Meta je pristala da plati 17 milijardi dolara i da uvede mere bezbednosti za decu na svojim platformama Facebook i Instagram kako bi okončala prelomno suđenje oko zavisnosti tinejdžera od društvenih mreža i razrešila tvrdnje koje su podnela 47 država, saopštili su državni tužioci u sredu.
Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džersi bili su među 29 država koje su 2023. tužile tehnološkog giganta, ali sporazum skraćuje suđenje, za koje se očekivalo da će izvršni direktor Mark Zuckerberg sesti na saslušanje pred porotu u saveznom sudu u Kaliforniji.
Sporazum vredi 353 miliona dolara samo u Virdžiniji i predstavlja jedan od najvećih u istoriji zaštite potrošača od strane država, izjavio je glavni tužilac Džej Džouns u saopštenju.
„Dugo godina Meta namerno je obmanjivala javnost o zavisničkim i štetnim dizajnerskim karakteristikama koje su uzrokovale haos u mentalnom zdravlju mladih,“ rekao je Džej Džouns. „Ovaj sporazum će zaustaviti ove opasne prakse i doneti značajno olakšanje koje će zaštititi decu od online štete.”
Meta se nije odmah odazvala na traženje za komentar. Sporazum od 17 milijardi dolara predstavlja samo deo prihoda kompanije u 2025. godini, koji iznosi 201 milijardu dolara. Sporazum ne rešava druge pravne zahteve prema Meta od strane školskih distrikata i drugih.
Tužba je optužila Meta da doprinosi krizi mentalnog zdravlja mladih namernim dizajniranjem funkcija koje zavode decu na njegove platforme i skrivanjem tih funkcija od javnosti. Takođe se tvrdilo da Meta krši savezne zakone redovnim prikupljanjem podataka o deci mlađoj od 13 godina bez saglasnosti roditelja.
Suđenje je počelo prošle nedelje u Oaklandu, Kalifornija, pod nadzorom američke distriktnog suca Ivonne Gonzalez Rogers. Adam Mosseri, šef Instagrama, započeo je svoje svedočenje kasno u utorak i branio je rekord Meta-e i napredak u pogledu bezbednosti dece i privatnosti.
Slučajevi u drugim državama bili su očekivani da budu izvedeni na suđenje kasnije. Pored toga, devet generalnih tužilaca podnelo je tužbe u svojim državama.
Prema predloženom sporazumu, Meta se saglasila da usvoji niz sigurnosnih mera, uključujući „čvrsto ograničenje“ dnevnih vremenskih limita i pauze za decu koja koriste Instagram i Facebook.
Odbaciće push notifikacije tokom školskih dana radnim danima i uvesti „jakih“ mera za proveru starosti i „uzrastno prilagođene“ kontrole sadržaja kako bi se sprečilo maltretiranje i štetan sadržaj o poremećajima u ishrani i samopovređivanju.
Biće snažnije i roditeljima prijatnije kontrole i ograničenja na karakteristike socijalnog poređenja poput broja „lajkova“.
Savezna tužba rezultat je istrage koju je vodila koalicija bi-partijanske prirode od generalnih tužilaca iz Kalifornije, Floride, Kentakija, Masačusetsa, Nebraske, NjuDžersija, Tenesija i Vermonta. Sledeći su bili izveštaji novina, prvi od The Wall Street Journal 2021. godine, koji su utvrdili da je kompanija svesna štetnog uticaja Instagrama na tinejdžere—posebno na tinejdžerke—kada je reč o mentalnom zdravlju i telu sliku.
Meta je od tada dodala mnoštvo bezbednosnih funkcija na Instagram, uključujući posebne naloge za tinejdžere sa snažnijom zaštitom u pogledu poruka i privatnosti, uz ograničenja sadržaja.
Ali stručnjaci za zaštitu dece, zajedno sa nekim bivšim zaposlenima u Meta, već dugo tvrde da su te mere tek kozmetičke i da ne menjaju suštinu problema.
Arturo Béjar, bivši direktor inženjeringa u Meta, izjavio je tokom svog svedočenja prošle nedelje da je Meta dosledno prioritetizovala profit nad sigurnošću pri dizajniranju svojih proizvoda, fokusirajući se na to koliko puta i koliko dugo ljudi koriste njihova sredstva, čak i ako je to štetno po njihovo mentalno zdravlje.
„Ako odstupite od proizvoda, oni neće zarađivati novac,“ rekao je.
Dok četiri države u Oakland suđenju nisu zvanično saopštile koliko su tražile, Meta je navela u sudskoj prijavi da bi finansijske kazne u ovom slučaju mogle iznositi čak do 1,4 triliona dolara — broj koji pravni stručnjaci smatraju neverovatnim, ako ne i nemogućim.
Organizacija Common Sense Media, neprofitna organizacija fokusirana na mladost i tehnologiju i koja nudi kurikulum digitalne pismenosti, pozdravila je sporazum kao „trenutak velikog duvanskog uticaja na društvenim mrežama“ i pohvalila promene u proizvodu na koje se Meta obavezala dok je pozvala donosioce politika da to enshrine u zakon.
„Dopustili smo da društvene mreže vode masovni, nekontrolisani eksperiment nad jednom generacijom dece — i trebalo je više od decenije da posledice po mentalno zdravlje potpuno izađu na videlo,“ rekao je izvršni direktor Džejms Stajer u saopštenju.
Centar za demokratiju i tehnologiju, organizacija fokusirana na pojedinačna prava, pohvalio je delove sporazuma koji, kako kaže, omogućavaju roditeljima i deci više izbora i kontrole nad korišćenjem društvenih mreža.
„Ali takođe vidimo potencijal za značajne rizike po privatnost i slobodu izražavanja na internetu za sve korisnike, posebno u načinima na koje će ovaj sporazum podvrgnuti sve korisnike invazivnim proverama starosti i ograničiti pristup sadržajima i uslugama deci bez obzira na njihove pojedinačne potrebe,“ izjavila je Kate Ruane, direktorica Centra za projekat Slobodno izražavanje, u saopštenju.