Opštine proširuju zabrane telefona kako bi ciljale AI pametne naočare. Zašto je to važno

15. септембар 2026.

Kako distrikti strogo reagiraju na upotrebu lične tehnologije kod učenika, od telefona do pametnih satova, neki su se okrenuli ka sve popularnijim pametnim naočarama — naočarama sa podrškom veštačke inteligencije koje učenicima omogućavaju pristup mnogim istim funkcijama kao i pametnim telefonima.

Pametne naočare, poput onih iz Meta i Ray-Ban, omogućavaju korisnicima da se povežu sa svojim pametnim telefonima kako bi videli i slali tekstovne poruke, snimali i gledali video zapise i slike, te da koriste AI asistent na malim digitalnim displejima unutar sočiva. Većina ovih uređaja se ne preporučuje deci mlađoj od 13 godina.

Pametne naočare su najnovija iteracija u borbi škola da regulišu korišćenje digitalnih uređaja kod dece. One su posebno izazovne za regulisanje jer je teže prepoznati kada ih deca koriste, kažu stručnjaci.

„U mnogim aspektima, pametne naočare imaju sve sastojke pametnih telefona, ali su pojačane“, rekao je Juan Pablo Hourcade, profesor računarskih nauka na Univerzitetu u Ajovi, koji istražuje interakcije dece i računara. „Bar sa pametnim telefonom možete da primetite da ga dete izvlači. Možda ćete videti da ga koriste, videćete šta je na ekranu. Sa pametnim naočarama, deca bi mogla da slušaju nešto, a takođe bi mogli i da vide stvari, i ne postoji način da nastavnici to primete.“

Škole i rukovodstva distrikta izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti pametnih naočara da učenicima pomognu da varaju na ispitima ili diskretno snime vršnjake i nastavnike bez saglasnosti.

U Parkeru, u Arizoni, načelnik školskog okruga Brad Sale je u mejlu za Education Week izjavio da zabrana pametnih naočara u njegovom distriktu ima i za cilj da smanji oslanjanje učenika na tehnologiju.

„Ograničavajući njihov ukupni pristup tokom školskog dana, učenici će početi da komuniciraju više licem u lice sa svojim vršnjacima, ostajaće van online platformi i neće biti ometani obaveštenjima“, rekao je Sale.

Među ostalim razlozima iza zabrane bili su: osiguranje da učenici neće biti tajno snimani u privatnim prostorijama poput garderoba; prioritizovanje bezbednosti dece sa osetljivim problemima privatnosti, poput onih koji su se preselili zbog porodičnog nasilja unutar doma ili koji bi mogli biti izloženi riziku ako budu snimljeni bez njihovog znanja i te fotografije ili video zapisi završili na internetu; i ograničavanje lakog pristupa dece internetu, gde bi pitanja i odgovori sa testa mogli biti dostupni.

Prema evidenciji Education Week-a, najmanje 39 država i Distrikta Kolumbije zahtevaju da distrikti zabrane ili ograniče korišćenje mobilnih telefona kod učenika u školama. Drugačije države ili podstiču ili preporučuju lokalnim distriktima da usvoje sopstvene zabrane ili restriktivne politike. Mnoge od tih politika se protežu i na druge „lične uređaje za digitalnu komunikaciju“, poput pametnih satova, ali ih je malo koje izričito pominje pametne naočare. Neki distrikti su izričito dodali pametne satove na listu zabranjenih uređaja, dok su drugi ažurirali kodekse ponašanja učenika kako bi ih zabranili.

Škole u okruzima Fairfax, Va., Prince William, Va., Greenville, S.C., i Carson City, Nev., su među onima koje su najavile da učenici neće biti dozvoljeni da koriste pametne naočare u školi od početka ove akademske godine. Drugi distrikti još razmišljaju da li da zabrane ove uređaje.

Zakon u Utahu, usvojen u julu, zabranjuje pametne naočare tokom školskih časova, osim ako lokalni školski odbor ne uspostavi izuzetke, na primer za praćenje zdravstvenog stanja ili kao deo prilagođenog obrazovnog programa.

U međuvremenu, College Board, koji nadgleda SAT, zabranio je učenicima nošenje pametnih naočara tokom polaganja ispita.

Međutim, Hourcade kaže da škole ne bi trebalo da isključuju korišćenje ovih uređaja u uskim obrazovnim svrhe u budućnosti.

Na primer, pametne naočare bi mogle biti upotrebljene kao alat za pristupačnost, na primer za titlove sa zatvorenim prikazom za učenike koji su gluvi ili imaju ograničen sluh. Takođe bi se mogle koristiti za simulacije, umesto teških slušalica za virtuelnu realnost. A buduće verzije ovih uređaja mogle bi da imaju mogućnost praćenja pokreta oka, koju bi nastavnici mogli da koriste za procenu razumevanja pročitanog, dodao je.

„Dakle, postoji potencijalno korisnih obrazovnih primena“, rekao je Hourcade. „Nijedna od onih koje mogu da zamislim ne podrazumeva da deca donose sopstvene uređaje od kuće bez nadzora škole.“

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.