Školsko finansiranje u srcu masovnih protesta u Francuskoj

7. октобар 2026.

Policija je na utorak ispalila suzavac da bi kontrolisala okupljene u Parizu i drugim delovima Francuske, dok je više od četvrt miliona ljudi masovno podržalo srednjoškolce koji traže više novca za obrazovanje, prema podacima vlade.

Protesti su povećali pritisak na administraciju odlazećeg predsednika Emmanuela Makrona.

Kako su učenici blokirali srednje škole, velike mase sa zastavama i placardima okupljale su se u Marseju, Strazburu i drugim gradovima. Demonstracije su pokazale kako su protesti koji su počeli u jednoj srednjoj školi u regionu Pariza sredinom septembra prerasli u nacionalni pokret—poslednji u nizu mnogih koji su obeležili Makronov gotovo desetogodišnji mandat.

„Moramo ih saslušati,” izjavila je Léa Monimart, odrasla demonstrantkinja iz severnog grada Lillea. „Oni imaju 17 godina; nisu potpuno neupućeni, i znaju o čemu pričaju. Važno je pokazati da postoje odrasli koji ih podržavaju.”

Ministarstvo unutrašnjih poslova procenilo je da je u utorak na demonstracijama širom zemlje učestvovalo 266.000 ljudi, uključujući 56.000 u Parizu, gde su se manjim grupama protesta susrele sa redarstvenim timovima na gradskom trgu na kraju uglavnom mirnog marša.

Protesti bi mogli da potraju tokom cele nedelje

Gotovo 500 osoba privedo je utorak, saopštilo je ministarstvo. Česta upotreba hapšenja, suzavca i oružja za kontrolu nereda protiv tinejdžera podstiče otpor i pogoršava nestrpljenje nekih roditelja i nastavnika. Neki studentski pokreti pozvali su na nove proteste u četvrtak.

Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez rekao je da je policijska reakcija bila proporcionalna u „gotovo svim slučajevima” i da su se protesti ponekad pretvarali u meteže, što je zahtevalo intervenciju policije.

Francuski premijer Sébastien Lecornu rekao je da vlada i rukovodioci škola moraju da saslušaju brige učenika i nađu rešenja.

Pitana u parlamentu u utorak o pokretu protesta, Lecornu je osudio „ultra nasilje” koje preti školama. Reagujući na kritike na policijske taktike, obećao je da će svi „nesreće” biti istražene i opisao optužbe da je policija rasistička kao „laž.”

Oštar odgovor policije izaziva kritike

Više od dve nedelje bojkota nastave i blokada škola, te policijsko prisustvo koje je dovelo do više od 6.500 hapšenja, većinom maloletnika, postali su žarište u ranim danima predsedničke kampanje.

Feliks Barni, student univerziteta, opisao je policijsku reakciju kao disproporcionalnu, rekavši da „nema nikakvog smisla udarati na maloletnike.”

„Rojt policija, palice, gumeni metci, suzavac,” rekao je Aurélien Le Coq, poslanik krajnje leve stranke France Insoumise. Njen predsednički kandidat snažno podržava proteste.

Nasilje je „apsolutno neoprostivo,” dodao je Le Coq.

Nuñez je branio policijske taktike uprkos sve većem broju teških povreda koje se pripisuju policijskim sredstvima za razbijanje nereda. U najnovijem slučaju, 15-godišnji dečak je izgubio ruku u ponedeljak u incidentu sa policijskom šok granatom. Saopšteno je da je povređeno 715 policajaca.

Mladi demonstranti su odjeknuli kroz široko nezadovoljstvo u Francuskoj. Frustracije se protežu daleko od neposrednih poteškoća, poput poskupljenja goriva usled rata u Iranu, ka širim brigama o ograničenjima javnih rashoda, rastućem siromaštvu i nejednakosti bogatstva pod Makronom, koji ne može kandidovati se za treći uzastopni mandat.

U toj pozadini, prigovori učenika da rezovi u finansiranju obrazovanja ugrožavaju njihovu budućnost pronašli su saosećajnu publiku.

„Kažete ‘mladi su budućnost’, pa ih saslušajte,” pročitan je natpis koji je rukom napisao plakat pričvršćen na metalnu barijeru ispred pariske škole.

U lycée Hélène Boucher, srednjoj školi u 20. arondismanu Pariza, demonstranti su prevrnuli kante za smeće i bicikle na bok da bi stvorili improvizovanu barikadu.

Kao i stotine drugih širom zemlje, i ta škola je zatvorena. vlasti su počele zatvarati škole prošle nedelje kako bi ublažile demonstracije posle široke štete školama i rastućih povreda među osobljem, učenicima i policijom.

Nastava je utorak potpuno ili delimično prekinuta u 891 školi, saopštilo je Ministarstvo obrazovanja.

Izlazak optužbi da se ne obraća pažnja protestantima, ministarstvo je pokrenulo onlajn portal pozivajući srednjoškolce da anonimno opišu poteškoće sa kojima se susreću u školi i promene koje žele videti.

Zapuštene učionice, ugrožene škole u fokusu

U Hélène Boucher, roditelji i drugi odrasli stajali su u utorak između prosvjednika i policije kako bi držali situaciju pod nadzorom.

„Ovo su naša deca. Nastavnici, roditelji, federacije, svi delimo isti cilj: zaštita prava dece, i pravo da se demonstrira i da se traže zahtevi,” izjavila je Emilia Sichili Suriam, član udruženja roditelja.

Demonstranti su izneli niz pritužbi, često fokusiranih na nedostatak resursa i prilika za učenike u ugroženim školama, uprkos obećanju francuskog nacionalnog motta: „Sloboda, jednakost, bratstvo.”

Učenici su skrenuli pažnju na zapuštene učionice koje nemaju osnovne stvari poput stolova i stolica, koje leti postaju izuzetno tople bez klima-uređaja i, u nekim slučajevima, zaražene štakorima. Druge uobičajene primedbe uključuju nedostatak nastavnog osoblja i iscrpljujući radni teret.

Obavezni časovi u francuskim srednjim školama spadaju među najdužim u Evropi.

Suzanne Niđam, predsednica federacije studentskih udruženja, obećala je da demonstracije neće prestati dok vlasti ne adresiraju pritužbe.

„Dakle, zaista moramo da delujemo sada, i to je u rukama vlade da ove zahteve dovedemo do kraja,” rekla je. „To je pitanje političkog prioriteta, pitanje stavljanja mladih i budućnosti naše zemlje na prvo mesto.”

Susedna Belgija takođe beleži studentske proteste. Više od 30 osoba privedeno je u utorak, a nekoliko policajaca povređeno je u istočnom gradu Liege, dok su manji protesti održani u Briselu i drugim gradovima.

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.