Roditelji žele da njihova deca ne koriste obrazovnu tehnologiju. Mogu li pobediti na sudu?

8. септембар 2026.

Odziv protiv tehnologije u školama stigao je do sudnice.

Sedam porodica iz Pensilvanije tužilo je distrikt školskih učenja u oblasti Filadelfije tražeći da mogu da izuzmu decu od obavezne upotrebe školskih računara, poput kućnih Google Chromebooks i Apple iPad-ova.

Pored što tvrde da uređaji povezani na internet decu izlažu distrakcijama i opasnim sadržajima, navodi se da su zvaničnici u distriktu Lower Merion, koji broji 8.600 učenika, odbili da poštuju politiku izuzeća i da su je „namerno” uklonili.

Tužba u predmetu Lev protiv Lower Merion School District, podneta 26. avgusta u federalnom okružnom sudu u Filadelfiji, čini se da predstavlja jedan od prvih širokih pravnih izazova programima školskih tehnologija usred nedavnog porasta otpora prema upotrebi ekrana u učionici.

Tužioci, koje podržava EdTech Law Center, pravna grupa sa sedištem u Austinu, Teksas, koja je tužila tehnološke gigante poput Googlea i obrazovne platforme poput PowerSchool i Renaissance Learning, pokreću široku tvrdnju zasnovanu na Četrnaestom amandmanu u pogledu prava roditelja da nadgledaju odgajanje i obrazovanje svoje dece.

„Pravo roditelja da donose odluke o nezi, staranju i kontroli nad svojom decom i da vode njihovo obrazovanje i vaspitanje jeste jedno od najstarijih suštinskih prava postupka koje je prepoznato pod Ustavom,” rekao je advokat EdTech Law Center, Andrew Liddell, u intervjuu.

Suštinski postupak postupkovne zaštite odnosi se na nenavedenа prava koja su sudovi prepoznali, a Sjedinjene Američke Države Vrhovni sud protumačio je Četrnaesti amandman kako bi garantovao suštinsko pravo roditelja da usmere vaspitanje, obrazovanje i versku obuku svoje dece u slučajevima koji potiču još iz 1920-ih.

„Prepoznato je više od jednog veka,” dodao je Liddell. „Svet se značajno promenio, očigledno, u proteklih sto godina. Ali suštinski princip ostaje, a to znači da ono čemu su deca izložena u školi i šta je od njih zahteve da urade u školi—postoje granice onoga što to može da uradi da ugrozi vaš život kod kuće.”

Amy Buckman, portparolka distriktu Lower Merion, izjavila je u saopštenju da je distrikt „svestan tužbe koju su podneli neki roditelji, od kojih neki nemaju decu upisanu u LMSD škole, koji tvrde da odluka školskog odbora o ukidanju politike izuzeća predstavlja kršenje njihovih građanskih prava. Distrikt poriče navode i će dalje reagovati kroz pravni proces.”

Računari i druga ed-tehnologija prikazani kao ‘lopovi dragocenog vremena’

Neki od roditelja čija deca nisu upisana u distrikt imali su decu u Lower Merion školama, ali su ih povukli posle nedavnih sukoba oko bivše politike izuzeća.

James Hausman, roditelj trenutno učenika sedmog razreda, uklonio je sina iz distrikta posle prošle školske godine i upisao ga u privatnu školu, navodi se u tužbi.

Hausman deci ne dopušta posedovanje pametnog telefona niti korišćenje društvenih mreža ili YouTube-a. Međutim, posedovanje školskog računara navelo je njegovog sina da preterano koristi te servise za zabavu i da se uključi u druge neobrazovne aktivnosti, poput online pokera i horor igara, navodi tužba. Njegov sin postao je uznemiren i agresivan kada je otac pokušao da mu uskraje pristup školskom računaru na kraju radnog dana, navodi se u tužbi.

Drugi roditelji u tužbi imaju decu koja i dalje pohađaju škole Lower Merion.

Yair Lev, profesor kardiologije i glavni tužilac u ovom slučaju, roditelj je deteta prvog i trećeg razreda u distriktu. Njegovo mlađe dete krenulo je prošle godine u predškolu koristeći iPad izdat od distrikta na nekoliko nedelja, ali je Lev dozvolu za korišćenje tehnologije njegovo dete izuzeo prema starijoj politici distrikta.

„Meni računari, pametni telefoni, tableti i nepotrebna digitalna tehnologija čine lopovima dragocenog vremena,” rekao je Lev u sudskoj izjavi u avgustu. „Pored mojih dobro utemeljenih briga o zdravlju, sigurnosti, privatnosti i obrazovanju, ovi uređaji oduzimaju deci vreme za igru, maštanje, čitanje, razgovor, boravak napolju, interakciju sa drugim ljudima i jednostavno iskustvo stvarnog sveta.”

Nakon što je Levov sin dobio alternative zadatke prema politici izuzeća, sin je rekao roditeljima da se oseća srećnim što ne mora da koristi taj tehnološki uređaj.

„Nakon nekoliko meseci bez iPada dok su njegovi vršnjaci bili na njemu, [sin] je mojoj supruzi i meni rekao da je vreme kada nije koristio iPad njegov omiljeni deo dana jer su mu zadavali teške matematike koje treba da uradi ručno,” rekao je Lev u izjavi.

Sin je „ primetio da su njegovi vršnjaci zalepljeni za svoje individualne iPad-ove, da ne reaguju na ništa oko sebe dok ih koriste i da se obično rastuže ili uznemire kada im se iPad oduzme,” dodao je Lev.

Do školske godine 2025-26, zabrinutost zbog školske tehnologije navela je neke roditelje u Lower Merionu da formiraju grupu pod nazivom „Olovke nad pikselima” (Pencils Over Pixels), koja je davala preporuke kao što su zabrana mobilnih telefona učenika i drugih uređaja tokom školskog dana i zahtev za roditeljsku saglasnost za korišćenje školskih tehnoloških sredstava.

Tužba navodi da je kako je grass-root grupa jačala, direktor distriktu Lower Merion Frank Ranelli odlučio da do ovog marta ili aprila prošle godine počne sa radom na ukidanju politike izuzeća i da je počeo da odbija izuzeća čak i kada je politika još u primeni.

Tužba navodi komentar Ranellija sa sastanka komisije politike školskog odbora u aprilu. „Da li postoji prilika da moja deca imaju izuzeće?” rekao je superintendents na sednici. „Mi nemamo priliku da to uradimo.”

Na junskom sastanku, na kojem je odbor ukinuo politiku izuzeća, jedan član odbora rekao je da prethodna politika nikada nije bila namenjena da pruži porodicama široku opciju da odbiju korišćenje školskih uređaja. A u avgustu, odbor je usvojio novu politiku za koju su zagovornici tvrdili da daje anti-tehnološkim roditeljima mnogo od onoga što su želeli, poput novog dodatka po kojem je sva upotreba školskih uređaja „pod nadzorom.”

Tužba kaže da distrikt nikada nije bio u mogućnosti da obezbedi adekvatan nadzor nad tehnološkim uređajima i da nova politika nastoji da preuzme teret na roditelje.

Nedavne odluke Vašingtonskog suda nalažu roditeljska prava

U iznošenju svojih tvrdnji o roditeljskim pravima, tužioci naglašavaju da se radi o izazivanju metode rada škole, a ne o onome što se podučava.

„Ovaj slučaj nije o kurikulumu,” navodi se u tužbi. „Tužioci ne traže da zasedu ulogu distriktu u usvajanju i promicanju kurikuluma, niti traže pravo veta nad akademskim sadržajem koji se podučava njihovoj deci. Umesto toga, tužioci traže samo da se zaštiti zdravlje, sigurnost i privatnost njihove dece, pomogne im u učenju i razvoju veština i osigura da ono čime se deca bave čitav dan u školi ne podrije porodične vrednosti.”

Ta tačka o kurikulumu može biti rezultat činjenice da su savezni sudovi općenito bili neprijateljski nastrojeni prema roditeljskim izazivanjima obrazovnih materijala javnih škola, makar u meri kakvu su tužbe pokušavale da uklone knjige ili kurseve poput edukacije o seksualnosti.

Međutim, Vrhovni sud SAD nedavno je bio otvoreniji zaargumane da određene školske politike i nastavni materijali krše roditeljska prava. Republikanski političari takođe su ubrzali zagovaranje roditeljskih prava u poslednjim godinama. Predstavnički dom SAD-a, na primer, usvojio je 2023. godine Zakon o roditeljskim pravima (Parental Bill of Rights Act), kojim se navodi da roditelji imaju pravo na spisak sadržaja u školskim bibliotekama i pravo da pregledaju nastavne materijale. (Zakon nikada nije prošao u Senat.) Nekoliko republikanskih kandidata za guvernere ove godine uključuje slične predizborne obaveze u svojim programima.

Vrhovni sud bavio se roditeljskim pravima prošle godine u slučaju Mahmoud protiv Taylor, kada je presudio da roditelji imaju pravo na Prvi amandman na religijsko ispoljavanje da se deci omogući izuzeće od korišćenja knjiga sa LGBTQ+-temama u školama.

„U svom izvođenju u tom slučaju, suđija Sonia Sotomayor rekla je da „zahtevanje od škola da pruže najavu unapred i mogućnost izuzeća od svakog plana nastave ili časa priče koji bi mogao da utiče na religijska uverenja roditelja stvara nemoguće administrativne terete za škole.”

U martu, u odluci na hitnom spisku, sud je vratio na snagu odluku federalnog okružnog suda koja je utvrdila da roditelji u Kaliforniji imaju federalna ustavna prava da budu informisani kada njihova deca socijalno prelaze ili izražavaju rodnu nespretnost u školi.

U slučaju Mirabelli protiv Bonta, izazivači su obuhvatali neke roditelje koji su svoje prigovore zasnivali na pravu prvog amandmana na religijsko večno praktikovanje, a druge na Četrnaesti amandmanov odred o due processu, gde je Vrhovni sud prepoznao pravo roditelja da usmere vaspitanje svoje dece i obrazovanje.

„Prema dugoj uspostavljenoj presedans, roditelji—a ne država—imaju primarnu ovlašćenost u vezi sa ‘vaspitavanjem i obrazovanjem dece’,” navedeno je u neopredeljenom mišljenju većine suda.

Liddell, advokat EdTech Law Center koji predstavlja tužioce, rekao je da će distrikt Lower Merion morati da dokaže utemeljeni državni interes da bi odbranio svoju politiku bez izuzeća protiv tvrdnji roditelja o osnovnim ustavnim pravima.

„Dovoljno smo naveli kršenja roditeljskih 14. amandmanovih suštinskih prava postupka,” rekao je. „Koji je to suštinski interes ovde? Koja korist ima distrikt da učenici budu van zadatka ceo dan? I da lutaju internetom ceo dan, gledaju društvene mreže i kupuju, i razgovaraju sa AI chatbotovima?”

Rena M. Lindevaldsen, profesorka prava na Liberty University u Lynchburgu, Virginia, rekla je da saoseća sa roditeljskim pravima tužilaca u Lower Merionu, ali ju je to karakterisala kao novinu i možda preterano pomeranje granica prava koliko ih je do sada definisao Vrhovni sud.

„Volela bih da Vrhovni sud utvrdi da bi ovo bila povreda roditeljskih prava,” rekla je. „Mislim da škole mogu da prilagode ovu opciju izuzeća i roditeljskih prava da budu fundamentalna prava, kako je sud ranije naveo.”

Ali, tvrdnje ovde izgleda da idu jedan ili dva koraka dalje od onoga što sud nedavno prepoznao, poput religijskog exercise-based prava na izuzeće od LGBTQ+- priča u Mahmoudu i Mirabelliju, koje su, kako je rekla, delimično zasnovane na roditeljskim brigama za mentalno zdravlje njihove dece.

„Videli smo jačanje sudske spremnosti da se prizna roditeljska prava u poslednje vreme,” dodala je Lindevaldsen. „Samo ne znam koliko daleko su spremni da idu.”

Školski odbori imaju široku diskreciju u politikama

David B. Rubin, advokat iz Metuchen-a, New Jersey, čija firma predstavlja 115 školski distrikt u Nju Džerziju, još je skeptičniji u pogledu tvrdnji o roditeljskim pravima u tužbi iz Lower Meriona.

„Iako postoji rastući pravni okvir na Vrhovnom sudu o priznavanju roditeljskih prava da odlučuju o određenim stvarima koje utiču na njihovu decu u javnim školama, ne mislim da se doktrina razvila do te mere da bih ovoj pravnoj teoriji koju tužioci iznose ovde dao veoma visoke šanse za uspeh,” rekao je.

Rubin je poznat advokat u krugovima školskog prava i naredne nedelje će govoriti na web seminaru Nacionalne asocijacije školskih advokata.

Dodao je da klijenti njegove firme ne nude široke politike izuzeća od ed-tehnologije, ali mogu da prilagode zahteve u nekim okolnostima, na primer kada Plan individualizovanog obrazovanja (IEP) deteta sa posebnim potrebama to zahteva.

U mnogim distriktima koje zastupa Rubin rekao je, roditelji se pojavljuju na sastancima odbora, iznoseći slične brige. Oni šalju emailove sa vrlo detaljnim objašnjenjima zašto njihova deca ne bi trebalo da koriste ed-tehnologiju. Dakle, brige nisu nove za nas.

Neki distrikti „uzeimiraju ove brige u srtatu” i preispituju šta su njihove politike po tim pitanjima, ali ne dopuštaju pojedinačnim roditeljima da izoluju svoje dete iz tehnike, iz mnogih razloga, dodao je.

Mnogi distrikti i dalje veruju da njihovi učenici treba da koriste tehnološke alate i da tehnologija ima obrazovne prednosti koje nadmašuju eventualne štete, rekao je Rubin. A bilo bi administrativnih izazova sa omogućavanjem širokih izuzeća, poput dodeljivanja alternativnih zadataka učenicima koji su izuzeći, dok bi se pokušavalo da se prati nastavni plan, dodao je.

„Školski distrikti, u našem sistemu američkog javnog obrazovanja, imaju mnogo diskrecije u ovakvim odlukama,” rekao je. „Izabrani predstavnici školskog odbora odgovorni su na biračkim glasanjem za politike koje donose.”

Osim ako politika odbora ne krši određeni zakon, ili ne služi racionalno legitimnom državnom interesu, verovatno će biti potvrđena, rekao je Rubin.

„Tužeoci traže od suda da donese konačne odluke o bezbednosti ed-tehnologije, na pitanjima koja su oštro raspravljana,” rekao je. „Ne verujem da će sudovi sebi dopustiti da to rade.”

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.