Kreativno ili ilegalno? Kongres raspravlja o Trumpovom ukidanju Ministarstva obrazovanja.

15. мај 2026.

Trumpova administracija nema dovoljan broj glasova u Kongresu da ukine Američko Ministarstvo prosvete, priznao je u četvrtak republikanski predsedavajući Odbora za obrazovanje Predstavničkog doma.

Rep. Tim Walberg iz Mičigena, koji je rekao da lično podržava gašenje te agencije, pohvalio je Lindu Mekman, američku sekretarku za obrazovanje, za—osim ukidanja agencije—“pronalaženje kreativnih načina” da se smanji uticaj tog ministarstva.

McMahon je svedočila pred njegovim komitetom 14. maja, nakon godinu i po dana u kojima je promovisala cilj predsednika Donalda Trampa da zatvori 46-godišnje Ministarstvo prosvete, smanjila je gotovo polovinu zaposlenih u agenciji, počela da prebacuje mnoge njene odgovornosti na druge savezne agencije i branila budžetske predloge koji bi ukinuli decenije federalnih obrazovnih programa.

Republikanci tokom saslušanja pohvalili su McMahonove sposobnosti upravljanja, uključujući i način na koji je rukovodila problematičnom federalnom prijavom za studentski zajam, dok su demokrate osudile smanjenje broja zaposlenih u agenciji i preseljenje više od 110 obrazovnih programa u pet drugih federalnih agencija, proglasivši promene kratkovidim i nezakonitim.

„Ovo nisu mala birokratska odlučivanja,” rekao je rep. Bobby Scott iz Virginii, najviši Democrat na Odboru za obrazovanje i radnu snagu u Predstavničkom domu. „Ovo su seizmički zahvati koji su već prouzrokovali katastrofalne posledice po učenike i njihove porodice, da i ne spominjemo haos, neučinkovitost i milione dolara poreskih obveznika koji su bačeni u vetar.”

Scott je posebno ukazao na januarski izveštaj istraživačkog tela Kongresa koji je pokazao da je ministarstvo prošle godine potrošilo do 38 miliona dolara da isplati službenicima iz Ureda za građanska prava njihovu platu dok su ostajali na administrativnom odstupanju, dok su sudovi onemogućavali napore Trampove administracije da ih otpusti.

On je naveo nedostatak rešenja u hiljadama otvorenih OCR slučajeva, i preusmeravanje programa za obrazovanje odraslih ka „pronalaženju sledećeg posla“ umesto izgradnje dugoročnih veština.

Međutim, McMahon kaže da su te strukturne promene uklanjale administrativnu zbrku za zvaničnike u državnim agencijama. Na primer, dodala je, 21 država se opredelila da podnese zajedničnu prijavu za programe karijernog i tehničkog obrazovanja za srednje škole—koje su tradicionalno administrirale Ured Ministarstva prosvete—i finansiranje obuke za zapošljavanje koje obezbeđuje Zakon o investicijama u radnu snagu i mogućnostima (WIOA), a koji je istorijski administriralo Ministarstvo rada.

„To je zaista velika, efikasna upotreba do sada onoga što smo videli u saradnji sa Ministarstvom rada,“ izjavila je McMahon.

Scott i drugi demokrati su takođe doveli u pitanje pravnu osnovu za premještanje programa iz Ministarstva prosvete. McMahon je ranije rekla da su sporazumi o prebacivanju administracije programa dozvoljeni prema Zakonu o ekonomiji iz 1932. godine, koji postavlja okvire za nabavku u saveznoj vladi. Ponavila je to obrazloženje na saslušanju.

„Nekoliko, ako ne i svi od ovih sporazuma o širenju birokratije, su ilegalni ili protivustavni, i ako vam pravni zastupnik kaže da Zakon o ekonomiji ovlašćuje transfer ovakvih prebaćivanja bez Kongresa, treba da angažujete bolje advokate,” rekla je zastupnica Suzane Bonamici, Demokrata iz Oregona.

Rep. Glenn Thompson, republikanski iz Pensilvanije, izneo je bipartisanne brige o administraciji TRIO programa pristupa visokom obrazovanju. Pitao je da li bi prethodni dobitnici sredstava mogli da nastave da primaju finansiranje.

Dvanaest američkih senatora—šest demokrata i šest republikanaca—nedavno je uputilo pismo McMahon tražeći da agencija revidira nova TRIO obaveštenja o prijavama, koja naglašavaju inicijative poput razvoja radne snage i prakse (apprenticeships) koje se razlikuju od TRIO-ovog istorijskog naglaska na pristupu univerzitetu.

„Ja sam veliki zagovornik TRIO programa,” rekao je Thompson, naglašavajući da programi pomažu studentima prve generacije da se snađu u prelasku na fakultet. Pozvao je McMahon da poseti jedan od TRIO programa u njegovoj državi kako bi uživo video uticaj.

McMahon insistira na ceni proširenja izbora školskih opcija

Scott je takođe pitao McMahon o ukupnim troškovima široko raspravljanog programa izbora škola iniciranog od strane Trupme administracije, koji će stupiti na snagu sledeće kalendarske godine.

Do sada više od 30 država planira da se priključi programu, koji će omogućiti poreskim obveznicima da ostvare kredite na porez u vrednosti jednog dolara za jedan dolar u zamenu za donacije organizacijama koje dodeljuju stipendije za privatne škole ili obezbeđuju finansiranje za druge obrazovne troškove, poput tutorstva.

Uopšteno, države pod vođstvom Republikanske partije su se do sada saglasile da učestvuju u programu, iako je jedna velika država pod vođstvom Demokrata, Njujork, nedavno pristala da učestvuje, a Demokratski guverner Kolorada postao je značajan pobornik programa.

Scott je rekao da je video procene da program može da košta više od 50 milijardi dolara godišnje. Pitao je McMahon da li se slaže sa tom cifrom.

„Želeo bih da vidim odakle vaši brojevi potiču kako bih ih mogao proceniti,” rekla je McMahon. (Broj potiče iz izveštaja Instituta za oporezivanje i ekonomsku politiku, levinsko skretanje think-tanka, saopštio je portparol Scotta EdWeeku. Separatno, Zajednički odbor za oporezivanje Kongresa predviđa trošak od 25,9 milijardi dolara tokom 10 godina.)

U odgovoru na još jedno pitanje od Scotta, McMahon je potvrdila da program nema zahtev da stipendije budu usmerene ka porodicama sa niskim primanjima. (Prema saveznom zakonu koji ga ovlašćuje, učenici čije porodice zarađuju do 300% medianog bruto dohotka svoje oblasti imaju pravo na stipendije.)

Demokrate zabrinute zbog novih limita zajmova za nastavnike

Demokrate su takođe ispitivale McMahonovo ograničavanje koliko novca studenti koji se školuju da postanu nastavnici i administratori mogu pozajmiti za finansiranje postdiplomskih studija.

Počevši od jula, studentima na postdiplomskim studijama koji prate određene „profesionalne diplome“ dozvoljeno je da pozajme do 50.000 dolara godišnje ili ukupno 200.000 dolara, dok će studenti u drugim oblastima imati niže granice zajmova: 20.500 dolara godišnje ili 100.000 dolara ukupno za pune studijske programe.

Regulacije objavljene ovog meseca od strane Ministarstva prosvete dopuštaju studentima koji stiču diplome u 11 oblasti—uključujući medicinu, pravo i kliničku psihologiju—da koriste veće zajmove. Ali ne za oblast obrazovanja.

„Ti si sekretarka Ministarstva prosvete i tvrdiš da je obrazovanje nije profesionalna diploma?“ rekla je Bonamici. „Da li smatraš nastavnike i učitelje neprofesionalnima?“

McMahon je rekla da ne misli tako. Nada se da će ograničenja zajmova za postdiplomske studije pomoći da se smanji trošak diplome iz obrazovanja.

Demokrate uznemirene zbog nacrta budžeta

Demokrate su takođe upozorile na ozbiljne posledice po školske okruge ako bi bio usvojen dugoročni predlog u Trampovom najnovijem nacrtu budžeta—koji bi trebalo da stupi na snagu za školsku 2027-28. godinu.

Po drugi put u dve godine, Tramp predlaže da se ukinu dugotrajni federalni programi obrazovanja, uključujući one koji podržavaju profesionalni razvoj nastavnika (trenutno 2,2 milijarde dolara godišnje) i usluge učenicima koji govore engleski kao drugi jezik (890 miliona dolara).

Ti programi—i još 15 drugih—biće objedinjeni u blok grant od 2 milijarde dolara za obrazovanje—nazvan „Make Education Great Again,“ ili MEGA—za države da ga troše koliko žele. Fond od 2 milijarde bi bio 4,6 milijardi manje od ukupne vrednosti programa kojima se predlaže spajanje.

Rep. Summer Lee, D-Pa., rekla je da bi njena država izgubila oko 265 miliona dolara pod ovim predlogom.

„Ovaj blok grant konsoliduje programe koji podržavaju decu koja doživljavaju beskućništvo, učenike koji se vraćaju iz popravnih ustanova ili programe koji promovišu integraciju škola,” izjavila je.

McMahon joj je rekla da bi predlog omogućio guvernerima i državnim šefovima obrazovanja da „gledaju gde novac treba da se troši u svojim državama“ kako bi ga koristili na način koji smatraju najboljim.

Dok bi ukupan iznos finansiranja bio manji, postojaće i „manje regulative,“ što bi oslobodilo resurse koji su obično usmereni na usklađivanje sa savezničim zahtevima, izjavila je McMahon.

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.