Menopauza je u fokusu—i to ima velike posledice po radnu snagu u K-12 obrazovanju.
Koliko god žena bilo prisutno, menopauza postoji i, pretpostavljeno, simptomi koji je prate, među kojima se mogu javiti jedno ili više od sledećih: nagli osećaji toplote, noćno znojenje, nesanica, bolovi u zglobovima i mišićima, promene raspoloženja i zamućenost uma.
Ali do nedavno, samo pominjanje menopauze je bilo tiho, uglavnom među ženama koje prolaze kroz ovaj normalan životni period.
Sada se menopauza prepoznaje ne samo kao pitanje zdravlja žena, već i kao ono što utiče na celo društvo — uključujući i nastavno osoblje, od kojeg tri četvrtine čine žene.
“Podaci [o efektima menopauze] već dugo postoje. Ali su bili ili previše akademski, ili je postojala sramota oko ovog procesa starenja,” rekla je Rajel An, osnivačica The Menopause Education Center, organizacije koja pruža informacije zasnovane na dokazima i obuku o ovom zdravstvenom pitanju.
“To se više ne dešava. Žene su počele da progovaraju. Muškarci su počeli da progovaraju, politikanti su počeli da progovaraju… Utilnost toga biće daleko suštinska.”
Neki donosioci politika nisu samo progovorili, već su i preduzeli akciju. Ovog juna, državni organi savezne države Vašington usvojili su uredbu kojom se nalaže državnim agencijama da ugrade prilagođavanja za menopauzu i kreiraju resurse za obuku namenjene poslodavcima, kako javnim, tako i privatnim.
Ta politika usledila je posle usvajanja zakona u Rodo Ajlendu (Rhode Island) o zaštiti na radnom mestu od menopauze, koji stupa na snagu u junu 2025. godine i kojim se zahteva da poslodavci obezbede prilagođavanja za zaposlene koje dožive menopauzu.
Do danas ove državne politike ne utiču direktno na zaposlene u javnim školama. Ipak, opšta podignuta svest o tome kako menopauza oblikuje i zaposlene i finansijske pokazatelje poslodavaca može imati značajne posledice za obrazovni sektor—i mogla bi doneti veću podršku prosvetarima koji prolaze kroz menopauzu, kao i njihovim poslodavcima.
Većina zaposlenih u školama doživeće menopauzu tokom posla
Prosečna starost menopauze u Sjedinjenim Državama iznosi 52 godine. Ali većina žena započinje perimenopauzu, prelaz ka menopauzi, kada su im srednje četrdesete godine. Ovaj prelaz i prać́aći simptomi mogu trajati i deceniju ili duže.
“Najveća koncentracija žena koje su najverovatnije pogođene menopauzom nalazi se između 40 i 55 godina,” kaže Une, iz Menopause Education Center. “One su vaše nastavnici. One su vaše školske administratorice. One su članovi vašeg školskog odbora. One su zaposlene u vašem okrugu.”
Sedamdeset sedam odsto nastavnika javnih škola u okviru K-12, te gotovo 90% svih nastavnika osnovnih škola su žene. Udeo žena u dobi između 40 i 50 godina čini 51% svih nastavnika u K-12, podaci Pew Research Center-a pokazuju.
Pored toga, više od polovine školskih direktora takođe su žene. Prosečna starost direktora iznosi 49 godina, pokazuju savezni podaci.
Za razliku od mnogih poslova danas koji omogućavaju hibridni ili daljinski rad, većina poslova u obrazovanju K-12 zahteva da zaposleni budu prisutni lično, na licu mesta, tokom celog radnog dana.
Menopauza košta zaposlene i poslodavce
„Za nastavnike [koji doživljavaju menopauzu], naročito one u osnovnim školama, to je baš situacija gde se mora istrpeti,“ kaže Čeryl Demke, koja je više od 20 godina predavala u srednjoj školi u školskom okrugu Deer Park u državi Vašington. Sada vodi online program Deer Park High School i služi kao školska bibliotekarka.
„Ako se suočavate sa grupom učenika drugog razreda, ne možete im samo reći: ‘Treba mi minut’.”
Demke, 58, kaže da joj simptomi menopauze većina njih više ne muče. I dok priznaje da su neke od njenih koleginica menopauze možda napustile posao ili to razmišljale, to joj finansijski nije bilo opcija.
„Ne bih mogla da dam ostavku na posao, čak i da su mi simptomi bili zaista loši. Jednostavno bih morala naći način kako da preživim,“ kaže Demke, koja je takođe predsednica sindikata nastavnika u Deer Park-u.
Međutim, značajan broj žena u opštoj radnoj snazi zaista odsustvuje sa posla ili potpuno napušta posao zbog simptoma menopauze.
U globalnom istraživanju 8.000 žena koje su sada ili su ranije doživele menopauzu na radnom mestu, 28% respondenta izjavilo je da je odsustvovalo nekoliko dana tokom meseca, dok je 12% izjavilo da je izostalo čitavu nedelju u mesecu zbog simptoma. Petnaest posto ih je razmišljalo o ostavci zbog simptoma menopauze; 13% ih je ostavilo posao.
Odsustvo ili ostavka zbog simptoma menopauze ne pogađaju samo pojedinačne zaposlene; utiče i na poslodavce. RAND-ov izveštaj iz 2025. o ekonomskim efektima menopauze procenjuje godišnje troškove u iznosu od 5,4 milijarde dolara zbog izgubljene produktivnosti.
Isti RAND-ov izveštaj rangira i ekonomski teret po industriji. Godišnji ekonomski trošak menopauze u sektoru obrazovanja i usluga iznosi 798 miliona dolara, drugi je po veličini u poređenju sa ostalim industrijama, iza samo zdravstva koje iznosi 1,2 milijarde dolara.
–
Promena počinje sa većom svesti
Jednostavno učiniti da je prihvatljivo otvoreno pričati o menopauzi na radnom mestu može doneti koristi školskim distriktima i samim zaposlenima, kažu zagovornici.
„Kada se menopauza adresira unutar organizacije, kada razgovor pređe sa srama i straha na osnaživanje i svesnost, to menja sve,“ kaže Une.
Ovi razgovori bi mogli, vremenom, voditi ka promenama politika onakvih kakve se preporučuje u RAND-ovom izveštaju. One uključuju prilagođavanja na radu, prošireno zdravstveno osiguranje za tretmane menopauze, ciljnu podršku zaposlenima i šire napore da se smanji stigma i poveća svest o simptomima menopauze i njihovom upravljanju.
Ove promene počinju od svesti.
„Što više ljudi priča o menopauzi, to manje postoji stigma oko nje,“ kaže Demke iz Deer Park-a. „Ako su administratori ili čak kolege svesni da je ovo realno, i da ljudi zaista doživljavaju mnogo toga, mislim da to pomaže. Bar predstavlja početnu tačku.“
Marko Petrović
Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.