Nakon donošenja izmena i dopuna Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV-a) krajem prošle godine i donošenja Stručnog uputstva o formiranju odeljenja za školsku 2022./2023.godinu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološko razvoja(MPTNR), kojim je stvoren zakonodavni i pravni okvir za formiranje kombinovanih odeljenja od 5. do 8.razreda u osnovnim školama, u toku su radnje koje sa pravom izazivaju zabrinutost kod velikog broja zaposlenih u tim školama, roditelja i učenika koji će najviše biti pogođeni tim izmenama.
Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Vojvodine(NSPRV) ima o tome sledeći stav. Ovo što je u planu a tiče se đaka samo će dovesti do urušavanja kvaliteta obrazovanja. Umesto časa od 45 minuta, kombinacijom 2,3 i 4 odeljenja, čas će trajati u proseku po odeljenju 22,5,15 i 11,25 minuta. U tim razredima se uči 7 predmeta koji su obuhvaćeni završnim ispitom na kraju 8.razreda. A tu su i ostali predmeti važni za pripremu osnovaca za dalje školovanje i život. I neke uštede koje su planirane zbog preskupog ogreva i troškova prevoza biće zanemarljive jer će škole i dalje raditi. Ceh će platiti nastavnici sa umanjenim normama kroz manje plate ili gubitkom posla. Paradoksalno je što će biti opterećeniji jer će morati da sprovode više planova rada i programa istovremeno. Doći će i do opadanja broja odeljenja u tim školama(ukidanje i spajanje). To takođe dovodi do smanjenja radnog angažovanja i broja zaposlenih(direktora, sekretara, stručnih saradnika i nenastavno osoblja). Ovo je posao koji se morao raditi temeljnije i duže. Izostao je i socijalni dijalog sa sindikatima Vlade Republike Srbije i MPTNR.
Osnovna stvar koju je trebalo uraditi je bila nova mreža škola. Jedinice lokalne samouprave(JLS) koje su bile nadležne su potvrdile postojeću mrežu ili ukinule po neku čiji je objekat bio atraktivan za neke druge namene a ne obrazovanje. Negde su od jedne napravili pet. Sam život-odlazak ljudi i đaka iz nekih mesta je ukinuo neka isturena odeljenja. Izgleda da JLS nisu dorasle tom poslu bez uticaja i smernica izvršne vlasti,tj.Vlade RS. Posebnu osetiljivost zahtevaju škole u pograničnim i ruralnim krajevima. Tu su i škole koje obrazuju učenike na jezicima nacionalnih manjina i stav da svi imaju jednako pravo na obrazovanje.
Ovo pitanje se ne rešava bez ozbiljnih razgovora, plana i strategije. Kako kontrolu zapošljavanja u prosveti kao delu javnog sektora imamo od 2014.,tu okolnost je trebalo kombinovani sa novom mrežom škola. Od tada je oko jedna trećina zaposlenih u prosveti prirodnim putem napustila prosvetu odlaskom u zasluženu penziju. Primenom ZOSOV-a i Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika(PKU) kroz rad Radnih podgrupa smo ukrupnili norme i smanjili broj izvršilaca, čime su ostvarene uštede. Za upražnjena radna mesta od 2014. do 2018. odobreni su i raspisani konkursi u pet faza kojima je zamenjen deo ljudi. NSPRV je prvi sindikat koji je reagovao početkom ove godine da ne treba davati saglasnosti na nove konkurse jer će ove izmene proizvesti nove viškove. I bili smo u pravu.
Za jedno leto se ne može napraviti racionalizacija u prosveti kroz ovakve izmene. Treba ozbiljno pripremiti to. I novac za socijalni program rešavanja viška zaposlenih. Mnogi bi se iznenadili brojem prijavljenih za dobrovoljni odlazak iz prosvete uz stimulativnu otpremninu. Ako država nekima daje 790 evra po godini staža, može i na prosvetu da potroši nešto. Ovde je potreban dijalog sa sindikatima na svim nivoima. I ne tehničke već Vlade u mandatu. I da deo ušteda kojih će sigurno biti ode i u zarade zaposlenih koje su pale ispod republičkog proseka. A vidimo i da maturanti srednjih škola”obožavaju”da se obrazuju za rad u prosveti. Broj po smerovima kod nekih staje na prste jedne ruke. Konačno ovako nepripremljene poteze treba odložiti za vreme kada će se dogovoriti u dijalogu sa sindikatom zajednički prihvatljiv rešenja gde niko neće biti oštećen.
Ovako svi stradaju!
Generalni sekretar NSPRV
Miroljub Bjeletić