U Srbiji četiri naučno-tehnološka parka i 11 startap centara

naučno, tehnološki, park, nišU Srbiji trenutno rade četiri naučno – tehnološka parka, u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Čačku, koji su među najmodernijim u Evropi, kao i 11 startap centara u mestima koja nemaju univerzitete, a ministar za tehnološki razvoj i inovacije Nenad Popović ističe da su ti parkovi budućnost Srbije. Popović je za Tanjug najavio da će do kraja godine biti otvoren i startap centar u Zubinom Potoku, što će, ističe, biti veliki podsticaj za mlade i kreativne ljude na Kosovu i Metohiji da otvaraju inovativne startap firme. Predviđena je gradnja i naučno-tehnološkog parka u Kragujevcu, a do sada je otvoreno i 11 startap centara, zajedno sa startap centrom koji se danas otvara u Priboju. Popović kaže da će do kraja godine biti otvorena još četiri startap centra, tako da će ukupno biti 15 takvih centara. Ministar je podsetio da je rekonstruisani Naučno-tehnološki park u Beogradu otvoren 2015. godine, posle 26 godina, kao i da su u prethodne tri godine otvoreni parkovi u Novom Sadu, Nišu i u Čačku.

Ističe da su naučno – tehnološki parkovi u Srbiji najmoderniji u južnoj Evropi, a pojedini – i u celoj Evropi. “To je budućnost Srbije, želimo da naši inženjeri koji su, inače, prepoznati u svetu od strane najrelevantnijih međunarodnih organizacija kao jedni od pet najboljih u svetu, ako se gleda po broju stanovnika, imaju uslove da rade u našoj zemlji i da ne odlaze u inostranstvo”. Cilj je, dodaje Popović, da se nastavi sadašnji trend da se najbolji inženjeri iz sveta vraćaju u Srbiju ili sami da otvore svoje kompanije i razvojne centre. “Imamo neke od fantastičnih kompanija koje su sada američke kompanije ali su im razvojni centri sa po stotinu inženjera i u Beogradu, Novom Sadu i Nišu”, kaže Popović. Ističe i da je, pored NTP koji su otvoreni u našim univerzitetskim centrima u prethodne tri godine, otvoreno širom Srbije i 15 inovacionih startap centara ili mini tehnoloških parkova u gradovima koji nemaju univerzitete, kao što su Kruševac, Zrenjanin, Valjevo, Pirot….

U planu je da se otvori i startap centar u Arilju, dodao je Popović. “Mladi koji žele da se bave inovacijama da imaju sve uslove, da ne moraju da odlaze u Beogradu, Novi Sad, Niš ili u inostranstvo”, kaže Popović i dodaje da je važno da postoji i startap centar i na KiM, kako bi mladi sa odličnim matematičkim i IT znanjem da otvaraju startap firme. Vlada će, kaže, finansirajući NTP i startap centre, obezbeđivati mladima najbolje predavače i mentore i stvarati uslove da od ideje mogu da dođu do proizvoda ili usluge koje mogu da plasiraju na domaćem, evropskom ili svetskom tržištu. Naučno-tehnološki parkovi pružaju podršku startap kompanijama i timovima kao i rastućim visokotehnološkim kompanijama (MSP i I&R odeljenja velikih kompanija) u razvoju i komercijalizaciji inovativnih proizvoda i usluga. U NTP, čiji je osnovni cilj objedinjavanje privrednih i intelektualnih resursa, okupljenim firmama se pruža niz usluga koje im donose važne prednosti u odnosu na konkurenciju.

NTP u saradnji sa univerzitetima i akademskom zajednicom obezbeđuju infrastrukturu i usluge za pomoć inovativnim preduzećima u ostvarivanju uspeha na tržištu, a posebno u oblasti visokih tehnologija sa ciljem dinamičnog razvoja inovativnog i naučno – tehnološkog preduzetništva. Takođe, NTP obezbeđuje međunarodnu promociju projekata i kompanija.

Dodeljena „zelena” i „crna” priznanja za ekologiju

еPriznanja za unapređenje zaštite i očuvanja životne sredine, „zeleni list“, ali i „crni“ za zagađenje prirode, u okviru najstarije ekološke akcije u Srbiji „Tražimo zagađivača godine i zaštitnike životne sredine“, dodeljena su prošle sedmice u Ekološkom centru „Radulovački“ u Sremskim Karlovcima uz poštovanje propisanih mera zaštite od koronavirusa.

Nosioci „zelenih“ priznanja su student-prodekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Nikola Popović – za aktivno učešće u brojnim ekološkim akcijama, novosadsko udruženje „Eko-kurir“ – za odgovorno ponašanje prema životnoj sredini, urednik portala „Prvi prvi na skali“ iz Kragujevca Dejan Milošević – za dugogodišnju borbu protiv GMO kroz informisanje i ekološke akcije. Istim priznanjem nagrađeni su i  udruženja „Sačuvajmo naš parkić“ i „Za zaštitu ustavnosti i zakonitosti“ iz Beograda – za višemesečnu istrajnu borbu za opstanak zelene površine na Banovom brdu, Festival ekološkog pozorišta za decu i mlade iz Bačke Palanke – za dve decenije ekološke edukacije kroz pozorišnu umetnost, kao i Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu iz Beograda – za promovisanje vladavine prava u oblasti životne sredine.

Nosioci „zelenog“ priznanja su i Ekološki pokret iz Odžaka i organizacija „Da sačuvamo Vojvodinu“ iz Tovariševa – za ostvarenu promenu sudske prakse u oblasti zaštite životne sredine, nastavnica biologije u Osnovnoj školi „Drinka Pavlović“ iz Beograda Marina Drndarski – za vrhunske rezultate u obrazovanju mladih ekologa, te novinar Dragan Gmizić iz Novog Sada – za hrabre dokumentarne filmove o problemima u životnoj sredini i administrator „Fejsbuk“ stranica „Divlji Beograd“ i „Za manje smeća i više sreće“ Milja Vuković iz Beograda – za aktivno promovisanje važnosti životne sredine u novim medijima.

Dobitnik „crnog lista“ je Opština Bačka Topola – za veliku količinu otpadnih voda i klaničnog otpada i dve decenije nekažnjenog zagađivanja reke Krivaje, koje proizvode industrija mesa, klanica živine i fabrika za preradu klaničkog otpada u tom mestu, što je dovelo do zagađenosti vode, vazduha i celokupne životne sredine u  opšini. Kako se navodi u obrazloženju, zbog velike količine otpada, Krivaja je postala mrtva reka i najveća površinska kanalizacija Bačke, ugrožavajući zdravlje stanovnika, ne samo Bačke Topole nego i Bajše, Malog Iđoša, Feketića, Srbobrana i Lovćenca.

Akciju „Tražimo zagađivača i zaštitnike životne sredine“ pre 38 godina pokrenuli su ekološki magazin „Čekajući vetar“ Radio Beograda 2 i Društvo za čistoću vazduha Srbije, a već dvanaestu godinu zaredom organizuju je Radio Beograd 2 i Pokret gorana Vojvodine. Svojim predlozima u akciji „Tražimo zagađivača godine i zaštitnike životne sredine“ učestvuju pojedinci, organizacije i institucije iz cele Srbije. Dodela je upriličena 11. juna, a ne krajem aprila kao što je to običaj, zbog pandemije koronavirusa. Umesto u Karlovačkoj gimnaziji, u kojoj se svečanost do sada odigravala, ovog puta održana je u dvorištu Ekološkog centra „Radulovački“, objektu Pokreta gorana Vojvodine, koji je ujedno predstavio svoj novi kutak za obrazovne programe za decu i mlade pod imenom „Košnica“.

U Starom Žedniku otvoren novi vrtić

Subotička Predškolska ustanova „Naša radost” nedavno je dobila novi objekat za vrtić „Delfin” u Starom Žedniku. U potpuno uređenom prostoru površine 80 kvadratnih metara boraviće dve vaspitno-obrazovne grupe celodnevnog boravka dece, jaslenog i mešovitog uzrasta, odnosno oko 40 mališana. Projekat adaptacije i privođenja objekta nameni preduzet je na osnovu mnogobrojnih apela stanovnika Starog Žednika, da im nedostaje mesta za upis dece u vrtić. Nov prostor adaptiran je i priveden nameni, što je podrazumevalo krečenje, postavljanje laminata, zamenu stolarije i izvođenje električne, vodovodne i kanalizacione instalacije. Ono što je takođe veoma važno jeste da objekat ispunjava sve standarde za smeštaj dece ovog uzrasta. – Na inicijativu Mesne zajednice Stari Žednik i roditelja, kao podrška mladim roditeljima da ostanu na selu, otvaramo novi vrtić.Za ovu namenu izdvojeno je četiri milona dinara, po projektu sa kojim smo aplicirali kod Kabineta ministra bez portfelja za demografiju i populacionu politiku. Pohvalio bih rukovodstvo Mesne zajednice Stari Žednik na ažurnosti i rešenosti da se izbore za rešavanje problema koji su imali mladi roditelji u ovom kraju, kao i sve one koji su doprineli da projekat realizujemo u veoma kratkom roku – istakao je gradonačelnik Subotice Bogdan Laban prilikom nedavnog otvaranja ovog objekta.

Vrtić je opremljen potpuno novim, funkcionalnim i prilagođenim nameštajem, opremom, didaktičkim materijalom i igračkama. Pored građevinskih radova na samom objektu i kompletno nove opreme u vrtiću, nabavljen je i novi mobilijar za decu u dvorištu objekta, koji će uskoro biti postavljen. I to je finansirano uz podršku Kabineta ministra bez portfelja za demografiju i populacionu politiku Slavice Đukić Dejanović. – Samim tim što raste potreba za vrtićem, pokazuje se da Stari Žednik ima perspektivu da kao selo ekonomski napreduje – rekao je Laban. –  Želimo da ohrabrimo mlade ljude da se ostvare u ulozi roditelja, a roditeljima da pomognemo u proširenju porodice i zato svakodnevno unapređujemo mere podrške porodici koje i imaju za cilj da, kroz različite usluge i infrastrukturu, našoj deci stvorimo bolju budućnost.

Samo za funkcionisanje Predškolske ustanove „Naša radost“, dodao je,  Grad na godišnjem nivou izdvaja oko 760 miliona dinara. – Za prethodne četiri godine izdvojeno je blizu 100 miliona dinara za velike projekte u predškolstvu, kao što su rekonstrukcija i dogradnja centralne kuhinje, otvaranje novih i adaptacija postojećih objekata, gasifikacija i poboljšanje energetske efikasnosti objekata vrtića. Napomenuo bih da imamo spremne projekte za dogradnju dva objekta predškolskog obrazovanja u najvećim MZ Prozivka i Dudova šuma, sa kojim ćemo aplicirati na svim nivoima – naveo je gradonačelnik Laban.

Predsednik Saveta MZ Stari Žednik Miloš Stanković, kazao je da je otvaranjem i opremanjem vrtića rešen dugoročni problem smeštaja mališana, koji su imale mnoge porodice.

Radionica posvećena liku i delu Uroša Predića za najmlađe Kikinđane

kikinda, radionicaU kikindskom Narodnom muzeju održana je radionica za decu nižeg školskog uzrasta posvećena liku i delu Uroša Predića. Njegova slika “Vizija u oblacima” bila je okosnica same radionice, kroz koju su deca iskazala svoje likovne veštine, ali i naučila različite zanimljivosti o slavnom slikaru. Bilo je to prvo okupljanje đaka na ovakav način od ukidanja vanrednog stanja. Galerija Narodnog muzeja u Kikindi, nakon više od tri meseca, ponovo je okupila đake, željne da oprobaju različite likovne tehnike i saznaju nešto novo. Ovoga puta, kroz radionicu “Moja vizija u oblacima”, učili su o Urošu Prediću, poznatom imenu srpskog realizma u slikarstvu. Njegovi rad i život na đake u Kikindi ostavili su različite utiske.

Radionici je prethodilo postavljanje izložbe “Dakle, Vi ste taj Uroš Predić?” Olivere Skoko i zrenjaninskog Narodnog muzeja. Kako kaže Dragan Kiurski iz Pedagoške službe Muzeja u Kikindi, bio je pravi izazov da deci nižeg školskog uzrasta predstave delo slavnog slikara. “Izložba se bavi i životom i slikarskim i ikonopisačkim radom Uroša Predića. Govori o njegovim porodičnim odnosima, o njegovim putovanjima. Samim tim što je slojevita, može lakše da se predstavi i odrasloj i najmlađoj publici”, kaže Kiurski. Na samom kraju radionice, deca su kroz slikanje prikazala svoju viziju u oblacima, oslanjajući se na poznato Predićevo delo. Bio je ovo jedan od načina da, makar na momenat, odmore od računara i telefona i svoje vreme usmere na neki novi vid kreativnosti. https://www.youtube.com/watch?v=ONsVCCQTzTY&feature=emb_logo

Obnavlja se kanjiški vrtić Sunčica

М. Митровић/Вртић „Сунчица” у КањижиDečiji vrtić „Sunčica” u Kanjiži iz sastava Predškolske ustanove „Naši biseri” biće obnovljen u okviru projekta energetske efikasnosti, zahvaljujući zajedničkom ulaganju Ministarstva bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku i lokalne samouprave. Opštinski čelnici saopštili su prilikom obilaska vrtića da je za planirane radove ukupne vrednosti 17,6 miliona dinara ministarstvo izdvojilo 12,5 miliona dinara ili 70 odsto, dok kanjiška opština učestvuje sa 5,1 miliona dinara. Vrtić „Sunčica” koji pohađa 47 mališana poslednji put obnavljan je pre desetak godina, pa su neophodni radove koji će obezbediti kompletnu energetsku efikasnost i bolje uslove za boravak dece i rad zaposlenih. Zamenik predsednika opštine Nebojša Rakić kaže da će se uraditi novi sistem grejanja sa toplotnim pumpama, zameniti stolarija, obnoviće se fasada i obaviti kompletno unutrašnje krečenje objekta. Rakić podseća da je u prethodnom periodu obnovljen kanjiški vrtić „Maslačak”, a u planu su ulaganja i u ostale vrtiće. – U toku je raspisivanje javne nabavke za radove na objektu vrtića „Sunčica” i oni treba da se obave u roku od 90 dana – najavio je Rakić.

Predsednik opštine Robert Fejstamer je dodao da je u planu i obnova igrališta u dvorištu, što se želi ostvariti u saradnji sa Nacionalnim savetom Mađara.

 Pošto ovaj vrtić radi i u toku leta, zbrinjavanje dece u dnevnom boravku i jaslicama će se organizovati u centralnom objektu Predškolske ustanove „Naši biseri” u Karađorđevoj ulici, a za jasleni uzrast u vrtiću „Maslačak”. PU „Naši biseri” ima 11 vrtića u naseljima kanjiške opštine, od kojih su tri u Kanjiži, a ostali su u selima od Malih Pijaca do Oroma.  Direktorna ustanove Ibolja Veselinov kaže da je u školskoj godini koja je na izmaku u 34 grupe obuhvaćeno 550 dece. Upis mališana za narednu školsku godinu je obavljan od 18. do 25.maja i prema rečima direktorke Veselinov mesta ima za sve, a da oni koji su propustili priliku da upišu decu u predviđenom roku to još mogu da učine. 

Kupališna sezona u Pećincima: Odličnim đacima ulazak besplatan

Učenicima koji su tokom školske godine ostvarili odličan uspeh, za slobodan ulazak na pećinačke bazene potrebna je samo đačka knjižica ili svedočanstvo. Vrata ovog kompleksa otvaraju se od 26. juna. Predsednik Sportskog saveza „Razvoj sportova” Siniša Đokić kaže da će ta pogodnost za odlične đake važiti cele sezone, bez obzira u koju školu idu. – Do sada su besplatan ulaz imala samo deca iz naše opštine, a sada će to važiti za svu našu decu –  rekao je Đokić. -Nova mera zasnovana je pre svega na želji da nagradimo decu koja tokom čitave godine marljivo uče i rade, a na pećinačkim bazenima mogu da se opuste, osim plivanja bave sportom  od odbojke na pesku, preko stonog fudbala do stonog tenisa. Osmu godinu zaredom, uz podršku Opštine Pećinci, biće organizovana besplatna škola plivanja, koja se pokazala kao veoma uspešna.

Posle 10 godina, ponovo se obučavaju brodomonteri u Apatinu

Tehnička škola sa domom učenika u Apatinu postaje jedini centar za školovanje brodostruke u našoj zemlji. Nakon decenijske pauze, od nove školske godine upisuju novo odeljenje – brodomonter. Podršku za praksu učenika imaju u brodogradilištu “Apatin”, u kojem rade remonte plovnih objekata iz bugarske, nemačke i austrije sa akcentom na novogradnju. Zanimanja metalske struke brzo nalaze posao, ističu u tehničkoj školi sa domom učenika i dodaju da su na tržištu rada izuzetno traženi zavarivači, brodomnoteri i varioci. Pored brodomontera, u isto odelenje biće upisani i zavarivači, koji su takođe neophodni domaćim brodogradilištima i drugim sektorima metalske i mašinske industrije.   https://www.youtube.com/watch?time_continue=1&v=D8htd16Dh0E&feature=emb_logo

Novi Sad: Stigle nove igračke u Svratište

Kompanija „Aksa” poklonila je Svratištu za decu i mlade igračke visokog kvaliteta i edukativnog karaktera, u želji da period izolacije zbog pandemije koronavirusa bude zaboravljen, a vreme koje je pred njima da mališani provedu u što veselijoj atmosferi. Igračke su namenjene razli­čitim uzrastima, te će deci poboljšati odra­sta­nje, probuditi njihovu krea­tivnost i, pre svega, ulepšati njihov svakodnevni boravak u toj ustanovi. – Kompanija „Aksa” će i tokom narednog perioda nastaviti da pruža podršku porodicama, kao i da podstiče aktivnosti za decu kojoj je pomoć najpotrebnija da bi se podstakao njihov rast i razvoj – poručila je direktorka marketinga u „Aksi” Ivana Cvejić. – Na taj način kompanija pokazuje zahvalnost zajednici u kojoj posluje i poziva i druge kompanije da slično postupaju jer je briga o najmlađima naš lični prioritet, ali i profesionalni. Donacija u vidu igračaka ukupne vrednosti 2,2 miliona dinara namenjena je ustanovama za decu bez roditeljskog staranja, kao i za decu sa smetnjama u razvoju u 11 gradova Srbije. Igračke su već isporučene ustanovama u Subotici, Čačku, Kragujevcu, Zrenjaninu i Beo­gradu, a predviđene su još za Pančevo, Užice, Šabac, Novi Pazar, Kruševac, Smederevo i Niš. Kompanija „Aksa” je poro­dili­š­tima Kliničkog centra Srbije i „Narodni front” u Beogradu pokonila proizvode namenjene bebama, mamama i samim ustanovama vredne 2,6 miliona dinara. Tom donacijom kompanija podržava zajednicu i tokom ovog perioda, nastojeći da pomogne roditeljima i deci.

Dečji fudbalski turnir za Sofiju Markuljev

sofijaMali dečji fudbalski turnir za Sofiju Markuljev održan je  u 12 sati na igralištu pored Muzičko-baletske škole u Novom Sadu. Deca uzrasta od 8 do 11 godina su  sama organizovala turnir kako bi prikupila novac za pomoć Sofiji koja se bori sa teškom i retkom bolešću – spinalnom mišićnom atrofijom tip I, koja se manifestuje progresivnom atrofijom mišića i gubitkom osnovnih životnih fukcija, kao što su hodanje, varenje, gutanje i disanje.

Vremeplov: Umrla Klara Cetkin

Na današnji dan 20. juna 1933. godine umrla je nemačka revolucionarka Klara Cetkin, član međunarodnog radničkog pokreta. Organizovala je 1907. godine prvu međunarodnu konferenciju žena. Na njen predlog 8. mart je proglašen Međunarodnim danom žena.

Vremeplov: Rođen Marko Ristić

Srpski  pisac i diplomata Marko Ristić, istaknuti teoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj književnosti između dva rata rođen je na današnji dan 20. juna  1902. godine Od 1945. do 1951. bio je ambasador Jugoslavije u Parizu. Dela; “Od sreće i od sna”, “Bez mere”, “Nox microcosmica”.

Vremeplov: Kraj srpske srednjovekovne države

Na današnji dan 20. juna 1459. godine Turci su zauzeli utvrđeni grad Smederevo, poslednje uporište srpske srednjovekovne države, čime je ona i formalno izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanskog carstva. 

Vremeplov: Ubijen Pančo Vilja

Na današnji dan 20. juna 1923. godine ubijen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja, vođa seljačkog pokreta u revoluciji od 1910. do 1917. Proglašen je za meksičkog nacionalnog junaka 1966.

Vremeplov: Prvi parobrod preplovio Atlantski okean

U engleski grad Liverpul na današnji dan 20. juna 1819. godine uplovio je brod “Savana”, prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean. Putovanje od američke luke Savana (Džordžija) trajalo je 27 dana i 11 časova.

Vremeplov: Umro Emanuel Siejes

Na današnji dan 20. juna 1836. godine umro je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes, jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba. Odigrao je ključnu ulogu u državnom udaru 1799. kojim je na vlast došao Napoleon Bonaparta.

Vremeplov: Rođen Frederik Hopkins

Engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima rođen je na današnji dan 20. juna 1861 godine. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom, podelio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

Vremeplov: Umro Zoran Pjanić

Na današnji dan 21. juna 1991. godine umro je srpski ekonomista Zoran Pjanić, rektor i profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Ekonomskog saveta jugoslovenske vlade, glavni redaktor “Ekonomskog leksikona” i “Ekonomske enciklopedije”. Dela: “Problem stanovništva u ekonomskoj teoriji”, “Savremene buržoaske teorije vrednosti i cena”, “Teorija cena”, “Robna privreda u samoupravnom sistemu”, “Samoupravni privredni sistem”.

Vremeplov: Umro Fridrih Frebel

 Nemački  pedagog Fridrih Frebel, koji je 1840. osnovao prvi dečiji vrtić umro je na današnji dan 21. juna 1852. godine.

Vremeplov: Umro Makijaveli

Na današnji dan 21. juna 1527. godine umro je italijanski političar, diplomata, pisac i istoriograf Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača politikologije. Posle stvaranja Firentinske republike, bio je 14 godina sekretar vladajućeg “Saveta desetorice”. Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države (prvi je uveo koncept države u savremenom smislu). U glavnom delu “Vladalac”, u kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom. Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za procenjivanje postupaka u ime države. Iz njegove političke filozofije izveden je pojam “makijavelizam”. Rimokatolička crkva je 1559. njegova dela stavila na “Indeks zabranjenih knjiga”. Ostala dela: “Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija”, “Istorija Firence”, “O ratnoj veštini”, komedija “Mandragola”.

Vremeplov: Rođen Sartr

Francuski  filozof i pisac Žan Pol Sartr, jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma rođen je  na današnji dan 21 juna 1905. godine. Tokom Drugog svetskog rata učestvovao je u Pokretu otpora, a ulogu angažovanog intelektualca nastavio je zalažući se za oslobođenje francuskih kolonija Indokine i Alžira. Nastojao je da stvori sintezu egzistencijalizma i marksizma. U književnosti je zastupao tezu o potrebi “angažovane literature”. Odbio je 1964. Nobelovu nagradu za književnost. Dela: filozofski spisi “Biće i ništavilo”, “Imaginarno”, “Egzistencijalizam je humanizam”, “Kritika dijalektičkog uma”, romani “Mučnina”, “Putevi slobode”, drame “Prljave ruke”, Nesahranjeni mrtvaci”, “Đavo i gospod bog”, “Iza zatvorenih vrata”, “Bludnica dostojna poštovanja”, “Zatočenici iz Altone”, eseji “O Bodleru”, “Šta je književnost”, autobiografija “Reči”.

Vremeplov: Umro Rimski-Korsakov

Ruski  kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov, član kompozitorske grupe “Velika petorica”  umro je 21. juna 1908. godine. Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima su bili i Igor Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je “Principe orkestracije”, standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svetu. Dela: opere “Sadko”, “Zlatni petao”, “Snjeguročka”, “Carska nevesta”, simfonijske kompozicije “Fantazija na srpske teme”,”Šeherezada”, “Španski kapričo”.

Vremeplov: Rođena Fransoaz Sagan

Na današnji dan 21. juna 1933. godine rođena je francuska književnica Fransoaz Kuare, poznata kao Fransoaz Sagan, opisivala je život francuske mladeži. Iako je povremeno osporavana književna vrednost njenog dela ono je bilo veoma popularno. Dela: romani “Dobar dan tugo”, “Za mesec, za godinu”, “Izvestan osmeh”, “Volite li Bramsa”, “Čudesni oblaci”, “Raspremljen krevet”, “Izgubljen profil”, “Modrice na duši”, drame “Dvorci u Švedskoj”, “Čuvar srca”, “Klavir u travi”.

Vremeplov: Francuska dobila vladu, polovina žene

Francuska je na današnji dan 21. juna  2012. godine godine prvi put u modernoj istoriji dobila vladu čiju polovinu čine žene, a u skladu s izbornim obećanjem francuskog predsednika Fransoa Olanda o jednakosti muškaraca i žena u vlasti.

Zbog pornografije dvoje uhapšeno u akciji Armagedon

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, u nastavku akcije “Armagedon” uhapsili su D. S. (1970) iz Inđije i B. I. (1967) iz Beograda, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju. Kako se sumnja D. S. je putem društvene mreže Fejsbuk stupio u kontakt sa maloletnim dečakom kome je slao poruke eksplicitnog sadržaja i prikazivao pornografski materijal. U drugoj akciji, policija je uhapsila B. I. jer je, kako se sumnja, u dužem vremenskom periodu putem interneta preuzimao i skladištio sadržaje nastale iskorišćavanjem maloletnih lica u pornografske svrhe. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

Dvoje dece se utopilo u jezeru na Kosovu i Metohiji

Dvoje dece utopilo se u utorak  u manjem veštačkom jezeru u selu Miloševo, u opštini Obilić na KiM. Deca su pronađena bez znakova života, a prištinski mediji preneli su da su bila u rodbinskim vezama. Portparol Kosovske policije Baki Keljani izjavio je da je najpre troje dece ušlo u jezero, a da dvoje njih nije uspelo da se izvuče. Keljani je rekao da je prvo dete izvukao meštanin, ali da nažalost prva pomoć koju mu je on pružio, a potom i Kosovska policija nije bila dovoljna da mu spasi život.

Takođe je istakao da su deca uzrasta od 9 do 11 godina i da su u rodbinskim i prijateljskim vezama, javio je “Ljajmi”. “U ovom slučaju dvoje dece izgubilo je život i njihova smrt se istražuje. Kosovska policija je prvobitno oko 15 časova primila poziv da je troje dece otišlo da se okupa u veštačkom jezeru, a po prvim informacijama njih dvoje je ušlo u jezero i nisu mogli da izađu”, rekao je Keljani, prenelo je Kosovo onlajn.

Silovan devetogodišnjak u Sremskim Karlovcima?

Novosadska policija rešava slučaj silovanja devetogodišnjeg dečaka iz Sremskih Karlovaca, nezvanično saznaje 021. Dečak je napastvovan proteklog vikenda na zabavi na koju ga je odveo rođak, a nakon koje su roditelji primetili da se dete ponaša drugačije. Zahvaljujući njihovoj brzoj reakciji, lekarski pregled je pokazao da je dete silovano i slučaj je prijavljen nadležnim organima. Prema izvorima 021, nadležni su obavili niz razgovora sa više osoba, a u toku su veštačenja i dalje zbrinjavanje deteta. Više detalja očekuje se nakon policijske istrage koja je u toku.

Srpska: Zatvoren vrtić u Srpcu, zaraženo sedam radnika

Sedam radnika vrtića “Naša radost” u Srpcu u Republici Srpskoj pozitivno je na korona virus, zbog čega je ta predškolska ustanova zatvorena treći put u ovoj godini, saopšteno je na sednici lokalnog Štaba za vanredne situacije. Zaraženi su, kako navodi Glas Srpske, direktorka i nekoliko vaspitača, dok među obolelima nema mališana iz te ustanove, koji će do daljeg ostati kod kuće. U trenutku izbijanja zaraze u vrtiću se nalazilo oko 80 dece, od ukupno 180 koji su upisani u ovoj godini. Direktor srbačkog Doma zdravlja Mirko Stojić rekao je da je jedan broj radnika bez simptoma, dok ostali imaju blaže simptome, poput kašlja ili grlobolje, zbog kojih su se javili porodičnim lekarima, prenose Nezavisne. “Nakon testiranja utvrđeno je da su radnici zaraženi virusom korona, a zatim su odmah testirani i radnici sa kojima su bili u direktnom kontaktu i svi su bili pozitivni. Ne znamo još kako je došlo do zaraze, odnosno ko je nulti pacijent koji je uneo virus u vrtić”, rekao je Stojić. Zbog novonastalog stanja Štab za vanredne situacije opštine Srbac doneo je odluku da krene oštrija kontrola poštovanja zaštitnih mera.

Italija: Nakon nekoliko meseci videla i … zagrlila svoje dete, pa joj ga oduzeli!

Da li u Italiji možete biti kažnjeni zato što ste se na javnom mestu poljubili sa partnerom ili zato što je majka zagrlila svoje dete koje dugo nije videla? Ili pak zato što vam se pokidao lastiš na maski pa vam je spala baš tog momenta kada su se tu našla policija? Odgovor je da. I to je posledica apsurdnih normi socijalne distance koja je i dalje u toku u fazi 3. Maske su u regionu Lombardija obavezne, najmanje do 30. juna. U kolima se možete voziti samo sa osobom sa kojoj i živite, a ukoliko nije tako ta osoba mora da sedi na zadnjem sedištu sa maskom na licu.

Ono što su građani prokomentarisali kao apsurdno jeste priča jedne mame kojoj je bilo oduzeto dete pošto je ocenjeno da nije adekvatna da brine o vlastitom detetu. Naime, žena se obratila odgovarajućim organizacijama jer nije bila u stanju kao samohrana majka da se uskladi brigu o devetogodišnjem detetu sa smenama na poslu i dete joj je iz tog razloga oduzeto od strane centra za socijalni rad. Eliza Fangaređi, koja je predsednik Time4life fondacije koja se brine o deci koja se nalaze u uslovima ekonomskog i društvenog siromaštva i koja zastupa tu majku, kaže da je pre epidemije majka mogla da vidi svoje dete sat vremena nedeljno, ali tokom karantina joj to nije bilo dozvoljeno osim preko video-poziva do 9. juna kada je napokon mogla da ga sretne.  Kada je ugledala svoje dete nakon nekoliko meseci majka ga je spontano zagrlila i izljubila kao što je to uradio i dečak, međutim osoba zadužena da prati njihove susrete je odmah zvala karabinijere koji su majci, u već teškoj ekonomskoj situaciji, uručili kaznu od 400 evra koja će biti “samo 280 evra” ukoliko je plati u roku od mesec dana. To se sve dešava u Ređo Emilija, majci koja niti je vršila bilo kakvo maltretiranje nad detetom, niti bilo šta slično, samo je zatražila pomoć kao samohrana majka i došlo je do toga da joj se dete oduzme.

Kako piše Il Giornale, rizik kome je sada izložena majka jeste da neće moći više da viđa dete ni jednom nedeljno. Razlog – izjava ljubavi putem zagrljaja koji svakako nije mogao da bude na distanci. A kako majka deteta, ne živi sa njim po trenutnim normama ne može da ga dodiruje. Možda jeste legitimno, nastavlja dnevni listIl Giornale, ali svakako nije etički prihvatljivo. Eliza Fangaređi nastavlja: “Šta je ovde bitnije? Da se zaštiti dete od kovida, a zna se da su deca ta koja skoro uopšte ne podležu zarazi onemogućavajući da se majka i sin koji su ionako bezrazložno razdvojeni vide ili dobrobit deteta?”

Sa druge strane, Domeniko Pjaneze, generalni sekretar sindikata Policije Coisp kaže da će oni platiti kaznu idodaje: “Ovaj događaj nam pokazuje neadekvatnost određenih normi koje su uvedene zbog kovida i deo su diskriminacija koje nisu predviđene zakonom”. U mnogim gradovima, najčešće u regionu Lombardija, policija može da vas zaustavi pitanjem: “Da li ste u braku ili živite zajedno? U protivnom ne smete da se grlite i moramo vam napisati kaznu”. Samo za jedno veče, krajem maja, u gradu Paviji se podelilo desetine kazni od 400 evra jer su se grlili prijatelji koji se nisu videli zbog karantina, momak i devojka koji su u vezi, ali ne žive zajedno i sl.

Lokalna policija koja zajedno sa policijom, karabinijerima i finansijskom policijom ima pravo da vrši kontrole i piše kazne je izjavila da su morali da intervenišu, jer je bilo previše ljudi koji nisu poštovali distancu. “Bilo je momaka i devojaka koji su se držali za ruku, previše blizu, sa maskama koje bi spuštali na bradu”, izjavio je Pjetro Trivi, komesar lokalne policije. “Nismo u Teheranu. Kažnjavati mlade zato što se grle i zamisliti volontere koji posmatraju stanovništvo ne bi li zvali policiju čim vide da postoji neko i najmanje ‘okupljanje ljudi’ je politika koja meša nauku sa fanatizmom”, napisao je na svojojFejsbukstranici Davide Paragone, senator iz Italia Viva.

Ono što trenutne norme u Italiji određuju jeste da se mora poštovati sigurnosna distanca od jednog metra, a kada to nije moguće mora da se nosi maska. Bilo kakva vrsta okupljanja je apsolutno zabranjena. Kazne se kreću od 400 do 3.000 evra, jer nedostatak distance može da se poklopi sa nepoštovanjem mera vezanim za izbegavanje zaraze. Ali isto tako je bitno precizirati da je Ministarstvo unutrašnjih poslova naznačilo da organi reda treba da pozovu građane da poštuju pravila i samo u slučaju da se građani tome protive na bilo koji način mogu da ih kazne.

Izmenjena definicija rasizma

black, lives, matter, george, floydflojd, us, amerika, protest, 2020, policijaPublikacija “Merijam – Vebster”, koja je naslednik rečnika Noe Vebstera iz 19. veka, objavila je da će u svojim izdanjima dopuniti definiciju reči “rasizam” da bi obuhvatala i koncept sistemskog rasizma. Do promene je došlo na inicijativu Kenedi Mičam, studentkinje Univerziteta Drejk u Misuriju, koja je, dok su širom SAD trajali protesti zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda tokom policijskog privođenja, uputila pismo uredništvu te publikacije.  Ona je iznela primedbu na trodelni opis te reči kao predrasude, doktrine i političkog programa, konstatujući da je rasizam mnogo kompleksniji od uverenja nekog pojedinca, prenosi Glas Amerike. “Rasizam nije samo predrasuda prema određenoj rasi zbog boje nečije kože, to je i predrasuda, kombinovana sa društvenom i institucionalnom moći. To je sistem prednosti zasnovan na boji kože”, napisala je Kenedi Mičam i dodala da se definicije menjaju “kada vidimo da se velike promene događaju u jeziku”.

Studentkinja iz Vašingtona Redžina Brenan rekla je u intervjuu za Glas Amerike da uvek oseća potrebu da podseti ljude da je rasa, baš kao i novac, ekonomski odnos ili rod, jedan kulturno izgrađeni koncept zasnovan na uverenjima i praksi, a ne naučnim osnovama.

Natali Dodson sa Univerziteta Dalas u Teksasu, kaže da ima dileme u pogledu nove definicije. “Mislim da je rasizam ugrađen u naš sistem do izvesne mere”, objašnjava, ali dodaje i da veruje da “raspadanje porodice”, kao strukture, vodi do situacija sistemskog rasizma, kao što su “niži prihodi i gora stambena rešenja za neke ljude”. I Brenan i Dodson su belkinje, navodi VOA.

By admin