Ministarstvo prosvete: Rasno poreklo ne sme da bude faktor u disciplinskim merama učenika

19. август 2026.

Ministarstvo obrazovanja SAD-a u utorak je naložilo školama da ne uzimaju rasu u obzir prilikom politika disciplinskih mera za učenike i reklo je da razmatranje podataka koji pokazuju rasno neravnomeran uticaj takvih politika krši savezni zakon.

„Nažalost, prethodne administracije su nametale odgovornost za neravnomeran uticaj u kontekstu disciplinskih mera u školama širom Sjedinjenih Država,“ izjavila je Kimberly M. Richey, pomoćnica sekretara za građanska prava, u pismu „Dragi kolega“. „Takvo nametanje nikada nije bilo utemeljeno ni na zakonu ni na pravdi, a kako ovo upustvo objašnjava, škole moraju prekinuti uzimanje u obzir rase u svojim politikama i praksama disciplinskog postupanja, osim u zaista izuzetnim okolnostima.”

Pismo kaže da Titl VI Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine, koji zabranjuje rasnu diskriminaciju u programima finansiranim savezom, kao i Ustav SAD, zabranjuju namerno diskriminisanje, a ne nenamerni neravnomerni uticaj.

Richey je rekla da su učenici, roditelji, nastavnici i škole bili „zarobljeni pogrešnim tumačenjima“ saveznih zakona, navodeći razne oblike smernica izdatih tokom mandata predsednika Baraka Obame i Džoa Bajdena, oba demokrata.

Pismo od 18. avgusta dolazi manje od mesec dana nakon što je Ministarstvo obrazovanja na brzom rok-u bez javnog perioda komentara izdalo završno pravilo koje je ukinulo propise starije od više od 60 godina koji su priznavali odgovornost za neravnomeran uticaj, kao što je kada statistika pokazuje diskriminatorni efekat politike škole na stope disciplinskih mera ili druge stvari koje se tiču grupa učenika, čak i kada nema namerne pristrasnosti.

S objavljivanjem tog propisa, kaže novo pismo, završava se „efekat dvostrukog preokretanja“ pristupa formalnim pravilima i neformalnim smernicama o neravnomernom uticaju koje su vodile različite administracije.

„Buduće administracije moraju se pridržavati izvorno javnog značenja Titla VI i Ustava i odbaciti odgovornost za neravnomerni uticaj,“ stoji u pismu.

Pismo takođe prati aprilsku 2025. izvršnu naredbu predsednika Donalda Trampa u kojoj je on naložio sekretarki za obrazovanje Lindi Mekman da razvije smernice za škole koje im nalažu da ne uzimaju u obzir rasu prilikom rešavanja ponašanja učenika. U toj naredbi, on je oštro kritikovao disciplinu u školama zasnovanu na ideologiji „ravnopravnosti“.

Pismo izaziva kritike i pohvale

Pismo „Dragi kolega“ kritikovali su pristalice korišćenja analize neravnomernog uticaja u disciplini učenika, ali ga su pohvalile grupe koje su povezane sa stavovima administracije Trampa.

„Ovo je širok vid ovog pojma primene zakona koja je slepa na rasu“, rekao je Erik Dankan, direktor politike za P-12 u EdTrustu, organizaciji koja istražuje i zagovara protiv rasnih nejednakosti u obrazovanju. „Ovo nije pravno potkrepljena promena politike.“

Statistike pokazuju da su učenici crnje kože „previše kažnjavani i isključivani iz učionica na osnovu manjeg prekršaja“, rekao je.

Trampova administracija „koristi ovo kao priliku, kao signal, da neće posezati na distrikte koji usvajaju kodekse disciplinskih mera koji imaju neravnomeran uticaj na učenike manjinskih zajednica“, dodao je Dankan.

Adaku Onyeka-Crawford, direktor programa „Opportunity to Learn“ u Advancement Project, organizaciji za građanska prava, rekao je putem e-pošte da nova smernica „će, u najboljem slučaju, ignorisati, a u najgorem slučaju, preti školama koje nastoje da osiguraju da Crni, Domorodački i drugi učenici boja nisu nepravedno ili preterano uskraćeni za obrazovne prilike kroz nepravednu ili oštru disciplinu.“

„Pored toga što je okrutna, današnja smernica je loše argumentovana, oslanja se na nepodržane tvrdnje, izvučene i van konteksta citate i pogrešno tumačenje pravnog presedana,“ dodala je Onyeka-Crawford.

Carolyn Gorman, saradnica na Manhattan Institutu, konzervativno nastrojenom think tanku, objavila je na X da pohvali pismo „Dragi kolega“, nazivajući ga „VRLO prijatnim zdravim razuma!“

„Činjenje discipline uslovljenim na osnovu nečijeg ponašanja nije rasna diskriminacija“, rekla je Gorman u intervjuu. „Rasne razlike u disciplini u školama možda postoje, ali drugi faktori kao što su nivo siromaštva, porodična dinamika i obrazovni ishodi takođe igraju ulogu.“

Što se tiče napora Trampove administracije da proglasi raspravu završenom o tome da li savezno zakon dopušta uzimanje statistika neravnomernog uticaja u obzir, Gorman je rekla: „Bilo bi lepo da se ovo zamrzne, jer školama nije dobro da moraju da se nose sa ovim šok-uzbunjivanjem.“

Povratak na eru Obame i Bajdena

Dvadesetak strana „Dragi kolega“ dopisa posvećuje velik deo svoje diskusije kritikama smernica Obame i Bajdena o disciplini u školama. Sam dopis nema pravnu snagu, ali objašnjava kako Trampova administracija tumači savezni zakon i kako će pristupiti sprovođenju zakona o građanskim pravima.

„Smernice administracije Obame iz 2014. godine uključile su analizu neravnomernog uticaja i imale su efekat da primoravaju administratore škola da usvoje rasisno zasnovane discipline politike ili prakse bez obzira na bilo kakav nalaz krivice, i bez obzira na štetne efekte na sigurnost i red u školi,“ kaže Richey u pismu.

„Učinak je bio da su škole opšte smanjivale sprovođenje disciplinskih mera, a naročito otežavale kada bi disciplinski postupci nad učenikom određene rase mogli dovesti do prekomerne zastupljenosti te rase u ukupnim disciplinarnim incidentima u odnosu na učenike drugih rasa,“ dodala je Richey.

Prva administracija predsednika Donalda Trampa ukinula je Obama smernice 2018. godine.

Dok Bajdenova administracija nije odmah niti potpuno restore-ovala Obama smernice, Richey tvrdi da ih je Bajdenova administracija „efikasno“ ponovo uspostavila kroz pismo „Dragi kolega“ iz 2023. godine.

„Ponovo su škole bile primorane da prikupljaju, analiziraju i prilagođavaju svoje disciplinske politike s obzirom na podatke o rasnom disciplinskom ponašanju“, i „delovanje Bajdenove administracije naišlo je na konfuziju“, dodala je Richey, te je njeno „pogrešno razumevanje Titla VI izneseno na pozadini sve većeg nasilja u školama.“

Zaključak pismo je da „rasna diskriminacija po Titlu VI nastaje kada škola procenjuje rasne ishode svoje politike disciplinskog postupanja i donosi odluke na osnovu ili zbog tih rasnih ishoda.“

„Nasuprot tome,“ nastavlja pismo, „nije rasna diskriminacija kada škola usvoji naizgled neutralnu politiku disciplinskog postupanja sa obaveznim kaznama ako škola dosledno primenjuje politiku po pitanju rase i nije usvojila politiku zbog rase.“

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.