Plan veštačke inteligencije Unije nastavnika traži ‘porez na velike tehnološke kompanije’, zabrane upotrebe ekrana u osnovnim školama

28. мај 2026.

Prošlog leta, Američka federacija nastavnika (AFT) želela je da ostvari svoje mesto za pregovaračkim stolom sa tehnološkim gigantima koji razvijaju alate veštačke inteligencije za učenike od prvog do dvanaestog razreda. Manje od godinu dana kasnije, AFT pokreće inicijativu kojom želi da zatvori vrata upotrebe AI među učenicima u učionicama i da uvede ograničenja na alate AI usmerene ka učenicima, uz značajnija istraživanja i obuku nastavnika o pitanjima bezbednosti i privatnosti vezanim za korišćenje AI.

U sredu, predsednica sindikata sa 1,8 miliona članova, Randi Weingarten, pozvala je na široke povratne mere u upotrebi digitalne tehnologije kod učenika u učionicama, na ograničenja alata veštačke inteligencije usmerenih na učenike, i na veću istraživačku i nastavničku obuku o bezbednosti i privatnosti u korišćenju AI.

“Namerno ili ne, sav ovaj tehnološki napredak predstavlja ogroman eksperiment nad decom, a eksperimenti mogu da pođu po zlu,” izjavila je Weingarten na brifingu u Nacionalnom novinarskom klubu. “Moramo da sagledamo situaciju kako bismo mogli da uradimo ono što znamo da je ispravno. Ali nastavnici, roditelji i školski distrikti ne mogu sami da upravljaju ovim tehnološkim džinom.”

AI ima potencijal da promeni posao i uslove rada u mnogim industrijama, uključujući obrazovanje. Nastava u javnim školama spada među profesije sa najvećom sindikalnom organizacijom u Sjedinjenim Državama, i AI će biti tema u “gotovo svakom ugovornom pregovaranju” ove godine, izjavila je Weingarten.

“Postoji više u AI nego samo to šta alati čine. Radi se i o tome kakve su mere zaštite i kuda ovo sve vodi,” rekla je Leah Van Dassor, predsednica sindikata nastavnika u St. Paulu, Mineota, koji je afiliiran AFT-u, a koji je nedavno uključio jezik o AI u svoj novi kolektivni ugovor. “Ako AI zaista ubrzava i olakšava moj posao, super — ali samo ukoliko ljudi i dalje donose duboke odluke kroz svoje kritičko razmišljanje.”

“Kada se to počne urušavati, to je zabrinjavajuće.”

Ograničavanje vremena provedenog pred ekranom u učionici

Najmanje 38 država do sada je ograničilo ili zabranilo korišćenje mobilnih telefona u školama, prema sledilu koji prati Education Week. Nastavnici u tim državama, kako Weingarten navodi, primećuju da su deca znatno angažovanija.

“Hodnici i trpezarije sada su ponovo prepuni razgovora i smeha, jer učenici neće imati glave sklupčane i pogled usmeren u telefone,” iznela je.

Sindikat želi da proširi digitalna ograničenja u školama i zabrani:

  • Sve korišćenje ekrana ispod trećeg razreda, uključujući online testove, bez “ubedljivog razloga,” kao što su podrške potrebne učenicima sa invaliditetom;
  • Sve “AI alate namenjene učenicima,” poput digitalnih tutora, u osnovnim školama; i
  • “Pratiteljske chat-botove,” uključujući bilo koji AI-program koji simulira ljudske odnose, za učenike mlađe od 16 godina.

AFT je takođe pozvao državne i lokalne vlasti da obezbede široko obučavanje nastavnika o pitanjima AI i njenoj efikasnoj upotrebi, a navodi da učenici srednjih škola treba da koriste AI-alate samo pod nadzorom nastavnika.

“Pokušavam da kažem svojim učenicima da su veoma pametni, ali još uvek nemaju snažno kritičko razmišljanje, i ako se oslanjaju na AI da to uradi za njih, neće ga ikada steći,” rekla je Sari Beth Rosenberg, nastavnik istorije SAD i napredne istorije SAD u Srednjoj školi za studije životne sredine u Njujorku. “I onda nećete biti spremni za svet u kojem AI zamenjuje svaki posao koji se može izvesti šablonski.”

Prošlog leta, kompanije iz oblasti AI, uključujući Anthropic, Microsoft i OpenAI, partnerisale su sa AFT-om na kreiranju petogodišnje Nacionalne akademije za AI nastavu, vredne 23 miliona dolara, kako bi obučile nastavnike.

Do sada je Weingarten navela da AI firme “drže svoja obećanja” da ne utiču na kurikulum obuke nastavnika — ali su sporije da se potpuno priključe Akademijinim “zlatnim standardima” bezbednosti, privatnosti i zaštite podataka za firme koje žele da rade u školama K-12, jer bi morale da prilagode svoje proizvode.

Međutim, novi plan eksplicitno zahteva da savezna vlada razvije istraživanje bezbednosti AI i obuku nastavnika koja je nezavisna od AI proizvođača.

“Postoji mnogo AI usmerenih ka deci koje je poslednjih nekoliko godina prodavano školskim distriktima,” rekla je Weingarten. “Ne tražim zabranu AI niti spaljivanje Chromebook-ova. Zahtevam da tehnološka industrija ne bude toliko dominirajući uticaj koji praktično sprečava zakonodavna tela da urade ono što moraju da urade, kako bi zaštitili društvo i našu decu.”

AFT je takođe pozvao saveznu vladu da ojača prava intelektualne svojine u AI kontekstima i da nametne porez na velike tehnološke kompanije, koji bi bio usmeren na ublažavanje disruptivnih efekata AI na radna mesta; nije odmah jasno da li bi taj porez bio ograničen samo na firme koje razvijaju AI alate.

Weingarten je povezao dominaciju tehnoloških kompanija i sa drugim društvenim zloćudnostima.

“Veštačka inteligencija ubrzava najveći prelaz bogatstva u modernoj istoriji,” rekla je. “Tehnološki kraljevi i korporacije mogu sebi priuštiti da plate pravi tehnološki porez; radnici, zajednice i Zemlja ne mogu sebi dozvoliti da im to ne plate.”

AFT-ov recept za upotrebu AI postavljen je unutar šireg plana koji teži tradicionalnim progresivnim obrazovnim predlozima: povećanje finansiranja javnog obrazovanja i redizajn kurikuluma i obaveza kako bi se fokusirali na temeljnu pismenost, numeričku pismenost, građansko angažovanje i dobrobit učenika.

Rosenberg je primetila da mnogi njeni učenici izražavaju zabrinutost zbog mogućih efekata AI na njih same i na životnu sredinu.

“Ali oni ga i dalje koriste,” dodala je, “pa se sa [Weingarten] slažem: moramo raditi sa ovim kompanijama. Moramo učiti decu kako da ga koriste.”

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.