Šta sadrži agendu Komisije Trampa o verskoj slobodi za škole

4. јул 2026.

Federalne agencije treba da podrže prikaz Deset zapovesti u javnim školama, izdaju smernice o pravima roditelja da izbace svoju decu iz časova koji su u sukobu sa njihovim verskim uverenjima, i promovišu prava učenika i školskih zaposlenih da izraze svoje verske stavove na kampusu, navodi federalna komisija za versku slobodu u novim preporukama.

Obiman nacrt izveštaja od 220 strana sadrži preporuke za federalne agencije uključene u zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, vojsku i radno pravo. Široko poziva na „originalističko“ tumačenje verske slobode u Ustavu, posmatrajući tu slobodu kao „most“ između ličnog uverenja i javnog života, umesto da promoviše „zid“ odvajanja crkve i države — frazu koju je koristio Thomas Jefferson.

„Mnogo školskih institucija pogrešno perpetuira lažnu tvrdnju da nema mesta za veru u javnim školama, što često navodi učenike da se uzdržavaju od izražavanja verskih uverenja, učestvovanja u dobrovoljnim verskim aktivnostima ili vodjenja iskrenog dijaloga jer pretpostavljaju da su takve aktivnosti zabranjene,“ glase preporuke, saopštene predsedniku Donaldu Trampu 26. juna.

12 članova komisije — formirane na osnovu izvršne uredbe koju je Tramp potpisao u maju 2025. — uključuju javne funkcionere, predstavnike aktivističkih organizacija i verske vođe, mnogi od njih konzervativni hrišćani. Njeno formiranje suočilo se sa tužbom grupe međuvjerskih organizacija, uključujući Americans United for Separation of Church and State, koja je tvrdila da grupa predstavlja samo „jedan jevrejsko-hrišćanski“ pogled jer održava sastanke u privatno vođenom Muzeju Biblije u Vašingtonu i završava otvarajuće molitve „u Isusovo ime“. Komisija ne zastupa adekvatno interese manjinskih religija, navodi se u tekućoj tužbi koja je tražila blokiranje objavljivanja izveštaja.

Preporuke su „pristrasne, jednostrane, ahistorijski dokument usmeren na napredovanje hrišćanskog nacionalističkog programa Trumpove administracije,“ napisao je Alessandro Terenzoni, potpredsednik za javnu politiku u Americans United, u emailu. „Od samog početka, Komisija za versku slobodu zanemaruje ključnu ulogu razdvajanja crkve i države u zaštiti verske slobode za sve nas.“

Komisija je saslušala više od 100 svedoka u sedam saslušanja, uključujući studentkinju koja je rekla da joj je škola zabranila nošenje maske s natpisom „Isus me voli“, i nastavnicu javne škole kojoj je traženo da ne prikaže krst u učionici. Izveštaj nije sadržao svedočanstva onih koji se ne slažu sa tvrdnjom da škole nedovoljno štite versku slobodu učenika.

Izveštaj sadrži najmanje sedam preporuka vezanih za osnovne i srednje škole, koje se preklapaju sa drugim Trumpovim administrativnim politikama vezanim za školstvo.

1. Obučiti učenike i nastavnike o njihovim pravima na versku slobodu

Ministarstvo pravde SAD trebalo bi da kreira plakate „Spoznaj svoja prava“ koje škole mogu da okače na zajedničkim mestima, informišući učenike i nastavnike o njihovim pravima na slobodan verski izražaj u školi, navode preporuke.

Komisija je tvrdila da mnoge povrede verskih sloboda u školama proističu iz nerazumevanja zakona. Zamenik guvernera Teksasa, Dan Patrick, republikanski, koji je bio predsedavajući grupom, više puta je tokom javnih saslušanja nazivao odvajanje crkve i države „laži“.

Iako izraz „odvajanje crkve i države“ nije izričito naveden u Ustavu SAD, često se koristi da opiše klauzulu o uspostavi crkve u Prvom amandmanu, koja zabranjuje vladino sponzorisano versko delovanje.

Preporuke citiraju nedavni slučaj koji zagovornici odvajanja crkve i države kritikuju, tvrdeći da on daje prioritet slobodnom verskom izrazu pojedinaca naspram potrebe javnih institucija da izbegavaju promovisanje ili favorizovanje bilo koje religije. U slučaju Kennedy protiv Bremerton School District iz 2022, Vrhovni sud SAD je izjavio da su posle utakmice molitve fudbalskog trenera na sredini terena sa učenicima lična obaveza zaštićena Prvim amandmanom.

Komisija za religiju takođe kaže da je prekršaj ako škole zahtevaju od zaposlenih da oslovljavaju transrodne učenike njihovim preferisanim zamenicama, ako to kosi sa uverenjima zaposlenih.

Pod oba predsednika Demokratske i Republikanske strane, Ministarstvo prosvete SAD je više puta naglašavalo da učenici svih religijskih pozadina mogu da se mole u školi kad nisu uključeni u školsku nastavu ili aktivnosti, i da nastavnici i administratori ne mogu ni da sankcionišu ni da obeshrabre takve molitve. Kao i učenici, nastavnici mogu da molitvu obavljaju nezavisno i dobrovoljno tokom neradnih sati, ali ne smeju da zahtevaju da učenici mole kao deo nastave ili školskih vannastavnih aktivnosti, saopštila je agencija. Uprava Trumpove administracije je izdala najnoviju verziju smernica, koja je bila prilagodljivija nego prethodne verzije, u februaru.

Preporuke pozivaju Ministarstvo pravde da izdaje slične smernice.

2. Pružiti dodatne smernice o pravima roditelja javnih škola po pitanju vere

Ministarstvo pravde treba da objavi smernice o pravima roditelja da pregledaju nastavne materijale i da izbace svoju decu iz aktivnosti koje su u sukobu sa njihovom verom, kažu preporuke.

Izveštaj često citira odluku Vrhovnog suda SAD iz 2025. u predmetu Mahmoud protiv Taylor, koja je zaključila da škole moraju da omoguće roditeljima da izbace svoju decu iz nastavnih programa, uključujući teme sa LGBTQ+ motivima, ako su u sukobu sa njihovim verskim uverenjima; i martovsku naredbu u predmetu Mirabelli protiv Bonta, koja je vratila na snagu odluku nižeg suda koja je utvrdila da roditelji imaju ustavna prava na to da budu obavešteni kada njihova deca socijalno prelaze ili iskazuju rodnu nekonformnost u školi.

Ministarstvo pravde i U.S. Department of Health and Human Services — koje sada nadgledaju glavne fondove za osnovno i srednje obrazovanje kao deo plana Trumpove administracije da se razbije Uprava za obrazovanje — trebalo bi da formiraju i radnu grupu za prava roditelja, navode preporuke.

3. Ispitati povrede verske slobode u školama

Izveštaj preporučuje da Ministarstvo pravde uspostavi liniju za prijave kako bi se prikupljale žalbe na povrede verske slobode u školama i pojačale istrage povreda prava roditelja.

Agencija već istražuje najmanje 43 školska okruga u tri države zbog ovakvih zabrinutosti. Lideri tih okruga su se žalili da obaveštenja o istrazi ne detaljišu konkretne pritužbe ili objasne zašto su njihovi školski sistemi metama kada drugi okruzi u njihovim državama nisu, kako je ranije izvestio Education Week.

4. Promovisati izbor škole

Federalne agencije treba da „obezbede ustavne garancije verske slobode i prava roditelja koja uživaju sve porodice bez obzira na socioekonomski status promovišući robusni i univerzalni sistem izbora škola gde novac prati dete“, navode preporuke.

Izbor škole bio je prepoznatljiv program za Trumpa, koji je potpisao zakon o novom federalnom programu koji omogućava poreskim obveznicima da ostvaruju kredit po porezu u iznosu jednog dolara za dolar u zamenu za donacije organizacijama koje dodeljuju stipendije privatnim školama, kao i stipendije koje pokrivaju neke troškove vezane za javne škole, poput tutorstva i programa posle nastave. Do sada se 31 država priključila programu.

Završni pravilnici za taj program još nisu objavljeni. Zagovornici građanskih prava izražavaju zabrinutost da bi stipendije išle privatnim školama koje isključuju učenike zbog njihove seksualne orijentacije ili vere ili ne adekvatno rešavaju potrebe učenika sa invaliditetom.

„Izveštaj poziva na kršenje verske slobode poreskih obveznika usmeravanjem još većeg javnog novca ka privatnim, pretežno verskim školama koje mogu diskriminisati učenike, porodice i zaposlene,“ napisao je Terenzoni iz Americans United.

5. Proširiti Zakon o jednake pristupa na osnovne škole

Administracija treba da podstakne Kongres da proširi Zakon o jednake pristupu kako bi obuhvatio osnovne škole, kaže se u izveštaju.

Zakon, koji trenutno pokriva samo srednje škole, kaže da škole koje dopuštaju jednom studentskom klubu da koristi prostorije ili se oglasi na oglasnim tablama moraju obezbediti isti pristup svim klubovima učenika, bez obzira na stavove. To uključuje klubove poput Gay-Straight Saveza i grupa za proučavanje Biblije.

6. Podržati prikaze Deset zapovesti i programe kapelana

Ministarstvo pravde treba da podrži „strateško sudsko gonjenje“ u korist prikaza Deset zapovesti u školama, poziva izveštaj. Zakonodavci u nekoliko država usvojili su zakone koji zahtevaju da škole prikazuju verski tekst, izazivajući tužbe i pritužbe učenika drugih vera.

U slučaju Stone protiv Graham iz 1980. godine, Vrhovni sud SAD presudio je da prikaz Deset zapovesti u školi u Kentaki krši klauzulu o uspostavi Prvog amandmana jer prikaz „nema sekularni zakonodavni cilj“ i „jasno ima religiozni karakter.“ Ali 5. Okružni sud SAD, Krug žalbi, u januaru je stao uz državu Teksas u slučaju koji osporava zakon koji nalaže prikaz Deset zapovesti u školama.

Ministarstvo pravde trebalo bi takođe da podrži programe kapelana u školama, navodi izveštaj. Više od četrnaest saveznih država razmatralo je ili usvojilo zakone koji zahtevaju ili dopuštaju javnim školama da omoguće volonterske kaplane za savetovanje učenika.

Podržavaoci kažu da bi kaplani — opšte shvaćeni kao verski službenici iz različitih veroispovesti koji rade u neverskim okruženjima — škola dobili više resursa da podrže učenike usred nacionalnih zabrinutosti oko mentalnog zdravlja mladih i manjka savetnika i socijalnih radnika. Protivnici, uključujući međuverske i grupe za versku slobodu, kažu da bi ti zakoni doveli do nepravedne izolacije učenika iz manjinskih vera i otvorili put odraslima sa nedovoljnom obukom da vrše evangelizaciju u javnim školama.

7. Napraviti nagradu „Prva sloboda – heroj“

Ministarstvo pravde trebalo bi da kreira nagradu koja bi prepoznavala učenike koji su „hrabro ustali za versku slobodu u javnom školskom okruženju“, preporučuje izveštaj.

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.