi mogla da se
uključi u ceo projekat i da tako za kratko vreme obezbedimo veliki broj ovih
zaštitnih sredstava”, rekao je Nenad Filipović, rukovodilac Centra za
bioinženjering.
Plastični viziri napravljeni na 3D štampačima su
zaštitno sredstvo za višekratnu upotrebu. Za njihovu izradu koristi se posebna
vrsta medicinske plastike (PLA) koja je potpuno bezbedna za zdravlje i okolinu,
a može da se dezinfikuje svim dostupnim sredstvima. Za zaštitu koju ovi viziri
pružaju medicinskom osoblju, cena materijala za izradu jednog je potpuno
zanemarljiva. U Centru za bioinženjering kažu da materijal za jednu masku košta
samo 300 dinara.
Deca u kućnom karantinu:Nova i eksperimentalna situacija
Roditelji svakog trenutka moraju da imaju na umu da
mališani posmatraju reakcije odraslih na vesti iz spoljnjeg sveta i najviše će
im se pomoći ako vide da su smireni i da ne paniče
Vrtići su
zatvoreni, školsko zvono je utihnulo a sportski treninzi su zabranjeni. Sa
babom i dedom se razgovara samo telefonom… Na detinjstvo je, zbog više sile
zvane virus korona, stavljen embargo. Za neke bolje dane posle okončanja
epidemije odloženo je sve što je do pre desetak dana činilo život mališana.
Umesto školskih i drugara iz kraja, deca su prinuđena da sede u kućama i
gledaju kako roditelji užurbano menjaju televizijske kanale, u potrazi za najnovijim
informacijama o broju obolelih i izmenama u radu javnih službi za vreme
vanrednog stanja.
Školski psiholog Branka Tišma naglašava da je za
većinu dece ovo nova i eksperimentalna situacija u kojoj roditelji moraju da im
daju jasna uputstva za upotrebu života. – Ovo je jedna od situacija kada mame i
tate imaju pravo da zabrane određene stvari samo zato što su odrasli i izgovore
rečenicu: „Zato što ja tako kažem”. Deci su u vanrednim okolnostima potrebna
jasna i nedvosmislena objašnjenja šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno, ali im
se pre svega mora objasniti šta se zapravo dešava u svetu oko njih. Objašnjenja
treba da budu što jednostavnija i ne smeju da ostavljaju prostor za kompromis
tipa‚ mogu li samo deset minuta u igraonicu. Počinje onlajn nastava, tako da će
jedan deo dana biti tačno isplaniran, a u drugom roditelji moraju da osmisle
zajedničke aktivnosti. Mlađu decu je lakše zabaviti i motivisati ih da crtaju,
boje ili prave figurice od plastelina, a starijoj deci treba objasniti kako da
se druže bez opasnosti da će se zaraziti virusom. Činjenica da su jedan deo
svog socijalnog života deca i tinejdžeri prebacili na socijalne mreže pogoduje
ovoj situaciji, jer zahvaljujući „Fejsbuku” i „Instagramu” oni neće imati
utisak da se nalaze u socijalnom karantinu, ali treba voditi računa da ne
provode previše vremena u onlajn svetu, kako ne bi razvili zavisnost. Međutim,
treba reći da tinejdžeri, od kojih se očekuje da budu buntovnici, u kriznim
situacijama često postaju veoma konzervativni – oni razumeju ozbiljnost i
pridržavaju se pravila više nego odrasli –zaključuje naša sagovornica.
Vremeplov:Branko Ćopić izvršio samoubistvo
Jugoslovenski i srpski pisac Branko Ćopić
izvršio je
samoubistvo na današnji dan 26. marta 1984. godine. Bio je jedan od najplodnijih i najpopularnijih
pisaca posle II svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije
smatra se nastavljačem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma.
Rođen
je 1. januara 1915. godine u selu
Hašanima pod planinom Grmečom. U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik
austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric
Nidžo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad
mu je bilo četiri godine, umro mu je otac. Ćopić je, zajedno sa mlađim bratom i
sestrom, ostao da živi pored majke Soje, deda Rade i strica Nidže.
Prva pročitana knjiga bila mu je „Migel
Servantes“ koju je, negde u trećem razredu, kupio od učiteljice. U toj knjizi
bio je opisan život slavnog španskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko
odlomaka iz njegovog romana „Don Kihot“. Sledeće pročitane knjige bile su
„Doživljaji jednog vuka“, pa „Doživljaji jedne kornjače“. Prvo štampano delo
objavio je sa četrnaest godina u omladinskom časopisu „Venac“ 1928. godine.
Ćopić je pohađao učiteljsku školu u Banjoj Luci i Sarajevu, a završio u
Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. Već kao student afirmisao se kao
darovit pisac i skrenuo na sebe pažnju književne kritike; 1939. godine je dobio
nagradu „Milan Rakić“. Uoči Drugog svetskog rata nalazio se u đačkom bataljonu
u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokušao da
pruži otpor neprijatelju kod Mrkonjić Grada. Posle toga je otišao u svoj rodni
kraj, a sa početkom ustanka, stupio je u redove ustanika i među njima ostao
tokom cele narodnooslobodilačke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik
zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, književnikom Skenderom Kulenovićem.
Posle rata neko vreme je bio urednik
dečjih listova u Beogradu, a potom počeo profesionalno da se bavi književnošću.
Smatra se jednim od najvećih dečjih pisaca rođenih na jugoslovenskim
prostorima. Dela su mu prevođena na ruski, engleski, francuski, nemački,
ukrajinski, poljski, češki, bugarski, rumunski, slovenački i mađarski jezik.
Bio je član SANU i ANUSRBiH. Celi radni i životni vek nakon Drugog svetskog
rata Branko Ćopić je proveo u Beogradu, ali je često putovao po Jugoslaviji i
drugim evropskim državama. Za književni rad dobio je, među ostalim, Nagradu
AVNOJ-a i Njegoševu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941.
i drugih visokih odlikovanja.
Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana
23, u kom je živeo od 1972. do smrti, poklonio je SANU. Puriša Đorđević je
2015. godine režirao dokumentarni film „Mala moja iz Bosanske Krupe“ posvećen
Branku Ćopiću. Svake godine se održava simpozijum o Branku Ćopiću.
Vremeplov: Umro Betoven
Na današnji dan
26. marta 1827. godine u Beču umro
nemački kompozitor Ludvig van Betoven. Uz Baha i Mocarta se smatra najvećim
genijem u istoriji muzike. Autor devet simfonija, 32 klavirske sonate, pet
koncerata za klavir i orkestar, jedne opere, kamernih kompozicija, misa.
Sahrani prisustvovalo 30.000 Bečlija.
Vremeplov: RođenTenesi Vilijams
Američki pisac Tomas Lenijer Vilijams,
poznat kao Tenesi Vilijams rođen je na
današnji dan 26. marta 1911. godine. Opisivao je svet seksualnosti i
nasilja i neretko je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom.
Dela: drame “Staklena menažerija”, “Tramvaj nazvan želja”,
“Mačka na usijanom limenom krovu”, “Tetovirana ruža”,
“Nežna ptica mladosti”, “Leto i dim”, “Noć
iguane”, “Camino real”, “Vieux Carre”, “Odeća za
letnji hotel”, “Ne o slavujima”, romani “Rimsko proleće
gospođe Ston”, “Moize i svet razuma”, zbirke priča “Jedna
ruka”, “Tvrda-šećerlema”, zbirka pesama “U zimu”.
Vremeplov: RođenSiniša Stanković
Na današnji dan
26. marta 1892. godine rođen
je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti,
direktor Biološkog instituta. Bavio se uporednim istraživanjima porekla i
razvića živog sveta balkanskih jezera, strukturom i razvojem njihovih
ekosistema. Prirodne nauke studirao je u Beogradu i Grenoblu, a redovni
profesor Beogradskog univerziteta postao je 1934. Tokom nemačke okupacije u
Drugom svetskom ratu bio je član rukovodstva NOP Srbije i veći deo rata proveo
je kao zatočenik na Banjici. Posle oslobođenja izabran je za predsednika
Prezidijuma Narodne skupštine Srbije i uspešno je zastupao interese Jugoslavije
na međunarodnim konferencijama. U univerzitetsku nastavu uveo je ekologiju,
citologiju, embriologiju, dinamiku razvića, uporednu anatomiju.
Dela: “Ohridsko jezero i njegov živi
svet” (sinteza njegovih naučnih istraživanja i shvatanja), univerzitetski udžbenici
“Uporedna anatomija kičmenjaka”, “Ekologija”.
Vremeplov: Rođen Toljati
Italijanski političar Palmiro Toljati, jedan od
osnivača i dugogodišnji generalni sekretar Komunističke partije Italije rođen
je na današnji dan 26. marta 1893. godine Bio je pobornik policentrizma u
komunističkom pokretu i utemeljivač koncepcije italijanskog puta u socijalizam.
Vremeplov: Vakcina protiv dečije paralize
Na današnji
dan 26. marta 1953. godine američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk objavio da
je izumeo vakcinu protiv dečije paralize.
Vremeplov: U požaru život izgubilo 58 učenika
U požaru u spavaonici jedne škole u Keniji
na
današnji dan 26. marta 2001. godine
život izgubilo 58 učenika, tridesetak povređeno.
Vremeplov: Obeštećenja Kinezima na prisilnom radu u Japanu
tokom rata
Na današnji dan
26. marta 2004. godine japanski sud doneo presudu kojom je Vladi i
jednoj japanskoj firmi naloženo da isplate 88 miliona jena grupi Kineza
primorani da rade u Japanu tokom II svetskog rata.
Položeni venci na spomenik deci stradaloj u NATO agresiji
Direktor
Kancelarije za KiM Marko Đurić položio je u utorak 24. marta cveće kod
spomenika deci žrtvama NATO agresije na Tašmajdanu i izjavio da teško vreme u
kome se suočavamo sa korona virusom nije razlog da se na dostojanstven način ne
prisetimo žrtava NATO. „Danas ostanite kod kuće i kod kuće se setite agresije
na našu zemlju, na 2.500 ubijenih civila, 1.000 ubijenih branilaca naše zemlje,
setite se srušenih mostova, bolnica, škola, voza u Grdeličkoj klisuri, male
Milice Rakić, male Sanje iz Varvarina…”, poručio je Đurić. Povodom
obeležavanja Dana sećanja na žrtve NATO agresije na Saveznu Republiku
Jugoslaviju 1999, u ime Vlade Srbije, i ministar Zoran Đorđević položio je
venac na Spomenik deci stradaloj u NATO agresiji u Tašmajdanskom parku. Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja
položio je venac na spomenik koji je posvećen uspomeni na mališane stradale u
periodu od 24. marta do 10. juna 1999. godine i tako odao počast svim
poginulima. „Stravičnih 78 dana odneli su preko 2.500 života, među kojim je i
sedamdesetdevetoro dece. Do tada nezapamćena vojna sila sastavljena od vojnih
snaga 19 zemalja NATO-a uništila je 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 vrtića,
69 škola, 176 spomenika, 44 mosta, 470 kilometara puteva, 595 kilometara pruge,
14 aerodroma i više od 25.000 objekata”, rekao je Đorđević i naglasio da se
ovaj zločin nikada ne sme zaboraviti, prenosi Tanjug.
Bruka na času istorije: Osmaci slušali glorifikovanje Milana Nedića
Javnost u Srbiji ostala
je zatečena kada je tokom javnog časa na RTS-u za učenike osmog razreda
nastavnik istorije Milojko Hadžić praktično veličao lik i delo Milana
Nedića, koga je nazvao poznatim herojem i nacionalnom figurom koja je
sarađivala sa okupatorom da pomogne Srbiji. Sramni čas iz istorije gledali su
osmaci širom Srbije, a ono o čemu je nastavik iz beogradske OŠ “Milan Đ.
Milićević” podučavao đake naišlo je na značajnu osudu javnosti.
Ispostavilo se, međutim, da je problem daleko širi od propusta ili slobodnijeg
tumačenja jednog beogradskoj nastavnika. Naime, kako “Blic” saznaje,
nastavnik koji je povučen iz sistema onlajn nastave i, odlukom Ministarstva
prosvete, više neće učestovati u predavanjima, praktično se, dok je izgovarao
hvalospev Nediću samo – “slepo držao udžbenika”.
Ali, krenimo redom. Šta je zapravo nastavnik predavao? – … Više
osoba je ponuđeno, najvažnija osoba koja se nalazila na teritoriji Srbije Milan
Nedić, čuveni general iz Prvog svetskog rata, veoma poznat, heroj, veoma bitna
nacionalna figura… Više puta je odbio ponuđenu čast, ali čuvši za zlodela u
Nezavisnoj državi Hrvatskoj, misleći da će moći da pomogne bar koliko-toliko,
Milan Nedić je 29. avgusta 1941. prihvatio da formira vladu nacionalnog spasa,
iako je najverovatnije znao da bilo kakva saradnja sa okupatorom neminovno vodi
takođe njegovoj propasti… – ovo je izvod iz predavanja nastavnika Milojka
Hadžića.
To predavanje javnost je ocenila kao “rehabilitaciju uživo” serviranu
učesnicima osmog razreda u obrazovne svrhe. Ne treba zaboraviti da je
Apelacioni sud u aprilu prošle godine doneo pravosnažnu presudu kojom se odbija
zahtev za rehabilitaciju srpskog premijera tokom Drugog svetskog ratu. Sud je
tada utvrdio da je Milana Nedića na mesto premijera postavila nacistička
Nemačka, da je njegova vlada pomagala okupatoru u eksploataciji dobara i radne
snage, kao i progonu svih građana Srbije koji su bili protiv okupacije ili nisu
delili njegova politička ili ideološka ubeđenja.
Sporni udžbenik
Međutim, od slobodne interpretacije nastavnika, veći problem je
činjenica koju su za “Blic” potvrdili u Ministarstvu prosvete, da je
profesor koji je predavao lekciju o Nediću, radio prema postojećem udžbeniku
koji još nije reformisan?! – Svi udžbenici sa nacionalnim temama u narednom
periodu biće proveravani i učenici će raditi na osnovu relevatnih činjenica –
navode u Ministarstvu. Inače, za odobravanje udžbenika koji se koriste u
školskom programu, zadužen je Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja,
čiji direktor Zlatko Grušanović za “Blic” kaže da je u konkretnom
slučaju reč o nespretnoj interpretaciji. – Što se tiče snimljenog predavanja
nastavnika Milojka Hadžića i njegovih tvrdnji o Nedićevoj ulozi, nastavnik je
nespretno izneo kontroverznu temu o Nediću, no ipak nije nezasnovana na
rezultatima savremene srpske istoriografije, koja se svakako spori i danas oko
mnogih pitanja – kaže on. Kako navodi, u 30 minuta časa nastavnik nije stigao
da navede sve negativne strane delovanja Vlade narodnog spasa, jer to i nije
bila tema predavanja. – U toku izlaganja, prekidao sam i ispravljao greške, ali
zbog problema montiranja, nismo mogli više reagovati u toku snimanja. Siguran
sam da bi na posebnom predavanju o zločinima i Holokaustu na prostoru okupirane
Srbije, tome bila posvećene odgovarajuća pažnja. Greške prilikom snimanja
postoje, jer mnogi nisu vični javnom nastupu – navodi Grušanović.
Istoričari: Lakirana i banalizovana slika Nedića
Za istoričare,
međutim, ovakvo opravdanje zapravo je “greška koju stručnjak ne sme sebi
da dozvoli”. – Ako činjenice izvlačimo iz konteksta, onda za Hitlera
možemo da kažemo da nije loš, jer je gradio auto-puteve. To je tipična greška
koju stručnjak ne sme da uradi – izjavio je za “Blic” istoričar
Predrag Marković povodom nedavne glorifikacije Milana Nedića tokom javnog časa
istorije na RTS-u. Nastavnik je, naime, Nedićeve poteze pravdao navodno
njegovom željom da pomogne Srbiji i njenim građanima.
– To što je rekao je lakirana i banalizovana slika nečega što nije
jednostavno, niti je tako kao što je nastavnik izneo na predavanju. Reč je o
veoma kompleksnom problemu kolaboracije – objašnjava Milan Ristović, istoričar
i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu. On je istakao da pitanje
saradnje sa okupatorom ne može da se svede na nekoliko floskula i da postupak
nastavnika nije dobar ni iz metodskog, niti iz pedagoškog ugla. – Stalno se
vraćamo na isto, da neko osporava ono što je dokazano, pokazano i utvrđeno. Ne
znam na osnovu kojeg školskog programa to sada ulazi u nastavu. Problem
kolaboracije zahteva veoma oprezno i složeno objašnjenje, koliko je moguće za
nivo uzrasta kojem se predaje. Ne možete da ne spomenete ništa od onoga šta je
druga strana uradila, ne možete da dajete umivenu sliku Nedićevog žrtvovanja,
ne možete da ne govorite i o ideološkoj i vojnoj saradnji, o učešću u progonima
i ubijanju političkih i ideoloških protivnika, da ne spomenete holokaus –
naglasio je Ristović.
Sa njim je saglasan i istoričar Predrag Marković koji podseća da je
uvek bilo “ekstravagantnih” nastavnika, koji su pričali šta su hteli,
ali da je to bilo daleko od očiju javnosti jer nisu bili pred kamerama. –
Činjenice koje su na ovaj način izvučene iz konteksta poprimaju drugačiji
karakter. Kolega pokušava da istakne da je Nedić bio spasilac Srba, što je
veoma sumnjiv podatak. Ako bismo tu tvrdnju pratili do kraja, videli bismo da
su, gledano iz tog ugla, najveći spasioci Srba bili nemački generali. Nojbaher
je prekinuo masovna streljanja, pa bi u tom kontekstu on bio daleko veća
“srpska majka” od Nedića i onda bi njega trebalo da veličamo –
ukazuje Marković na apsurd upotrebe činjenica bez odgovarajućeg konteksta. On
smatra da ipak ne treba da imamo bojazan da će pojedinačna predavanja pojedinaca
promeniti tu činjenicu .- Nijedna institucija u Srbiji, niti ijedan udžbenik ne
spore da je Nedić bio kvisling i izdajnik. Dokazano je da su u svim velikim
zločinima protiv Srba učestvovali i pripadnici Nedićeve administracije. Čak i
tokom streljanja 1941, iako nije bio lično odgovoran, Nedić ima krivicu jer
nije kaznio nijednog saradnika koji je u tome učestvovao – zaključio je
Marković.
Šarčević: Nastavnik više neće učestvovati u onlajn nastavi
Ministar prosvete Mladen Šarćević rekao je za “Blic” da
nastavnik više neće učestvovati u onlajn nastavi. – Zahvaljeno mu je što je
pokazao spremnost da se snima za online časove, ali činjenica da više neće
učestvovati u projektu, dovoljan je signal i govori šta je dozvoljeno, a šta ne
– kaže za Blic minister prosvete Mladen Šarčević. On dodaje da na snimanju
online nastave postoje supervizori. – Odgledao sam ceo snimak. U udžbeniku
doslovce stoji ono što je nastavnik i rekao o učešću Nedića u Prvom svetskom
ratu, ličnosti koja nije sporna u tom periodu već to postaje zbog poteza iz
Drugog svetskog rata. Nastavnik se slepo držao udžbenika, ali je svoje
predavanje trebalo da upotpuni i sa mračnom stranom i činjenicom zašto Nedić do
danas nije rehabilitovan. Ono što je nastavnik rekao nije bilo dovoljno –
navodi Šarčević. Ministar kaže da je zbog ovakvih sprnih stavki pre četiri
meseca predstavio novu jedinicu koja se bavi isključivo nacionalnim temama I
njihovim predstavljanjem u udžbenicima za nastavu.
Grušanović: Uravnoteženo predstavljanje događaja iz II svetskog rata
Grušanović za “Blic” kaže da se važeći program za osmi
razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja realizuje od školske 2010/2011.
godine, i da se Milan Nedić u njemu proučava u okviru teme “Jugoslavija u
drugom svetskom ratu”. Takođe, kaže i da će se u sadržajima novog programa
za osmi razred koji će se primenjivati od školske 2021/22. godine, takođe
navodi ime generala Nedića, kao i kvislinške tvorevine na jugoslovenskom
prostoru u Drugom svetskom ratu. – Na osnovu programa iz 2010. godine napisani
su udžbenici u kojima je odgovarajući prostor pripao i generalu Nediću i
njegovoj Vladi narodnog spasa. U njima se o Nedićevoj ulozi govori objektivno
jer, nakon demokratskih promena 2000. godine, kod nas više nema ideološki
isključivih udžbenika istorije – pojašnjava. Navodi da je uravnoteženo
predstavljanje događaja iz Drugog svetskog rata karakteristika i udžbenika
objavljenih nakon usvajanja Zakona iz 2009. godine, kojim je liberalizovano
tržište udžbenika i omogućeno postojanje većeg broja izdavača.
–
Da bi bio odobren, svaki udžbenik mora biti usklađen s propisanim Standardima
kvaliteta udžbenika, a to podrazumeva i da je zasnovan na prihvaćenim naučnim
teorijama, činjenicama, zaključcima, tumačenjima, aktuelnim podacima i
savremenim dostignućima – pojašnjava on.
Greta Tunberg tvrdi da je verovatno zaražena koronavirusom
Švedska aktivistkinja
Greta Tunberg (17) saopštila je da je više nego „vrlo izvesno” da je zaražena
koronavirusom, zbog čega je dve nedelje u izolaciji, ali da se oporavlja. „Pre
desetak dana počela sam da osećam neke simptome, kao i moj otac sa kojim sam se
vraćala iz Brisela”, napisala je Greta na instagramu. Apelovala je na sve,
posebno na mlade, koji mogu da prođu i sa jedva primetnim simptomima, da
razmisle o postupcima, budu odgovorni i učine sve da ne šire zarazu. Kaže da se
do sada u osnovi oporavila, a da se osećala umorno, da je imala drhtavicu,
grlobolju i kašalj, a njen otac je, uz sve iste ali intenzivnije simptome, imao
i temperaturu. Navodi da je bila i u Nemačkoj, a da se u Švedskoj nije
testirala, jer su testovi u toj zemlji rezervisani za hitne slučajeve, prenosi
Tanjug.