Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja donelo je odluku o izmeni Pravilnika o kalendaru obrazovno-vaspitnog
rada osnovnih škola za 2019/2020 i
Pravilnika o kalendaru obrazovno-vaspitnog rada srednjih škola za
2019/2020. godinu kako bi se optimalno i funkcionalno koristilo vreme učenika u
periodu kada je planiran prolećni raspust.
Umesto ranije planiranog raspusta od 13.
do 20. aprila za osnovne škole u Republici Srbiji, bez teritorije Vojvodine,
nastava na daljinu odvijaće se prema najavljenom rasporedu od 13. do 16.
aprila, a za srednje škole 15. i 16. aprila 2020. godine.
Nastavak pohađanja nastave na daljinu i za
osnovne i za srednje škole planirano je od 21. aprila 2020. godine, dok će u
peiodu od 17. do 20. aprila biti emitovani prigodni edukativni sadržaji u vezi
sa praznikom i sadržaji koji su u funkciji kvalitetnog korišćenja slobodnog
vremena.
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja Mladen Šarčević istakao je da je prioritet Ministarstva da se obezbedi
kontinutitet nastave i ocenio da bi u okolnostima vanrednog stanja duži prekid
nastave bio nepotreban i na štetu učenika.
Proba male mature onlajn, posle kraćeg prolećnog raspusta
Probni završni ispit za kraj osnovnog obrazovanja osmaci će polagati onlajn, posle uskršnjih praznika, saznaje „Politika”. Ministar prosvete, Maden Šarčević, za taj list kaže da će proba male mature u ovim okolnostima biti ne samo pripremno testiranje znanja učenika, već i poštenja, jer će se raditi na daljinu s ciljem da se uvidi koliko su su učenici spremni. U vanrednoj situaciji, i novoustanovljenom modelu obrazovanja, đacima se, primećuje ministar pruža prilika da zahvaljujući nastavnim sadržajima koji su dostupni na onlajn platformama, obnove gradivo koje nisu dobro savladali.
Prolećni raspust će, kao što je „Politika” pisala,
trajati kraće, jer se školski kalendar, objašnjava ministar Šarčević, menja u
skladu sa okolnostima u kojima obrazovanje funkcioniše na daljinu. − Nema
pedagoški opravdanih razloga da se tek uspostavljen način učenja prekida na
desetak dana. Četiri dana, koliko traju uskršnji praznici, emitovaće se program
verske nastave, koji do sada nije bio zastupljen, a preostali dani umesto
raspusta biće radni − ozvaničio je Šarčević.
Status
stipendiste miruje ukoliko se zaposle ili angažuju u radu zdravstvenih ustanova
u periodu vanrednog stanja
Ministarstvo prosvete nauke i tehnološkog
razvoja donelo je odluku da stipendistima Ministarstva – studentima doktorskih
akademskih studija uključenih u rad akreditovanih naučnoistraživačkih
organizacija po Programu podsticanja i stipendiranja mladih i nadarenih za
naučnoistraživački rad, miruje status stipendiste ukoliko se usled potreba
države zaposle ili angažuju u radu zdravstvenih ustanova u periodu vanrednog
stanja.
Zahtev za mirovanje, stipendista može
podneti putem elektronske pošte na mejl adresu koja se koristi u redovnoj komunikaciji sa stipendistima. Posle
isteka vanrednog stanja, status stipendiste se aktivira na sopstveni zahtev i
nastavlja se isplata stipendije, uz obavezu
dostavljanja odgovarajućeg dokaza o periodu rada ( ugovor o radu
zaključen sa državnom zdravstvenom ustanovom).
Besplatne ekonomsko-pravne informacije svim budžetskim korisnicima
Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i „Obrazovni informator“ zaključili su
Sporazum o saradnji 24. marta 2020. godine u vezi sa novonastalom vanrednom
situacijom izazvanom virusom COVID-19. Zajednički cilj ove saradnje je
davanje besplatnih kvalitetnih i pravovremenih pravno-ekonomskih informacija
svim budžetskim korisnicima kako bi olakšali funkcionisanje ustanova u uslovima
pandemije.
Tim povodom „Obrazovni informator“ je
formirao i stavio na raspolaganje tim od 16 autora iz različitih oblasti svim
budžetskim korisnicima (bez obzira da li su pretplatnici ili ne). Stručnjaci iz
različitih oblasti će svakodnevno u
periodu od 07:30 do 15:30 časova besplatno pružati aktuelne informacije i pravno-ekonomski
konsalting putem telefona i mejlova, prezentacija, uputstava i vebinara. Sve
informacije će biti objavljene na sajtu „Obrazovnog informatora“, gde se mogu
naći i odgovori na najčešća pitanja. Kontakt podatke stručnog tima možete preuzeti sa http://www.mpn.gov.rs/, ili na sajtu
Obrazovnog informatora www.obrazovni.rs.
Senta: Bez plaćanja vrtića u vreme vanrednog stanja
Roditeljima mališana predškolskog uzrasta pomaže i
lokalna samouprava. Usvojena je odluka da se vrtić neće plaćati dok traje
vanredno stanje. Vaspitačice su u kontaktu sa mamama i tatama putem grupa
formiranih na vajberu i mesindžeru. Ovaj vid komunikacije primenjuje se još od
septembra. “Sada je jako važno da roditelji učestvuju u vaspitavanju
dece”, kaže pomoćnik direktora Predškolske ustanove “Snežana”
Angela Tokodi. “Svake nedelje, početkom nedelje, naši dragi vaspitači
sastave šta će tokom te sedmice odraditi sa dečicom i petkom roditelji imaju
obavezu da jave da li su mogli to da urade, da li su mogli sa dečicom crtati,
pisati. Takođe, najvažnije je da se deca iz starijih grupa pripremaju za
školu”, ističe Tokodi.
U Predškolskoj ustanovi poručuju roditeljima:
“Da izdrže, da budemo zdravi i da složni budemo o biće sve najbolje i biće
to dobro”. Zaposleni u Predškolskoj ustanovi “Snežana” u Senti
brinu o vaspitanju i obrazovanju sedam stotina dece.
Ministarstvo
studentima: Iskoristite situaciju za učenje
Ovih dana vanredno rade i visokoškolske
ustanove u Srbiji. U Ministarstvu prosvete savetuju studentima da ovaj period
iskoriste za učenje. Na svim
visokoškolskim ustanovama nastava se odvija onlajn. Profesori su dostupni za
studente,organizovane su onlajn konsultacije, neki uživo održavaju predavanja,
a postoji mogućnost za rad nekih seminarskih radova ili pojedinih kolokvijuma.
Ispiti će sačekati kraj vanrednog stanja. Iz Ministarstva prosvete poručuju
studentima da ovu situaciju iskoriste za učenje kako bi spremni dočekali
ispite. Istu poruku šalju i budućim brucošima koji se pripremaju za upis U
ministarstvu kažu i da su tokom vanrednog stanja prilagodili rad studentskih
domova pošto se u nima još uvek nalaze strani, ali i domaći studenti koji nisu
imali priliku da se vrate kući.
https://www.youtube.com/watch?v=r9MxJ2R-GMw&feature=emb_logo
Studenti
medicine građanima Vojvodine pomažu u vanrednom stanju
Ukupno 60
studenata Medicinskog fakulteta u Novom Sadu volontira u SOS kol-centru, sa
zadatkom da svakodnevno prate zdravstveno stanje na hiljade ljudi širom
Vojvodine. Ovi studenti, mahom 5. i 6. godine studija medicine, od 14. marta
rade u tri smene i dnevno pozivaju oko 4.000 ljudi, kontakata i nedavno
dospelih građana, kako bi proverili njihovo zdravstveno stanje, analizirali
eventualne simptome novog virusa korona, ali i pružili psihološku podršku koja
je prekopotrebna u ovo vreme.
Saveti psihologa – sada je vreme za slušanje i razumevanje
Psiholog Ana Vlajković ocenila je
u „Danu uživo“ TV N1 da trenutna situacija nije nimalo laka nikome od nas.
Savetuje da treba osmisliti dan da ima smisao i svrhu, da ne bude provođenje
vremena u gledanju televizije i igranju društvenih igara. Prema njenim rečima,
razgovor sa razumevanjem, sa empatijom može pomoći. “Ljudi nisu navikli da
provode vreme zajedno i da se slušaju, a sada je vreme za slušanje i razumevanje”,
kaže ona.
Kako je rekla, situacija nije nimalo laka nikome od
nas. “Teško je, jako je teško deci objasniti da ne mogu da izađu napolje
da se igraju… Međutim, postoje načini kako da se lakše preživi ovaj period i
da sačuvamo svoje mentalno zdravlje u što je moguće većoj meri, jer neminovno
je da će ovo ostaviti traga na sve nas. Manje na nas koji još možemo da se
krećemo, a više na decu i stare, kojima je praktično onemogućeno
kretanje”, kaže ona.
Savetuje da treba osmisliti dan da ima smisao i
svrhu, da ne bude provođenje vremena u gledanju televizije i igranju društvenih
igara. “Treba napraviti plan. Palo mi je na pamet da jedna porodica može
da napravi maskenbal. Nisu nam potrebne igraonice da bismo napravili neki
događaj, to možemo s onim što imamo u kući”, rekla je.
Istakla je da je u ovom trenutku jako bitno da svaka
porodica, svaki pojedinac koji oseti potrebu, oseti da ne može da izađe na kraj
sa svojim osećanjima, potraži pomoć obučenih ljudi. “Uzimanje lekova na
svoju ruku, na bilo koji način menjanje psihoaktivnim supstancama stanje
svesti, ne samo u ovom trenutku, nego i dugoročno, jer ovo nije situacija, mi
smo u stanju, ne znamo koliko će ovo trajati, pribegavanje farmakoterapiji na
svoju ruku apsolutno nikada ne sme nijedan pojedinac da uradi”, kaže ona.
Prema njenim rečima, razgovor sa razumevanjem, sa
empatijom može pomoći. “Saslušati, nekada je to sasvim dovoljno da bi se
neko osetio bolje. Ventiliranje osećanja, potrebno je govoriti o osećanjima, da
govorimo kako se osećamo, zbog čega se plašimo, od čega strahujemo najviše…
Svi najviše strahujemo od smrti. Mnogo se više povećava strah kada znamo da
onaj ko umire od ovog virusa, umire sam. To je najveći strah svakoga od nas. To
porodica može zajedno da prevaziđe, kroz stalni razgovor, komunikaciju.
Izbegavaju se konfliktni sukobi koji vode ka svađama. Ljudi nisu navikli da
provode vreme zajedno i da se slušaju, a sada je vreme za slušanje i
razumevanje”, kaže ona.
Kako je rekla, treba dogovoriti pravila ponašanja.
“U našim stambenim okolnostima nije moguće da svako ima i svoju sobu i
svoje kupatilo. Mora da se napravi plan i dogovor kako ćemo funkcionisati u
zajedničkom prostoru ograničenom jedno duže vreme”, kaže ona.
Njen savet je da deci treba najjednostavnijim rečima
objasniti zašto je važno ne grliti i ne ljubiti baku i deku, zašto ne mogu da
igrališta… “Ta uputstva postoje na mrežama, ne izmišljamo toplu vodu.
Postoje načini kako je najbolje prići deci. Što se tiče starijeg uzrasta, sa
njima je najbolje razgovarati kao sa odraslima. Tinejdžerski uzrast je vreme
velikog bunta, osećanja omnipotencije, svemoći… Najveća opasnost kod
tinejdžera je njihovo uverenje u sopstvenu besmrtnost. Stalno im treba
ponavljati, objasniti šta se događa, razgovarati sa njima, apelovati na njihov
razum, odraslu stranu ličnoti… Dopustiti im da se ponašaju kao odrasli,
tretirati ih kao odrasle osobe, na taj način će oni početi da se ponašaju kao
odrasle osobe. Sve dok su zaštićeni, dok misle da im je sve dopušteno, postoji
velika opasnost od iskradanja noću iz kuće”, kaže ona.
Prema njenim rečima, posledica će biti. “Kakve
će biti, do koje mere će biti izražene, zavisi od našeg trenutnoh odgovora na
ovu situaciju. Na raspolaganju su nam nacionalne linije u Institutu za mentalno
zdravlje, klinici Laza Lazarević. Sada je potrebna psihološka prva pomoć da se
omogući velikom broju ljudi, da putem društvenih mreža dobiju tu prvu pomoć
psihološku u formi razgovora kraćeg ili dužeg. Razumevanje, empatiju, mogućnost
da progovore sa nekim, to će smanjiti pritisak”, savetuje Vlajković.
I deci sa
invaliditetom 4.000 dinara jednokratne pomoći
Sva deca sa
invaliditetom dobiće kao i penzioneri jednokratnu pomoć od 4.000 dinara,
saopštilo je u četvrtak Ministarstvo za
rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nakon sednice Vlade.
Ministarstvo podseća da će isplata penzije i drugih prava i to u celom mesečnom
iznosu početi sa isplatom za mart. Republički fond za penzijsko i invalidsko
osiguranje isplatiće po 4.000 penzionerima, korisnicima privremene naknade –
invalidima rata druge i treće kategorije i deci sa invaliditetom – korisnicima
privremene naknade kod PIO fonda, koji su to pravo ostvarili zaključno sa 25.
martom, a kojima će rešenja biti doneta kasnije.
Ministar rada
Zoran Đorđević, podsetivši da je predsednik Aleksandar Vučić rekao da briga o
penzionerima mora dabu de na visokom nivou, naveo je da će njegov resor i u
narednom periodu nastaviti da se trudi istim intenzitetom. “Želimo da im u
ovim teškim uslovima obezbedimo što bolje uslove za život i zaštitu na najvišem
nivou, jer zdravlje naših građana nam je svima na prvom mestu”, rekao je
Đorđević.
Saglasnost za
plaćeno odsustvo tokom vanrednog stanja, elektronski
Vlada
Republike Srbije je na predlog Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i
socijalna pitanja, donela Zaključak da se rešenja za davanje saglasnosti za
upućivanje zaposlenih na plaćeno odsustvo duže od 45 radnih dana, izdaju bez
prethodnog dostavljanja zahteva poslodavaca na mišljenje reprezentativnom
sindikatu grane ili delatnosti osnovanom na nivou Republike, sa rokom važenja
najkasnije do dana prestanka vanrednog stanja.
Imajući u vidu da je će mnogi poslodavci
zbog prekida rada, odnosno smanjenja obima rada za vreme vanrednog stanja,
imati potrebu, da u što kraćem roku upute zaposlene na plaćeno odsustvo u
skladu sa članom 116. stav 2. Zakona o radu, Ministarstvo je predložilo da se
rešenja za davanje saglasnosti za upućivanje zaposlenih na plaćeno odsustvo
duže od 45 radnih dana, izdaju bez prethodnog dostavljanja zahteva poslodavaca
na mišljenje reprezentativnom sindikatu grane ili delatnosti osnovanom na nivou
Republike. Na ovaj način skratiće se propisana procedura upućivanja zaposlenih
na plaćeno odsustvo duže od 45 radnih dana, a samim tim i neizvesnost do
konačnog odlučivanja po zahtevu.
Rešenje će Ministarstvo dostavljati
poslodavcima, elektronskim putem, a na osnovu obrazloženog zahteva poslodavca i
potrebne dokumentacije dostavljene elektronskim putem, sa rokom važenja
najkasnije do dana prestanka vanrednog stanja. Zaposleni koji po ovom osnovu
odsustvuju sa rada, imaju pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60 odsto
prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ista ne može biti manja od
minimalne zarade. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu i ugovorom o
radu, naknada zarade po ovom osnovu može da se utvrditi i u većem procentu od
naknade zarade propisane zakonom.
Đorđević:
Preporuka za brigu o deci sa smetnjama
Ministar
za rad, zapošljavajne, boračka i i socijana pitanja Zoran Đorđević izdao je 26
marta preporuku za organizovanje rada roditelja dece i mladih sa razvojnim
smetnjama kojom poziva sve poslodavce da toj grupi ljudi omogući rad od kuće. “Zaposlenim
samohranim roditeljima, hraniteljima ili starateljima dece i mladih sa
smetnjama u razvoju, sa telesnim ili senzornim invaliditetom, ili teškim
hroničnim i retkim bolestima, u cilju sprečavanja sirenja koronavirusa u
interesu zaštite te osetljive društvene grupe”, navodi Đorđević u
saopštenju. Preporuka se odnosi i na to ukoliko je drugom roditelju
ustanovljena radna obaveza i to, kako je ponovio, treba da bude na snazi do
prestanka okolnosti zbog kojih je proglašeno vanredno stanje.
Đorđević takođe, apeluje na poslodavce da
ne raskidaju ugovore sa tim ljudima ako nisu u mogućnosti da dolaze na posao a
ne postoji mogućnost da im se obezbedi da rade od kuće. “Ukoliko ne
postoje uslovi da zaposleni roditelji rade od kuće a objektivno su sprečeni da
redovno dolaze na posao, apelujem na sve poslodavce da razmotre opravdanost
njihovog odsustva i izbegnu raskid ugovora o radu sa zaposlenim roditeljima,
hraniteljima ili starateljima dece i mladih sa smetnjama u razvoju, sa telesnim
ili senzornim invaliditetom ili dece i mladih sa teškim hroničnim i retkim
bolestima”, navodi ministar.
Elektronski
Likovni i Literarni konkurs za zrenjaninske osnovce
Kulturni centar Zrenjanina 26. marta je raspisao elektronski literarni i likovni
konkurs namenjen učenicima osnovnih škola u Zrenjaninu sa temom ljubavi,
drugarstva, solidarnosti i humanosti. Konkurs je raspisan za decu nižeg i višeg
osnovnoškolskog uzrasta u oblasti literarnog i likovnog stvaralaštva. “Osnovnoškolski
uzrast, deca od prvog do osmog razreda prvi put nalaze se u okolnostima
vanrednog stanja koje je uvedeno zbog bezbednosti i opšteg zdravlja celokupnog
društva. Vreme im je drugačije organizovano u odnosu na njihove uobičajene rutine
kao i sam proces socijalizacije. Direktni kontakt u okviru obaveza i igre,
sveden je i zamenjen nekim novim modelima interakcije koji ih svakako usmerava
i da u tim okolnostima svoju pažnju i promišljanja selektuju na onaj način kako
im se interpretira ili pukim posmatranjam svog okruženja. To svakako nosi i
određena viđenja i doživljaj stvarnosti na njima svojstven, jasan i razumljiv
način. Učimo od njih, saznajmo o čemu razmišljaju i kako se u njihovoj
percepciji “složila” stvarnost”, kaže Ankica Dostanić, portparol Kulturnog
centra Zrenjanina.
Za Literarni konkurs radovi se mogu slati
u žanru i poezije i proze, a za Likovni konkurs dozvoljene su sve likovne
tehnike primenjive na listu bloka za crtanje. Literarne radove treba slati u
word ili pdf formatu, a likovne radove u jpg ili pdf formatu, na e-mail adresu
Kulturnog centra: kczr@kczr.org. U prijavi je
potrebno navesti ime i prezime, naziv škole i razred. Sve radove ocenjivaće
stručni žiri, a nakon završetka konkursa biće dodeljene nagrade. Konkurs je
otvoren do 30. aprila.
Preminuo
akademik Rade Mihaljčić
Istoričar akademik Rade Mihaljčić,
profesor Univerziteta u Beogradu i profesor emeritus Univerziteta u Banjaluci i
redovni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, preminuo je u 26.
marta u Beogradu u 83. godini. Mihaljčić je diplomirao istoriju na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Beogradu 1960. godine, a zatim magistrirao 1965 i
doktorirao 1971. godine. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
zvanje redovnog profesora dobio je 1984. godine, a na Filozofskom fakultetu
Univerziteta u Banjaluci, gde je takođe bio redovni profesro, 2009. godin
dodeljeno mu je zvanje profesor emeritus.
Za dopisnog člana Akademije nauka i
umjetnosti Republike Srpske izabran je 21. juna 2004, a za redovnog 5.
septembra 2008. godine. Akademik Mihaljčić je autor mnogih dela, a
najznačajnija su “Kraj srpskog carstva”, “Lazar Hrebeljanović –
istorija, kult, predanje“, “Junaci kosovske legende“, “Srpska
prošlost i narodno sećanje“…
Vremeplov:UmroDositej
Na
današnji dan 28. marta 1811. godine umro je srpski prosvetitelj, pisac,
filozof i pedagog Dositej (Dimitrije) Obradović, prvi srpski ministar prosvete,
jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti u Srbiji krajem 18. i
početkom 19. veka. Školovao
se u rodnom Čakovu (danas rumunski Banat) i Temišvaru, gde je učio zanat.
Napustivši fruškogorski manastir Hopovo, gde je bio zamonašen, radio je kao
privatni učitelj, najviše po srpskim mestima Dalmacije i u Trstu i Beču. Naučio
je više stranih jezika, studirao na univerzitetima u Lajpcigu i Haleu, i bio je
verovatno najučeniji Srbin svog vremena, uz Jovana Rajića. Na poziv vođe Prvog
srpskog ustanka Karađorđa, došao je u Srbiju 1806. i 1808. organizovao je
Veliku školu u Beogradu. Postao je 1811. prvi popečitelj prosveštenija
(ministar prosvete) u Srbiji. Znanja i ideje moderne Evrope njegovog vremena
unosio je u narod, kako bi ga prosvetio i uputio ka napretku, čak je doneo u
Srbiju i neke poljoprivredne kulture.
Njegov književni rad označio je otvaranje
nove epohe u istoriji srpske književnosti. Dela: “Život i
priključenija”, “Basne”, “Hristoitija”, “Sovjeti
zdravago razuma”, “Sobranije”, autor je svečane pesme
“Vostani Serbie”. Njegova sabrana dela u 10 tomova, u izdanju
Gligorija Vozarovića, objavljena tridesetih godina 19. veka, prva su sabrana
dela u srpskoj kulturi uopšte. Sahranjen je u porti Saborne crkve u Beogradu,
iako je njegova izričita želja bila da bude sahranjen pored Hajdučke česme u
beogradskom Košutnjaku.
Vremeplov: Virdžinija Vulf izvršila samoubistvo
U nastupu depresije izazvane Drugim svetskim ratom, engleska književnica Virdžinija Vulf izvršila je na današnji dan 28. marta 1941. godine samoubistvo. Autorka romana “Izlet na svetionik” i “Gospođa Delovej” ubraja se među najznačajnije engleske romanopisce 20. veka.
Vremeplov:Brando odbio da primi Oskara
Na
današnji dan 28. marta 1973
godine američki glumac Marlon Brando odbio je da primi Oskara za glavnu ulogu u
filmu “Kum”, a na ceremoniju za dodelu nagrade poslao je indijansku
glumicu Sačin Litlfeder da opiše patnje američkih Indijanaca.
Vremeplov: Rođen Bohumil Hrabal
Češki književnik Bohumil Hrabal (Brno, 28. mart 1914 – Prag, 3. februar
1997) rođen je na današnji
dan. Nekoliko njegovih dela nije objavljeno u Čehoslovačkoj, jer su vlasti
imale primedbi na te knjige. Umro je tako što je pao sa petog sprata
zgrade bolnice, dok je navodno pokušavao da nahrani golubove. Kasnije se
spominjalo da je Hrabal inače stanovao na petom spratu i da je u nekoliko
svojih knjiga spominjao samoubistvo skakanjem sa petog sprata. Pisao je
ekspresivnim, vizuelnim stilom i često je koristio duge rečenice. Njegovo delo
„Časovi plesa za starije“, ima samo jednu rečenicu. Mnogi likovi u Hrabalovim
delima su prikazani kao „pametne budale“.
Hrabal je bio poznat zbog svog grotesknog, apsurdog
i bespoštednog humora i anegdota, i nije oklevao da se povremeno upusti u
upotrebu praškog dijalekta. Mada se najviše pamti kao prozni pisac, u ranoj
karijeri je pisao vrsnu poeziju. Možda je najbolje poznat zbog svog lika
naklapala, sanjara koji živi na rubu društva. Zbog tragedije koju će iskusiti,
naklapalo otkriva kako da bude zadovoljan životom i kako da otkrije lepotu i u
najužasnijim okolnostima. Naklapalo se silno trudi da pretoči svoje misli u
reči, što često dovodi do vijugavih i magičnih anegdota koje će naterati
čitaoca na smeh ili na plač.
Vremeplov: Rođen Maksim Gorki
Na današnji
dan 28. marta 1868. godine rođen je ruski pisac Maksim Gorki, koji se smatra
utemeljivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti. Imao je značajnu
ulogu u političkom i kulturnom životu Sovjetske Rusije i 1934. postao je prvi
predsednik Sovjetskog udruženja pisaca. Umro je 1936. (“Makar Čudra”,
“Mati”, “Na dnu”).
Vremeplov: Amandmani na Ustav Srbije
U Beogradu su na
današnji dan 28. marta 1989. godine
proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojim je pokrajinama oduzeta mogućnost
veta na ustavne promene u Srbiji i deo zakonodavne, upravne i sudske funkcije.
Revizija republičkog Ustava je na Kosovu propraćena masovnim demonstracijama
Albanaca. U sukobima s policijom poginula su 22 demonstranta i dva policajca.
Vremeplov: Rođen Laplas
Francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon
Laplas
rođen je na današnji dan 28. marta 1749. godine. Istakao se radovima
na polju nebeske mehanike, a svoju čuvenu hipotezu o nastanku Sunčevog sistema
poznatu kao Kant-Laplasova teorija, objavio je 1796. godine.
Vremeplov: Umro Šagal
Na današnji
dan 28. marta 1985. godine umro je francuski slikar rusko-jevrejskog porekla
Mark Šagal, koji je, mimo svih likovnih formi i eksperimenata koji su obeležile
20. vek, uspeo da izgradi originalan individualni likovni izraz
(“Violinist”, “Zaručnici”). Ilustrovao je La Fontenove
basne, Gogoljeve “Mrtve duše”, Bibliju, oslikao svod pariske Opere,
sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN i uradio vitraže u katedrali u Mecu.
Vremeplov: Prva srpska zemljoradničko-kreditna zadruga
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu
Mihailo Avramović osnovao je na današnji dan 29. marta 1894. godine u Vranovu
kod Smedereva prvu srpsku zemljoradničko-kreditnu zadrugu. Ubrzo je pokret
osnivanja zadruga u Srbiji uzeo maha i 1895. stvoren je Glavni savez
zemljoradničkih zadruga.
Vremeplov: Kralj Aleksandar zabranio “Radničke novine”
Srpski kralj Aleksandar Obrenović zabranio
je na
današnji dan 29. marta 1903. godine “Radničke novine”, glasilo Srpske
socijaldemokratske partije. Povod su bile martovske demonstracije protiv
vladavine Obrenovića, a list je u junu 1903. godine posle ubistva kralja i
njegove supruge Drage i pada dinastije Obrenović, ponovo počeo da izlazi.
Vremeplov:Rođen Stanislav Krakov
Na
današnji dan 29. marta 1895. godine rođen je Stanislav Krakov, srpski
književnik, novinar, filmski stvaralac. Njegov otac, rodom Poljak, došao je u
Srbiju kao vojni lekar. Stanislav je, kao gimnazijalac, po izbijanju Prvog
balkanskog rata 1912. s nepunih 17 godina pokušao je da se priključi srpskoj
vojsci, ali je, pošto je zbog mladosti odbijen, stupio u dobrovoljce Vojvode
Vuka. Iz Balkanskih i I Svetskog rata izašao je s najvišim srpskim i
savezničkim odlikovanjima. Apsolvirao je prava 1924. Spadao je među
najuticajnija i najpopularnija “pera” u novinarstvu Kraljevine Jugoslavije.
Uređivao je “Vreme” (1934-38), “Naša krila” (1924-39), “Telegram”. Bio je direktor
Radio-Beograda (1940-41). Kao književnik postao je poznat dvadesetih ratnim
romanom “Krila”. Bavio se i filmskim stvaralaštvom – autor je poznatog filma
“Za čast otadžbine”. Svojim sredstvima osnovao je muzej čija su centralna tema
bile starine Južne i Stare Srbije. Tokom Drugog svetskog rata podržavao je
generala Milana Nedića, otuda je ostatak života proveo u bedi u Francuskoj.
Književna kritika njegova dela smatra najvišim dometom srpske ratne proze.
Dela: “Kroz buru”, “Krila”, “Kroz Južnu Srbiju”, “Naše poslednje pobede”,
“Plamen četništva”, “Prestolonaslednik Petar”, “Crveni Pjero”, “General Milan
Nedić”, “Život čoveka na Balkanu” (autobiografija).
Vremeplov: Umro Emanuel Svedenborg
Švedski mistik, filozof i prirodnjak Emanuel
Svedenborg, autor specifičnog mističko-teozofskog učenja umro je na današnji
dan 29. marta 1772. godine O njegovim vizijama pisao je
Imanuel Kant u spisu “Snovi jednog duhovnika”. Ubrzo posle njegove smrti 1772.
pojavila su se “Društva svedenborgijanaca”, iz kojih je nastala Crkva Novog
Jerusalima. Njegova dela veoma su čitana i danas. Dela: “Opera philosophica et
mineralia”, “Arcana coelestica”, “De nova Hierosolyma”.
Vremeplov:Osnovano “Sterijino pozorje”
Na današnji dan
29. marta 1956. godine, odlukom Gradskog veća u Novom Sadu, je osnovano
“Sterijino pozorje”, povodom 150 godina od rođenja i stogodišnjice smrti
srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića. Svake godine u maju, u Novom
Sadu, se organizuje “Sterijino pozorje” i ono je znatno doprinelo unapređenju
pozorišne umetnosti kod Srba kao i razvitku dramske književnosti.
Vremeplov: Od zime i gladi umro Robert Skot
Na današnji dan 29. marta 1912. godine engleski
polarni istraživač Robert Falkon Skot umro je od zime i gladi pri povratku s
Južnog pola, gde je stigao 13. januara 1912, četiri sedmice posle Norvežanina
Roalda Amundsena. Spasilačka ekipa je pronašla smrznuta tela članova njegove
ekspedicije nadomak jedne od stanica za snabdevaje na Antarktiku, kao i njegov
dnevnik u kojem je opisao agoniju svojih pratilaca.
Vremeplov:Jevreji izjednačeni sa ostalim građanima
U Danskoj su na današnji dan 29. marta 1814. godine
Jevreji zakonom izjednačeni u pravima sa ostalim građanima.
Vremeplov: UmroKarlo Urbani
Na današnji dan 29. marta 2003. godine Svetska zdravstvena organizacija je
saopštila da je Karlo Urbani, lekar koji
je prvi identifikovao ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS) umro od iste
bolesti.
(Ne)normalno – usred vanrednog stanja izveli decu na
sankanje
Nacionalni
park „Fruša gora” u sredu je upozorio da
se na lokacijama Irišk venac-raskrsnica i Grebenski put nalazi više od 20
automobila novosadskih registarskih oznaka, kao i mnoštvo porodica sa decom,
koji se sankaju uprkos naredbi o ograničenju i zabrani kretanja lica. „Ovim
putem skrećemo pažnju na brojne građane koji su zatečeni na pomenutim
lokacijama u svojim vozilima usled sletanja sa puta, a zbog neposedovanja
adekvatne zimske i zaštitne opreme. O svemu navedenom čuvarska služba JP
Nacionalni park Fruška gora izvestila je nadležne organe i sastavila izveštaj”,
navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.
Najsmrtonosnije epidemije u istoriji čovečanstva
Danas kada su Srbija i svet suočeni sa pandemijom
virusa korona, podsetimo se i onih bolesti koje su u prethodnim vekovima odnele
milione ljudskih života.
Jedna od prvih je atinska kuga (430. p. n. e.) od
koje je umrlo oko sto hiljada ljudi.
Antoninijeva kuga pogodila je Rimsko carstvo u
periodu od 165. do 180. godine. Stručnjaci smatraju da je ova epidemija,
tokom koje je umrlo pet miliona ljudi, izazvana velikim ili malim boginjama.
Među preminulima bili su i carevi Lucije Ver i Marko Aurelije, iz dinastije
Antonina, po kome je epidemija dobila ime.
Justinijanova kuga (541-750 godine) predstavlja prvu
potvrđenu epidemiju bubonske kuge u istoriji. Pojavila se u Egiptu, odakle se
proširila na Carigrad. Procenjuje se da je usmrtila između 30 i 50
miliona ljudi.
„Crna smrt“ ili druga velika pandemija kuge dogodila
se od 1346 do 1350. godine i usmrtila je oko 50 miliona Evropljana, odnosno
trećinu ukupnog stanovništva. Bila je to prva u ciklusu evropskih epidemija
kuge koje su se nastavile do 19. veka. U tom periodu zabeleženo je preko 100
epidemija kuge u Evropi, koje su ubile oko 200 miliona ljudi.
Mišja ili hemoragična groznica sa bubrežnim
sindromom je infektivna bolest koja nastaje usled infekcije hanta virusom.
Najveće epdemije bile su u Meksiku u periodu od 1545. do 1548. i još jednom
1576. godine, kada je umrlo desetak miliona ljudi.
Velike boginje su do 18. veka svake godine ubijala
više od četiri stotine hiljada ljudi. Sa ovom bolešću suočili su se i žitelji
nekadašnje Jugoslavije, 1972. godine. Posle vakcinacije populacije virus je
iskorenjen i danas se nalazi samo u laboratorijama.
Veruje se da je zaraženi pirinač u Indiji pokrenuo
prvu pandemiju kolere, od 1817. do 1823. godine. Do sada je zabeleženo sedam
pandemija ove bolesti, a poslednja je bila od 1961. do 1970. godine. Procenjuje
se da je do sada od kolere smrtno stradalo oko četiri miliona ljudi širom
sveta. Probleme sa ovom bolešću danas imaju, pre svih, žitelji azijskih
zemalja.
Španski grip ili Španska groznica (1918 – 1920) bila
je jedna od najsmrtonosnijih pandemija u istoriji čovečanstva, kada je umrlo 75
miliona ljudi. Pojavila se pri kraju Prvog svetskog rata i u tri talasa se
širila planetom. Pandemija je počela u Kini i Japanu i proširila se sve do
Rusije, Evrope i Severne Amerike. Za šest meseci, osim Antartika, stigla je do
svih kontinenata.
Skeletni ostaci pokazali su da je praistorijski čovek imao tuberkulozu. Kao posebna bolest identifikovana je dvadesetih godina 19. veka. Otkriće antibiotika 1946. godine omogućilo je adekvatno lečenje te bolesti. I dalje svake godine od tuberkuloze umire dva miliona ljudi, što je, posle side, čini najsmrtonosnijom zaraznom bolešću u svetu. Prema podacima programa Ujedinjenih nacija i Svetske zdravstvene organizacije, o virusu HIV i sidi, od pojave ovog oboljenja, početkom šezdesetih 20. veka, pa zaključno sa 2008. godinom, u svetu je bilo zaraženo ukupno oko 60 miliona ljudi, a od komplikacija povezanih sa sidom je do tog trenutka umrlo oko 25 miliona ljudi. Procenjuje se da je virusom HIV u 2019. bilo inficirano oko 38 miliona ljudi u svetu.