Promene u popisu stanovništva mogle bi uticati na finansiranje škola i obrazovnih programa.

18. новембар 2026.

Predložene promene mogle bi dovesti do nedovoljnog brojanja stanovništva u popisu 2030. godine, što bi uticalo na ključne podatke koji se koriste za utvrđivanje finansiranja škola, obrazovnih grantova i projekcija broja upisa, upozoravaju organizacije koje se bave obrazovanjem.

U nacrtu pravilnika objavljenom u septembru, administracija predsednika Donalda Trumpa predložila je izuzimanje neregistrovanih imigranata i imigranata koji su u zemlji legalno, ali nemaju stalno prebivalište, iz popisa koji se sprovodi na svaku deceniju.

Nacrt pravilnika takođe bi zabranio pitanja o rasi, etničkoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji u anketi popisa, pozivajući se na januarsku 2025. izvršnu naredbu kojom se traži ukidanje programa raznolikosti, jednakosti i uključenosti (DEI), tvrdeći da ti podaci u poslednjim godinama postaju manje značajni.

„Kad god dobijemo manje pouzdane podatke, naročito kad je gotovo sigurno da će doći do podbrojavanja učenika do nepoznatog stepena, imam zabrinutost zbog toga u vezi finansiranja škola, posebno kada je finansiranje škola već na ivici krize,“ rekao je Josie Skinner, osnivački partner firme Sligo Law Group i bivši advokat u kancelariji generalnog savetnika Ministarstva prosvete.

Predlog takođe predlaže da se „obično mesto stanovanja“ osobe računa kao dom gde je provela najviše vremena od 3. januara do 1. aprila tekuće godine popisa. To bi zamenilo prethodnu definiciju koja je opštije pitala gde osoba živi i spava većinu vremena. Takva promena mogla bi da učini brojanje manje pouzdanim, jer bi ga učinila složenijim i konfuznijim pri određivanju gde bi se ljudi, naročito veoma mobilne porodice, trebalo brojati, dodao je Skinner.

Popis se koristi za dodelu finansiranja za više od 300 saveznih programa, uključujući mnoge ključne za škole, poput Nacionalnog programa školskih obroka, dodele sredstava Title I za škole u sredinama visokog siromaštva i programa Head Start za ranu dečiju edukaciju.

Okruzi takođe koriste podatke o stanovništvu za postavljanje granica za pohađanje i planiranje budućeg rasta upisa—ili njegovog odliva. Takve projekcije su naročito važne jer okruzi procenjuju uticaj pada nataliteta na objekte i planove zapošljavanja, rekao je Skinner.

Predlog izaziva zabrinutost među obrazovnim grupama

Predlog Ureda za popise iznosi 150.000 javnih komentara—uključujući 50.000 koji pominju škole—do roka 2. novembra. U njima su bili poruke od organizacija koje zastupaju nastavnike, direktore, školskih odbora i superintendante, koji su bili zabrinuti kako bi promene uticale na škole i učenike.

„Kada su populacije podbrojane ili demografski podaci nepotpuni, okruzi mogu podceniti potražnju za školama i uslugama ili im nedostaju podaci neophodni za odgovorno planiranje budućeg rasta,“ navodi se u pismu od 30. oktobra koje su potpisale organizacije uključujući Nacionalnu asocijaciju školskih odbora (National School Boards Association), Asocijaciju ruralnih škola (Rural Schools Association), Nacionalnu asocijaciju osnovnoškolskih upravnika (National Association of Elementary School Principals) i AASA, Udrugu superintendenta (AASA, the School Superintendents Association).

„Neispravni podaci takođe mogu potkopati pravičnu raspodelu federalnog obrazovnog finansiranja, uključujući resurse namenjene učenicima koji žive u siromaštvu i učenicima sa invaliditetom,“ nastavilo je pismo. „Ovo nisu apstraktna statistička pitanja; ona utiču na sposobnost školskih sistema da usklade resurse sa stvarnim potrebama zajednice i obezbede da učenici imaju pristup obrazovnim prilikama i podršci koju zaslužuju.“

Organizacije su izrazile slične brige kao i prethodna administracija D. Trumpa koja se pripremala za popis 2020. Sjedinjenih Država. Vrhovni sud SAD blokirao je pokušaj dodavanja pitanja o državljanstvu u obrazac za 2020. popis, presudivši delimično da agencija nije postupila po pravilima.

Taj popis je podbrojao Hispano i Latine za 5%, a decu mlađu od 5 godina za 3%, kako je saopštio GAO 2024. godine.

Federalni zvaničnici su dugo koristili diskreciju u određivanju ko treba biti uključen u brojanje, argumentovao je Census Bureau u podršci svom nedavnom predlogu za popis 2030. Tokom Vijetnamskog rata, na primer, agencija je brojala službenike u inostranstvu na njihovom „domu zapisa“ u Sjedinjenim Državama.

Nelegalni imigranti i osobe bez stalnog prebivališta nemaju „dovoljnu vezu i odanost Sjedinjenim Državama“ koja je neophodna da bi bili uključeni u brojanje, saopštila je Trumpova administracija.

Američki javni škole moraju da služe svim učenicima, bez obzira na imigracioni status, presudio je Vrhovni sud SAD u svom istaknutom 1982. odluku u slučaju Plyler v. Doe.

I Ustav SAD poziva na brojanje „lica“, a ne „građana“, protivnici predloga su tvrdili.

„Stanovnici koriste škole, puteve i bolnice bez obzira na njihov status; podbrojavanje ih ne smanjuje tu potražnju, već planerima oduzima podatke potrebne da bi je ispunili,“ rekao je jedan komentator.

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.